Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.47.0-wmf.17 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 10 3135 42681392 42550732 2026-08-26T23:31:47Z Aca 108187 + 42681392 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon broom.svg|40px|link=|alt=|Sređivanje]] | tekst = Ovaj članak '''zahtijeva [[Wikipedia:Sređivanje|sređivanje]]''' kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta.{{#if:{{{razlog|}}}|&#32;Naveden je sljedeći razlog: '''{{{razlog}}}'''.}} Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} urediti]</span>'''. }}<includeonly>[[Kategorija:Članci za sređivanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 37uxwx0oti871qwbg6kihgkxnnfyo4t 42681393 42681392 2026-08-26T23:46:02Z Aca 108187 + 42681393 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon broom.svg|40px|link=|alt=|Sređivanje]] | tekst = Ovaj članak '''zahtijeva [[Wikipedia:Sređivanje|sređivanje]]''' kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta.{{#if:{{{razlog|}}}|&#32;Naveden je sljedeći razlog: '''{{{razlog}}}'''.}} Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} urediti]</span>'''. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci za sređivanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> kzhwfkog766l2wu7dm9580ni98ubnc7 42681394 42681393 2026-08-26T23:46:37Z Aca 108187 42681394 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon broom.svg|40px|link=|alt=|Sređivanje]] | tekst = Ovaj članak '''zahtijeva [[Wikipedia:Sređivanje|sređivanje]]''' kako bi ispunio Wikipedijine standarde kvaliteta.{{#if:{{{razlog|}}}|&#32;Naveden je sljedeći razlog: '''{{{razlog}}}'''.}} Pomozite u njegovom poboljšanju tako što ćete ga '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} urediti]</span>'''. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci za sređivanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> at9vpm5hiwjvtl28h6asocmudc48nit 0 3185 42681280 42681168 2026-08-26T15:43:44Z Inokosni organ 160059 /* Kulturna baština (UNESCO) */ 42681280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. '''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom. Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima. == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Jezero Sinevir|Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Lavov#Stari grad|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa#Historijsko središte|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima ([[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]], [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]]) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] abcciknabbatc4mgxd5ugz13j0yrou1 42681321 42681280 2026-08-26T19:07:57Z Inokosni organ 160059 /* Sport */ 42681321 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. '''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom. Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima. == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Jezero Sinevir|Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Lavov#Stari grad|Stari grad]] u [[Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa#Historijsko središte|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] je osvojio 13 naslova sovjetskog prvaka i najuspješnija je momčad SSSR-a. U sovjetskoj ligi nadmašio su se istakli također [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] (dva naslova), [[FK Zorja Lugansk|Zorja Vorošilovgrad]] (1972), [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]], [[SKA Rostov-na-Donu|SKA]] i [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima (Dinamo Kijev, Šahtar Donjeck) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] 7bmwuchk4ycjchu03ug8uhq5bphdbev 42681334 42681321 2026-08-26T20:01:28Z Inokosni organ 160059 /* Kulturna baština (UNESCO) */ 42681334 wikitext text/x-wiki {{Infokutija zemlja | mikronacija = | konvencionalno_dugo_ime = Ukrajina | ime = | izvorno_ime = Україна | ime_genitiv = Ukrajine | status = | zastava = Flag of Ukraine.svg | alt_flag = | zastava2 = | alt_flag2 = | grb = Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg | alt_coat = | tip_simbola = | geslo = | geslo_prijevod = | državna_himna =''[[Šče ne vmerla Ukrajina]]'' | kraljevska_himna = | drugi_simbol = | tekst_simbol = | drugi_tip_simbola = | tekst_tipa_simbola = | slika_karte = Europe-Ukraine (disputed territory).svg | loctext = | alt_map = | opis_karte = položaj Ukrajine u Evropi (zeleno i tamonzeleno; okupirane teritorije označene svjetlozeleno) | slika_karte2 = 800pxUkraine topo de.jpg | alt_map2 = | opis_karte2 = | glavni_grad = [[Kijev]] | latd = | latm = | latNS = | longd = | longm = | longEW = | najveći_grad = | tip_najvećeg_naselja = | najveće_naselje = | službeni_jezici = [[ukrajinski jezik|ukrajinski]] | nacionalni_jezici = | regionalni_jezici = 18 priznatih regionalnih jezika<ref name="Minority">{{cite web | url=http://zakon4.rada.gov.ua/laws/show/5029-17 | title=Law of Ukraine "On Principles of State Language Policy" (Current version — Revision from 01.02.2014) | publisher=Zakon2.rada.gov.ua | work=Document 5029-17, Article 7: Regional or minority languages Ukraine, Paragraph 2 | date=1 February 2014 | accessdate=30. IV 2014}}</ref> | etničke_grupe = {{unbulleted list | 77,8% [[Ukrajinci]] | 17,3% [[Rusi]] | {{nowrap|4,9% ostali}} }} | etničke_grupe_godina = 2001 | religija = | demonim = | org_tip = | članstvo = | tip_vlasti = | vođa_titula1 = [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik]] | vođa_ime1 = [[Volodimir Zelenskij]] | vođa_titula2 = [[Premijer Ukrajine|premijer]] | vođa_ime2 = [[Sergij Korecki]] | vođa_titula3 = [[predsjednik Vrhovne rade]] | vođa_ime3 = [[Ruslan Stefančuk]] | vođa_titula4 = | vođa_ime4 = | vođa_titula5 = | vođa_ime5 = | vođa_titula6 = | vođa_ime6 = | vođa_titula7 = | vođa_ime7 = | vođa_titula8 = | vođa_ime8 = | vođa_titula9 = | vođa_ime9 = | zakonodavac = | gornji_dom = | donji_dom = | suverenitet_tip = | suverenitet_napomena = | uspostava_događaj1 = | uspostava_datum1 = | uspostava_događaj2 = | uspostava_datum2 = | uspostava_događaj3 = | uspostava_datum3 = | uspostava_događaj4 = | uspostava_datum4 = | uspostava_događaj5 = | uspostava_datum5 = | uspostava_događaj6 = | uspostava_datum6 = | uspostava_događaj7 = | uspostava_datum7 = | uspostava_događaj8 = | uspostava_datum8 = | uspostava_događaj9 = | uspostava_datum9 = | uspostava_događaj10 = | uspostava_datum10 = | uspostava_događaj11 = | uspostava_datum11 = | uspostava_događaj12 = | uspostava_datum12 = | površina_km2 = 603.628 | površina_oznaka = | površina_fusnota = | površina_rang = | vode = | površina_oznaka2 = | površina_podaci2 = | površina_oznaka3 = | površina_podaci3 = | stanovništvo_proc = 44.291.413<ref name="pop">{{cite web |url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |title=People and Society: Ukraine |publisher=CIA World Factbook |accessdate=18. VII 2014 |archive-date=2016-07-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160709035611/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/up.html |dead-url=yes }}</ref> | stanovništvo_proc_godina = | stanovništvo_proc_rang = | stanovništvo_oznaka2 = | stanovništvo_podaci2 = | stanovništvo_oznaka3 = | stanovništvo_podaci3 = | stanovništvo_popis = | stanovništvo_popis_godina = | stanovništvo_popis_rang = | gustoća_stanovništva = | stanovništvo_gustina_rang = | broj_članica = | GDP_PPP = | GDP_PPP_rang = | GDP_PPP_godina = | GDP_PPP_per_capita = | GDP_PPP_per_capita_rang = | GDP_nominal = | GDP_nominal_rang = | GDP_nominal_godina = | GDP_nominal_per_capita = | GDP_nominal_per_capita_rang = | Gini = | Gini_ref = | Gini_rang = | Gini_godina = | Gini_promjena = | HDI = | HDI_ref = | HDI_rang = | HDI_godina = | HDI_promjena = | valuta = [[ukrajinska grivnja]] | valuta_kod = UAH | vremenska_zona = [[UTC+2]]<ref name="timechange">{{cite web |url=http://ua.korrespondent.net/ukraine/events/1273613-rishennya-radi-ukrayina-30-zhovtnya-perejde-na-zimovij-chas |title=Рішення Ради: Україна 30 жовтня перейде на зимовий час " Події " Україна " Кореспондент |publisher=Ua.korrespondent.net |accessdate=31. XI 2011}}</ref> | utc_nadom = | vremenska_zona_DST = [[UTC+3]] | utc_nadom_DST = | DST_napomena = | antipodi = | datum_format = | pozivni_broj = [[Telefonski brojevi u Ukrajini|+380]] | svetac_zaštitnik = | internetski_nastavak = {{unbulleted list |[[.ua]] |[[.укр]]}} | službeni_website = | slika_karte3 = | širina_karte = | alt_map3 = | opis_karte3 = | fusnota_a = | fusnota_b = | fusnota_c = | fusnota_d = | fusnota_e = | fusnota_f = | fusnota_g = | fusnota_h = | fusnota_1 = | fusnota_2 = | fusnota_3 = | fusnota_4 = | fusnota_5 = | fusnota_6 = | fusnota_7 = | fusnota_8 = | komentar = }} '''Ukrajina''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: '''Україна''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ukrɑˈjinɑ]]] {{Audio|Uk-Україна (2).oga|slušaj}}), država u istočnoj [[Evropa|Europi]] od cirka 44 milijuna stanovnika ([[2015]])<ref name="pop"/>, samostalna od [[1991.]] godine, bivša članica [[SSSR]]-a a glavni grad je [[Kijev]]. Graniči sa [[Crno more|Crnim morem]] na jugu, [[Rusija|Ruskom Federacijom]] na istoku, [[Belorusija|Bjelorusijom]] na sjeveru, [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]] i [[Mađarska|Mađarskom]] na zapadu, te [[Rumunija|Rumunjskom]], [[Moldavija|Moldavijom]] i [[Pridnjestrovlje]]m na jugozapadu. == Porijeklo imena države == Prostor Ukrajine je imao nekoliko naziva kroz stoljeća. Prvenstveno "Ukrajina", pa i ''[[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Rutenija]]'', a stanovnici kao "[[Rusini (Ukrajina)|Ruteni]]" ili "Rusini". S vremenom je naziv "Rusini" počeo označavati posebnu zajednicu unutar ukrajinskog naroda, no isprva je se neodređeno odnosio na stanovnike cjelokupnog ukrajinskog područja. U ruskoj historiografiji se spominje kao naziv "Mala Rusija" ({{jez-ru|Малороссия}}). Sadašnje ime se tumači na različite načine, a ukrajinski stručnjak Vitalij Skljarenko (1937-2020) tumači korijen naziva opisom "zemlja naroda kojemu se pripada", dakle pojednostavljeno "naša zemlja". Riječ <u>''Ukrajina''</u> (Україна, Украина) je [[Slavenski jezici|slavenskog]] porijekla – prema край<ref>{{lat}} {{cite web |url= https://www.monumentaserbica.branatomic.com/mikl/main.php?id=12319&st=1&term= |title= край |last= |first= |date= |website= |publisher= Monumenta Serbica |accessdate= 25. jula 2026 |quote= }}</ref> – i prvotno je značila ono što danas nazivamo krajem, zemljom, prostorom. Rječju "krajina" se u ukrajinskom jeziku označava zemlja odnosno država, a riječ "u-krajina" označava nešto što se nalazi u državi odnosno matičnu zemlju. Najvjerojatnije riječ potječe iz indoeuropskog korijena *(s)krei- (odvajati, rezati). Neki [[jezikoslovlje|lingvisti]] smatraju da se riječ može tumačiti kao "najudaljeniji prostor" ili "pogranično područje", dok drugi riječ dovode u vezu sa "rodnim krajem" ili "vlastitom, svojom zemljom". Prvi put ime Ukrajina se spominje [[1187.]] godine u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]], sastavljenom krajem [[12. vijek]]a u [[Manastir Vidubicki|manastiru Vidubicki]] ([[Kijev]]), u kome autor piše o smrti perejaslavskoga kneza Volodimira Hliboviča.<ref name="Stacenko">{{uk}} {{cite news |last=Stacenko |first=Danilo |date=6. 4. 2021|title=Слово і назва Україна: від Київського літопису до Богдана Хмельницького |url=https://www.istpravda.com.ua/articles/2021/04/6/159278/ |work= |location=Історична правда |access-date=22. 2. 2023}}</ref> {{izdvojeni citat|I plakaše za njim svi Perejaslavci (…) a zbog njeg je i <u>Ukrajina</u> mnogo tugovala.|iz Kijevskoj ljetopisa 1187.{{efn|[...] плакашасѧ по немь вси Переӕславци . бѣ бо любѧ дроужиноу [...] бѣ бо кнѧзь добръ . и крѣпокъ на рати . и моужьствомъ крѣпкомъ показаӕсѧ и всѧкими добродѣтелми наполненъ Ѡ нем же <u>Оукраина</u> много постони [...]}}<ref name="Stacenko"/>}} Od tada će se naziv često javljati i u drugim ljetopisima u kojima će riječ uglavnom označavati pogranične zemlje koje su bile suprotstavljene državnom središtu u [[Kijev]]u. Sredinom [[16. vijek|16. stoljeća]] naziv se javlja i u stranim izvorima, tako da se u pismu turskog [[Sulejman I|sultana Sulejmana]] upućenom poljskom kralju [[Sigismund II August|Sigismundu]] [[1564.]] godine koristi izraz "Ukrajina". Također od 16. stoljeća pa nadalje, naziv se koristi isključivo u značenju zemlje ili države naseljene Ukrajincima. Ime Ukrajina je zabilježeno na europskim zemljopisnim kartama iz [[1650]], [[1666]], [[1720]] i dr. godina. Korištenje toga naziva u [[geografija|zemljopisima]] u potpunosti je odgovaralo stanju u narodu, među kojim je izraz bio vrlo proširen, a o tome nam svjedoče mnogobrojne pjesme posvećene zbivanjima u razdoblju od [[16. vijek|16.]] do [[18. vijek|18. stoljeća]]. Od tada se ime iznimno proširilo uprkos tendenciji [[Rusija|ruske]] i [[Poljska|poljske]] vlasti koje su predlagale druge nazive, pa čak i zabranjivale korištenje imena Ukrajina, kao što je bio slučaj s [[rusko Carstvo|carskom Rusijom]] u [[19. vijek|19. stoljeću]]. == Historija Ukrajine == {{V. također|Historija Ukrajine}} === Prethistorijsko razdoblje === [[Datoteka:02022 1115 Cucuteni–Trypillia and Lipitsa ceramic vessels, Podolian Upland, Dniester–Carpathian region.jpg|thumb|right|280px|[[Kultura Cucuteni|Kukutenske]] [[Keramika (materijal)|keramičke]] [[Grnčarija|posude]] sa [[Podolija|Podolskog gorja]].]] Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. Između [[5. milenijum pne.|5.]] i [[4. milenijum pne.|4. milenijuma pne.]] na ovom je području bila prisutna [[Kultura Dnjepar-Donjec|kultura Dnjepar-Donjec]], koju je obilježavao europoidni fizički tip nalik na kromanjonaca, pripadnici te kulture bili su lovci-sakupljači koji su započinjali prijelaz na [[Poljoprivreda|poljoprivredu]]. Zatim [[Kultura Cucuteni|Tripiljska kultura]] ([[4. milenijum pne.|4.]]/[[3. milenijum pne.]] tj. [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj jugozapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali [[Pšenica|žito]], izrađivali [[glina|glineno]] posuđe i [[svrdlo|svrdla]] kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolit]]ičkih poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Evropa|Europe]]. Oko 1500. godine pne. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se [[nomad]]ska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] ([[9. vijek pne.|9.]]/[[7. vijek pne.|7. stoljeće pne.]]), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u ''[[Odiseja|Odiseji]]'', već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli značajan prostor između rijekâ [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima u 7. stoljeću pne. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. Nekako su u to isto vrijeme [[Antička Grčka|Grci]] počeli sa osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]] ([[Herson Taurijski|Χερσόνησος]], [[Feodosija|Θεοδοσία]], [[Jevpatorija|Κερκινίτις]], [[Nymphaion (Krim)|Νύμφαιον]]). Skiti su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. godine pne. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. Na razmeđu 2. stoljeća pne. i 3. stoljeća poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. Njih [[375.]] godine pobjeđuje [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]]. Oni su ubrzo nakon toga stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom čelu je bio [[Atila]] (umro [[451]]), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Antički Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Zatim se na tlu Ukrajine nastanjuju [[Slaveni]]. Za njihovu pradomovinu ne postoji još teritorij općeprihvaćen u studijima. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora ([[1. vijek|1.]]/[[2. vijek|2. st. poslije Kr.]]) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Ptolomej]]a, gdje se Slaveni nazivaju "Venedima" ili "Venetima". Etnonim tj. naziv [[Slaveni|Slaven]] se prvi put susreće kod [[Bizantsko Carstvo|bizantskih]] autora. Po nekim izvorima Slaveni su se već u [[4. vijek|4. stoljeću]] podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Slaveni]] ili [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina historičara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus]]. === Doba kneževina === [[Datoteka:Sviatopolk silver sribnyk 2.jpg|thumb|right|250px|Srebnrna kovanica [[Kijevska Rusija|kijevskog]] [[knez]]a [[Svjatopolk I od Kijeva|Svjatopolka I. Volodimiroviča]].]] U [[9. vijek|9.]]/[[10. vijek|10. stoljeću]] ustoličena je prva istočnoslavenska država sa središtem u [[Kijev]]u na čijem se čelu nalazila dinastija [[Rjurikoviči|Rjurkoviča]] – [[Kijevska Rus]]. Prvi spomen o toj kneževini bilježe Bertinski anali koji navode [[Oleg]]a, vođu skandinavskog plemena [[Varjazi|Varjaga]], koji osvaja Kijev [[882.]] godine i uz pomoć ukrajinskog plemena [[Poljani (istočnoslavensko pleme)|Poljani]] stvara ga prijestolnicom države. U narednih sto godina Kijevska Rus će obuhvatiti okolna ukrajinska, bjeloruska i ruska plemena pa i neka [[Finci|finska]] plemena na sjeveroistoku. Kijevski knez [[Svjatoslav I Kijevski|Svjatoslav]] pokorio je slavensko pleme [[Vjatiči|Vjatiče]] i razvalio [[Hazarski Kaganat|Hazarski kanat]], koji je bio štit nomadskim plemenima na istoku. [[Volodimir Veliki]] [[988]]. godine obznanjuje primanje [[hrišćanstvo|kršćanstva]] iz [[Bizantsko Carstvo|Bizanta]]. Najveći stupanj centralizacije države, Kijevska će Rus ostvariti za vrijeme vladavine [[Jaroslav Mudri|Jaroslava Mudrog]] ([[1019]]-[[1054]]). S vremenom dolazi do raspadanja države na zasebne kneževine. Nakon navale [[Batu-kan]]a između [[1237.]] i [[1241.]] і potpunog razaranja Kijeva ([[1240]]), glavno središte državnosti na Rusi, postat će [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|Galicijsko-volinjska kneževina]] ([[1199]]-[[1340]]). === Vrijeme Poljsko-litvanske unije === [[Datoteka:Unia Lubelska 1569 r..jpg|thumb|left|350px|Ugovor o [[Lublinska unija|Lublinskoj uniji]] ([[1569]]), čime je nastao [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanski Savez]] (1569-1795).]] U [[14. vijek|14. stoljeću]] značajni dio Rusije (Русь), uključujući [[Kijev]], dolazi pod vlast [[Litvanci|litvanske]] dinastije [[Gedimіnovićі|Gedimіnovića]] (pa zatim [[Jagelovići|Jagelovića]]), čime je nastala litvansko-ruska država pod nazivom [[Velika litvanska kneževina]]. Poljsko kraljevstvo zauzelo je [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]] i područje oko grada [[Chełm|Holma]] (do [[1387]]). Nakon [[Krevska unija|Krevske unije]] iz [[1385]], u Velikoj litvanskoj kneževini izrazito jača poljski i [[Katoličanstvo|katolički]] utjecaj. Kad je unija između Litve i [[Kraljevina Poljska (1385–1569)|Poljske]] (tzv. [[Lublinska unija]], [[1569]]) dovela do njihovog realnog sjedinjenja, veći dio ukrajinskih zemalja došao je pod vlast Poljske, a poljsko je plemstvo steklo pravo na posjede u Ukrajini. Crkva, dotada pod samostalnom [[Kijevska metropolija|Kijevskom metropolijom]], sklopila je [[Brestska unija|Brestsku uniju]] ([[1596]]) s katoličkom crkvom (tzv. [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Unijati]] ili [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Grkokatolici]]). S pomoću te unije katolička Poljska je željela prekinuti veze Ukrajine s [[Pravoslavlje|pravoslavnom]] Rusijom. Nakon raspada [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]] potkraj [[15. vijek]]a. oko Dnjepra su se naselili ukrajinski [[Kozaci]] ([[Zaporoški Sič]], Запорізька Січ), koji su odigrali važnu ulogu u suprotstavljanju [[osmansko Carstvo|tursko]]-[[Tatari|tatarskom]] i poljskom pritisku. Vrijeme je to razvoja književnosti na [[staroukrajinski jezik|staroukrajinskom jeziku]]. [[Datoteka:Anonymous Bohdan Khmelnytsky.jpg|thumb|right|175px|[[Bogdan Hmeljnicki]]]] Između [[1591.]] i [[1638.]] izbio je niz seljačkih pobuna potpomaganih kozacima. Godine [[1648]]. započeo je oslobodilački rat ukrajinskog naroda protiv Poljaka, koji je vodio [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Iako je poljskoj vojsci nanio teške poraze, Hmeljnicki je uvidio da se samostalna hetmanska Ukrajina ne može sama oduprijeti Turcima i Poljacima. Oslonac je potražio na sjeveru kod [[Rusko Carstvo|ruskog]] [[car]]a [[Aleksej I., car Rusije|Alekseja I.]] sa kojim je [[1654]]. sklopio [[Perejaslavski sporazum]]. Na osnovu tog sporazuma taj dio Ukrajina se ujedinio sa [[Rusko Carstvo|Carskom Rusijom]]. Od tog doba istočna Ukrajina postaje dio [[Rusko Carstvo|Rusije]] i tako ostaje – uz manje prekide za svjetskih ratova – sve do kraja [[20. vijek]]a. === Doba unije sa carskom Rusijom === Odmah nakon ujedinjenja, Rusija je ušla u [[Rusko-poljski rat (1654-1667)|rat sa Poljskom]] koji će biti okončan tek nakon trinaest godina sa [[Andrusovski sporazum|primirjem u Andrusovu]] iz [[1667.]] i sa Vječnim mirom ([[1668]]). Kao posljedica rata, pa i građanskih ratova koji su se vodili unutar zemlje, Ukrajina će se podijeliti na dva velika dijela koja sječe rijeka [[Dnjepar]]. [[Autonomija|Autonomni]] [[Kozački hetmanat]] opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, carska Rusija nastavila je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile Poljska i [[Ugarska]], o čemu svjedoče seljačko-kozačke pobune potkraj [[17. vijek|17.]] i tokom [[18. vijek]]a. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Mazepa|Mazepe]] sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] ([[1708]]/[[1709|09.]]) car [[Petar Veliki|Petar I.]] smanjuje autonomiju hetmanske države, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina Velika|Katarina II. Velika]] tokom [[1760]]-[[1780.]] godina. Ukrajina je svoju samostalnost izgubila [[1781]]. Pri prvoj [[Podjela Poljske|podijeli Poljske]], [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772]]. [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciju]], a [[1775]]. [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Buga]] ([[1774]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793]]. i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. ==== Narodni preporod ==== {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 350px | caption_align = center | image1 = Karmelyuk.JPG | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = [[Ustim Karmaliuk]] (1787-1835) | image2 = TarasShevchenko.jpg | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = [[Taras Ševčenko]] (1814-1861) }} Krajem [[18. vijek|18. stoljeća]] dolazi do formiranja ukrajinskog narodnog pokreta, isprva kao kulturne, a od [[1840]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva{{efn|[[Ćirilo-metodsko bratstvo]], osnovano u [[Kijev]]u između decembra 1845. i januara 1846. Među glavnim članovima bili su [[Mikola Kostomarov]], [[Pantelejmon Kuliš]], [[Georgij Andruzkij]], [[Vasilj Bіlozerskij]], [[Mikola Gulak]], [[Dmitro Piljčikov]].}}, i kao političke organizacije. Tijekom [[1810-e|1810-ih]] je u [[Podolija|Podoliji]] buntovnik [[Ustim Karmaliuk]] organizirao pobune protiv Ruskog carstva privlačeći široku bazu podrške među Ukrajincima, Židovima, pa čak i Poljacima. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije. Izniman utjecaj u buđenju [[Nacija|nacionalne svijesti]] Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Ševčenko|Tarasa Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u [[Kraljevina Galicija i Lodomerija|Kraljevinu Galiciju]] koja se nalazila u sastavu [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]]. Krajem [[19. vijek|19. stoljeća]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke (na pr., [[Kijevska gromada]]). Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Kao što je već spomenuto nakon posljednje [[Podjela Poljske|podjele Poljske]], najzapadnija regija Galicija pripala je Austriji, Mađari su zadržali [[Karpatska Rutenija|Zakarpatsku Ukrajinu]]{{efn|[[Karpatska Rutenija]] ([[Užgorod]], [[Beregove]], [[Vinogradiv]]) je od [[1867.]] do [[1918.]] bila dio mađarske [[Zemlje Krune Svetog Stjepana|Transleitanije]].}} dok je ostatak teritorija pripao Rusiji. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina, i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusija je nametala stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakvoj djelatnosti. Međutim, mnogi su Ukrajinci prihvatili svoju sudbinu u okviru Rusije, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Mnogi ruski pisci, skladatelji, slikari i arhitekti iz 19. stoljeća bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Gogolj]], jedan od najvećih pisaca ruske književnosti. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u martu [[1917]]. godine. === Ukrajina između 1917. i 1920. === [[Datoteka:Hetman Skoropadsky and Kaiser Wilhelm.jpg|thumb|right|250px|Njemački car [[Wilhelm II od Njemačke|Wilhelm II.]] (lijevo) i [[Pavlo Skoropadski]] (desno) u susretu u [[Kassel]]u, septembra [[1918.]] godine.]] Ukrajinska [[Verhovna Rada Ukrajine|Vrhovna "Rada"]] (tadašnji ukrajinski [[parlament]]) u novembru [[1917]]. proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. 1.|25.1.]] [[1918]]. bila proglašena samostalnost i odcjepljenje. Prvi je predsjednik te države bio pisac [[Volodimir Viničenko|V. Viničenko]]. Upravo je u to vrijeme nastala suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom "Obraćanje ukrajinskog naroda do Njemačke s molbom o oružanoj pomoći". To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. 4.|29.4.]] [[1918]]. pod potporom [[Nemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadski|P. Skoropadski]]. Ukrajina je ponovno [[Ataman|hetmanat]], a država je njemački [[protektorat]]. Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u decembru [[1918]]. se proglašava Ukrajinska Narodna Republika na čijem je čelu ponovno Vynnyčenko. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918]]), u [[Galicija (srednja Evropa)|Galiciji]] je iste godine proglašena [[Zapadnoukrajinska Narodna Republika]] koja se u januaru [[1919]]. ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od februaru [[1919]]. sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Semena Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, Bukovina i [[Besarabija]] [[Rumunija|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. === Doba Sovjetske Ukrajine === Ideja ukrajinstva opstala je između dva rata, pa čak se dvadesete godine 20. stoljeću mogu nazvati i preporodom ukrajinske kulture, jezika i poljoprivrede. Prvih godina [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a boljševici su potpomagali razvoj zemlje dajući seljacima svojevrsne povlastice. Takvo stanje neće dugo potrajati. Kako bi zadovoljio državne potrebe u povećanoj potražnji hrane i kako bi namaknuo sredstva za industrijalizaciju zemlje, [[Josif Staljin|Staljin]] je krenuo u realizaciju svoje ideje o [[Kolektivizacija|kolektivizaciji poljoprivrede]], koja je ponajprije pogodila Ukrajinu koju se često nazivalo "žitnicom SSSR-a". [[Datoteka:К1-25-20-005658.jpg|thumb|left|300px|Stogovi u [[kolhoz]]u "Crveni partizan" u Kijevskoj oblasti. Selo Kozaroviči, [[1934.]] godina.]] Godine [[1929]], seljacima se oduzima zemlja i stoka. Nastaju kolektivne farme – [[kolhoz]]i.{{efn|[[Kolhoz]], od [[Ruski jezik|ruskog]] коллективное хозяйство (kollektivnoe hozjajstvo) tj. kolektivno gospodarstvo.}} U oduzimanju imovine, država je koristila redovne jedinice policije, kao i postrojbe tajne policije. Mnogi su se odupirali takvoj odluci Vlade i započela je očajnička borba seljaštva protiv sovjetske vlasti. Neki su radije zaklali svoju stoku, nego li je predali u kolhoz. Bogatije seljake nazivali su "[[kulak|kulacima]]" i bili su proglašavani neprijateljima države. Na desetke tisuća seljaka je bilo strijeljano ili poslano na neki od mnogobrojnih radnih logora na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]]. Godine [[1929.]] iz pepela Zapadnoukrajinske Narodne Republike i redova veterana [[Sički strijelci|Sičkih strijelaca]] ({{jez-uk|Січові Стрільці}}) nastala je [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizacija ukrajinskih nacionalista]] (OUN) pod vodstvom [[Jevgen Konovalec|Jevgena Konovalca]], [[Andrij Meljnik|Andrija Meljnika]], [[Stepan Bandera|Stepana Bandere]] i [[Jaroslav Stecko|Jaroslava Stecka]]. Bio je to politički pokret snažnog paravojnog karaktera koji je organizirao razne napade, uključujući atentat na [[Józef Piłsudski|Józefa Piłsudskog]]. Pokret je nastavio djelovati u ilegali u zapadnoj Ukrajini tijekom cijelih 1930-ih. Prisilna kolektivizacija imala je katastrofalan učinak na poljoprivredu. Usprkos tome, sovjetska je Vlada na čelu sa Staljinom povećala ukrajinski dio obaveznog prinosa žita za čak 44%, dobro znajući da je to nemoguće izvesti i provesti u djelo. Sovjetski zakon nalagao je da se žito iz [[kolhoz]]a ne može dijeliti među seljacima sve dok se ne napuni državna kvota koju je odredila Vlada. Vlast je postavljala tako nedostižne kvote, da je gladovanje postalo sveprisutna pojava. Najmanje je 5 milijuna ljudi nasmrt izgladnjeno u tragediji koju Ukrajinci nazivaju [[holodomor|gladomor]], iako neki stručnjaci navode i dvostruko više žrtava<ref>[http://www.ukar.org/famine.html Holodomor. The Forgiven Holocaust of 1932-33]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060216085508/http://www.ukar.org/famine.html |date=2006-02-16}}</ref>. [[Sovjetski Savez]] je zatajivao događaje vezane uz gladovanje, a tek se u osamdesetim godinama prošlog stoljeća priznalo da je bilo nekih poteškoća zbog ometanja od strane kulaka i iznimno loših vremenskih prilika. Danas je gladomor prihvaćen i priznat kao stvaran događaj. Neki povjesničari smatraju da se glad [[1932]]/[[1933|33]]. nije mogla izbjeći i da je bila izravna posljedica Staljinove kolektivizacije i industrijalizacije zemlje, dok drugi ostaju pri svojoj tezi da do gladi nije smjelo doći i da je to bio smišljeni čin i genocid nad ukrajinskim narodom. Potpisivanjem [[Pakt Ribbentrop–Molotov|Pakta Molotov-Ribbentrop]] ([[Moskva]], [[23. augusta]] [[1939.]]) [[Treći Reich]] i [[Sovjetski Savez]] su sklopili sporazum o nenapadanju, no u stvarnosti su time kupovali vrijeme za pripremu sukoba, istovremeno dijeleći [[Druga Poljska Republika|Poljsku]] duž linije rijeka [[Narew]], [[Zapadni Bug|Bug]], [[Visla]] i [[San (rijeka)|San]]. Ipak, Hitlerov krajnji cilj ostao je napad na Sovjetski Savez i uništenje "židovsko-boljševičke urote" ({{jez-de|jüdisch-bolschewistische Verschwörung}}). Podjelom Poljske su u sastav [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Sovjetske Ukrajine]] ušla zapadna područja koja su dotada bila pod vlašću Poljske, a godinu dana kasnije i [[Bukovina]] i današnji ukrajinski dio Besarabije. Nakon što je do kraja [[1940.]] pripremio ofenzivu,<ref>{{cite web |url= https://www.bpb.de/themen/nationalsozialismus-zweiter-weltkrieg/der-zweite-weltkrieg/203046/fall-barbarossa/?show=image&k=0 |title= Weisung Nr. 21 |last= |first= |date= |website= |publisher= Bundeszentrale für politische Bildung |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Hitler je rasporedio više od tri milijuna njemačkih vojnika duž sovjetskih granica te u zoru [[22. juna]] [[1941.]] pokrenuo invaziju ([[Operacija Barbarossa]]), udarivši najprije na gradove [[Brest (Bjelorusija)|Brest]], [[Grodno]], [[Białystok]], [[Kaunas]], [[Vilnius]], [[Luck]], [[Rivne]] i [[Lavov]]. Do kraja ljeta [[Wehrmacht]] je osvojio veći dio [[Zapadna Ukrajina|zapadne Ukrajine]], uključujući [[Ternopol|Ternopil]], [[Žitomir (Ukrajina)|Žitomir]] i [[Dnjipro (grad)|Dnipropetrovsk]]. [[26. juna]] [[1941.]] [[bataljun Nachtigall]], sastavljen od ukrajinskih dobrovoljaca pod njemačkom zapovjedništvom,{{efn|[[Bataljun Nachtigall]], pridružen [[Wehrmacht]]ovoj skupini [[Heeresgruppe Süd]], pod zapovjedništvom [[Gerd von Rundsted|Gerda von Rundsteda]].}} ušao je u [[Lavov]], dok se iz grada povlačila [[Crvena armija]]. [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Organizaciju ukrajinskih nacionalista]] je tada predvodio [[Stepan Bandera]] i najmeravao je iskoristiti povlačenje sovjetskih snaga da bi uspostavio samostalnu Ukrajinsku državu, a čelnici pokreta su vjerovali da su u nacističkoj Njemačkoj pronašli moćnog saveznika u borbi protiv Sovjetskog Saveza. [[30. juna]] [[1941.]] [[Jaroslav Stecko]] je na radiju objavio obnovu samostalne Ukrajinske države ({{jez-uk|Акт відновлення Української Держави}}). Glavni grad države trebao je biti u Lavovu, Stecko je postavljen za šefa vlade, a [[Kost Levicki]] na čelu Vijeća starješina. Nacističko vodstvo je naredilo povlačenje proglasa, OUN je to kategorički odbio, nakon čega je [[Gestapo]] naredio uhićenje svih vođa pokreta. Bandera je uhićen [[5. jula]] [[1941.]], a Stecko [[9. jula]], te su internirani u [[Logor Sachsenhausen|logor Sachsenhausen]]. Nacisti su [[1. septembra]] [[1941.]] uspostavili [[Reichskommissariat Ukrajina|Reichskommissariat Ukrajinu]], civilnu upravu na osvojenom ukrajinskom teritoriju. Središte njemačke uprave nalazilo se u [[Rivne|Rownu]], a ''Reichskommissar'' bio je [[Erich Koch]], izravno podređen ministru [[Alfred Rosenberg|Alfredu Rosenbergu]]. Njemačka uprava zadržala se do novembra [[1944.]] godine. Dana [[14. oktobra]] [[1942.]] u [[Volinija|Voliniji]], OUN je osnovao [[Ukrajinska ustanička vojska|Ukrajinsku ustaničku vojsku]] (UPA) – organizaciju usko povezanu s likom Bandere (interniranog u Njemačkoj) i pod vodstvom [[Roman Šuhevič|Romana Šuheviča]]. Borili su se prvenstveno za ukrajinsku neovisnost, a time i protiv Wehrmachta, Crvene armije te poljske [[Armia Krajowa|Armije Krajowe]]. UPA je ostala aktivna do 1950. godine i borila se protiv sovjetske vlasti. U Kijevu su nacisti ubili desetke pripadnika OUN-a, a isto se dogodilo i u mnogim drugim ukrajinskim gradovima. Osim OUN-a, drugi dio Ukrajinaca borio se protiv nacizma u redovima [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[Pokreti otpora u Drugom svjetskom ratu|partizanskog pokreta]]. Ukrajinci su činili značajni dio Crvene armije i njenog vodstva, a kako bi se oduprijeli nacističkoj Njemačkoj bili su aktivni i kao članovi pokreta otpora. [[Datoteka:Хрущёв и Брежнев.jpg|thumb|right|300px|[[Nikita Hruščov]] i [[Leonid Brežnjev]] [[1943.]] godine.]] Ukrajina je bila poprište desetaka pokolja koje je počinio Wehrmacht, a osobito [[Einsatzgruppen]] – posebne postrojbe [[Schutzstaffel]]a zadužene za sustavnu likvidaciju neprijatelja Reicha. Među brojnim masakrima ističu se slučajevi [[Babin Jar|Babinog Jara]],<ref>{{cite web |url= https://encyclopedia.ushmm.org/content/en/article/kiev-and-babi-yar |title= Mass Shootings at Babyn Yar |last= |first= |date= |website= |publisher= United States Holocaust Memorial Museum |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> [[Masakr u Fântâna Albă|Fântâne Albe]], [[Masakr u Grišinu|Grišina]] i [[Masakr u Odesi 1941.|Odese]], uz mnoge druge. Tijekom rata nestalo je između 850.000 i 1.600.000 ukrajinskih Židova – vjerojatno preko 60% ukrajinske židovske zajednice. Nijemci su osnovali nekoliko lokalnih koncentracijskih logora – [[Koncentracijski logor Janowska|Janowska]] (Lavov), [[Koncentracijski logor Sirec|Sirec]] (Kijev) –, dok je većina konvoja s zarobljenim Židovima iz [[Lavov]]a i drugih gradova upućivana u [[Logor smrti Belzec|logor smrti Bełżec]] pokraj [[Lublin]]a. Valja ipak napomenuti da su Nijemci u Ukrajini veliku većinu Židova i političkih protivnika ubili masovnim strijeljanjima, a tijela potom pokopali u masovne grobnice.<ref>{{cite web |url= https://www.yahadmap.org/#map/ |title= Interaktivna karta holokausta |last= |first= |date= |website= |publisher= Yahad Map – Map of Holocaust by Bullets |accessdate= 18. 7. 2026 |quote=}}</ref> Cjelokupan zbroj svih žrtava tijekom rata i njemačke okupacije u Ukrajini procjenjuje se na 7 milijuna, uključujući i preko milijun stradalih Židova. Velika većina bila je žrtva zvjerstava, prisilnog rada i pokolja cijelih sela kao osveta na napade na nacističke snage. Od 11 milijuna sovjetskih snaga, koliko se procjenjuje da je poginulo u sukobu s Nacistima, približno četvrtina (2.7 milijuna) žrtava su bili Ukrajinci ili su bili ukrajinskih korijena. Povrh toga, Ukrajina je vidjela neke od najvećih ratnih bitaka, opsadu [[Kijev]]a (koji će poslije dobiti titulu "Grad heroj") gdje je zarobljeno preko 660.000 sovjetskih snaga, žestoku obranu [[Odesa|Odese]], do pobjedničkog juriša preko Dnjepra. Između novembra [[1943.]] i maja [[1945.]] [[Crvena armija]] je osvojila istočnu Europu i dovela do sloma [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]. Postupno je uspjela osvojiti i cijeli ukrajinski teritorij, na kojem su se održavala uporna žarišta otpora – posebice pripadnici milicija Banderine [[Ukrajinska ustanička vojska|OUN]]-e. [[NKVD]] je provodio brojne represivne operacije i lovio pripadnike tih milicija. Rat je rezultirao milijunima smrtnih slučajeva (procjenjuje se između 7 i 10 milijuna ljudi), uništenjem čitavih zajednica, potpunim razaranjem sela i gotovo potpunim slomom gospodarstva. Između [[1946.]] i [[1947.]] Ukrajinu je pogodila teška glad koja je odnijela živote stotina tisuća ljudi. Poslijeratnim sporazumima, teritorij Ukrajine doživio je preobrazbu: u njezin su sastav uključeni Istočna Galicija ([[Lavov]], [[Ternopol]], [[Ivano-Frankovsk|Stanislav]]), Zapadna Volinija ([[Luck]]) i dio Polesja ([[Rivne]]). Godine [[1945.]] SSSR je potpisao s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] sporazum o uključenju [[Zakarpatje|Zakarpata]] u Sovjetsku Ukrajinu u okviru koje je [[1946.]] osnovana [[Zakarpatska oblast]] sa središtem u [[Užgorod]]u. Sovjetska vlada pokrenula je plan gospodarske preobrazbe, počevši od tvornica, rudnika i željeznica. Pod vodstvom [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Lazar Kaganovič|Lazara Kaganoviča]] – tadašnjih tajnika [[Komunistička partija Ukrajine|Komunističke partije Ukrajine]] – revitalizirani su teška industrija i plan kolektivizacije poljoprivrede. U polijeratnim godinma [[Staljin]] je pojačao političku kontrolu, gušeći sve oblike unutarnje oporbe te promičući kulturnu i administrativnu centralizaciju. Sovjetske vlasti su [[1946.]] godine također ugušile [[Ukrajinska grkokatolička crkva|Ukrajinsku grkokatoličku crkvu]], velik dio njezine imovine prenesen je na [[Ruska pravoslavna crkva|Pravoslavnu crkvu]] pod državnom kontrolom, a brojni su svećenici uhićeni ([[Lavovski sinod]], 1946). U narednim desetljećima Ukrajina ne samo da je dostigla prijeratni stupanj industrije i proizvodnje, nego je postala glavna udarna snaga među svim republikama Sovjetskog Saveza. Mnogi su [[Komunizam|komunistički]] vođe poput [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]] i [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] bili rodom iz Ukrajine. Ponovno je nastalo povoljno vrijeme za razvijanje rusko-ukrajinskih kulturnih i inih veza. Mnogi su sportaši, znanstvenici, pisci i pjesnici dolazili iz Ukrajine. Godine [[1954]]. kako bi obilježili 300. godišnjicu kako je ukrajinski hetman [[Bogdan Hmeljnicki]] ujedinio Ukrajinu s Rusijom, [[Ruska SFSR|Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika]] odrekla se [[Krim]]a, koji je pripojen Sovjetskoj Ukrajini. Nedaleko ukrajinskog grada [[Pripjat (naselje)|Pripjat]], na mjestu [[Černobilj|Černobilske]] nuklearne elektrane, [[26. 4.|26.4.]] [[1986]]. došlo je do eksplozije. Onečišćen je veliki dio sjeverne Ukrajine i veliko područje u susjednoj [[Belorusija|Bjelorusiji]]. Taj događaj kao i druga zbivanja samo su još dodatno potaknuli nezavisni pokret [[Narodni pokret Ukrajine|RUH]] (pokret) koji se zalagao za slom Sovjetskog Saveza u drugoj polovici osamdesetih. Ukrajina je proglasila svoju nezavisnost [[24. 8.]] [[1991]]. slijedeći primjer i ostalih sovjetskih republika. Jedna je od osnivača [[Zajednica Nezavisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]] (ZND). Dana 1. 12. [[1991.]] ukrajinski su glasači na referendumu nadmoćno izabrali samostalnu i nezavisnu Ukrajinu, i službeno su na taj način izašli iz Sovjetskog Saveza. SSSR će formalno prestati postojati [[25. 12.]] [[1991]]., a tim činom ukrajinska će nezavisnost biti i službeno priznata od strane međunarodne zajednice. === Samostalna Ukrajina === [[Datoteka:Л.Лук’яненко та В.Кобзар на зустрічі з українцями, 8 вер 1991.jpg|thumb|right|300px|[[Levko Lukjanenko]] i [[Volodimir Kobzar]] u prosvjedu ispred Doma kulture u gradu [[Pirjatin]]u iz [[8. augusta]] [[1991]]. Lukjanenko je autor "''Akta o proglašenju neovisnosti Ukrajine''" iz [[24. augusta]] [[1991]].]] Na čelu samostalne Ukrajine u razdoblju od [[1992.]] do [[2004.]] nalazit će se prvo predsjednik [[Leonid Kravčuk]], kojeg će potom zamijeniti [[Leonid Kučma]]. Leonid Kučma [[2004]]. objavljuje kako se više neće kandidirati na mjesto predsjednika. U novoj kampanji za predsjednika Ukrajine, pojavila su se dva glavna kandidata. Proruski orijentiran [[Viktor Janukovič]], tadašnji premijer Vlade, kojeg podržavaju i dotadašnji predsjednik Kučma i Rusija, i njegov glavni oponent [[Viktor Juščenko]], koji Ukrajinu želi okrenuti Zapadu i pokušati odvesti u [[Evropska unija|Europsku Uniju]]. U završnoj izbornoj utrci, Janukovič službeno odnosi tijesnu pobjedu, no Juščenko i njegove pristalice ne priznaju rezultate izbora, sumnjajući u njihovu vjerodostojnost. U zemlji izbija politička kriza. Oporba organizira masovne ulične prosvjede u Kijevu i drugim većim gradovima. Revolucija će ući u povijest pod nazivom [[Narančasta revolucija]], zbog zaštitne boje oporbenog predsjedničkog kandidata Juščenka. Ubrzo Vrhovni sud Ukrajine rezultate izbora proglašava nevaljanima. U ponovljenim izborima pobjedu odnosi sadašnji predsjednik Viktor Juščenko. Pet dana nakon objave rezultata Viktor Janukovič daje ostavku i 5.1. [[2005]]. raspušta se Vlada. Međutim, unutar pobjedničkog pokreta nastaju razmimoilaženja, tako da na izborima u martu 2006. pobjeđuje Janukovič, kojeg je nakon višesmjesečne političke krize Juščenko bio prisiljen u augustu imenovati novim premijerom. Na izvanrednim izborima 2007. godine je, međutim, pobijedio blok okupljen oko prozapadne političarke [[Julija Timošenko|Julije Timošenko]]. Godine 2008. u Ukrajini dolazi do teške ekonomske krize, poslije koje su se birači ponovno okrenuli filo-ruskom kandidatu [[Viktor Janukovič|Janukoviču]] koji je 2010. godine pobijedio na predsjedničkim izborima. Tijekom novog predsjedničkog mandata (2010–2014), Janukovič i njegova [[Partija regiona|Stranka regiona]] bili su optuženi za pokušaj stvaranja "[[Demokratura|kontrolirane demokracije]]" u Ukrajini, za centralizaciju odlučnih procesa i za pokušaj uništenja glavne oporbene stranke "Blok Julije Timošenko". Zatim, godine 2011. Timošenko je kaznena nakon sudske istrage zbog malverzacije javnih sredstava, jer je potpisala ugovor sa ruskom tvrtkom [[Gazprom]] o isporuci [[Zemni gas|zemnog gasa]]. Iste godine je pritvorena, jer je više puta prekršila naloge tužitelja da ne napušta [[Kijev]]. U novembru 2013. Janukovič nije potpisao [[Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju|Sporazum o pridruživanju]] Ukrajine [[Evropska unija|Europskoj uniji]] i mjesto toga nastavio je s bližim vezama sa [[Vladimir Putin|Putinovom]] [[Rusija|Rusijom]]. Nakon objave da će Ukrajina odustati od procesa pridruživanja [[EU|Evropskoj uniji]], nastali su masovni prosvjedi na ulicama [[Kijev]]a ([[Evromajdan]]), što je dovelo do "[[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucije dostojanstva]]" (18.–23. februara 2014). Prosvjednici su postavili kampove na kijevskom "[[Trg neovisnosti (Kijev)|Trgu neovisnosti]]", a u zimi između 2013. i 2014. su počeli preuzimati razne vladine zgrade, prvo u [[Kijev]]u, a kasnije u zapadnoj Ukrajini. Borbe između prosvjednika i policije dovele do oko 80 smrtnih slučajeva u februaru 2014. Sukobi su postajali sve nasilniji, a kulminirali su u februaru 2014. nasilnim smjenjivanjem Janukoviča i formiranjem nove prozapadne vlade na čelu sa premijerom [[Arsenij Jacenjuk|Arsenijem Jacenjukom]]. Nedugo potom je na [[Krim]]u došlo do [[Ruska aneksija Krima|ruske aneksije]] a u [[Donjecka oblast|Donjeckoj]] i [[Luganska oblast|Luganskoj oblasti]] do pojave pro-ruskog separatističkog pokreta koga je nova ukrajinska vlast krenula ugušiti vojnom silom te je tako došlo do [[Rat na istoku Ukrajine|oružanog sukoba]] koji i danas traje. === Rusko-ukrajinski rat === {{glavni|Rusko-ukrajinski rat|Invazija Rusije na Ukrajinu}} [[Datoteka:Выдвижение танкового подразделения в Киевской области в ходе вторжения на Украину 003.png|thumb|left|300px|Kretanje ruske kolone tenkova u Ukrajini, mart 2022.]] Dana [[20. februara]] [[2014.]] započeo je sukob između Ukrajine i njezinog rusofonskog dijela na istočnom i južnom djelu zemlje. Sukob je u međunarodnom tisku postao poznat kao [[Rat u Donbasu]]. Nakon [[Euromajdan]]skih prosvjeda i bijega proruskog predsjednika [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]], Rusija je, pod vodstvom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]], otvoreno intervenirala podržavajući proruske pobunjenike. U martu 2014. na Krimu je održan [[Referendum o statusu Krima|referendum]] koji proukrajinska strana nije priznala, nakon čega je Rusija anektirala regiju poluotoka. Istodobno, Putin je podržavao oružane pobune u istočnim ukrajinskim regijama Donjeck i Lugansk, gdje su nastale dvije separatističke narodne republike, [[Donjecka Narodna Republika]] i [[Luganska Narodna Republika]]. Rusija nije službeno objavila rat, a u sukobu su korištene lokalne milicije, plaćenici i neoznačene ruske specijalne snage. Između maja 2014. i maja 2015. Rusija je podržala stvaranje države pod nazivom [[Federativna Država Novorusija|Novorussija]], koja bi uključila Krim, Donjecku i Lugansku oblast. Projekt je propao, a rat se nastavio uz rusku podršku tim regijama, te sa ukrajinske strane uz američku podršku, pod [[Joe Biden|Bidenovom]] administracijom. Sukob je bio u fazi postupne stagnacije sve dok Rusija nije 24. februara 2022. pokrenula veliku [[Invazija Rusije na Ukrajinu|vojnu invaziju na Ukrajinu]] sa sjevera (iz [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenkove]] [[Bjelorusija|Bjelorusije]]), istoka i juga. Početni cilj bio je svrgnuti kijevsku vladu i okupirati veliki dio zemlje. Napad je doveo do brzog napredovanja na istočnom frontu za Ruse, ali zbog vojne podrške Zapada ([[SAD]], [[Europska Unija|EU]], [[NATO]]), ubrzo je naišao na snažan ukrajinski otpor. Sukob traje već nekoliko godina, uzrokujući milijune izbjeglica, desetke tisuća mrtvih, velik broj ranjenih i osakaćenih te vrlo veliku ekonomsku i infrastrukturnu štetu. == Geografija == [[Datoteka:Ukraine relief location map.jpg|thumb|right|350px|Fizička karta Ukrajine.]] Ukrajina je prostrana i prilično raznovrsna zemlja. Proteže se približno 1.250 kilometara od istoka do zapada i oko 1.000 kilometara od sjevera do juga. Prije rata zemlja je zauzimala površinu od 603.628 km², što je ju činilo većom od kontinentalne [[Francuska|Francuske]] ili [[Španija|Španjolske]]. Oko 70% stanovništva živi u gradskim naseljima, dok 30% živi u mjestima s manje od 15.000 stanovnika. Zauzvrat, područje Ukrajine je i dalje većim dijelom ruralno i poljoprivredno, a udio urbaniziranog teritorija (tj. fizički pokrivenog urbanom infrastrukturom) relativno je nizak. Približno 2,5 do 3% državnog teritorija je stvarno urbanizirano. Ukrajina graniči sa sedam zemalja: [[Rusija|Rusijom]], [[Bjelorusija|Bjelarusijom]], [[Poljska|Poljskom]], [[Slovačka|Slovačkom]], [[Mađarska|Mađarskom]], [[Rumunija|Rumunjskom]] i [[Moldavija|Moldavijom]]. Najduže granice dijeli s Rusijom, a zatim s Bjelarusijom. Uz navedene susjedne zemlje, također graniči s [[Pridnjestrovlje]]m te – s obzirom na sadašnje ratno stanje – [[Republika Krim|Republikom Krimom]], [[Luganska Narodna Republika|Luganskom Republikom]] i [[Donjecka Narodna Republika|Donjeckom Republikom]], nepriznatim republikama koje je Ruska Federacija u međuvremenu pripojila. Samo oko 5% teritorija Ukrajine je [[Planina|planinsko]]. Reljefi se uglavnom nalaze na zapadu ([[Karpati]], [[Karpatska Rutenija|Zakarpatje]], [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankivska]], [[Lavovska oblast|Lavovska]] i [[Černivecka oblast|Černivska oblast]]) i na jugu ([[Krimske planine|Krimska visoravan]]). Najviši vrhovi su planina [[Hoverla]] (2.061 m) i planina [[Roman-Koš]] (1.545 m). Oko 42% teritorija je brežuljkasto, dok je 53% teritorija sasvim ravničarsko ili s blagim reljefom. To je područje izuzetno pogodno za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], gusto naseljeno i dobro infrastrukturno razvijeno. Država ima 2.782 kilometara morske obale, što čini cijeli sjeverni rub [[Crno more|Crnog mora]]. Na 10% ukrajinskog teritorija klimatski utječe Crno more. Središnji dio zemlje zauzima [[Ukrajinska nizina]], dio [[Sarmatska ravnica|Sarmatske ravnice]], kroz koju protječu veliki vodotoci kao što su [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Desna (Dnjepar)|Desna]] i [[Severski Donjec|Siverski Donjec]]. To je poljoprivredno srce Ukrajine i jedno od glavnih žitnica na planetu. U ovom području nalaze se brojni gradovi: [[Kijev]], [[Černihiv]], [[Sumi]], [[Poltava]], [[Kropivnicki]], [[Harkiv]], [[Dnjepar (grad)|Dnjepro]], [[Zaporižja]], [[Kramatorsk]], [[Slavjansk]], [[Mikolajiv]], [[Herson]], [[Melitopolj]]. Zemljom protječe niz velikih rijeka, među kojima se ističu: * [[Dnjepar (rijeka)|Dnjepar]], presijeca zemlju na pola, nacionalna rijeka Ukrajine i središnja vodna i kulturna arterija; * [[Dnjestar]], izvire u sjevernim [[Karpati]]ma i utječe u [[Crno more]] blizu [[Odesa|Odese]], rijeka važna za poljoprivredu i kao prirodna granica, teče uz [[Moldavija|Moldaviju]] i [[Pridnjestrovlje]]; * [[Severski Donjec|Siverski Donjec]], lijevi pritok [[Don]]a, protječe kroz Harkivsku, Luhanjsku i Donjecku oblast, glavni je izvor vode za istočnu Ukrajinu i za regiju Donbasa; * [[Južni Bug]], važna rijeka za poljoprivredu u jugozapadnim oblastima [[Vinica (Ukrajina)|Vinicja]] i [[Mikolajiv]]; * [[Desna (Dnjepar)|Desna]], pritok Dnjepra, mirna i plovna rijeka, historijska prirodna granica na sjeveru. Cijeli jug zemlje zauzima [[stepa]], dio ogromnog [[Eurazijska stepa|eurazijskog pojasa stepa]]. Koncentrirana je u području od lijeve obale Dnjepra prema Donbasu i [[Azovsko more|Azovskom moru]], od Odese do Mikolajiva, Hersona, Zaporižja, Dnjepra i Donjecka. U okolici [[Ternopilj]]a, [[Hmeljnicki|Hmeljnickog]] i [[Vinica (Ukrajina)|Vinicije]] nalaze se [[Podolska brda]], područje brežuljkastih uzvišenja i valovitih visoravni koje se uzdižu iznad velike ukrajinske nizine, ali ne dosežu visine Karpata. === Klima === {{multiple image <!-- Layout parameters --> | align = right | direction = | background color = | total_width = 450px | caption_align = center | image1 = Koppen-Geiger Map UKR present.svg | alt1 = | link1 = | thumbtime1 = | caption1 = Područje Ukrajine prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]]. | image2 = Solar Map of Ukraine.png | alt2 = | link2 = | thumbtime2 = | caption2 = Ukrajina prema zonama ozračivanja sunca. }} Ukrajina se nalazi u srednjim geografskim širinama i općenito ima [[Kontinentalna klima|kontinentalnu klimu]], osim njezinih južnih obala, koje imaju [[Polupustinjska klima|hladnu polusušnu]] i [[Vlažna subtropska klima|vlažnu suptropsku klimu]]. Prosječne godišnje temperature kreću se od 5,5 do 7 °C na sjeveru do 11 do 13 °C na jugu. U [[Kijev]]u se ljetne temperature kreću između 27 i 32°C, a povremeno dosežu i 35-38 °C. Zimi kreću se između –5 °C i –7 °C, ponekad se spuštajući i do –20 °C. Gradovi s najnižim temperaturama su [[Lugansk]], [[Harkiv]] i [[Sumi]], na koje utječu prodori sibirske hladnoće. S druge strane, najviše temperature bilježe se na [[Krim]]u, koji ima klimu nalik sredozemnom, iako su žestoke vrućine zabilježene i u Luhansku tijekom valova vrućine. Trajanje zime razlikuje se ovisno o krajevima, na Krimu se temperature nikada ne spuštaju ispod 0°C, dok u drugim područjima zima može potrajati i do četiri ili pet mjeseci. U središnjoj Ukrajini snijeg pada gotovo bez prestanka od početka decembra do kraja februara. Najviše [[Padavine|oborina]] bilježi se na zapadu i sjeveru zemlje, dok su najniže količine uočenе na istoku i jugoistoku. Zapadna Ukrajina, osobito područje [[Karpati|Karpata]], prima oko 120 centimetara oborina godišnje, dok [[Krim]] i obalna područja uz [[Crno more]] dobivaju u prosjeku oko 40 centimetara. Očekuje se da će dostupnost vode iz velikih riječnih slivova opadati zbog [[Klimatska promjena|klimatskih promjena]], osobito tijekom [[Ljeto|ljeta]], što predstavlja rizik za [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] sektor. Negativni utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu najviše se osjećaju na jugu zemlje, koji ima stepsku klimu. Na sjeveru bi neke kulture mogle imati koristi od produžene vegetacijske sezone. [[Svjetska banka]] navodi da je Ukrajina izrazito ranjiva na klimatske promjene. == Politika == {{main|Politika Ukrajine}} Politički gledano, Ukrajina je [[Polupredsjednički sistem|polupredsjednička]] [[republika]]. [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine|Neovisnost]] od [[Sovjetski savez|Sovjetskog saveza]] je proglasila [[1991.]], a [[Ustav Ukrajine|novi ustav]] donijela [[1996.]] godine. Parlament ([[Vrhovna rada Ukrajine|Vrhovna rada]]) i [[Predsjednik Ukrajine|predsjednik republike]] biraju se na općim i izravnim izborima te obnašaju dužnost u petogodišnjem mandatu. Predsjednik predlaže kandidata za [[Prvi ministar Ukrajine|premijera]], kojeg zatim potvrđuje Vrhovna rada. === Administrativna podjela Ukrajine === {{V. također|Administrativna podjela Ukrajine|Oblasti u Ukrajini|Rajoni Ukrajine}} [[Datoteka:Ukraine, administrative divisions (claims hatched) - cs - colored.svg|thumb|right|300px|Administrativna karta Ukrajine.]] Ukrajina je podijeljena na 24 administrativne jedinice koje se nazivaju oblastima, jednu autonomnu republiku i dva grada s posebnim statusom. Oblasti se dijele na manje jedinice koje se nazivaju rajonima. Većina se ukrajinskih oblasti naziva prema oblasnom središtu (npr. Lavovska oblast). Uz to, još se tradicionalno na korijen riječi oblasnog središta dodaje sufiks –ščin- i na taj način su nastali tradicionalni nazivi poput Odeščina, Kijevščina (usp. hrv. Labinština). Iznimka tog pravila su Volinjska i Zakarpatska oblast sa središtima u [[Luck]]u i [[Užgorod]]u. Kijev kao glavni grad je administrativno zasebna jedinica koja je ujedno i središte istoimene oblasti. Uz njega, još je [[Sevastopolj]] grad s posebnim statusom. Oblasno središte je najčešće najveći i najrazvijeniji grad u regiji. '''[[Republika Krim]]''' je zvanično proglasila [[Nezavisnost|neovisnost]] od Ukrajine [[18. marta]] [[2014.]], nakon odluke Vrhovnog vijeća Autonomne Republike Krim (6. marta) i [[Referendum o statusu Krima|referenduma]] održanog [[16. marta]]. Između 17. i 20. marta 2014. ruski predsjednik [[Vladimir Putin]] priznao je novu Republiku Krim i njezino priključenje [[Rusija|Ruskoj Federaciji]] kao sastavnog federalnog dijela. Malo je država u međunarodnoj zajednici priznalo [[Republika Krim|Republiku Krim]]. Ukrajina ju i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom, u okviru [[Autonomna Republika Krim|Autonomne Republike Krim]]. Dana [[27. marta]] [[2014.]] [[Ujedinjene nacije]] su usvojile [[Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 68/262|Rezoluciju 68/262]], kojom je krimski referendum proglašen nevažećim, a ukrajinski suverenitet nad tim teritorijem ponovno potvrđen. Stoga, iako je Krim [[de jure]] dio Ukrajine, [[de ​​facto]] ukrajinska država više nema teritorijalnu kontrolu nad tim poluotokom. Na sličan način i u izravno povezanom razvoju događaja, [[Donjecka oblast]] ([[7. aprila]] [[2014]]) i [[Luganska oblast]] ([[12. maja]]) proglasile su neovisnost, čime su nastale '''[[Donjecka Narodna Republika|NR Donjeck]]''' i '''[[Luganska Narodna Republika|NR Lugansk]]'''. Taj je događaj pokrenuo lančanu reakciju koja je u proljeće [[2014.]] dovela do [[Rusko-ukrajinski rat|Rusko-ukrajinskog rata]]. Ukrajina je kategorički odbacila te entitete te ih, kao i u slučaju Krima, i dalje smatra teritorijem pod svojim suverenitetom. Između maja 2014. i maja [[2015.]] godine, dvije novoosnovane republike pokušale su se ujediniti u '''[[Federativna Država Novorusija|Novorusiju]]''', državni entitet koji je s vremenom trebao omogućiti njihovo sjedinjenje s Ruskom Federacijom. Taj projekt nije uspio. Ipak, ruski predsjednik Putin je [[21. februara]] [[2022.]] službeno priznao neovisnost NR Donjecka i NR Luganska. Tri dana kasnije ruska vojska izvršila je [[Invazija Rusije na Ukrajinu|invaziju na Ukrajinu]], a sukob je prerastao u izravan rat između dviju zemalja. Rusija je 30. septembra 2022. jednostrano proglasila pripojenje Donjecke, Luganske, [[Zaporiška oblast|Zaporiške]] i [[Hersonska oblast|Hersonske oblasti]] Ruskoj Federaciji. Odmah nakon toga uvela je [[izvanredno stanje]] na pripojenim područjima. == Ekonomija == Trenutno se ukrajinska ekonomija nalazi u tipičnom stanju državâ koje su u ratnom stanju. Veliki udio državnih resursi usmjereni su na financiranje [[Rusko-ukrajinski rat|rata protiv Rusije]], uz znatan priljev kapitala iz [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenih Američkih Država]], [[Europska unija|Europske unije]], pojedinih europskih zemalja, [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] i [[Kanada|Kanade]]. Državno djelovanje u gospodarstvu izraženije je nego drugdje, a zemlja gubi znatan dio radne snage – bilo zbog ratnih napora ili iseljavanja – dok istodobno trpi veliku štetu na logističkoj infrastrukturi, urbanim i industrijskim središtima te ključnim postrojenjima za proizvodnju energije. Rat traje već dvanaest godina (od [[2014.]]) dok je država u kritičnom ratnom stanju od [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije]] u [[2022.]] godini. U [[Srednji vijek|Srednjem vijeku]] ekonomija Ukrajine temeljila je se prvenstveno na [[Poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Stočarstvo|stočarstvu]]. U pojedinim gradovima razvili su se snažni obrtnički sektori ([[Kijev]], [[Lavov]], [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Luck]], [[Černihiv]]). Obrtnička obrada metala te zlatarstvo i srebrnarstvo bili su dobro razvijeni, uz preradu kože, drveta, keramike i tekstila. Značajna nalazišta metala nalazila su se središnjoj i zapadnoj Ukrajini i u dijelovima [[Volinj|Volinije]]. Duž nekoliko rijeka ([[Dnjepar]], [[Dnjestar]], [[Južni Bug|Bug]], [[Severski Donjec|Donjec]]) razvila se značajna riječna trgovina koja je povezivala područja [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litvanskog saveza]], Bjelorusije i baltičke regije s [[Crno more|Crnim morem]]. Nadalje, [[Krim]] i luke poput [[Azov]]a i [[Kerč]]a održavali su važne trgovinske veze s [[Osmansko carstvo|Osmanskim Carstvom]], [[Kneževina Moldavija|Kneževinom Moldavijom]] i [[Mletačka Republika|Mletačkom Republikom]]. Zapravo, [[Kijevska Rusija]] bila je mreža gradova smještenih uz velike rijeke koje su služile kao prometni i trgovački putovi. Ti su gradovi većinom bili zaštićeni zemljanim i drvenim utvrdama, a najveće su bogatstvo stjecali trgovinom – posebice na putu koji je povezivao Baltičko i Crno more – trgujući ponajviše krznom, pčelinjim voskom, medom, drvnom građom, [[Rob|robovima]], jantarom i rukotvorinama. Tijekom [[20. vijek]]a zemlja je prošla kroz radikalnu preobrazbu, postavši prvenstveno industrijska država. [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|S.S.R. Ukrajina]] postala je sastavni dio [[Sovjetski savez|Sovjetskog Saveza]] u decembru [[1922.]] godine i to ostala – uz iznimku nacističke invazije i Drugoga svjetskog rata ([[1941]]-[[1944]]) – otprilike sedamdeset godina, sve do [[1991.]] godine. Unutar SSSR-a imala je vodeću ekonomsku ulogu (teška industrija, energetika, vojni i zrakoplovno-svemirski sektor), kao i stratešku, geopolitičku i komercijalnu. Ako se izuzmu [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg|Lenjingrad]], [[Kijev]] i [[Harkiv]] su bili među najvažnijim središtima moći u savezu. Među gradove koji su nastali kao tipični proizvodi sovjetskog gospodarstva ubrajaju se [[Zaporižja]] (čeličane, teška industrija), [[Kamjanske]], [[Krivij Rih]], [[Kremenčuk]], [[Enerhodar]] i [[Južnoukrajinsk]]. Drugi su gradovi već imali industrijske sadržaje, ali su se znatno proširili tijekom sovjetskog razdoblja. To su [[Donjeck]], [[Luhansk]], [[Mariupolj]], [[Harkiv]] i [[Dnjipro]]. Današnja ukrajinska ekonomija nije osobito raznovrsna, dapače njezina osobina je to što je visoko specijalizirana. Trenutno se njezina snaga ponajprije temelji na sirovinama. Ubraja se među vodeće svjetske izvoznike [[kukuruz]]a, [[pšenica|pšenice]], [[krumpir]]a i [[Biljno ulje|biljnog ulja]], velik je proizvođač [[ječam|ječma]], [[Soja|soje]], [[Uljana repica|uljane repice]], voća ([[jabuka]], [[kruška|krušaka]], [[trešnja|trešanja]], [[šljiva]]) i povrća ([[Krastavac|krastavaca]], [[Češnjak|češnjaka]], [[rajčica]]). Također se ubraja među vodeće svjetske izvoznike [[Željezo|željeznih ruda]] i ima snažnu [[Teška industrija|tešku industriju]], raspoređenu uglavnom na istoku zemlje ([[Donbas]], [[Dnjipro]], [[Zaporižja]]). Ukrajina izvozi više sirovina nego gotovih proizvoda. Glavni su joj kupci u Europi ([[Poljska]], [[Španija]], [[Njemačka]], [[Nizozemska]], [[Italija]], [[Rumunija]], [[Bugarska]]) i u Aziji ([[Kina]], [[Turska]], [[Egipat]], [[Indija]], [[Saudijska Arabija]], [[Libanon]]). Sustav jako ovisi o međunarodnim cijenama sirovina, izvoz je koncentriran na proizvode nisko-srednje dodane vrijednosti, te mnogo toga je osjetljivo na logističke troškove i na geopolitičke šokove. Posljednjih godina poljoprivredni sektor bilježi rast, dok je industrija čelika u padu. Ukrajina uvozi više nego što izvozi i ima negativnu trgovinsku bilancu. Uvozi dolaze prvenstveno iz Kine i Poljske, pa i iz Njemačke, Turske i [[SAD|Sjedinjenih Država]]. Ključni uvozi uključuju energiju ([[Nafta|rafiniranu naftu]]), automobile, streljivo, farmaceutske proizvode i elektroniku (telefone, računala, baterije, transformatore i komponente). Energija, posebno, predstavlja značajan trošak za javne financije Ukrajine. == Demografija == <!-- Potrebno razmotriti popise stanovništva iz 1926., 1937., 1939., 1959., 1970., 1979., 1989. i 2001. godine. --> [[Datoteka:Population density in Ukraine.png|thumb|left|175px|Gustoća naseljenosti Ukrajine po rajonima.]] Ukrajina je izrazito urbanizirana zemlja, a njezine industrijske regije na istoku i jugoistoku najgušće su naseljene — naime, oko 67% ukupnog stanovništva živi u urbanim područjima. Ukrajina broji najmanje 30 gradaova s više od 150.000 stanovnika te tri grada koja premašuju milijun stanovnika u urbanom području ([[Kijev]], [[Harkiv]], [[Odesa]]). Krajem [[17. vijek|17. stoljeća]] bilo je otprilike četiri milijuna Ukrajinaca.<ref name="Subtelny2000">{{en}} {{Cite book |last1=Subteljni | first1=Orest | authorlink1 = Orest Subteljni | date=2000 | title= Ukraine: A History |url= | publisher= University of Toronto Press | location= Toronto | isbn= | p=152 | ref = }}</ref> Početkom [[20. vijek]]a ukrajinsko stanovništvo, tada u sastavu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], snažno je poraslo. Između [[1913.]] i [[1924.]] došlo je do naglog pada, uzrokovanog ratovima, bolestima i revolucijom. Od [[1924.]] nadalje broj stanovnika Ukrajine rastao je u gotovo neprekinutoj uzlaznoj putanji, dosegnuvši približno 52 milijuna ljudi [[1993.]] godine. Nakon [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspada Sovjetskog Saveza]] i proglašenja neovisnosti, Ukrajina je počela postupno gubiti stanovništvo, što je kulminiralo slomom koji je započeo ratom 2022. godine. Prije [[Invazija Rusije na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]] [[2022.]] godine, procjenjivalo se da je zemlja imala više od 41 milijun stanovnika te je bila osma najmnogoljudnija država u Europi. Rat je doveo do drastičnog pada broja stanovnika, zbog poginulih u sukobu, nestalih osoba i ljudi koji su izbjegli pred ratom. Procjenjuje se da je u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] u Ukrajini umrlo oko 1,3 milijuna ljudi, dok je tijekom [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]] i [[Ruski građanski rat|građanskog rata]] umrlo približno 2,3 milijuna ljudi. Procjene govore da je tijekom [[Holodomor]]a umrlo između 3,3 i 3,5 milijuna ljudi. Razdoblje [[gulag]]a, [[Velika čistka|Velikog terora]] i [[staljin]]ističkih čistki usmrtilo je oko 120.000 ljudi. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Holokaust|Šoaha]] procjenjuje se da je u Ukrajini umrlo oko 7,4 milijuna ljudi. Treba također imati na umu da Ukrajina ima dugu historiju iseljavanja, dijelom prema [[Rusija|Rusiji]] (odnosno [[Rusko Carstvo|Ruskom Castvu]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]]), a dijelom prema [[Europa|Europi]], ali i prema [[Sjedinjene Države|Sjedinjenim Državama]], [[Kanada|Kanadi]], [[Australija|Australiji]] i [[Brazil]]u. Među najvažnijim historijskim ukrajinskim migracijskim tokovima ističu se oni prema [[Poljska|Poljskoj]], [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj]] i prema [[Njemačka|Njemačkoj]]. Ukrajinska dijaspora razvila je vrlo značajne zajednice u Kanadi i Sjedinjenim Državama. Ako se demografska rasprava usmjeri prema nacionalnoj pripadnosti, vidimo da je Ukrajina relativno homogena država, s prilično izraženom manjinskom sastavnicom koja je geografski jasno ukorijenjena. Etnički [[Ukrajinci]] sačinjavaju oko 77,8% sveukupnog stanovništva Ukrajine. Od nacionalnih manjina najbrojniji su [[Rusi]] (17,3%) iza kojih slijede [[Rusini (Ukrajina)|Rusini]] (u [[Zakarpatska oblast|Zakarpatskoj oblasti]]) oko 0,9%. Važno je napomenuti da službena ukrajinska vlast ne priznaje Rusine kao poseban narod, već kao dio ukrajinskog etnosa, a njihov [[Istočnorusinski jezik|rusinski jezik]], ukrajinskim dijalektom. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]], Rusini (v. [[Panonski Rusini]]) su priznati kao nacionalna manjina. Od ostalih manjina prisutni su [[Rumuni|Rumunji]] i [[Moldavci]] (0,8%), [[Belorusi|Bjelorusi]] (0,6%), [[Krimski Tatari]] (0,5%), [[Bugari]] (0,4%), [[Mađari]], [[Poljaci]] (0,4%) i [[Jevreji|Židovi]] (0,3%). === Gradovi === '''{{glavni|Lista gradova u Ukrajini}}''' [[Datoteka:Kryvyi_Rih_Old_Town_(cropped).jpg|thumb|right|380px|Stari dio [[Krivij Rih|Krivog Roga]].]] Današnja Ukrajina ima 32 grada s više od 150.000 stanovnika. Najznačajni su:{{efn|Podaci po popisu iz 2001. godine.}}<ref name="gazetteer">{{en}} {{cite web |url= http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |title= Ukraine: largest cities and towns and statistics of their population |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2012-12-10 |archive-url= https://archive.today/20121210043906/http://www.world-gazetteer.com/wg.php?x=1120760399&men=gcis&lng=en&gln=xx&dat=32&geo=-220&srt=1npn&col=aohdq&pt=c&va=x |dead-url= yes }}</ref> * [[Kijev]] – oko 2.611.000 stanovnika; * [[Harkov]] – oko 1.471.000 stanovnika; * [[Dnjepar (grad)|Dnjepar]] – oko 1.065.000 stanovnika; * [[Odesa]] – oko 1.029.000 stanovnika; * [[Donjeck]] – oko 1.016.000 stanovnika; * [[Zaporožje]] – oko 815.000 stanovnika; * [[Lavov]] – oko 732.818 stanovnika; * [[Krivij Rih]] – oko 669.000 stanovnika; * [[Mikolajiv]] – oko 514.000 stanovnika. Gradovi s najvećom gustoćom su [[Odesa]], [[Kijev]], [[Lavov]], [[Harkiv]], [[Zaporižja]], [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]], [[Donjeck]], [[Krivij Rih|Krivi Rog]] i [[Mariupolj]]. Usko povijesno gledano, najznačajniji gradovi su [[Kijev]] i [[Lavov]] (''Lwów'', ''Lemberg'', ''Leopolis''), kao i [[Zaporižja]] (Запорі́жжя ili Запоро́жье, nekada poznata i kao ''Oleksandrivsk''), [[Volodimir (Volinj)|Volodimir]] (''Włodzimierz Wołyński'', ''Lodomeria''), [[Odesa]] (''Hacıbey''), [[Harkov]] (Харків ili Харьков), [[Galič (Ukrajina)|Halič]] (''Halicz'', Галич) i [[Dnjipro (grad)|Dnjepar]] (bivši ''Jekaterinoslav'', pa ''Novorossijsk'' i ''Dnipropetrovsk''). Ostala središta koja su odigrala značajnu povijesnu ulogu uključuju [[Perejaslav]], [[Ostroh (Ukrajina)|Ostroh]] (Ostróg, Острог), [[Mariupolj]] (nekada ''Pavlovsk'' pa zatim ''Ždanov''), [[Kamjanec-Podiljski|Kamjanec]], [[Černivci]] (''Cernăuți'', ''Czernowitz'', ''Czerniowce''), [[Černigov]] (Чернігів, Чернигов), [[Donjeck]] (nekada ''Juzivka'' ili ''Juzovka'' pa ''Stalino''), [[Bilhorod-Dnjestrovski]] (Τύρας), Kerč (Παντικάπαιον), [[Sevastopolj]] (''Chersoneso Taurica'', Χερσών), [[Parutin (Ukrajina)|Parutin]] (Ὀλβία Ποντική) i [[Feodozija]] (Θεοδοσία, ''Caffa'', ''Kefe''). == Kultura == {{glavni|Ukrajinska kultura|Ukrajinci}} ===Jezik=== {{glavni|Ukrajinski jezik|Ruski jezik}} Službeni jezik Republike Ukrajine je [[ukrajinski jezik|ukrajinski]],<ref name="Contitution1996">{{en}} {{cite web |url= https://rm.coe.int/constitution-of-ukraine/168071f58b |title= Constitution of Ukraine. Article 10 (Version adopted on June 28th, 1996) |last= |first= |date= |website= |publisher= |accessdate= 22. 02. 2023 |quote=}} : ''Стаття 10.'' Державною мовою в Україні є українська мова.</ref> [[Slavenski jezici|slavenski jezik]] iz skupine [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenskih jezika]], s prvim klicama nastalim u okviru [[Staroslavenski jezik|staroistočnoslavenskog jezika]] kojim se govorilo unutar [[Kijevska Rus|Kijevske Rusi]]. Ukrajinski i ruski dakle dijele zajedničko historijsko ishodište – [[Kijevska Rusija|Kijevsku Rusiju]] – i počeli su se postupno razlikovati nakon [[Mongolski pohod na Europu|mongolske invazije]] ([[13. vijek|1237-1240]]) i fragmentacije kijevske države. Sjeveroistočno jezična zona će se razviti oko [[Moskva|Moskve]] i [[Vladimir (Rusija)|Vladimira]], stvoreći [[ruski]], dok će jugozapadno područje imati svoje pučko narječje koje će gravitirati oko Kijeva, [[Volinj|Volinije]], [[Galicija (srednja Evropa)|Galicije]] i na području [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-litavskog Saveza]]. Suvremeni ukrajinski oblikovao je se krajem [[18. vijek]]a, pri čemu djelo ''Enejida'' ({{jez-uk|Енеїда}}, [[1798.]]) autora [[Ivan Kotljarevski|Ivana Kotljarevskog]] simbolički označava njegovo prvo puno pojavljivanje. Prva kodifikacija ukrajinskog jezika odvija se između [[17. vijek|17.]] ([[Lavrentij Zizanij]], [[Meletij Smotricki]]) i [[19. vijek|19. stoljeća]] ([[Oleksij Pavlovski]]). Znanje [[ruski jezik|ruskog jezika]] u Ukrajini je iznimno važno kako na kulturnom tako i na ekonomskom planu. Ukrajinski govori oko 55% dok ruski oko 45% stanovništva.{{efn|Oko 67,5% stanovnika smatra ukrajinski svojim materinjim jezikom, dok ruski smatra 29,6% stanovnika, prema popisu iz 2001.}} Književni ukrajinski vlada nad Ruskom u zapadnoj Ukrajini, ponajprije u krajevima oko [[Lavov]]a, dok Ruski prevladava u istočnoj Ukrajini i jak je u velikim gradovima (uključujući Kijev). Istodobno je ''suržik''{{efn|Suržik ({{jez-uk|суржик}}), mješavina ukrajinskog i ruskog, karakterističan po korištenju ukrajinske gramatike i fonetike i ruskog vokabulara.}} rasprostranjen po ruralnim područjima i manjim gradovima. Istočna Ukrajina je pod snažnim ruskim jezičnim utjecajem. Na Krimu, ukrajinski jezik je u potpunosti odsutan, unatoč silnim pokušajima njegova uvođenja kao jedinog dopuštenog jezika u administraciji, medijima i reklamiranju. Broj učenika koji se školuju na ruskom jeziku znatno je pao u posljednjih deset godina (s 41% na 9%), mada su mnoge ukrajinske gradske škole ''[[de facto]]'' ruskojezične, osobito na istoku i jugu zemlje. Ruski i nadalje ostaje jezik međunarodnog sporazumijevanja za velik broj Ukrajinaca i jezik koji je razumljiv širom Ukrajine. Drugi regionalni jezici koje Republika Ukrajina priznaje po zakonu su:<ref name="Minority"/> [[armenski jezik|armenski]], [[bjeloruski jezik|bjeloruski]], [[bugarski jezik|bugarski]], [[krimskotatarski jezik|krimskotatarski]], [[gagauški jezik|gagauški]], [[njemački jezik|njemački]], [[grčki jezik|grčki]], [[mađarski jezik|mađarski]], [[Karaimski jezik|karaimski]], [[krimčački jezik|krimčački]], [[moldavski jezik|moldavski]], [[poljski jezik|poljski]], [[romski jezik|romski]], [[rumunjski jezik|rumunjski]], [[ruski jezik|ruski]], [[rusinski jezik|rusinski]], [[slovački jezik|slovački]], [[jidiš]]. Ukrajinski i ruski dijele približno 60% leksičke građe. Fonetski gledano, ukrajinski zvuči mekše i melodičnije, ćirilično slovo [г] izgovara se kao zvučni glotalni frikativ (/ɦ/), dok u ruskom jeziku predstavlja tvrdi, guturalni "g". Kako bi se taj zvuk razlikovao, u ukrajinskom se za tvrdi "g" koristi slovo ґ. Ukrajinski samoglasnici su stabilniji, dok ruski pokazuje znatne varijacije kod nenaglašenih samoglasnika i zadržava pojavu ''akanja''. U mnogim imenicama i toponimima ukrajinski jezik govori [i] tamo gdje ruski ima [o] – na primjer: Harkiv/Harkov, Ljviv/Ljvov. Što se tiče pravopisa, ćirilična slova ї, є, ґ i і postoje samo u ukrajinskom, dok se ы, э i ё pojavljuju samo u ruskom. Gramatički gledano, ukrajinski zadržava [[vokativ]], padež koji je u ruskom skoro potpuno iščeznuo. === Kulturna baština (UNESCO)=== [[Datoteka:Ранкові промені на Синевирі.jpg|thumb|right|400px|[[Jezero Sinevir|Nacionalni park Sinevir]]]] Spomenici [[Svjetska baština|Svetske baštine]] ([[UNESCO]]) u Ukrajini<ref>{{en}} {{cite web|url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ua|title=Ukraine: properties inscribed on the World Heritage List|date=|accessdate=21. 2. 2023}}</ref>: * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] U [[Kijev]]u: [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu|Katedrala Sv. Sofije]] i srodne samostanske građevine, [[Kijevo-pečerska lavra]] (1990); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Lavov#Stari grad|Stari grad u Lavov]]u (1998); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Struveov luk|Struveov geodetski luk]] (2005); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope|Iskonske bukove šume Karpata]] (2007); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] (2011); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Herson Taurijski|Drevni grad Hersonesus]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] (2013); * [[Datoteka:Flag of UNESCO.svg|25px|border]] [[Odesa#Historijsko središte|Historijsko središte Odese]] (2023). === Državni praznici === {| class="wikitable" |+'''Glavni državni praznici u Ukrajini''' |- |- bgcolor="#4c619a" style="color:white" ! Datum || Naziv |- |'''[[1. januara]]'''||[[Nova godina]] |- |'''[[7. januara]]'''||[[Božić|Pravoslavni Božić]] |- |'''[[16. februara]]''' |[[Dan ukrajinskog jedinstva]] |- |'''[[8. marta]]'''||[[Međunarodni dan žena|Dan žena]] |- |'''[[1. maja]]'''||[[Međunarodni praznik rada]] |- |'''[[9. maja]]'''||[[Dan pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu (Ukrajina)|Dan pobjede]] |- |'''[[28. juna]]'''||[[Dan Ustava Ukrajine]] |- |'''[[24. augusta]]'''||[[Dan neovisnosti Ukrajine]] |- |'''[[14. oktobra]]'''||[[Dan branitelja Ukrajine]] |- |'''[[25. decembra]]'''||[[Božić|Katolički Božić]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Uskrs]] |- |'''Neodređeni datum''' |[[Duhovi (praznik)|Duhovi]] |} == Sport == [[Datoteka:SerhiyGladyr.jpg|thumb|right|200px|[[Sergij Gladir]] u dresu [[Košarkaška reprezentacija Ukrajine|Ukrajinske reprezentacije]].]] Ukrajinci su se prošlog vijeka istakli u mnogim sportovima u kojima su kroz vrijeme razvili svoju tradiciju: [[fudbal]], [[boks]], [[tenis]], [[gimnastika]], [[košarka]], [[odbojka]], [[borilačke vještine]], [[Hrvanje grčko-rimskim stilom|hrvanje]], [[džudo]]. Fudbal u Ukrajini ima dugu historiju koja seže u [[1870.]] godinu u [[Odesa|Odesi]] – zahvaljujući britanskim mornarima – a prve klice klupskog fudbala su nikle početkom 20. stoljeća u gradovima [[Lavov]]u, Odesi, [[Kijev]]u i [[Harkiv]]u. Ipak, tijekom većeg stoljeća, u razdoblju od [[1922.]] do [[1992.]] godine, ukrajinski se fudbal odvijao u okviru [[Viša liga (Sovjetski Savez)|Fudbalskog prvenstva Sovjetskog saveza]] i [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza|Sovjetske reprezentacije]]. [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] je osvojio 13 naslova sovjetskog prvaka i najuspješnija je momčad SSSR-a. U sovjetskoj ligi nadmašio su se istakli također [[FK Dnjipro|Dnjipro Dnjipropetrovsk]] (dva naslova), [[FK Zorja Lugansk|Zorja Vorošilovgrad]] (1972), [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar]], [[SKA Rostov-na-Donu|SKA]] i [[FK Čornomorec Odesa|Čornomorec]]. Od [[1992.]] godine Ukrajina nastupa s neovisnom reprezentacijom koja je ostvarila zapažene rezultate, plasiravši se u četvrtfinale [[UEFA Euro 2020.|Europskog prvenstva 2020.]] i u četvrtfinale [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|Svjetskog prvenstva 2006]]. Zemlja ima dobro razvijenu fudbalsku scenu s dobrim rezultatima na međunarodnoj razini – prvenstveno zahvaljujući metodologiji koju je tijekom godina razvio [[Valerij Lobanovski]], ali i uspješnim klubovima (Dinamo Kijev, Šahtar Donjeck) te brojnim omladinskim akademijama koje su iznjedrile vrhunske igrače ([[Oleksandr Šovkovskij|Šovkovskij]], [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]], [[Sergej Rebrov|Rebrov]], [[Oleg Blohin|Blohin]], [[Igor Belanov|Belanov]], [[Oleh Protasov|Protasov]], [[Oleksij Mihajličenko|Mihajličenko]], [[Anatolij Timoščuk|Timoščuk]]). [[Valerij Lobanovski|Lobanovski]] je poznat po razvoju znanstvene metode u pripremi igrača te u taktičkoj izgradnji igre. U europskim natjecanjima [[FK Dinamo Kijev|Dinamo Kijev]] osvojio je dva [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]] (1975, 1986) i jedan [[UEFA Superkup]], dok je [[FK Šahtar Donjeck|Šahtar Donjeck]] osvojio [[Kup UEFA]] 2009. godine. Među velikim fudbalerima, [[Oleg Blohin|Blohin]] je osvojio [[Ballon d'Or|Zlatnu loptu]] 1975. godine, [[Igor Belanov|Belanov]] 1986., [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] 2004. Također atletika i gimnastika visoko su razvijene još od sovjetskog doba, zemlja je iznjedrila svjetske i olimpijske prvake kao što su [[Jaroslava Mahučih]] i [[Sergij Bubka]]. Bubka je bio olimpijski pobjednik u [[Skok s motkom|skoku s motkom]] na [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama u Seulu]] [[1988.]] godine i šesterostruki uzastopni svjetski prvak (od [[1983.]] do [[1997]]). U toj disciplini je 35 puta oborio svjetski rekord te dugi niz godina je držao apsolutni svjetski rekord. Glavni centri za atletsku obuku u Ukrajini bili su u Kijevu, Harkovu, Lavovu, Dnjepru, Donjecku, Odesi, Zaporožju i Lugansku. Ukrajinci se ističu i u [[boks|boksu]], na međunarodnu scenu su doveli neke vrhunske boksače ([[Oleksandr Usik]], [[Vladimir Kličko]], [[Vitalij Kličko]], [[Vasil Lomačenko]], [[Oleksandr Gvozdik]], [[Andrij Kotelnik]]). Izvrstan je i sektor hrvanja slobodnim i grčko-rimskim stilom ([[Žan Belenjuk|Belenjuk]], [[Armen Vardanjan|Vardanjan]], [[Elbrus Tedejev|Tedejev]], [[Vasil Fedorišin|Fedorišin]]), kao i judo – disciplina u kojoj je Ukrajina ostvarila značajan napredak tijekom posljednjih nekoliko desetljeća ([[Ruslan Mašurenko|Mašurenko]], [[Georgij Zantaraia|Zantaraia]], [[Daria Bilodid]]). Dobre rezultate su postigli isto u [[tenis]]u, [[košarka|košarki]] i [[odbojka|odbojci]]. Među istaknutim ukrajinskim teniserima nalaze se [[Andrij Medvedjev]], kao i [[Elina Svitolina]], [[Marta Kostjuk]], [[Oleksandr Dolgopolov]] i [[Aljona Bondarenko]]. U košarki pamte se klubovi međunarodne klase ([[BK Budiveljnik Kijev|Budiveljnik Kijev]], [[BK Azovmaš Mariupolj|Azovmaš Mariupolj]]) te brojni igrači koji su nastupali u [[NBA|NBA ligi]] ([[Oleksandr Volkov|Volkov]], [[Vladimir Tkačenko|Tkačenko]], [[Stanislav Medvedenko|Medvedenko]], [[Oleksij Lenj|Lenj]], [[Svjatoslav Mihajljuk|Mihajljuk]], [[Vitalij Potapenko|Potapenko]], [[Sergij Gladir|Gladir]]). Ukrajinske odbojkaške reprezentacije – i muška i ženska – pokazale su vrlo dobre rezultate na međunarodnoj sceni s brojnim igračima svjetske klase, a na europskoj sceni nastupa nekoliko jakih ukrajinski odbojkaških klubova. == Vanjske veze == * '''Zvanične stranice''' ** [http://www.president.gov.ua/en/ Predsednik Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.rada.gov.ua Parlament Ukrajine] – Zvanična stranica ** [http://www.kmu.gov.ua/control/en Portal Vlade Ukrajine] – Zvanična stranica ** [https://archives.gov.ua/ua/ Arhiva Ukrajine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060709183514/http://www.archives.gov.ua/Eng/ |date=2006-07-09 }} * '''Ostale veze''' ** [http://www.museum.com.ua/en/fondu/history.html Historija cirkulacije novca u Ukrajini]. ''Brief history of money circulation in Ukraine'' (Odessa Numismatics Museum) ** [http://www.museum.com.ua/project/eng/vist/dengi/dengi.html Prva ukrajinska valuta. ''Odessa Numismatics Museum''] == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * {{uk}} {{cite web |url= https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96%2D%E2%F0#Text |title= Ustav Ukrajine (<small>Конституція України</small>) |last= |first= |date= 1996 |website= |publisher= [[Verhovna Rada Ukrajine|Verhovna Rada]] |accessdate= 22. 02. 2023 |quote= |archive-date= 2024-07-07 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240707141220/https://zakon.rada.gov.ua/cgi-bin/laws/main.cgi?nreg=254%EA%2F96-%E2%F0#Text }} {{refend}} {{Commonscat|Ukraine}} Mnogo više na : {{wikivoyage|Ukraine}} {{Slovenske države}} {{Evropa}} {{CIS}} {{Politika Ukrajine}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ukrajina| ]] [[Kategorija:Istočna Evropa]] [[Kategorija:Države u Evropi]] pkz8mfkpvy273jxkkyhc47zrnzkjcz1 0 3209 42681474 42668813 2026-08-27T05:51:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681474 wikitext text/x-wiki {{Oružani sukob |naziv=Vijetnamski rat |dio=[[Indokineski ratovi|Indokineskih ratova]] tokom [[Hladni rat|Hladnog rata]] |slika=[[Datoteka:Pavnbattle.jpg|310px]] |opis slike=Sjevernovijetnamske trupe u borbi, oko [[1966.]] godine. |datum=[[1. 11.]] [[1955]].<ref group=A name="start date" /> - [[30. 4.]] [[1975]].<br />(19 godina, 5 mjeseci, 4 sedmica i 1 dan) |mjesto= [[Južni Vijetnam]], [[Sjeverni Vijetnam]], [[Kambodža]], [[Laos]] |povod= |teritorij=Ujedinjenje Sjevernog i Južnog Vijetnama u jednu državu - [[Vijetnam]] |ishod= Pobjeda Sjevernog Vijetnama * povlačenje [[Američka vojska|američkih trupa]] * preuzimanje ovlasti [[Komunizam|komunističke vlade]] u Južnom Vijetnamu, Laosu i Kambodži * Južni Vijetnam ponovno se ujedinjuje sa Sjevernim Vijetnamom |sukobljeni1='''[[Antikomunizam|Antikomunističke sile]]''':<br />{{flag|Južni Vijetnam}}<br />{{flag|Sjedinjene Države}}<br />{{flag|Južna Koreja}}<br />{{flag|Tajland}}<br />{{flag|Australija}}<br />{{flag|Novi Zeland}}<br />{{flag|Filipini}}<ref name="ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM">{{cite web|url=http://www.psywarrior.com/AlliesRepublicVietnam.html|title=ALLIES OF THE REPUBLIC OF VIETNAM |accessdate=24. 9. 2011}}</ref> |sukobljeni2='''[[Komunizam|Komunističke sile]]''':<br />{{flag|Sjeverni Vijetnam}}<br />[[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Việt Cộng]]<br />{{flag|Kina}}<br />{{flag|Sovjetski Savez}}<br />{{flag|Sjeverna Koreja}} |sukobljeni3= |zapovjednik1={{flagicon|SAD}} [[Lyndon B. Johnson]]<br />{{flagicon|SAD}} [[Richard Nixon]]<br />{{flagicon|SAD}} [[William Westmoreland]]<br />{{flagicon|SAD}} [[Creighton Abrams]]<br />{{flagicon|Južni Vijetnam}} [[Nguyễn Văn Thiệu]] |zapovjednik2={{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Le Duan]] <br /> {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Nguyen Chi Thanh]] <br /> {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Vo Nguyen Giap]] <br /> {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Van Tien Dung]] <br /> {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Tran Van Tra]] <br /> {{flagicon|Sjeverni Vijetnam}} [[Ho Chi Minh]] |zapovjednik3= |jačina1=~1,830.000 (1968.) |jačina2=~461.000 (1968.) |jačina3= |posljedice1= [[Datoteka:Flag of South Vietnam.svg|23px|border]] [[Južni Vijetnam|J. Vijetnam]]<br />'''Mrtvih civila:''' 195.000 - 430.000<br />'''Mrtvih vojnika:''' 220.357 - 313.000<br />'''Ozlijeđenih:''' 1 170 000<br />{{flagicon|SAD}} [[SAD]]<br />'''Mrtvih:''' 58.220<br />'''Ozlijeđenih:''' 303.644<br />{{flagicon|JKO}} [[Južna Koreja|J. Koreja]]<br />'''Mrtvih:''' 5099<br />'''Ozlijeđenih:''' 10.962<br />'''Nestalih:''' 4<br />{{flagicon|AUS}}<br />'''Mrtvih:''' 500<br />'''Ozlijeđenih:''' 3.129<ref>{{cite web |url=http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |title=Australian casualties in the Vietnam War, 1962–72 &#124; Australian War Memorial |publisher=Awm.gov.au |accessdate=29. 6. 2013 |archivedate=2013-05-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130516081613/http://www.awm.gov.au/encyclopedia/vietnam/statistics.asp |deadurl=yes }}</ref>^*<br />{{flagicon|NZL}} [[Novi Zeland]]<br />'''Mrtvih:''' 37<br />'''Ozlijeđenih:''' 187<ref>{{cite web |url=http://www.vietnamwar.govt.nz/resources |title=Overview of the war in Vietnam &#124; VietnamWar.govt.nz, New Zealand and the Vietnam War |publisher=Vietnamwar.govt.nz |date=16. 7. 1965. |accessdate=29. 6. 2013. |archive-date=2013-07-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130726010609/http://vietnamwar.govt.nz/resources |dead-url=yes }}</ref> |posljedice2= [[Datoteka:Flag_of_Vietnam.svg|23px|border]] [[Datoteka:Flag of the National Liberation Front of South Vietnam, Flag of South Vietnam (1975–1976).svg|23px|border]] [[Sjeverni Vijetnam|SVI]]/[[Việt Cộng|NFL]]<br />'''Mrtvih civila:''' 50.000 - 65.000<br />'''Mrtvih ili nestalih vojnika:''' 400.000 - 1,100.000<br />'''Ozlijeđenih:''' 600.000^*<br />[[Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg|23px|border]] [[NR Kina]]<br />'''Mrtvih:''' 1.100<br />'''Ozlijeđenih:''' 4200 |posljedice3='''Mrtvih Vijetnamskih civila:''' 245.000 – 4,000.000*<br />'''Mrtvih [[Kmeri|Kambodžanskih]] civila:''' 200.000 - 300.000*<br />'''Mrtvih civila [[Lao narod]]a:''' 20.000 - 200.000*<br />'''Ukupan broj civilnih žrtava:''' 465.000 - 2,500.000*<br />'''Ukupan broj mrtvih:''' 1.102.000 - 3.886.026<br/> (* = procjena) |bilješke= }} '''Rat u Vijetnamu''' ([[Vijetnamski jezik|vijetnamski]]: ''Chiến tranh Việt Nam'', poznat i pod nazivom ''Drugi indokineski rat''<ref>{{cite web|author=Factasy |url=http://www.prlog.org/10118782-the-vietnam-war-or-second-indochina-war.html |title=The Vietnam War or Second Indochina War |publisher=PRLog |accessdate=29. 6. 2013.}}</ref>, a u [[Vijetnam]]u poznat pod nazivima ''Rat za otpor protiv Amerike'' ili jednostavnije ''Američki rat'') je bio [[Rat|oružani sukob]] u eri [[Hladni rat|Hladnog rata]] koji se odvijao na prostorima država Vijetnama, [[Laos]]a i [[Kambodža|Kambodže]] u razdoblju od [[1. 11.]] [[1955]]. godine{{#tag:ref|Zbog rane prisutnosti [[Američka vojska|američkih trupa]] u [[Vijetnam]]u datum početka Vijetnamskog rata i danas je diskutabilan. Godine [[1998]]. nakon detaljnog pregleda od strane Ministarstva obrane SAD-a i kroz napore obitelji Richarda B. Fitzgibbona Jr., službeni datum početka Vijetnamskog rata prema Vladi SAD-a je promijenjen [[1. 11.]] [[1955]]. godine.<ref name="DoD p. ">{{harvnb|DoD|1998.|str.=}}</ref> Službeni dokumenti vlade SAD-a navode datum 1. 11. 1955. godine kao početak "Vijetnamskog sukoba" zbog toga što je ovaj datum označio trenutak kada je američka vojna savjetodavna jedinica u [[Indokina|Indokini]] (odaslana iz [[Jugoistočna Azija|jugoistične Azije]] pod naredbom [[Harry S. Truman|predsjednika Trumana]]) bila reogranizirana u specifičnu jedinicu, a osnovana je i posebna Vijetnamska vojna savjetodavna jedinica.<ref name = "Lawrence 2009 20">{{Harvnb|Lawrence|2009.|str.=20}}.</ref> Ostali datumi početka sukoba uključuju događaje kada je [[Hanoi]] ovlastio snage [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkonga]] u Južnom Vijetnamu da započnu s manjim pobunama u decembru [[1956]]. godine,<ref name = "Olson Roberts 1991 67">{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}.</ref> dok neki smatraju datum [[26. 9.]] [[1959]]. godine kao službeni početak rata kada se odvila prva bitka između Vietkonga i vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]].<ref name="WarBegan">[http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |date=2017-10-19 }}, The Pentagon Papers (Gravel Edition), Volume 1, Chapter 5, (Boston: Beacon Press, 1971), Section 3, str. 314. – 346.; International Relations Department, Mount Holyoke College.</ref> |group="A"|name="start date"}} pa sve do pada [[Sajgon]]a [[30. 4.]] [[1975]]. godine. Taj rat zapravo je nastavak [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] (1946–1954), a vodio se između [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] - čiji su saveznici bili tadašnji [[Sovjetski Savez]], [[Kina]] i ostale [[Komunistička država|komunističke države]] - te vlade [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] - čiji su najjači saveznik bile [[Sjedinjene Američke Države]] i druge [[Antikomunizam|antikomunističke zemlje]].<ref>{{cite web |publisher=Encyclopædia Britannica |title=Vietnam War |quote=U međuvremenu su SAD sa svojom demoraliziranom vojskom i izrazito podijeljenim građanstvom započele proces mirenja s porazom u svojem najdužem i najkontroverzinijem ratu do tada |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/628478/Vietnam-War |accessdate=5. 3. 2008}}</ref> [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong)]] koja je surađivala sa Sjevernim Vijetnamom učestalo je vodila [[gerilski rat]] protiv antikomunističkih snaga u regiji dok je vojska Sjevernog Vijetnama ulazila u konvencionalnije sukobe i često slala satnije s velikim brojem vojnika u bitke. Kako je rat trajao tako se uloga Vietkonga smanjivala, a uloga vojske Sjevernog Vijetnama povećavala. Američke snage i snage Južnog Vijetnama oslanjale su se na svoju zračnu superiornost i veliku borbenu moć zahvaljujući kojoj su pronalazili i uništavali razne operacije uključujući pješadiju, [[Artiljerija|artiljeriju]] i zračne napade. Tokom rata, SAD su se koristile strategijom [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama, a kao posljedica toga zračni prostor te države postao je najstrože branjeno područje u svijetu. Američka vlada gledala je na američko uplitanje u rat kao na sprečavanje razvoja [[Komunizam|komunizma]] u Sjevernom Vijetnamu. To je bio dio veće strategije čiji je cilj bio spriječiti razvoj komunizma općenito. Prema američkoj domino teoriji, kada bi jedna zemlja postala komunistička, ostale zemlje regije bi je slijedile, a američka politika smatrala je komunističku prevlast nad cijelim Vijetnamom neprihvatljivom. S druge strane, vlada Sjevernog Vijetnama i Vietkong borili su se za ujedinjenje Vijetnama pod komunističkom vladavinom. Oni su na sukob gledali kao na kolonijalni rat kojeg su u početku morali voditi s [[Francuska|Francuskom]], a nakon toga sa SAD-om budući je Francusku podupirala vlada SAD-a, a kasnije i Južni Vijetnam koju su smatrali američkom [[Marionetska država|marionetskom državom]].<ref>{{cite web |author=Digital History, Steven Mintz |url=http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |title=The Vietnam War |publisher=Digitalhistory.uh.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archivedate=2011-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111030062649/http://www.digitalhistory.uh.edu/modules/vietnam/index.cfm |deadurl=yes }}</ref> Od [[1950]]. godine američki vojni savjetnici počeli su dolaziti u područje koje je tada bilo poznato kao [[Francuska Indokina]]. Ranih [[1960-ih]] godina američka umiješanost u sukob je eskalirala sa utrostručenjem vojnih trupa [[1961]]. te ponovno [[1962]]. godine.<ref>[http://25thaviation.org/facts/id430.htm Vietnam War Statistics and Facts 1] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091006085906/http://25thaviation.org/facts/id430.htm |date=2009-10-06 }}, 25th Aviation Battalion website.</ref> Nakon [[Incident u Tonkinškom zaljevu|incidenta u Tonkinškom zaljevu]] [[1964]]. godine tokom kojeg se američki vojni brod sukobio s brzim gliserima Sjevernog Vijetnama, a nakon kojeg je donijeta Rezolucija o Tonkinškom zaljevu koja je [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] dala autorizaciju za povećanje vojne prisutnosti SAD-a u tom području, broj trupa SAD-a ponovno je povećan. Redovne američke borbene jedinice raspoređivane su od [[1965]]. godine. Operacije su prešle međunarodne granice: pogranična područja Laosa i Kambodže američke snage učestalo i snažno su bombardirale pogotovo na vrhuncu svoje umiješanosti u sukob [[1968]]. godine, iste godine kada su komunističke snage započele sa velikom [[Ofanziva Tet|Ofanzivom Tet]]. Ta ofanziva čiji je cilj bio svrgnuti vladu Južnog Vijetnama pokazala se neuspješnom, ali označila je prekretnicu rata budući je od tada američka javnost počela ozbiljno sumnjati u izjave svoje vlade o uspješnom progresu rata. Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom ''Vijetnamizacija'' čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s komunistima na južne Vijetnamce. Unatoč [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a kojeg su potpisale sve zaraćene strane u januaru [[1973]]. godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 1960-ih]] godina. Direktna američka umiješanost u sukob službeno je završila [[15. 8.]] [[1973]]. godine kao rezultat novog zakona ''Case-Church'' kojeg je donio i proveo [[Kongres SAD-a|američki Kongres]].<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=457, 461ff}}.</ref> Nakon što su u aprilu 1975. godine snage Sjevernog Vijetnama zauzele Sajgon, sukob je službeno okončan, a sljedeće godine Sjeverni i Južni Vijetnam postali su ujedinjeni. Tokom rata ljudski gubitci na svim stranama [[Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama|bili su masovni]]. Procjenjuje se da se broj poginulih Vijetnamaca (vojnika i civila) kreće između 800.000<ref name="Hirschman">Charles Hirschman et al., [http://faculty.washington.edu/charles/new%20PUBS/A77.pdf "Vietnamese Casualties During the American War: A New Estimate,"] Population and Development Review, decembar 1995.</ref> i 3,100.000.<ref name="AP">Associated Press, 3. 4. 1995., "Vijetnam kaže da je u borbi za sjever poginulo 1,100.000 ljudi."</ref><ref name=autogenerated3>{{cite news |title=20 Years After Victory, Vietnamese Communists Ponder How to Celebrate |first=Philip |last=Shenon |url=http://www.nytimes.com/1995/04/23/world/20-years-after-victory-vietnamese-communists-ponder-how-to-celebrate.html |date=23. 4. 1995. |newspaper=[[The New York Times]] |accessdate=24. 2. 2011}}</ref><ref>{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}}</ref> Uz to procjenjuje se da je poginulo 200.000 do 300.000 [[Kmeri|Kmera]]<ref name="Heuveline, Patrick 2001">Heuveline, Patrick (2001). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In ''Forced Migration and Mortality'', eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press.</ref><ref name = "Sliwinski 1995">{{Harvnb|Sliwinski|1995.}}.</ref><ref name="Banister, Judith 1993">Banister, Judith, and Paige Johnson (1993.). "After the Nightmare: The Population of Cambodia." In ''Genocide and Democracy in Cambodia: The Khmer Rouge, the United Nations and the International Community'', ed. Ben Kiernan. New Haven, Conn.: Yale University Southeast Asia Studies.</ref>, 20.000 do 200.000 pripadnika [[Lao narod]]a<ref>Warner, Roger, ''Shooting at the Moon'' (1996.), str. 366, procjenjuje 30,000 Hmong.</ref><ref>Obermeyer, "Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia", ''British Medical Journal'', 2008., procjenjuje ukupno 60,000 mrtvih.</ref><ref name="Lomperis">T. Lomperis, ''From People's War to People's Rule'', (1996.), procjenjuje 35,000 mrtvih.</ref><ref>Small, Melvin & Joel David Singer, ''Resort to Arms: International and Civil Wars 1816–1980'', (1982.), procjenjuje 20.000 mrtvih.</ref><ref>Taylor, Charles Lewis, ''The World Handbook of Political and Social Indicators'', procjenjuje 20,000 mrtvih.</ref><ref name = "Stuart-Fox 1997 144">{{Harvnb|Stuart-Fox|1997|p=[http://books.google.com/books?id=8VvvevRkX-EC&pg=PA144 144]}}, koji procjenjuje 200,000 žrtava do 1973.</ref> te preko 58.000 američkih vojnika.{{#Tag:Ref|Brojke od 58.220 i 303.644 ubijenih i ranjenih američkih vojnika dolazi iz odjela za statističku analizu [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]], Ministarstva ratnih veterana iz maja [[2010]]. godine.<ref>{{cite web |date=maj 2010. |title=America's Wars |url=http://www1.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf |publisher=Department of Veterans Affairs |access-date=2014-11-02 |archive-date=2014-01-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140124020810/http://www.va.gov/opa/publications/factsheets/fs_americas_wars.pdf }}</ref> kongresnog istraživačkog centra, listi i statistika o žrtvama američkih ratnih i vojnih operacija od [[26. 2.]] 2010. godine<ref>{{cite web |date=26. 2. 2010. |title=American War and Military Operations: Casualties: Lists and Statistics |url=http://www.fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf |author1=Anne Leland |author2=Mari–Jana "M-J" Oboroceanu |publisher=[[Congressional Research Service]] |access-date=2014-11-02 |archive-date=2021-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210310173522/https://fas.org/sgp/crs/natsec/RL32492.pdf }}</ref> i knjige ''Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant''.<ref>{{Harvnb|Lawrence|2009.|str=65., 107., 154., 217.}}</ref> Neki drugi izvori barataju drugačijim brojkama (npr. u [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] iz 2005./2006. godine ''Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945. - 1975.'' sveukupan broj američkih žrtava iznosi 58.159,<ref name="aaron">{{cite video |people = Aaron Ulrich (editor); Edward FeuerHerd (producer and director) |date=2005 & 2006 |title = Heart of Darkness: The Vietnam War Chronicles 1945–1975 |format = Box set, Color, Dolby, DVD-Video, Full Screen, NTSC, Dolby, Vision Software |medium = Documentary |publisher = Koch Vision |time = 321 minute |isbn = 1-4172-2920-9 }}</ref> dok u [[Knjiga|knjizi]] ''Vietnam Sons'' iz 2007. godine piše da je sveukupan broj američkih žrtava bio 58,226).<ref>Kueter, Dale. ''Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended.'' AuthorHouse (21. 3. 2007.). {{ISBN|978-1425969318}}</ref>|name=USd&w|group=A}} == Nazivi sukoba == Ratni sukob u Vijetnamu ima nekoliko različitih imena. Najčešći u upotrebi na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom jeziku]] je ''Vijetnamski rat'' ili ''Rat u Vijetnamu'' odnosno ''Vietnam War'' na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Rat se također naziva i ''Drugim indokineskim ratom'' te ''Vijetnamskim konfliktom''. Budući se u samoj [[Indokina|Indokini]] dogodilo nekoliko različitih sukoba, ovaj rat je prvenstveno poznat po imenima njegovih protagonista kako bi ga se razlikovalo od ostalih.<ref>Moore, Harold. G and Joseph L. Galloway ''We Are Soldiers Still: A Journey Back to the Battlefields of Vietnam'' (str. 57).</ref> Na [[Vijetnamski jezik|vijetnamskom jeziku]] rat je poznat pod imenom ''Kháng chiến chống Mỹ'' (''Rat za otpor protiv Amerike''). Također je poznat i pod nazivom ''Chiến tranh Việt Nam'' (''Vijetnamski rat'').<ref>{{cite web|title=Asian-Nation: Asian American History, Demographics, & Issues:: The American / Viet Nam War|quote=The Viet Nam War is also called 'The American War' by the Vietnamese |url=http://www.asian-nation.org/vietnam-war.shtml |accessdate=18. 8. 2008}}</ref> Primarne sukobljene strane u ratu su s jedne strane bile vojska Republike Vijetnam i [[američka vojska]] te, s druge strane, narodna vojska Vijetnama (najčešće nazivana vojska [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]) i [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]], južno-vijetnamska [[Komunizam|komunistička]] [[Gerila|gerilska vojska]]. == Pozadina sukoba do 1949. godine == [[Francuska]] je kasnih [[1850-ih]] godina započela s okupiranjem [[Indokina|Indokine]], a situacija se smirila tek [[1893]]. godine.<ref>Ooi, Keat Gin. ''[http://books.google.com/?id=QKgraWbb7yoC&pg=PA520 Southeast Asia: a historical encyclopedia, from Angkor Wat to East Timor]''. ABC-CLIO; 2004. {{ISBN|978-1-57607-770-2}}. str. 520.</ref><ref>Rai, Lajpat. ''[http://books.google.com/?id=QQ_nS6pTlDgC&pg=PA22 Social Science]{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}''. FK Publications; {{ISBN|978-81-89611-12-5}}. str. 22.</ref><ref>Dommen, Arthur J.. ''[http://books.google.com/?id=MauWlUjuWNsC&pg=PA4 The Indochinese experience of the French and the Americans: nationalism and communism in Cambodia, Laos, and Vietnam]''. Indiana University Press; 2001. {{ISBN|978-0-253-33854-9}}. str. 4–19.</ref> Prema mirovnom sporazumu Huế iz [[1884]]. godine Francuska je ustanovila kolonijalnu vlast nad [[Vijetnam]]om sljedećih sedam [[Desetljeće|dekada]]. Unatoč vojnom otporu, do [[1888]]. godine područja današnjih država [[Kambodža|Kambodže]] i Vijetnama postala su francuska kolonija pod imenom [[Francuska Indokina]] ([[Laos]] je kasnije također postao dijelom te kolonije).<ref name = "Neale 2001 3">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=3}}.</ref> Tokom ovog perioda oformilo se nekoliko različitih vijetnamskih pokreta otpora poput ''Vijetnamske nacionalističke stranke'' koja je pokrenula propalu pobunu ''Yên Bái'' [[1930]]. godine, ali nitko nije bio uspješan sve do pojave [[Viet Minh]]a, organizacije osnovane [[1941]]. godine koju je kontrolirala [[Komunistička stranka Vijetnama]], a koju su zajednički financirale SAD i [[Kuomintang]] u svojoj borbi profiv japanske okupacije.<ref name = "Neale 2001 17">{{Harvnb|Neale|2001.|str=17}}.</ref>{{#tag:Ref|''Vijetnamska nacionalistička stranka'' osnovana je ranije u [[Nanjing]]u ([[Kina]]) u nekom trenutku između augusta [[1935]]. i početka [[1936]]. godine kada su nekomunistička Vijetnamska nacionalistička stranka koju je vodio Nguyễn Thái Học, neki članovi Komunističke stranke Vijetnama i nekoliko drugih vijetnamskih nacionalističkih stranaka oformili anti-imperijalističku ujedinjenu organizaciju. Ova organizacija je, međutim, vrlo brzo prestala s radom, a oživio ju je ICP pod vodstvom [[Ho Ši Min]]a [[1941]]. godine.<ref>{{cite book|author=Sophie Quinn-Judge|title=Ho Chi Minh: the missing years, 1919–1941|url=http://books.google.com/?id=knErjpiKxQoC&pg=PA212|year=2003|publisher=C. Hurst|isbn=978-1-85065-658-6|pages=212. – 213.}}</ref>|group=A}} Godine [[1940]]., tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Njemačka]] je porazila Francusku. Francuska država (u to vrijeme poznata pod nazivom [[Višijska Francuska]]) bila je [[marionetska država]] [[Nacistička Njemačka|Nacističke Njemačke]]. Francuske kolonijalne vlasti u Francuskoj Indokini brzo su se podložile Višijskom režimu. U septembru 1940. godine, [[Japan]] je napao Indokinu. Nakon prekida ratovanja i početka japanske okupacije, francuske kolonijalne vlasti počele su surađivati s Japanom. Iako je Francuska nastavila voditi poslove u Indokini, u konačnici se sva moć odlučivanja nalazila u rukama Japanaca.<ref name = "Neale 2001 17"/> Koalicija Viet Minh osnovana je kao organizacija koja će se boriti za [[neovisnost]] od Francuske, ali koja se također protivila i japanskoj okupaciji [[1945]]. godine iz istih razloga. [[SAD]] i Kuomintang podupirali su koaliciju u njihovoj borbi protiv Japana.<ref name = "Tucker 1999 42">{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA42 42]}}</ref> Međutim, u početku nisu imali dovoljno vojne snage kako bi se upuštali u prave bitke. Za vođu Viet Minha, [[Ho Ši Min]]a sumnjalo se da je [[Komunizam|komunist]] pa ga je Kuomintang pritvorio na godinu dana.<ref>{{Harvnb|Brocheux|2007.|str.=198}}</ref> Dvostruka okupacija Indokine od strane Francuske i Japana nastavila se sve dok njemačke trupe nisu bile izbačene iz Francuske pa su kolonijalne vlasti Francuske Indokine započele tajne razgovore sa slobodnim Francuzima. Bojeći se da više neće moći vjerovati francuskoj vlasti, japanska vojska zarobila je francuske vlasti i snage dana [[9. 3.]] 1945. godine<ref name = "Neale 2001 18">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18}}.</ref> i kreirala marionetsku državu [[Vijetnamsko carstvo]] pod vladavinom Baoa Đaija. Tokom 1944. i 1945. godine [[Sjeverni Vijetnam]] pogodila je [[masovna glad]] uslijed kombinacije lošeg vremena i francusko-japanske eksploatacije (Francuska Indokina trebala je opskrbljivati Japan [[žito]]m).<ref>{{cite news |first=David |last=Koh |url=http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |date=21. 8. 2008. |title=Vietnam needs to remember famine of 1945 |newspaper=The Straits Times |location=Singapore |access-date=2014-11-02 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019142402/http://mailman.anu.edu.au/pipermail/hepr-vn/2008-August/000188.html |dead-url=yes }}</ref> Procjenjuje se da je u to vrijeme od gladi umrlo između 400.000 i 2,000.000 ljudi<ref name="Hirschman"/> (od sveukupne populacije od 10,000.000 ljudi na tom području).<ref name = "Neale 2001 18_19">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=18.–9.}}.</ref> Iskoristivši administracijsku rupu<ref name="Kolko, Gabriel page 36">{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=36}}.</ref> koja je nastala francuskim zarobljeništvom, organizacija Viet Minh je u martu 1945. godine nagovorila stanovništvo da započne s pljačkanjem skladišta hrane te odbijanjem plaćanja poreza.<ref name = "Neale 2001 19">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=19}}.</ref> Sve to rezultiralo je pljačkom između 75 i 100 skladišta.<ref name = "Neale 2001 20">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=20}}.</ref> Ova pobuna protiv masovne gladi i vlasti koja je dijelom bila odgovorna za njezin nastanak učvrstila je popularnost Viet Minha pa su u tom periodu prikupili izrazito veliki broj članova.<ref name="Kolko, Gabriel page 36"/> Dana [[22. 8.]] 1945. godine, nakon japanske [[Kapitulacija|kapitulacije]], agenti Ureda za strateške usluge Archimedes Patti i Carleton B. Swift Jr. u pratnji predstavnika francuske vlade Jeana Saintenyja došli su u [[Hanoi]] na milosnu misiju kako bi oslobodili zarobljene francuske vojnike.<ref>Interview with Carleton Swift, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305210732/http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-9dc948-interview-with-carleton-swift |date=2016-03-05 }}</ref> Iako su se japanske trupe neslužbeno predale (službena kapitulacija dogodit će se [[2. 9.]] 1945. godine u [[Tokio|Tokiju]]) oni su još uvijek bili jedina sposobna snaga koja je mogla održavati zakon i red pa su ostali na vlasti te zatvorili francuske kolonijalne trupe i Saintenyja. Tokom mjeseca [[august]]a japanske trupe ostale su neaktivne pa su Viet Minh i ostale nacionalističke skupine preuzele javne zgrade i oružja čime je započela revolucija. Agenti Ureda za strateške usluge nekoliko su se puta sastali sa Ho Ši Minom i drugim članovima Viet Minha tokom ovog razdoblja<ref>Interview with Archimedes L. A. Patti, 1981, http://openvault.wgbh.org/catalog/vietnam-bf3262-interview-with-archimedes-l-a-patti-1981 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210301131857/https://openvault.wgbh.org/catalog/V_3267C58E4C104A54A0AFDF230D618AE6 |date=2021-03-01 }}</ref>, a dana 2. 9. 1945. godine Ho Ši Min je pred mnoštvom od 500.000 ljudi u Hanoiju proglasio ustanovljenje [[Sjeverni Vijetnam|Demokratske Republike Vijetnam]].<ref name = "Neale 2001 20"/> Na početku svog govora Ho Ši Min je parafrazirao [[Ustav SAD-a|američki Ustav]]: "Svi ljudi rođeni su jednakima. Kreator nam je svima dao nepovrediva prava: pravo na život, pravo na slobodu i pravo na ostvarenje sreće."<ref name = "Neale 2001 20"/> Revolucijom iz augusta Viet Minh je preuzela vlast u Vijetnamu.<ref name = "Neale 2001 20"/> Prema Gabrielu Kolku, Viet Minh je uživala veliku potporu javnosti<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=37}}.</ref>, premda je Arthur J. Dommen upozoravao na "romantični pogled" njihovog uspjeha: "Viet Minhovo korištenje terora je bilo sistematsko... Stranka je sastavila listu onih koji su trebali biti smaknuti bez čekanja."<ref>Dommen, Arthur J. (2001), ''The Indochinese Experience of the French and the Americans'', Indiana University Press, str. 120. "Prema jednoj procjeni, masakrirano je oko 15.000 nacionalista" u ljeto 1946. godine (str. 154). Uz to, do kraja [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] "organizacija [[Viet Minh]] ubila je od 100.000 do 150.000 civila" (str. 252).</ref> Nakon poraza u ratu, japanska imperijalistička vojska dala je Vijetnamcima oružje, a službenike Višijske Francuske i njezine vojne zapovjednike držala je u zatočeništvu mjesec dana nakon kapitulacije. Viet Minh je regrutirala više od 600 japanskih vojnika i dala im zadatak obučiti Vijetnamske vojnike ili nad njima zapovijedati.<ref>{{cite web|title=ベトナム独立戦争参加日本人の事跡に基づく日越のあり方に関する研究|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2005/01036/pdf/0001.pdf |date = oktobar 2005.|accessdate =10. 6. 2010}}</ref><ref>{{cite web|title=日越関係発展の方途を探る研究 ヴェトナム独立戦争参加日本人―その実態と日越両国にとっての歴史的意味―|work = 井川 一久|publisher = Tokyo foundation|url = http://nippon.zaidan.info/seikabutsu/2006/00197/pdf/0001.pdf |date = maj 2006.|accessdate =10. 6. 2010}}</ref> [[Datoteka:RE-OCCUPATION OF FRENCH INDO-CHINA.jpg|thumb|upright|left|Japanski mornarički časnik predaje svoj mač britanskom poručniku u [[Sajgon]]u [[13. 9.]] [[1945]]. godine.]] Međutim, saveznici koji su izašli kao pobjednici u Drugom svjetskom ratu - [[Velika Britanija]], Sjedinjene Države i [[Sovjetski Savez]] - složili su se jednoglasno da područje i dalje pripada Francuskoj.<ref name="Neale 2001 20"/> Budući da Francuzi nisu imali snage odmah preuzeti Vijetnam, saveznici su se složili da će Britanske snage okupirati južni dio, dok će Kuomintang doći sa sjevera.<ref name = "Neale 2001 20"/> Trupe Kuomintanga ušle su u zemlju sjeverno od 16. paralele dana [[14. 9.]] 1945. godine kako bi razoružale japanske trupe.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=8}}</ref> Kada su se Britanske trupe iskrcale na jugu, naoružale su zarobljene francuske snage kao i dio japanskih trupa koje su kapitulirale, a sve u svrhu ponovnog zauzimanja južnog Vijetnama budući to nisu mogle učiniti same.<ref name="Neale 2001 20"/> Na nagovor Sovjetskog Saveza, Ho Ši Min je u početku pokušao pregovarati s Francuzima koji su polako počinjali ponovno preuzimati kontrolu nad područjem.<ref name="Neale 2001 24">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=24}}.</ref> U januaru [[1946]]. godine organizacija Viet Minh pobijedila je na izborima diljem središnjeg i sjevernog Vijetnama.<ref name = "Neale 2001 23_24">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=23–4}}.</ref> Dana [[6. 3.]] 1946. godine Ho je potpisao sporazum kojim dopušta francuskim snagama da zamijene snage Kuomintanga u zamjenu za francusko priznavanje Demokratske Republike Vijetnam kao "slobodne" republike unutar francuske unije.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009.|str.=9}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.vietnamgear.com/March6agreement.aspx |title=Franco-Vietnam Agreement of March 6th, 1946 |publisher=Vietnamgear.com |date=6. 3. 1946.|accessdate=29. 4. 2011}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |title=Pentagon Papers, Gravel Edition, Chapter !, Section 2 |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=29. 4. 2011 |archive-date=2015-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150902001955/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent2.htm |dead-url=yes }}</ref> Francuzi su došli u Hanoi u martu, a u novembru iste godine svrgnuli su i protjerali organizaciju Viet Minh iz grada.<ref name="Neale 2001 24" /> Britanske snage napustile su područje [[26. 3.]] 1946. ostavivši Vijetnam u potpunosti u rukama Francuza.<ref>{{cite book|author=Peter Dennis|title=Troubled days of peace: Mountbatten and South East Asia command, 1945. – 46.|url=http://books.google.com/?id=Inu7AAAAIAAJ&pg=PA179|year=1987.|publisher=Manchester University Press ND|isbn=978-0-7190-2205-0|page=179}}</ref> Uskoro poslije toga, Viet Minh je započela s [[Gerilski rat|gerilskim ratom]] protiv francuskih vojnih jedinica i tako je započeo [[Prvi indokineski rat]]. Rat se uskoro proširio na Laos i Kambodžu gdje su komunisti prema modelu Viet Minha organizirali pokrete [[Pathet Lao]] i ''Khmer Serei''.<ref name = "Neale 2001 25">{{Harvnb|Neale|2001.|str.=25}}.</ref> U to je vrijeme u svijetu započela era [[Hladni rat|Hladnog rata]] što je, pak, značilo nemogućnost ponovnog zbližavanja velikih zapadnih sila i Sovjetskog Saveza - donedavnih saveznika u Drugom svjetskom ratu. Borba Viet Minha bila je otežana zbog nedostatka oružja; ova situacija promijenila se [[1949]]. godine kada je [[Komunistička stranka Kine]] pobijedila u [[Kineski građanski rat|Kineskom građanskom ratu]] te bila slobodna opskrbiti oružjem svoje saveznike u Vijetnamu.<ref name = "Neale 2001 25"/> == Odlazak Francuza (1950–1954) == U [[januar]]u [[1950]]. godine [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] priznali su [[Sjeverni Vijetnam|Demokratsku Republiku Vijetnam]] sa sjedištem u [[Hanoi]]ju kao legitimnu vladu [[Vijetnam]]a. Sljedećeg mjeseca [[SAD]] i [[Velika Britanija]] priznale su kao legitimnu vijetnamsku vladu Državu Vijetnam sa sjedištem u [[Sajgon]]u koja se nalazila pod patronatom [[Francuska|Francuske]], a na čijem je čelu bio bivši car Bao Đai.<ref name = "McNamara 1999 377_379">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=377–9}}.</ref><ref>{{cite web|title=The Vietnam War Seeds of Conflict 1945 – 1960|url=http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html|publisher=The History Place|accessdate=13. 5. 2013}}</ref> [[Korejski rat]] koji je započeo u junu 1950. godine uvjerio je mnoge u [[Washington]]u da je rat u [[Indokina|Indokini]] bio primjer [[Komunizam|komunističkog širenja]] pod vodstvom Sovjetskog Saveza.<ref>''Pentagon Papers'', Gravel, ed, Chapter 2, 'U.S. Involvement in the Franco-Viet Minh War', str. 54.</ref> [[Datoteka:French indochina 1953 12 1.png|thumb|left|Francuski vojnici bore se protiv [[Viet Minh]]a [[1952]]. godine.]] U julu 1950. godine kineski vojni savjetnici započeli su pomagati [[Viet Minh]]u.<ref name="OtherSide14">Ang, Cheng Guan, ''The Vietnam War from the Other Side'', str. 14. Routledge (2002.).</ref> Njihovo oružje, stručnost i radna disciplina preobratili su Viet Minh iz gerilske postrojbe u regularnu vojsku.<ref name="HistoryPlace">{{cite web|url = http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |title = The History Place – Vietnam War 1945–1960 |accessdate =11. 6. 2008.}}</ref> U septembru iste godine, SAD su oformile vojnu savjetodavnu jedinicu kao odgovor na francuski poziv za pomoć i savjete u vezi strategije, kao i za obučavanje vijetnamskih vojnika.<ref name = "Herring 2001 18">{{Harvnb|Herring|2001.|str.=18}}.</ref> Do [[1954]]. godine, SAD su potrošile bilijun [[Američki dolar|dolara]] pomažući francuskim vojnim naporima na taj način pokrivši gotovo 80% ukupnog troška rata.<ref>Zinn, ''A People's History of the United States'', str. 471.</ref> Tokom ovog razdoblja Francuzi i Amerikanci također su razgovarali i o mogućnosti korištenja tri [[Taktičko nuklearno oružje|taktička nuklearna oružja]], ali izvještaji o tome koliko su ti razgovori bili ozbiljni i između koga su se odvijali i danas su samo insinuacije.<ref name="Ten Thousand Day War 1981, page 57">Vietnam The Ten Thousand Day War, Thames 1981, Michael Maclear, str. 57.</ref><ref>[http://books.google.com/?id=seXWfsD46QQC&pg=PA263 Vietnam at War: The History: 1946–1975], {{ISBN|978-0-19-506792-7}}, str. 263.</ref> Prema jednoj verziji plana ''Operacije Strvinar'' (eng. ''Operation Vulture''), Amerikanci bi iz svojih baza u regiji poslali 60 [[B-29 Superfortress|bombardera B-29]] te još dodatnih 150 [[Borbeni zrakoplovi|borbenih zrakoplova]] s obližnje flote kako bi bombardirali pozicije zapovjednika Viet Minha [[Võ Nguyên Giáp|Võa Nguyêna Giápa]]. Plan je uključivao opciju korištenja tri atomska oružja koja bi se bacila na navedene pozicije. Admiral Arthur W. Radford, tadašnji predstojnik američkog združnog stožera, dao je svoju potporu korištenju nuklearnog oružja. Američki borbeni zrakoplovi B-29, [[B-36 Peacemaker|B-36]] i B-47 mogli su izvršiti nuklearni napad kao i nosač zrakoplova iz američke flote.<ref name=AirForceMagazine>[http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx Dien Bien Phu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120706223700/http://www.airforce-magazine.com/MagazineArchive/Pages/2004/August%202004/0804dien.aspx |date=2012-07-06 }}, Air Force Magazine 87: 8. 8. 2004.</ref> Američki nosači zrakoplova došli su u [[Tonkinški zaljev]] tokom razgovora o korištenju nuklearnog oružja te od tamo slali zrakoplove u izviđanje iznad grada [[Điện Biên Phủ]]. Prema tadašnjem [[Potpredsjednik SAD|Potpredsjedniku SAD-a]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]], plan je uključivao da članovi združnog stožera naprave nacrt korištenja tri mala taktička nuklearna oružja kao pomoć Francuzima.<ref name="Ten Thousand Day War 1981, page 57"/> Nixon, "ratni jastreb" za Vijetnam, predložio je da će SAD vjerojatno morati "slati svoje dečke".<ref name = "Tucker 1999 76">{{Harvnb|Tucker|1999.|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA76 76]}}</ref> Tadašnji [[Predsjednik SAD-a]] [[Dwight D. Eisenhower]] smatrao je da se Amerika ne bi trebala miješati u sukob bez Britanske potpore koji su u to vrijeme bili protiv takvog plana.<ref name = "Tucker 1999 76"/> U konačnici, uvjeren da su politički rizici preveliki u odnosu na mogući dobitak, Eisenhower je odbio mogućnost nuklearne intervencije. Eisenhower je bio general s pet zvjezdica i bio je izrazito oprezan u vezi miješanja SAD-a u rat u [[Azija|Aziji]].<ref>[http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&pg=PA67 The U.S. Navy: a history], Naval Institute Press, 1997., Nathan Miller, {{ISBN|978-1-55750-595-8}}, str. [http://books.google.com/?id=3kUWAycjBsMC&pg=PA67 67. – 68.].</ref> U međuvremenu je Viet Minh dobila krucijalnu potporu od Sovjetskog Saveza i Kine. Kineska potpora tokom [[Prvi indokineski rat|Prvog indokineskog rata]] 1950. godine omogućila je slanje namirnica iz Kine direktno u Vijetnam. Tokom cijelog trajanja sukoba, američke obavještajne službe bile su skeptične oko francuskih šansi za uspjeh.<ref>''The Pentagon Papers.'' Gravel, ed. vol. 1, str. 391. – 404.</ref> [[Opsada Điện Biên Phủa]] označila je kraj francuske uključenosti u Indokini. Giapove snage Viet Minha snažno su porazile francusku vojsku pa se [[7. 5.]] [[1954]]. godine francuski vojni garnizon predao. Od 12.000 zarobljenih Francuza samo ih je 3000 preživjelo.<ref>"William C. Jeffries (2006). ''[http://books.google.com/?id=zCVrzwEErzgC&pg=PA388 Trap Door to the Dark Side]''". str. 388. {{ISBN|1-4259-5120-1}}</ref> Na [[Ženevska konvencija|Ženevskoj konvenciji]], Francuska je dogovorila prekid vatre s Viet Minhom, a [[Kambodža|Kambodži]], [[Laos]]u i Vijetnamu odobrena je [[nezavisnost]]. == Tranzicijski period == [[Datoteka:1954 Geneva Conference.jpg|thumb|right|[[Ženevska konvencija]], [[1954]]. godine]] [[Vijetnam]] je privremeno bio podijeljen na 17-oj paraleli, a po odredbama [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] civili su u razdoblju od 300 dana mogli neometano prelaziti granicu dvaju privremenih država. Planirano je da se [[1956]]. godine održe izbori u cijeloj državi nakon kojih bi se ustanovila jedinstvena vlada.<ref>Službena objava za medije Ambasade Republike Vijetnam, citirana iz odjela za informiranje u Washingtonu, vol I. br. 18 (od 22. 7. 1955.) i br. 20 (od 18. 8. 1955.), u 19. poglavlju knjige autora Gettleman, Franklin i Young, ''Vietnam and America: A Documented History'', str. 103–105.</ref> Oko 1,000.000 sjevernjaka, uglavnom manjinskih [[katolik]]a, pobjegla je na jug u strahu od progona [[Komunisti|komunista]]<ref>Jacobs, str. 45–55.</ref>, a njihovoj odluci o bijegu pomogla je i američka propaganda koja se koristila sloganima poput "[[Djevica Marija]] odlazi na jug"; SAD su također financirale 93,000.000 [[Američki dolar|dolara]] u program preseljenja koji je uključivao prijevoz izbjeglica s američkom flotom.<ref name="BSNMurti">''Vietnam Divided'' by B.S.N. Murti, Asian Publishing House, 1964.</ref> Prebjeglo bi još minimalno 2,000.000 ljudi da ih organizacija [[Viet Minh]] nije spriječila.<ref name = "Turner 1975 102">{{Harvnb|Turner|1975|p=102}}.</ref> Izbjeglice sa sjevera, uglavnom katolici, trebali su postati snažna [[Antikomunizam|antikomunistička]] izborna jedinica za režim Ngôa Đìnha Diệma.<ref name = "Karnow 1997 238">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=238}}.</ref> Diem je kasnije mjesta svoje administracije popunio uglavnom katolicima iz sjevernog i središnjeg dijela države. Osim katolika koji su odlazili na jug, oko 130.000 "revolucionara" počelo je dolaziti na sjever očekujući se vratiti na jug u roku od dvije godine.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=98}}.</ref> Viet Minh ostavila je između 5000 i 10.000 profesionalnih revolucionara na jugu kao "političko-vojnu substrukturu čiji je cilj bio [[iredentizam]]".<ref>1 ''Pentagon Papers'' (The Senator Gravel Edition), 247, 328 (Boston, Beacon Press, 1971.).</ref> Posljednji francuski vojnici trebali su napustiti Vijetnam u [[april]]u 1956. godine.<ref name="HistoryPlace"/> U isto vrijeme [[Kina]] je završila s povlačenjem svojih trupa iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].<ref name="OtherSide14"/> Oko 52.000 vijetnamskih civila preselilo se s juga na sjever.<ref>John Prados, ''The VVA Veteran'', januar/februar 2005. Preuzeto 21. 1. 2007.</ref> Između [[1953]]. i [[1956]]. godine vlada Sjevernog Vijetnama pokrenula je razne agrarne reforme uključujući "smanjenje najma" i "reformu posjeda". Te reforme donesene su kako bi se stalo na kraj zemljoposjednicima. Otkriveni dokumenti Politburoa potvrđuju da su barem jedan od 1000 sjevernih Vijetnamaca (otprilike 14.000 ljudi sveukupno) bili predviđeni za [[smaknuće]] zbog ranije kampanje "smanjenja najma"; broj poginulih tokom puno radikalnije "reforme posjeda" bio je znantno veći.<ref>Alec Holcombe, [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.243?searchUrl=%2Faction%2FdoBasicSearch%3Ffilter%3Djid%253A10.2307%252Fj50000660%26Query%3Drent%2Breduction%26wc%3Don%26Search.x%3D0%26Search.y%3D0&Search=yes&uid=3739656&uid=367529381&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=3&uid=3739256&uid=60&sid=21101672198221 Politburo's Directive Issued on 4 May 1953, on Some Special Issues regarding Mass Mobilization] ''Journal of Vietnamese Studies'', Vol. 5, No. 2 (Summer 2010), pp. 243–247, quoting a translated Politburo directive from 4 May 1953. This directive was published in [http://www.jstor.org/discover/10.1525/vs.2010.5.2.225?uid=3739656&uid=367529381&uid=2134&uid=2&uid=70&uid=3&uid=3739256&uid=60&sid=21101672298091 Complete Collection of Party Documents] (Van Kien Dang Toan Tap), a 54 volume work authorized by the Vietnamese Communist Party.</ref> U to su vrijeme zemljoposjednici činili 5,68% ukupnog stanovništva, ali za većinu njih kazna je bila puno manja od smaknuća. Prema službenim dokumentima iz tog vremena, otprilike 172,008 ljudi pogubljeni su kao "zemljoposjednici" tokom "reforme posjeda" od kojih se za njih 123,266 (odnosno 71,66%) kasnije ustanovilo da su bili pogrešno klasificirani kao zemljoposjednici.<ref name="Rosefielde">{{cite book|last=Rosefielde|first=Stephen|title=Red Holocaust|publisher=Routledge|year=2009.|page=110}}</ref><ref>''The History of the Vietnamese Economy'' (2005.), Vol. 2, edited by Dang Phong of the Institute of Economy, Vietnamese Institute of Social Sciences.</ref> U međuvremenu je na jugu ustanovljena Država Vijetnam s Bao Đaijem kao njezinim carom i Ngôm Đìnhom Diệmom kao njezinim premijerom (imenovan u julu 1954. godine). Niti [[SAD]] niti Država Vijetnam nisu potpisali ništa 1954. godine na Ženevskoj konvenciji. Uz poštovanje prema pitanju ujedinjenja, nekomunistička vijetnamska delegacija snažno se protivila bilo kakvoj podjeli Vijetnama, ali su izgubili nakon što su Francuzi prihvatili prijedlog delegata Viet Minha Phạma Văna Đồnga<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 134.</ref> koji je predložio da Vijetnam ujedine izbori koji bi se održali pod nadzorom "lokalnih komisija".<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 119.</ref> Amerikanci su se tome usprotivili onime što danas zovemo "Američki plan", a koji su podržavali [[Južni Vijetnam]] i [[Velika Britanija]].<ref name="The Pentagon Papers 1971 p. 140">''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 140.</ref> Taj plan je podrazumijevao izbore za ujedinjenje pod nadzorom [[Ujedinjeni Narodi|Ujedinjenih Naroda]], ali ga je odbila [[Sovjetski Savez|sovjetska]] delegacija.<ref name="The Pentagon Papers 1971 p. 140"/> Američki [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] 1954. godine je napisao: "Nikada nisam razgovarao niti se dopisivao s nekim tko je nešto znao o situaciji u [[Indokina|Indokini]], a tko nije mislio da bi, da su izbori održani u vrijeme borbi, vjerojatno osamdeset posto populacije radije glasalo za komunista [[Ho Ši Min]]a za svoga vođu nego za državnika Baa Đaija. Nedostatak vodstva i želje od strane Baa Đaija bio je najveći faktor osjećaja koji je prevladavao kod mnogih Vijetnamaca o tome da se nemaju za što zapravo boriti."<ref>[[Dwight D. Eisenhower]]. ''Mandate for Change.'' Garden City, New Jersey. Doubleday & Company, 1963., str. 372.</ref> Međutim, prema dokumentima iz [[Pentagon]]a u razdoblju od 1954. do 1956. godine "Ngô Đình Diệm je zbilja uspio učiniti čuda" u Južnom Vijetnamu<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 252.</ref>: "Gotovo je sigurno da bi do 1956. godine udio onih koji bi ranije možda glasali za Hoa - u slobodnim izborima protiv Diema - bio puno manji od osamdeset posto."<ref>''The Pentagon Papers'' (1971.), Beacon Press, vol. 3, str. 246.</ref> Godine [[1957]]. nezavisni promatrači iz [[Indija|Indije]], [[Poljska|Poljske]] i [[Kanada|Kanade]] koji su radili pod okriljem međunarodne kontrolne komisije ustanovili su da pošteni, nepristrani izbori nisu mogući, a također su naveli da se niti Sjeverni niti Južni Vijetnam ne pridržavaju potpisanog sporazuma o primirju.<ref>{{harvnb|Woodruff|2005.|str.=6}} navodi: "''Izbori nisu održani. Južni Vijetnam, koji nije potpisao Ženevski sporazum, nije vjerovao komunistima Sjevernog Vijetnama u njihovom obećanju da će održati pravedne izbore. U januaru 1957. godine, međunarodna kontrolna komisija koja se sastojala od promatrača iz Indije, Poljske i Kanade jednoglasno se složila u svom izvještaju da se niti Južni niti Sjeverni Vijetnam nisu pridržavali potpisanog sporazuma o primirju. Nakon odlaska Francuske, tradicionalna borba za prevlast između sjevera i juga ponovno se nastavila.''"</ref> Diem je skupa sa svojim bratom Ngôm Đìnhom Nhuom namjestio rezultate referenduma o budućnosti Države Vijetnam održanog [[23. 10.]] [[1955]]. godine i sebi pripisao 98,2% glasova, uključujući čak 133% iz [[Sajgon]]a. Njegovi američki savjetnici predložili su mu da mu margina pobjede bude između "60 i 70 posto". Diem je, međutim, gledao na izbore kao na test autoriteta.<ref name = "Karnow 1997 224">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=224}}.</ref> Tri dana kasnije proglasio je Južni Vijetnam nezavisnom državom pod imenom ''Republika Vijetnam'' te proglasio sebe njezinim predsjednikom.<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 19.</ref> Nešto slično napravili su Ho Ši Min i ostali komunistički službenici koji su dobili 99% glasova na "izborima" u Sjevernom Vijetnamu.<ref>{{Harvnb|Turner|1975|pp=193–4, 202–3, 215–7}}</ref> Administracija Predsjednika Eisenhowera bila je prva koja je predložila teoriju "domino efekta" čija je definicija bila da bi sve države regije slijedile onu koja bi prva pala pod sistem [[Komunizam|komunizma]].<ref name = "McNamara 1999 19">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=19}}.</ref> [[John F. Kennedy]], tadašnji američki senator, u svom govoru američkim prijateljima Vijetnama je rekao: "[[Burma]], [[Tajland]], Indija, [[Japan]], [[Filipini]] te očigledno [[Laos]] i [[Kambodža]] su među onim državama čija bi sigurnost bila ugrožena kada bi se crvena plima komunizma prelila u Vijetnam."<ref>John F. Kennedy. "[http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx America's Stakes in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120626125802/http://www.jfklibrary.org/Research/Ready-Reference/JFK-Speeches/Remarks-of-Senator-John-F-Kennedy-at-the-Conference-on-Vietnam-Luncheon-in-the-Hotel-Willard-Washing.aspx |date=2012-06-26 }}". Govor američkim prijateljima Vijetnama iz juna 1956. godine.</ref> == Razdoblje predsjednika Diema (1955–1963) == [[Datoteka:Ngo Dinh Diem at Washington - ARC 542189.jpg|thumb|right|Američki predjednik [[Dwight D. Eisenhower]] i državni tajnik John Foster Dulles dočekuju predsjednika Ngôa Đìnha Diệma iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u [[Washington]]u dana [[8. 5.]] [[1957]]. godine.]] === Vladavina === Kao pobožni [[Rimokatolička Crkva|rimokatolik]], Diem je bio gorljivi [[Antikomunizam|antikomunist]], [[nacionalist]] i društveni [[Konzervativizam|konzervativac]]. Historičar Luu Doan Huynh napisao je da je "Diem predstavljao uskogrudni i ekstremistički nacionalizam pomiješan s [[Autokracija|autokracijom]] i [[Nepotizam|nepotizmom]]".<ref name = "McNamara 1999 200_201">{{Harvnb|McNamara|1999.|str.=200.–1.}}.</ref> Zbog toga što su bili [[Budisti]], mnogo Vijetnamaca izražavalo je svoju zabrinutost Diemovoj posvećenosti zemlje [[Djevica Marija|Djevici Mariji]]. Početkom [[Ljeto|ljeta]] [[1955]]. godine, Diem je lansirao kampanju "Odbacimo komunizam" tokom koje su svi oni za koje se sumnjalo da su [[komunisti]] ili na bilo koji način protiv nove vlade bili uhićeni, zatvoreni, mučeni ili [[smaknuće|pogubljeni]]. Organizirao je [[Smrtna kazna|smrtne kazne]] za sve one koji su sudjelovali u "komunističkim akcijama" u augustu [[1956]]. godine.<ref>{{cite web |url=http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |title=The Pentagon Papers Gravel Edition Volume 1, Chapter 5, "Origins of the Insurgency in South Vietnam, 1954–1960" |publisher=Mtholyoke.edu |accessdate=31. 10. 2011 |archive-date=2017-10-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20171019184424/https://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent14.htm |dead-url=yes }}</ref> Historičar Gabriel Kolko napisao je da je otprilike 12.000 ljudi za koje se sumnjalo da djeluju protiv Diema [[Ubojstvo|ubijeno]] između 1955. i [[1957]]. godine, a da se do kraja [[1958]]. godine otprilike 40.000 političkih zatvorenika nalazilo u [[zatvor]]ima.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985.|str.=89}}.</ref> Međutim, drugi historičar Guenter Lewy smatra da su ove brojke pretjerane te da se u zatvorima u cijeloj državi nije nalazilo više od 35.000 ljudi okrivljenih za sve zločine, a ne samo komunističke.<ref name = "Lewy 1978 294_295">{{Harvnb|Lewy|1978.|str.=294–5}}.</ref> U maju 1957. godine Diem je otišao u desetodnevni posjed [[SAD|SAD-u]]. [[Dwight D. Eisenhower|Predsjednik Eisenhower]] dao mu je svoju podršku, a u [[New York]]u je čak organizirana parada u Diemovu čast. Premda je Diem javno bio veličan, državni tajnik John Foster Dulles je u privatnosti iznosio tvrdnje da je Diem izabran isključivo radi nedostatka bolje alternative.<ref name = "Karnow 1997 230">{{Harvnb|Karnow|1997.|str.=230}}.</ref> Bivši Ministar obrane Robert McNamara u knjizi ''Argument Without End'' iz [[1999]]. godine napisao je da novi američki zaštitnici Republike Vijetnam nisu imali blagog pojma o vijetnamskoj kulturi. Znali su jako malo o njihovom [[Vijetnamski jezik|jeziku]] i generalno [[Historija Vijetnama|dugoj historiji]] te zemlje.<ref name = "McNamara 1999 377_379"/> Postojala je tendencija priključenja američkih motiva vijetnamskim akcijama, ali je Diem upozoravao da je iluzija vjerovati da će slijepo kopiranje zapadnjačkih metoda riješiti probleme u Vijetnamu.<ref name = "McNamara 1999 377_379"/> === Pobune na jugu (1954–1960) === [[Datoteka:HoCMT.png|thumb|right|upright=.9|[[Ho Ši Minov put]] kojim se opskrbljivao [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Vietkong]].]] Između [[1954]]. i [[1957]]. godine događao se veliki broj pobuna u selima na jugu koje je Diemova vlada uspjela ugušiti. U prvoj polovici 1957. godine u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] vladao je mir prvi put nakon više od deset godina. Međutim, od sredine te godine pa sve do [[1959]]., nasilje se povećavalo premda ga vlada "nije smatrala organiziranom kampanjom zbog toga što je neposluh bio previše raštrkan kako bi ugrozio glavne vladine izvore". Ipak, rane 1959. godine Diem je počeo smatrati navedeno nasilje organiziranom kampanjom i donio je Zakon 10/59 koji je bilo kakav oblik "političkog nasilja" kažnjavao [[Smrt|smrću]] ili oduzimanjem imovine.<ref>[http://vietnam.vassar.edu/doc6.html Excerpts from Law 10/59, 6. 5. 1959] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080723163835/http://vietnam.vassar.edu/doc6.html |date=2008-07-23 }}.</ref> Postojali su neki ogranci bivše organizacije [[Viet Minh]] čiji je glavni cilj bio održati izbore obećane [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]], a koji su doveli do neodobrenih štrajkova koji nisu bili povezani s drugim komunističkim i antivladinim akcijama.<ref name="WarBegan" /> U decembru [[1960]]. godine službeno je osnovana [[Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN)|Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama]] s ciljem ujedinjenja svih antivladinih aktivista, uključujući i one koji se nisu izjašnjavali komunistima. Prema izvještajima iz [[Pentagon]]a, Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (FLN) "stavila je naglasak na povlačenje američkih savjetnika i općenito američkog utjecaja iz Južnog Vijetnama, na zemljišne reforme i oslobođenje od trenutne Vlade te na koaliciju vlade i neutralizaciju cijelog Vijetnama". Imena vođa ove organizacije uglavnom su držana u tajnosti.<ref name="WarBegan"/> Razlog konstantnog oživljavanja FLN-a bili su klasni odnosi na selima. Velika većina populacije [[Vijetnam]]a živjela je na selima gdje je najveći problem bila zemljišna reforma. Organizacija Viet Minh smanjila je najam i dugove te zakupljivala komunalna zemljišta uglavnom siromašnijim seljacima. Diemova vlada vratila je zemljoposjednike u sela. Ljudi koji su do tada obrađivali zemlju na kojoj su se godinama nalazili morali su je vratiti zemljoposjednicima i uz to platiti najam za nekoliko godina unatrag dok zemljoposjednika nije bilo. Vojska Južnog Vijetnama se brinula za to da seljaci plate najam. ==== Uključenost Sjevernog Vijetnama u pobune ==== Historičari imaju različita tumačenja u vezi direktne umiješanosti [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] u organiziranju i pomoći kod pobuna u Južnom Vijetnamu prije [[1960]]. godine. Kahin i Lewis o tome pišu: {{izdvojeni citat|Suprotno američkim političkim pretpostavkama, svi dostupni dokazi pokazuju da su za buđenje građanskog rata na jugu [[1958]]. godine odgovorni isključivo južnjaci te da inicijativa nije došla iz [[Hanoi]]ja. Pobunjeničke aktivnosti protiv vlade [[Sajgon]]a na jugu počele su isključivo pod južnjačkom ovlasti, ne kao posljedica bilo kakve naredbe iz Hanoija, već upravo suprotno.<ref name="WarBegan" />|Kahin i Lewis}} Sa Kahinom i Lewisom se slaže i historičar Arthur Schlesinger Jr. koji ističe da je "Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama tek u septembru 1960. godine dala svoj službeni blagoslov za pobune i nazvala ih oslobođenjem juga od američkog imperijalizma".<ref name="WarBegan" /> Za razliku od gore navedenog, Jeffery Race je intervjuirao nekoliko komunističkih prebjega koji su ovakve demante smatrali "vrlo zabavnima" i koji su "uz humor komentirali da je Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama očigledno bila pretjerano uspješna u skrivanju svoje uloge u pobunama".<ref>Jeffrey Race, War Comes to Long An (University of California Press, 1972), str. 107., 122.</ref> James Olson i Randy Roberts ističu da je Sjeverni Vijetnam odobrio malu pobunu u decembru 1956. godine.<ref name = "Olson Roberts 1991 67"/> Kako bi se suzbila optužba da je Sjeverni Vijetnam prekršio odredbe Ženevske konvencije, tokom komunističke propagande neovisnost FLN-a je konstantno bila naglašavana.<ref name="Ang16">{{cite book |first=Cheng Guan |last=Ang |title=The Vietnam War from the Other Side |url=http://books.google.com/?id=4OgLBUXHikIC|year=2002. |publisher=RoutledgeCurzon |isbn=0-7007-1615-7 |pages=16, 58, 76}}</ref> U martu 1956. godine južnjački komunistički vođa Le Duan predstavio je ostalim članovima Politburoa u Hanoiju plan oživljavanja pobune pod nazivom "Put do Juga" (''The Road to the South''), ali budući su se u to vrijeme i [[Kina]] i [[Sovjetski Savez]] protivili konfrontaciji, njegov je plan bio odbijen.<ref name="Ang16"/> Međutim, vodstvo Sjevernog Vijetnama odobrilo je privremene mjere da se oživi južnjačka pobuna u decembru 1956. godine.<ref name = "Olson Roberts 1991 67+comment">{{Harvnb|Olson|Roberts|1991.|str.=67}}</ref> Komunističke snage nalazile su se pod jednom komandnom strukturom sve do 1958. godine.<ref name="Victory68">Military History Institute of Vietnam,(2002) ''Victory in Vietnam: The Official History of the People's Army of Vietnam, 1954–1975'', translated by Merle L. Pribbenow. University Press of Kansas. str. 68. {{ISBN|0-7006-1175-4}}.</ref> Komunistička stranka Sjevernog Vijetnama na svojoj sjednici u januaru [[1959]]. godine odobrila je "rat ljudi" na jugu<ref name="HistPlace">{{cite web |title= The History Place&nbsp;– Vietnam War 1945–1960 |url= http://www.historyplace.com/unitedstates/vietnam/index-1945.html |accessdate =11. 6. 2008}}</ref>, a u maju iste godine osnovala je Grupu 559 koja bi održala i proširila [[Ho Ši Minov put]] koji je obuhvaćao i područje [[Laos]]a. Prve godine navedene operacije tim putem poslano je oko pet stotina ljudi.<ref name="Victory-xi">''Victory in Vietnam'', p. xi.</ref> Prva isporuka oružja tim putem ostvarena je u augustu 1959. godine.<ref name = "Prados 2006">{{Harvnb|Prados|2006.}}.</ref> Te iste godine Sjeverni Vijetnam je napao Laos, a do [[1961]]. godine koristio je gotovo 30.000 ljudi koji su trebali sagraditi puteve invazije kroz Laos i [[Kambodža|Kambodžu]].<ref>''The Economist'', 26. 2. 1983.</ref> Oko 40.000 komunističkih vojnika infiltriralo se na jug u razdoblju od 1961. do [[1963]]. godine.<ref name="Ang16"/> Sjeverni Vijetnam poslao je 10.000 vojnika svoje vojske da napadnu jug [[1964]]. godine, a do sljedeće godine ova brojka popela se na 100.000 vojnika.<ref>''Washington Post'', 23. 4. 1985.</ref> == Razdoblje predsjednika Kennedyja (1961–1963) == Na američkim predsjedničkim izborima [[1960]]. godine senator [[John F. Kennedy]] porazio je tadašnjeg [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Premda je [[Dwight D. Eisenhower|predsjednik Eisenhower]] upozoravao Kennedyja na [[Laos]] i [[Vijetnam]], u to vrijeme [[Europa]] i [[Latinska Amerika]] "bili su mu u većem vidokrugu nego [[Azija]]".<ref name = "Karnow 1997 264">{{Harvnb|Karnow|1997|p=264}}.</ref> Tokom svog prvog obraćanja naciji za vrijeme inauguracije, Kennedy je dao ambicioznu zakletvu da će "platiti bilo koju cijenu, nositi bilo kakav teret, suočiti se s bilo kakvim poteškoćama, podržati svakog prijatelja i usprotiviti se svakom neprijatelju kako bi osigurao opstanak i uspjeh slobode".<ref>The Avalon Project at Yale Law School. ''[http://avalon.law.yale.edu/20th_century/kennedy.asp Inauguracija Predsjednika Johna F. Kennedyja].''</ref> U junu [[1961]]. godine vodio je žestoke pregovore sa sovjetskim premijerom [[Nikita Hruščov|Nikitom Hruščovom]] tokom njihovog sastanka u [[Beč]]u na kojem su razgovarali o glavnim problemima između [[SAD|SAD-a]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. [[Datoteka:South Vietnam Map.jpg|thumb|right|Prikaz vojnih regija [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] 1967. godine.]] Kennedyjeva administracija uglavnom je ostala privržena vanjskoj politici [[Hladni rat|Hladnog rata]] koju je naslijedila od [[Harry S. Truman|Trumanove]] i Eisenhowerove administracije. Godine 1961. SAD su imale oko 50.000 trupa u [[Koreja|Koreji]], a Kennedy se suočio s krizom na tri različite fronte - neuspjeh [[Invazija u Zaljevu svinja|Invazije u Zaljevu svinja]], izrada [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] i pregovorima između prozapadnjačke vlade Laosa i komunističkog pokreta [[Pathet Lao]].<ref>{{Harvnb|Karnow|1997|p=265}}: "Kennedy je zaobišao Laos čiji neravan teren nije bio bojišnica za američke vojnike."</ref> Ove krize uvjerile su Kennedyja da bi još jedan poraz SAD-a u pokušaju dobivanja kontrole i sprečavanja razvoja [[Komunizam|komunizma]] mogao dokrajčiti američki kredibilitet kod njegovih saveznika te uništiti američku reputaciju. Zbog toga je Kennedy bio prisiljen "povuči crtu u pijesku" i spriječiti komunističku pobjedu u Vijetnamu. Odmah nakon sastanka sa Hruščevom u Beču, Kennedy je Jamesu Restonu iz [[New York Times]]a izjavio: "Sada imamo problem učiniti našu moć vjerodostojnom, a Vijetnam izgleda kao pravo mjesto za to."<ref>[http://mcadams.posc.mu.edu/goldzwig.htm The case of John F. Kennedy and Vietnam Presidential Studies Quarterly].</ref><ref>Mann, Robert. ''A Grand Delusion'', Basic Books, 2002.</ref> U maju 1961. godine američki potpredsjednik [[Lyndon B. Johnson]] posjetio je [[Sajgon]] i entuzijastično proglasio Diema "[[Winston Churchill|Winstonom Churchillom]] Azije".<ref name = "Karnow 1997 267">{{Harvnb|Karnow|1997|p=267}}.</ref> Upitan zbog čega je dao taj komentar, Johnson je odgovorio: "Diem je naš jedini dečko kojeg tamo imamo".<ref name = "Karnow 1997 230"/> Johnson je uvjerio Diema da će mu osigurati još više borbenih snaga kako bi se odupro [[komunisti]]ma. Kennedyjeva politika prema [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] ležala je na pretpostavci da će Diem i njegove snage u konačnici sami poraziti [[Gerila|gerilu]]. Bio je protiv slanja američkih borbenih snaga te izjavio da bi "slanje velikog broja američkih postrojbi u taj dio svijeta danas, premda bi u početku moglo imati pozitivne vojne učinke, u godinama koje slijede moglo dovesti do štetnih političkih i vojnih posljedica".<ref>{{Harvnb|VTF|1969|loc=IV. B. 4., pp.&nbsp;[http://media.nara.gov/research/pentagon-papers/Pentagon-Papers-Part-IV-B-4.pdf 1–2]}}</ref> Međutim, kvaliteta vojske Južnog Vijetnama nije se podigla. Loše rukovodstvo, [[korupcija]] i političke promocije igrale su veliku ulogu u slabljenju vojske Južnog Vijetnama. Učestalost gerilskih napada samo je bilo dodatno ulje na vatru. Dok je podrška [[Vietkong]]u iz [[Hanoi]]ja igrala značajnu ulogu, nesposobnost vlade Južnog Vijetnama ipak je bila najviše odgovorna za nastalu krizu.<ref name = "McNamara 1999 369">{{Harvnb|McNamara|1999|p=369}}.</ref> Kennedyjevi savjetnici Maxwell Taylor i Walt Rostow predložili su mu da pošalje američke snage u Južni Vijetnam prerušene u radnike koji se bore protiv poplava. On je tu ideju odbio, ali je ponovno pojačao vojnu pomoć. U aprilu [[1962]]. godine John Kenneth Galbraith upozorio je Kennedyja na "opasnost da ćemo zamijeniti [[Francuzi|Francuze]] kao nova kolonijalna sila u tom dijelu svijeta i krvariti kao što su krvarili i Francuzi".<ref>John Kenneth Galbraith. "Memorandum Predsjedniku Kennedyju od Johna Kennetha Galbraitha u vezi Vijetnama, poslan 4. 4. 1962. ''The Pentagon Papers.'' Gravel. ed. Boston, Massachusetts Beacon Press, 1971., vol. 2. str. 669. – 671.</ref> Do novembra [[1963]]. godine u Južnom Vijetnamu nalazilo se 16.000 pripadnika američkog vojnog osoblja, dok je u razdoblju Eisenhowerove administracije tamo bilo svega njih 900.<ref>{{cite web|url=http://www.swarthmore.edu/library/peace/conscientiousobjection/OverviewVietnamWar.htm|title=Vietnam War |publisher=Swarthmore College Peace Collection |ref=harv}}</ref> Kasne 1961. godine pokrenut je ''Strategic Hamlet Program''. Radilo se o programu kojeg su zajedno pokušali provesti SAD i Južni Vijetnam, a čiji je cilj bio pokušaj preseljenja populacije iz zaselaka u izgrađene kampove. Program je započeo početkom 1962. godine, a uključivao je nekoliko prisilnih preseljenja i segregaciju ruralnih stanovnika Južnog Vijetnama u nove zajednice gdje bi seljaci bili izolirani od komunističkih pobuna. SAD i Južni Vijetnam nadali su se da će ove nove zajednice pružiti sigurnost seljacima i pojačati vezu između njih i centralne vlade. Međutim, do novembra 1963. godine program je oslabio, a službeno je okončan [[1964]]. godine.{{sfn|Tucker|2011|p=1070}} Dana [[23. 7.]] [[1962]]. godine četrnaest nacija uključujući [[Kina|Kinu]], Južni Vijetnam, Sovjetski Savez, [[Sjeverni Vijetnam]] i SAD potpisalo je sporezum kojim se obećava poštivanje neutralnosti Laosa.<ref name=laos35k>[http://www.answers.com/topic/international-agreement-on-the-neutrality-of-laos-35k Međunarodni sporazum o neutralnosti Laosa].</ref> === Svrgnuće i atentat na predsjednika Diema === [[Datoteka:ACAV and M48 Convoy Vietnam War.jpg|thumb|right|Konvoj američkih [[tenk]]ova tokom Vijetnamskog rata.]] Nesposobnost vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] najbolje se vidjela na primjeru izgubljene bitke kod Ap Baca dana [[2. 1.]] [[1963]]. godine u kojoj je mala skupina pripadnika [[Vietkong]]a uspjela odbiti puno veće i bolje opremljene snage Južnog Vijetnama čiji mnogi zapovjednici uopće nisu niti željeli stupiti u borbu.<ref>{{Harvnb|Sheehan|1989|pp=201–66}}.</ref> Historičar James Gibson zaključio je: "Strategijski plan zaselaka je propao... Režim Južnog Vijetnama bio je nesposoban pridobiti seljake zbog svoje povezanosti sa zemljoposjednicima. U smislu relativno stabilnog političkog saveza i funkcionalne birokracije, "režim" nije postojao. Umjesto toga građanska vlada i vojne operacije su praktički prestale. Fronta nacionalnog oslobođenja Južnog Vijetnama (Vietkong) napravila je veliki pomak unaprijed i bila je blizu proglašenja privremene revolucionarne vlade u velikim područjima."<ref>James Gibson, ''The Perfect War: Technowar in Vietnam'' (Boston/New York: The Atlantic Monthly Press, 1986.), str. 88.</ref> U spomenutoj bitci snage Južnog Vijetnama prevodio je general Huỳnh Văn Cao, najodaniji Diemov čovjek. Cao je bio [[katolik]] koji je do čina generala više stigao zbog religije i vjernosti nego zbog svojih vlastitih sposobnosti, a njegov glavni posao je bio suzbiti pobune; tokom jednog komunističkog napada čak je i povraćao. Neki političari u [[Washington]]u počeli su zaključivati da je Diem nesposoban poraziti [[Komunisti|komuniste]] te da bi čak mogao sklopiti i sporazum s [[Ho Ši Min]]om. Činilo se da je jedino što želi suzbiti pobune, a postao je i paranoičan nakon pokušaja atentata [[1960]]. i [[1962]]. godine koje je znao donekle pripisivati i samom SAD-u. [[Robert F. Kennedy]] je izjavio: "Diem nije želio napraviti niti najmanji ustupak. Postao je čovjek kojeg je bilo teško urazumiti..."<ref>Intervju uživo Johna Bartlowa Martina. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' New York City. John F. Kennedy Library, 1964., Vrpca br. V, čin 1.</ref> Nezadovoljstvo Diemovom politikom još više je došlo do izražaja nakon pucnjave u gradu Huếu tokom koje je ubijeno devetero [[Budisti|Budista]] koji su protestirali protiv zabrane postavljanja Budističke zastave na [[Buda|Budin]] rođendan. Rezultat pucnjave bili su masovni prosvjedi protiv diskriminatorske politike koja je davala prednost [[Katolička Crkva|Katoličkoj Crkvi]] i njezinim sljedbenicima. Diemov stariji brat Ngô Đình Thục bio je [[Nadbiskup]] Huếa koji je agresivno "zamaglio" odvojenost Crkve i države. Thucove proslave raznih obljetnica prije Budinog rođendana uglavnom je financirala vlada, a Vatikanske zastave bile su ponosno podignute. Tokom Diemove vladavine također su postojali izvještaji i svjedočanstva o uništavanju budističkih [[Pagoda]] koje su počinjavali katolički paramilitarci. Diem je, međutim, odbio ustupiti budstičkoj većini ili preuzeti odgovornost za njihovu [[smrt]]. Dana [[21. 8.]] [[1963]]. specijalne postrojbe vojske Južnog Vijetnama pukovnika Lêa Quanga Tunga, odane Diemovom mlađem bratu Ngôu Đìnhu Nhuu pretresale su pagode diljem [[Vijetnam]]a uzrokujući oštećenja i uništenja tih građevina te smrt stotina ljudi. [[Datoteka:President Kennedy and Secretary McNamara 1962.png|right|thumb|[[John F. Kennedy]] i Robert McNamara.]] [[Datoteka:Corpse of Ngô Đình Diệm in the 1963 coup.jpg|thumb|Fotografija Ngôa Đìnha Diệma nakon [[Smaknuće|smaknuća]] u pobuni [[1963]]. godine.]] [[Datoteka:M48A3 Detonates Mine Vietnam.jpg|thumb|left|Uništeni tenk [[M48 Patton|M48A3 Patton]].]] Sredinom 1963. godine američki dužnosnici počeli su razmatrati mogućnost promjene režima. [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država]] uglavnom je bilo za podizanje puča, dok je [[Ministarstvo obrane SAD-a|Ministarstvo obrane]] i dalje favoriziralo Diema. Kao glavna stvar u predloženim promjenama postavljeno je uklanjanje Diemovog mlađeg brata Nhua koji je kontrolirao tajnu policiju i specijalne postrojbe, a na kojeg se gledalo kao na glavnog i odgovornog čovjeka za budističku represiju te kao na arhitekta Ngoove obiteljske vladavine. Ovaj prijedlog prenijet je američkoj ambasadi u [[Sajgon]]u putem ''Telegrama 243''. [[CIA|Centralna obavještajna agencija (CIA)]] nalazila se u kontaktu s generalima koji su planirali ukloniti Diema. Rečeno im je da se [[SAD]] neće protiviti takvom potezu niti će kazniti generale prekidanjem pomoći. Predsjednik Diem je uklonjen s vlasti i [[Smaknuće|smaknut]] skupa sa svojim bratom dana [[2. 11.]] [[1963]]. godine. Kada je predsjednik Kennedy o navedenom bio obaviješten, prema izjavi Maxwella Taylora "samo je izjurio iz sobe sa šokiranim i zaprepaštenim izrazom na licu."<ref name = "Karnow 1997 326">{{Harvnb|Karnow|1997|p=326}}.</ref> On nije odoborio Diemovo [[ubojstvo]]. Američki ambasador u Južnom Vijetnamu, Henry Cabor Lodge, pozvao je vođe pobune u ambasadu i čestitao im. Ambasador Lodge obavijestio je Kennedyja da "su trenutačni izgledi da rat neće još dugo trajati".<ref name = "Karnow 1997 327">{{Harvnb|Karnow|1997|p=327}}.</ref> Nakon puča uslijedio je kaos. [[Hanoi]] je iskoristio priliku i pojačao svoju potporu [[Gerila|gerilskim borcima]]. Južni Vijetnam ušao je u period ekstremne političke nestabilnosti budući je u brzoj sukcesiji jedna vojna vlada smijenjivala drugu. Komunisti su na svaki novi režim u Južnom Vijetnamu gledali kao na novu američku [[Marionetska država|marionetu]]; bez obzira na Diemove nedostatke, njegova reputacija kao [[nacionalist]]a (kako je Robert McNamara kasnije ustvrdio) bila je besprijekorna.<ref name = "McNamara 1999 328">{{Harvnb|McNamara|1999|p=328}}.</ref> Američki vojni savjetnici nalazili su se na svakom nivou vojnih snaga Južnog Vijetnama. Međutim, bili su kritizirani zbog ignoriranja političke prirode pobune.<ref name = "Demma 1989">{{Harvnb|Demma|1989}}.</ref> Kennedyjeva administracija željela se fokusirati na pomirenje i "pobjedu korištenjem srca i uma" naroda. Ipak, vojni stratezi u Washingtonu bili su protivnici bilo kakve druge uloge američkih savjetnika osim one konvencionalne - obučavanjem vojnih trupa.<ref>{{Harvnb|Blaufarb|1977|p=119}}.</ref> General Paul Harkins, zapovjednik američkih snaga u Južnom vijetnamu, povjerljivo je prognozirao pobjedu do [[Božić]]a 1963. godine.<ref name = "Herring 2001 103">{{Harvnb|Herring|2001|p=103}}.</ref> CIA je, međutim, bila manje optimistična upozoravajući da je "Vietkong de facto i dalje u većinskoj kontroli sela Južnog Vijetnama te da postepeno povećava i uspijeva u svojim naporima".<ref name = "Schandler 2009 36">{{Harvnb|Schandler|2009|p=[http://books.google.com/books?id=L4EFU7_Z_74C&pg=PA36 36]}}</ref> Paravojni službenici iz Odjela za posebne aktivnosti CIA-e trenirali su i predvodili Hmong plemena iz [[Laos]]a u Vijetnam. Domaće snage brojale su se u desetinama hiljada i vodile su direktne misije, vođene paravojnim službenicima, protiv komunističkih snaga [[Pathet Lao]]a i njihovih pristalica iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]].<ref>U.S. Special Forces: A Guide to America's Special Operations Units : the World's Most Elite Fighting Force, By Samuel A. Southworth, Stephen Tanner, Published by Da Capo Press, 2002., {{ISBN|978-0-306-81165-4}}.</ref> CIA je također vodila i ''Phoenix Program'' te posebnu vojnu skupinu čije je originalno ime bilo ''Special Operations Group'', ali koje je kasnije promijenjeno zbog tajnosti njihovih misija.<ref>Shooting at the Moon by Roger Warner – The history of CIA/IAD'S 15-year involvement in conducting the secret war in Laos, 1960.– 1975., and the career of CIA PMCO (paramilitary case officer) Bill Lair.</ref> == Razdoblje predsjednika Johnsona (1963–1969) == [[Datoteka:Bombing in Vietnam.jpg|thumb|left|upright|Američki [[B-66 Destroyer|B-66 razarač]] i četiri [[F-105 Thunderchief]]a bacaju bombe na [[Sjeverni Vijetnam]] tokom operacije ''Rolling Thunder''.]] Nakon što je [[22. 11.]] [[1963]]. godine [[Atentat|ubijen]] predsjednik [[JFK|Kennedy]], dotadašnji [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednik]] [[Lyndon B. Johnson]] preuzeo je predsjedničke ovlasti i u početku svog mandata pitanje [[Vijetnam]]a nije smatrao prioritetom budući je više pažnje posvećivao svojim programima "Veliko društvo" (eng. ''Great Society'') te drugim društvenim reformama. Predsjednički pomoćnik Jack Valenti se prisjeća: "U to vrijeme pitanje Vijetnama nije bilo veće od ljudske šake na obzoru. Jedva da smo i diskutirali u vezi Vijetnama budući tada to još nije bila velika stvar."<ref name="Karnow 1997 336_339">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=336–9}}.<br />Johnson nije imao povjerenja u mnoge članove iz Kennedyjevog kabineta zbog toga što ih nije upoznao u ranoj fazi Kenneyjevog predsjedništva; za njega, ljudi poput W. Averella Harrimana i Deana Achesona govorili su nekim drugim jezikom.</ref><ref>Nedugo nakon atentata na Predsjednika Kennedyja, kada je McGeorge Bundy nazvao LBJ-a na telefon, ovaj mu je uzvratio: "K vragu, Bundy. Rekao sam ti da ću te zvati kada ću te trebati". Brian VanDeMark, ''Into the Quagmire'' (New York: Oxford University Press, 1995.), 13.</ref> Dana [[24. 11.]] 1963. godine Johnson je izjavio da "bitka protiv [[Komunizam|komunizma]]... mora biti udružena... snagom i odlučnošću."<ref>{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}.<br />Pred malom skupinom koja je uključivala i Henryja Cabota Lodgea Jr.-a, novi Predsjednik također je rekao: "Moramo se prestati igrati policajaca i provalnika (referenca na Diemovo propalo vodstvo) i vratiti se... dobivanju rata... recite generalima u Sajgonu da Lyndon namjerava ostati pri našoj riječi... ostvarivanja pobjede protiv komunističke urote."</ref> Ta zakletva došla je u vrijeme kada se situacija u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] počela pogoršavati, pogotovo na mjestima poput Mekong Delte uslijed posljednje pobune protiv Diema.<ref name = "Karnow 1997 339">{{Harvnb|Karnow|1997|p=339}}: "U mjestu imena Hoa Phu, na primjer, strateški program zaselaka koji je prethodnog ljeta stvoren sada je izgledao kao da ga je pogodio uragan. Razgovarajući putem prevoditelja, lokalni čuvar mi je objasnio da je šačica agenata Vietkonga ušla jedne noći u zaselak i rekla seljacima da ga unište te da se vrate u svoja rodna sela. Seljaci su poslušali naredbe bez pitanja."</ref> Johnson je obrnuo Kennedyjevu politiku distanciranja od Vijetnama pa je umjesto povlačenja 1000 vojnih snaga do kraja 1963. godine (Kennedyjeva rezolucija od [[11. 10.]])<ref>[http://www.jfklancer.com/NSAM263.html National Security Action Memorandum NSAM 263 &nbsp; (11. 10. 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160803124810/http://www.jfklancer.com/NSAM263.html |date=2016-08-03 }}.</ref> dana [[26. 11.]] donio svoju rezoluciju<ref>[http://www.jfklancer.com/NSAM273.html NSAM 273 &nbsp; (26. 11. 1963.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141212072837/http://jfklancer.com/NSAM273.html |date=2014-12-12 }}.</ref><ref>{{cite web|title=NSAM 273: South Vietnam|url=http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|accessdate=23. 6. 2011|archivedate=2016-08-03|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160803125146/http://www.lbjlib.utexas.edu/johnson/archives.hom/NSAMs/nsam273.asp|deadurl=yes}}</ref> kojom je proširio ratno djelovanje. Vojno revolucionarno vijeće koje se sastalo umjesto snažnih vođa Južnog Vijetnama sastojalo se od 12 članova čiji je voditelj bio general Duong Van Minh kojeg je novinar Stanley Karnow kasnije opisao kao "oličenje letargije".<ref name = "Karnow 1997 340">{{Harvnb|Karnow|1997|p=340}}.</ref> Američki ambasador u Južnom Vijetnamu Lodge, frustriran završetkom godine, poslao je telegram u vezi Minha: "Hoće li on biti dovoljno jak da preuzme stvar u svoje ruke?" Već u januaru [[1964]]. godine general Nguyễn Khánh svrgnuo je režim generala Minha.<ref name = "Karnow 1997 341">{{Harvnb|Karnow|1997|p=341}}.</ref> U kratkom vremenu dogodilo se još nekoliko što uspješnih, što neuspješnih pučeva koji su doprinosili vojnoj nestabilnosti države. [[Datoteka:Vietconginterrogation.jpg|thumb|upright|Navodni aktivist [[Viet Cong|Vietkonga]] na ispitivanju, zarobljen tokom napada na američku bazu blizu granice s [[Kambodža|Kambodžom]].]] Dana [[2. 8.]] [[1964]]. godine američki vojni [[razarač]] ''USS Maddox'' je, tokom obavještajne misije uzduž obale [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]], navodno zapucao i oštetio nekoliko torpedo brodova koji su se nalazili na misiji uhođenja u Tonkinškom zaljevu.<ref name = "Kolko 1985 124">{{Harvnb|Kolko|1985|p=124}}.</ref> Dva dana kasnije prijavljen je drugi napad u istom području, ali ovaj put na američke razarače ''USS Turner Joy'' i ''USS Maddox''. Okolnosti napada bile su mutne. Lyndon Johnson rekao je državnom podtajniku Georgeu Ballu da su "ti mornari možda pucali na leteće ribe."<ref>{{Harvnb|Kutler|1996|p=249}}.</ref> Navodni drugi napad na američku mornaricu doveo je do osvetničkog zračnog napada, pa je [[Kongres SAD-a|američki Kongres]] odobrio rezoluciju Tonkinškog zaljeva dana [[7. 8.]] 1964. godine<ref>{{Harvnb|Moïse|1996|p=78}}.</ref> koju je potpisao Johnson, a koja mu je dala ovlast da može krenuti s vojnim operacijama duž [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]] bez prethodne [[Objava rata|objave rata]].<ref name="Hp91">{{harvnb|Healy|2009|p=91}}.</ref> Premda su članovi Kongresa u to vrijeme nijekali da se radi o službenoj objavi rata, Tonkinška rezolucija dala je Predsjedniku jednostranu moć kretanja u rat, ako bi on to smatrao neophodnim.<ref name="Hp91"/> Istoga mjeseca, Johnson je izjavio da on "...ne šalje američke dečke da vode rat za koji smatram da ga trebaju voditi dečki iz Azije kojima je zadatak očuvati vlastitu zemlju."<ref name = "Palmer 1978 882">{{Harvnb|Palmer|1978|p=882}}.</ref> Otvoreni dosjei [[National Security Agency|Nacionalne agencije za sigurnost]] iz [[2005]]. godine, međutim, otkrili su da nije bilo nikakvog napada [[4. 8.]].<ref name = "NYT 2005.10.31">{{cite news|author=Scott Shane|date=31. 10. 2005.|title = Vietnam Study, Casting Doubts, Remains Secret|url=http://www.nytimes.com/2005/10/31/politics/31war.html|work=[[The New York Times]]|accessdate=13. 9. 2013}}</ref> Već ranije je cijeli događaj doveden u pitanje. Louise Gerdes je napisala: "Incident u Tonkinškom zaljevu je često citirani primjer načina na koji je Johnson obmanjivao američki narod kako bi od njih dobio potporu za vanjsku politiku Vijetnama."<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 25.</ref> Ipak, George C. Herring ističe da McNamara i [[Pentagon]] "nisu svjesno lagali o navodnim napadima, već da su očigledno bili raspoloženi za odmazdu te da su djelovali na temelju dostupnih 'dokaza' koji su ukazivali na ono u što su oni u tom trenutku željeli vjerovati da se dogodilo."<ref name = "Herring 2001 121">{{Harvnb|Herring|2001|p=121}}.</ref> Početkom [[1959]]. godine snage [[Vietkong]]a brojale su 5000 ljudi, a do kraja [[1964]]. godine taj broj narastao je na gotovo 100.000 vojnika... Samo između [[1961]]. i 1964. godine vojna snaga podigla se s oko 850.000 na gotovo 1,000.000 ljudi.<ref name = "Demma 1989">{{Harvnb|Demma|1989}}.</ref> Brojke poslanih američkih vojnika u istom periodu su bile potpuno drugačije; s početnih 2000 godine 1961. broj se naglo podigao na 16,500 1964. godine.<ref name="USvietAnalysis">The United States in Vietnam: An analysis in depth of the history of America's involvement in Vietnam by George McTurnan Kahin and John W. Lewis, Delta Books, 1967.</ref> Početkom [[1965]]. godine, Vietkong je uništio otprilike 7559 vijetnamskih zaselaka.<ref name="Reader's Digest"/> Vijeće za nacionalnu sigurnost predložilo je [[bombardiranje]] Sjevernog Vijetnama u tri čina. Dana [[2. 3.]] 1965. godine, nakon napada na američke barake u kojima su bili stacionirani [[Američki marinci|Marinci]] u Pleikuu<ref name="DennisSimon">{{cite web |last =Simon |first =Dennis M. |title =The War in Vietnam,1965. – 1968. |date =august 2002. |url =http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |accessdate =7. 5. 2009. |archivedate =2009-04-26 |archiveurl =https://web.archive.org/web/20090426064833/http://faculty.smu.edu/dsimon/Change-Viet2.html |deadurl =yes }}</ref> započele su operacije ''Flaming Dart'', ''Rolling Thunder'' i ''Arc Light''.<ref>Nalty 1998., str. 97., 261.</ref> Namjera navedenih bombaških kampanja kojima se prijetilo uništiti zračnu obranu Sjevernog Vijetnama i njegovu industrijsku infrastrukturu, a koje će u konačnici trajati pune tri godine, bila je prisiliti snage Sjevernog Vijetnama da prestanu davati svoju podršku Vietkongu. Bombardiranje je također služilo i u svrhu podizanja morala trupa Južnog Vijetnama.<ref name = "Tilford 89">Earl L. Tilford, ''Setup: What the Air Force did in Vietnam and Why''. Maxwell Air Force Base AL: Air University Press, 1991., str. 89.</ref> U razdoblju između [[mart]]a 1965. i [[Novembar|novembra]] [[1968]]. godine, samo operacija ''Rolling Thunder'' potapala je sjeverni dio države s milijunima projektila, raketa i bombi.<ref name = "Karnow 1997 468">{{Harvnb|Karnow|1997|p=468}}.</ref> Sjeverni Vijetnam nije bilo jedino područje bombardiranja. Tokom navedenog razdoblja provedene su i druge operacije na drugim područjima, poput operacija ''Commando Hunt'' čiji su cilj bili drugi dijelovi Vietkonga i infrastrukture vojske Sjevernog Vijetnama. Ta područja uključivala su [[Ho Ši Minov put]] koji je prolazio kroz [[Laos]] i [[Kambodža|Kambodžu]]. Međutim, cilj sprečavanja Sjevernog Vijetnama i Vietkonga nikada nije postignut. Jedan zapovjednik je napisao "da se ovdje radi o političkom ratu za koji je potrebno diskriminirati ubojstva. Najbolje oružje... bio bi nož... Najgore oružje je zrakoplov."<ref name = "Courtwright 2005 210">{{Harvnb|Courtwright|2005|p=210}}.</ref> Tadašnji Predsjednik združnog stožera američkog ratnog zrakoplovstva Curtis LeMay, međutim, dugo vremena zagovarao je nanošenje poražavajućeg udara Vijetnamu bombardiranjem te napisao da bi "[[Komunisti|Komuniste]] trebalo bombardirati sve dok ih ne vratimo u [[Kameno doba]]."<ref>[http://www.giga-usa.com/quotes/authors/curtis_e_lemay_a001.htm Gen. Curtis E LeMay].</ref> === Eskalacija sukoba === [[Datoteka:1965-02-08 Showdown in Vietnam.ogv|thumb|Vijesti u filmu o napadu na američku zračnu bazu te američki odgovor na napad iz [[1965]]. godine.]] [[Datoteka:Vietnamese villagers suspected of being communists by the US Army - 1966.jpg|thumb|upright|Seljaci za koje se sumnja da su pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] nalaze se u zarobljeništvu američke vojske 1966. godine.]] Nakon nekoliko uzastopnih napada odlučeno je da baze američkog ratnog zrakoplovstva trebaju veću zaštitu budući se činilo da im vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] sama ne može pružiti sigurnost. Dana [[8. 3.]] [[1965]]. godine u Južni Vijetnam poslano je 3000 [[Američki marinci|Američkih marinaca]]. Ovo je ujedno označilo početak američkog ratovanja u [[Vijetnam]]u. U to vrijeme američko javno mnijenje većinski je bilo za slanje trupa u [[Jugoistočna Azija|jugoistočnu Aziju]]. U izjavi sličnoj onoj koju je dao [[Francuzi]]ma gotovo dvije [[Desetljeće|dekade]] ranije, [[Ho Ši Min]] je upozorio da ako "[[Amerikanci]] žele ratovati narednih dvadeset godina, tada ćemo ratovati narednih dvadeset godina. Ako žele mir, sklopit ćemo mir i pozvati ih na poslijepodnevni čaj".<ref>{{Harvnb|Young|1991|p=172}}.</ref> Prema očitovanju prvog zamjenika ministra vanjskih poslova Trana Quanga Coa, primarni cilj rata bio je ujediniti Vijetnam i osigurati njegovu nezavisnost. Drugi su smatrali da politika [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] nije bila srušiti ostale [[Antikomunizam|nekomunističke]] vlade jugoistočne Azije.<ref name = "McNamara 1999 48">{{Harvnb|McNamara|1999|p=48}}.</ref> Međutim, izvještaji iz [[Pentagon]]a upozoravali su na "opasan period vijetnamskog širenja... [[Laos]] i [[Kambodža]] bile su lake mete takvog Vijetnama... [[Tajland]], [[Malezija]], [[Singapur]] pa čak i [[Indonezija]] mogli bi biti sljedeći."<ref>The Pentagon Papers (Beacon Press, 1971.), vol. 1, str. 52.</ref> Početni zadatak Marinaca bio je striktno obrambeni. U martu 1965. godine poslano je 3,500 marinaca, a ta brojka je samo do decembra iste godine narasla na čak 200.000.<ref name = "McNamara 1999 349_351">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=349–51}}.</ref> Američka vojska dugi niz godina obučavala se isključivo za ofenzivno ratovanje. Bez obzira na politiku, zbog svog vojničkog obrazovanja američki zapovjednici nisu bili prikladni za vođenje obrambenih misija.<ref name = "McNamara 1999 349_351"/> U decembru [[1964]]. godine snage Južnog Vijetnama teško su poražene u bitci kod Bình Giã.<ref name = "Moyar 2006 339">{{Harvnb|Moyar|2006|p=[http://books.google.com/?id=phJrZ87RwuAC&pg=PA339 339]}}</ref> Iako su ranije [[Komunizam|komunističke]] snage provodile [[Gerilsko ratovanje|gerilske taktike]], u ovoj bitci porazile su jake južnovijetnamske trupe konvencionalnim načinom ratovanja.<ref>{{Harvnb|McNeill|1993|p=58}}.</ref> Kasnije je vojska Južnog Vijetnama ponovno poražena u junu 1965. godine u bitci kod Đồng Xoàija.<ref>{{Harvnb|McNeill|1993|p=94}}.</ref> [[Datoteka:Checking house during patrol.jpg|right|thumb|Američki vojnici u selu traže pripadnike [[Viet Cong|Vietconga]].]] Dezerterstvo se pojačavalo, a moral vojnika je opadao. General [[William Westmoreland]] izvijestio je američkog admirala Granta Sharpa Jr-a. da je situacija kritična.<ref name = "McNamara 1999 349_351"/> Izjavio je: "Uvjeren sam da američke trupe sa svojom energijom, mobilnošću i borbenom moći mogu uspješno preuzeti bitku protiv [[Vietkong]]a".<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 7.</ref> Uz ovaj prijedlog, Westmoreland je zagovarao još agresivnije slanje američkih trupa te stavljanje vojske Južnog Vijetnama "sa strane" kako bi Amerikanci preuzeli stvar u svoje ruke. Ignorirajući vojsku Južnog Vijetnama, američka involviranost u sukob postala je puno jača.<ref name = "McNamara 1999 353">{{Harvnb|McNamara|1999|p=353}}.</ref> Westmoreland je zamislio plan dobivanja rata u tri faze: *Prva faza - predanost američkih snaga (i ostalih snaga slobodnog svijeta) radi zaustavljanja gubitničkog trenda do kraja 1965. godine. *Druga faza - snažne ofenzivne akcije američkih trupa i njihovih saveznika kako bi se uništila [[gerila]] i druge organizirane neprijateljske snage. Ova faza završila bi nakon što bi neprijatelj postao istrošen, stavljen u obrambenu poziciju i izbačen iz velikih naseljenih područja. *Treća faza - za slučaj neprijateljske ustrajnosti, uslijedio bi period od dvanaest do osamnaest mjeseci nakon druge faze kako bi se konačno uništile sve neprijateljske snage u ostalim manje naseljenim područjima.<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 5, str. 8. – 9.</ref> [[Lyndon B. Johnson|Predsjednik Johnson]] je navedeni plan odobrio, a njegovo odobravanje značilo je veliko odstupanje od inzistiranja prijašnje administracije da je vlada Južnog Vijetnama sama odgovorna za poražavanje gerile. Westmoreland je predvidio pobjedu do kraja [[1967]]. godine.<ref>U.S. Department of Defense, ''U.S.-Vietnam Relations'' vol. 4, str. 117. – 119. i vol. 5, str. 8. – 12.</ref> Johnson, međutim, o navedenoj promjeni u strategiji ratovanja nije obavijestio medije već je umjesto toga naglašavao kontinuitet.<ref>''Public Papers of the Presidents, 1965.'' Washington, D.C. Government Printing Office, 1966., vol. 2, str. 794. – 799.</ref> [[Datoteka:Glassboro-meeting1967.jpg|thumb|right|Sovjetski premijer Alexei Kosygin s američkim predsjednikom [[Lyndon B. Johnson|Lyndonom B. Johnsononm]] na konferenciji u Glassborou tokom koje su razgovarali o mogućnosti postizanja [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]].]] Uskoro su američki vojnici krenuli na odrađivanje jednogodišnjih tura u Vijetnamu bez pretjerano iskusnog vodstva. Jedan promatrač je napisao: "Nismo bili u Vijetnamu 10 godina, već tokom jedne godine 10 puta."<ref name = "Courtwright 2005 210"/> Kao rezultat vremenskog trajanja vojnog roka, programi obučavanja vojnika bili su skraćeni. [[Datoteka:HoCMT.png|thumb|left|[[Ho Ši Minov put]] koji prolazi kroz [[Laos]], [[1967]]. godine.]] Washington je počeo ohrabrivati svoje saveznike da i oni pošalju trupe pa su [[Australija]], [[Novi Zeland]], [[Južna Koreja]], [[Tajland]] i [[Filipini]]<ref name = "Karnow 1997 556">{{Harvnb|Karnow|1997|p=556}}.</ref> to i učinili. Međutim, veliki [[NATO]] saveznici [[Kanada]] i [[Velika Britanija]] odbili su zahtjev iz Washingtona za slanjem svojih trupa u Vijetnam.<ref>Peter Church. ed. ''A Short History of South-East Asia.'' Singapore, John Wiley & Sons, 2006., str. 193.</ref> Amerikanci i njihovi saveznici uskoro su započeli s nizom kompleksnih vojnih operacija poput operacija ''Masher'', ''Attleboro'', ''Cedar Falls'' i ''Junction City''. Međutim, komunistički pobunjenici ostali su jaki i demonstrirali su veliku taktičku fleksibilnost. U međuvremenu se dolaskom na čelo države premijera Nguyena Caoa Kyja politička situacija u Južnom Vijetnamu počela stabilizirati. S njim je na čelo došao i šef države general Nguyễn Văn Thiệu. Njihovim dolaskom završila je serija pučeva koji su se znali događati i po par puta godišnje. Godine 1967. Thieu je postao predsjednik, a Ky njegov zamjenik nakon namještenih izbora. Premda su nominalno bili građanska vlada, Ky je trebao održati moć koristeći vojsku. Ipak, Theiu ga je nadmudrio tako što je vojničke činove davao generalima iz svoje frakcije. Thieu je također bio osumnjičen za ubojstva Kyjevih lojalista, premda je tvrdio da se radilo o vojnim nesrećama. Nepovjerljivi i neodlučni Thieu je ostao predsjednik sve do [[1975]]. godine, nakon što je pobijedio na izborima [[1971]]. godine na kojima je bio jedini kandidat.<ref name = "Karnow 1997 706">{{Harvnb|Karnow|1997|p=706}}.</ref> Johnsonova administracija se prema vlastitim medijima koristila "politikom minimalne iskrenosti".<ref name = "Karnow 1997 18">{{Harvnb|Karnow|1997|p=18}}.</ref> Državni službenici koji su obavještavali medije o vojnim operacijama uglavnom su davali priče koje su naglasak stavljale na progres samog rata. Tokom vremena, upravo je ova politika snažno utjecala na promjenu mišljenja javnosti o samom ratu. Postepeno su se vijesti o ratu u medijima i vijesti koje su dolazile iz Pentagona u mnogome počele razlikovati, a sve to počelo je stvarati rupu u kredibilitetu američke javnosti prema vlastitoj vladi.<ref name = "Karnow 1997 18"/> [[Datoteka:Sgt. Ronald H. Payne Tunnel Rat Vietnam War 1967.jpg|thumb|left|Američki vojnik priprema se ući u tunel [[Viet Cong|Vietkonga]].]] === Ofanziva Tet === Krajem [[1967]]. godine [[Komunisti|komunističke snage]] namamile su američke u zaleđe sela Đắk Tô u bitku za Khe Sanh, mjesto na kojem su se [[SAD]] željele boriti zbog toga što su tamo mogle u potpunosti upotrijebiti svoju borbenu moć ne bojeći se za eventualne civilne žrtve. Međutim, dana [[31. 1.]] [[1968]]. godine vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] i [[Vietkong]]a prekršile su primirje koje je tradicionalno bilo povezano s blagdanom Tet (vijetnamskom [[Nova godina|Novom godinom]]) i krenule u najveću bitku Vijetnamskog rata, [[Ofanziva Tet|Ofanzivu Tet]] u nadi da će njome izazvati narodni ustanak.<ref name="robertankony.com">{{cite web|url=http://www.robertankony.com/ |title=Robert C. Ankony, '&#39;Lurps: A Ranger's Diary of Tet, Khe Sanh, A Shau, and Quang Tri'&#39;, revised ed., Rowman & Littlefield Publishing Group, Landham, MD (2009.) |publisher=Robertankony.com |accessdate=24. 2. 2014}}</ref> Preko 85.000 trupa napalo je preko 100 gradova uključujući napade na sjedište generala [[William Westmoreland|Williama Westmorelanda]] i američku ambasadu u [[Sajgon]]u.<ref name = "McNamara 1999 363_365">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=363–5}}.</ref> [[Datoteka:U.S. Marines in Operation Allen Brook (Vietnam War) 001.jpg|thumb|right|[[Američki marinci]] tokom operacije ''Allen Brook'' [[1968]]. godine.]] Premda su američke snage i snage [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] u početku bile šokirane razmjerom urbane ofanzive, vrlo brzo su uzvratile i desetkovale redove Vietkonga. U bivšem glavnom gradu Hueu, zajedničke trupe Vietkonga i vojske Sjevernog Vijetnama zauzele su imperijalističku tvrđavu i većinu grada te [[masakr]]irali preko 3000 nenaoružanih tamošnjih civila. Kasnije u bitci kod Huea, američke snage koristile su masivnu borbenu moć i ostavile 80 posto grada u potpunim ruševinama.<ref>{{Harvnb|Kolko|1985|pp=308–9}}.</ref> Niže na jugu, u gradu Quảng Trị, članovi američke vojske ubili su preko 600 pripadnika vojske Sjevernog Vijetnama i Vietconga u i oko grada. Za to vrijeme u Sajgonu 1000 pripadnika Vietkonga tri tjedna je odolijevalo napadima američke i južno-vijetnamske vojske od 11.000 vojnika. Međutim, Ofanziva Tet imala je drugu posljedicu koja u početku nije bila razmatrana. General Westmoreland postao je javno lice Vijetnamskog rata u SAD-u. Tri puta se nalazio na naslovnici časopisa ''Time'', a [[1965]]. godine proglašen je "Osobom godine" (eng. ''Man of the Year'').<ref name="Time">"The Guardians at the Gate", ''Time'' 7. 1. 1966., vol. 87, br.1.</ref> Časopis ''Time'' ga je opisao kao "snažnu personifikaciju američkog vojnika... koji je pisao historiju, smišljao planove bitaka i ulio... svojim podređenima vlastitu ideologiju u vezi američke pomoći i odgovornosti".<ref name="Time"/> Šest tjedana nakon početka Ofanzive Tet "podrška javnosti u vezi njegovog ratnog učinka pala je s 48 na 36 posto i, što je još dramatičnije, podrška njegovom načinu ratovanja pala je s 40 na 26 posto".<ref>Stanley Karnow, Vietnam: A History (New York: Penguin, 1986), p. 546</ref> Još u novembru 1967. godine Westmoreland je javnim nastupima pokušao poboljšati klonulu javnu podršku [[Lyndon B. Johnson|Johnsonovoj administraciji]].<ref name="Witz">Witz ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' str. 1. – 2.</ref> Tako je u govoru pred nacionalnom novinarskim klubom rekao da je postignuta točka rata "u kojoj se kraj nazire".<ref>Larry Berman. ''Lyndon Johnson's War.'' New York, W.W. Norton, 1991., str. 116.</ref> Upravo zbog toga javnost je bila još više šokirana i zbunjena kada je te njegove izjave Ofanziva Tet u potpunosti opovrgnula. Zahvaljujući upravo toj ofanzivi, američki mediji i javnost koji su do tada u većini slučajeva podržavali američke napore u [[Vijetnam]]u sada su se okrenuli protiv Johnsonove administracije, jer se stvorila rupa u kredibilitetu prema vlastitoj vladi. Premda je Ofanziva Tet u smislu žrtava i kontrole teritorija označila veliku pobjedu savezničkih trupa, u smislu strateških posljedica značila je čisti poraz: postala je prekretnica američkog uplitanja u Vijetnamski rat zbog toga što je imala duboki utjecaj na (ne)podržavanje sukoba u samom SAD-u.<ref name="robertankony.com"/> Unatoč vojnom porazu komunističkih snaga, Ofanziva Tet postala je njihova politička pobjeda i označila je kraj ere predsjednika Lyndona B. Johnsona koji je - zbog toga što mu je podrška javnosti pala s 48 na 36 posto - odlučio ne izaći na sljedeće predsjedničke izbore.<ref name="Witz"/> James Witz je napisao: "Ofanziva Tet je bila kontradiktorna izjavama Johnsonove administracije i vojske o progresu rata".<ref name="Witz"/> Ofanziva je također označila i obavještajni neuspjeh na razini [[Pearl Harbor]]a.<ref name = "Karnow 1997 556" /><ref>Harold P. Ford. ''CIA and the Vietnam Policymakers'' str. 104. – 123.</ref> Novinar Peter Arnett, međutim, citirao je službenika kojeg nije htio identificirati<ref>{{cite book|last=Keyes|first=Ralph|title=The Quote Verifier: Who Said What, Where, and When|url=https://archive.org/details/quoteverifierwho00keye|year=2006|publisher=St. Martin's Griffin|isbn=978-0-312-34004-9}}</ref>, a koji je za selo Ben Tre<ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=FB0D1FFA3F541B7B93CAA91789D85F4C8685F9 Survivors Hunt Dead of Bentre, Turned to Rubble in Allied Raids] nytimes.com.</ref> izjavio: "Bilo je potrebno uništiti to selo kako bi ga se spasilo."<ref>[http://www.jewishworldreview.com/cols/charen040103.asp "Peter Arnett: Whose Man in Baghdad?"], [[Mona Charen]], ''Jewish World Review'', 1. 4. 2003.</ref> [[Datoteka:Deadvietcong2.jpg|thumb|right|Pripadnici [[Viet Cong|Vietkonga]] i vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] koje su ubili vojnici američkih zračnih snaga u napadu na zračnu bazu Tan Son Nhut tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]].]] Walter Conkite je u svom editorijalu rekao: "Reći da smo danas bliže pobjedi je, sukladno dokazima, vjerovati optimistima koji su griješili u prošlosti. Predložiti da smo na rubu poraza je odlazak u neopravdani pesimizam. Međutim, reći da se nalazimo u pat poziciji čini se kao jedini realističan, iako ne i zadovoljavajući, zaključak".<ref name="Moore">{{cite news|last=Moore|first=Frazier|title=Cronkite, who defined the role of anchor, dies at 92|agency=Associated Press|publisher=News Observer|date=18. 7. 2009.|url=http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|accessdate=31. 10. 2013|archive-date=2013-11-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20131106042844/http://www.newsobserver.com/2009/07/18/73490/cronkite-who-defined-the-role.html|dead-url=yes}}</ref><ref>{{Harvnb|Oberdorfer|2001|p=251}}.</ref> Nakon Cronkiteovog javljanja na [[Televizija|televiziji]], predsjednik Johnson je navodno rekao: "Ako sam izgubio Cronkitea, izgubio sam srednju Ameriku".<ref name="Philly">{{cite web|title=Walter Cronkite dies|publisher=Philadelphia Inquirer|date=17. 7. 2009.|url=http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler|accessdate=18. 7. 2009|first=Lee|last=Winfrey|first2=Michael D.|last2=Schaffer|archive-date=2016-04-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20160416100044/http://articles.philly.com/2009-07-17/news/24985744_1_walter-cronkite-united-press-wire-service-marlene-adler}}</ref><ref>{{cite news|title=Broadcast News|url=http://www.nytimes.com/books/97/01/26/reviews/970126.26wickert.html|publisher=New York Times|author=Wicker, Tom|date=26. 1. 1997.|accessdate=1. 5. 2009}}</ref> Westmoreland je postao načelnik glavnog vojnog stožera u martu 1968. godine nakon što je svaki otpor bio ugašen. Tehnički se radilo o promociji, ali je njegova pozicija postala neodrživa zbog navedene ofanzive te zbog činjenice što je u medije procurio njegov zahtjev za slanje dodatnih 200.000 vojnika. Westmorelanda je naslijedio njegov zamjenik [[Creighton Abrams]], zapovjednik manje sklon istupima u medijima.<ref>Sorely 1999., str. 11. – 16.</ref> Dana [[10. 5.]] [[1968]]. godine, unatoč malim očekivanjima, započeli su mirovni pregovori između SAD-a i Sjevernog Vijetnama u [[Pariz]]u. Pregovori su se odugovlačili pet mjeseci, sve dok Johnson nije dao naredbu za prestanak [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama. Historičar Robert Dallek je napisao: "Johnsonova eskalacija sukoba u Vijetnamu podijelila je [[Amerikanci|Amerikance]] u dva ratna stožera... koštala 30.000 američkih života do trenutka dok on nije izašao iz predsjedničkog ureda i praktički uništila njegovo predsjedništvo...".<ref>Gerdes (ed.) ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 27.</ref> Njegovo odbijanje slanja dodatnih trupa u Vijetnam viđeno je kao priznanje da je rat izgubljen.<ref name="Command Magazine Issue 18, page 15">Command Magazine Issue 18, str. 15.</ref> S druge strane gledišta, može se reći da je odbijanje slanja trupa bio i taktički potez kojim se htjelo reći da se rat nije mogao dobiti dodatnom eskalacijom, barem ne po cijenu koja bi bila prihvatljiva američkom narodu.<ref name="Command Magazine Issue 18, page 15"/> Ministar obrane Robert McNamara je rekao: "Opasna iluzija američke pobjede u tom trenutku bila je mrtva."<ref name = "McNamara 1999 366_367">{{Harvnb|McNamara|1999|pp=366–7}}.</ref> Rat u Vijetnamu bilo je glavno političko pitanje tokom predsjedničkih izbora 1968. godine. Te izbore dobio je [[Republikanska stranka (SAD)|republikanski kandidat]] [[Richard Nixon]]. == Razdoblje predsjednika Nixona (1969–1972) == === Vijetnamizacija === Veliki gubitci komunističkih trupa tokom [[Ofanziva Tet|Ofanzive Tet]] omogućile su [[Predsjednik SAD-a|američkom predsjedniku]] [[Richard Nixon|Richardu Nixonu]] da započne s povlačenjem američkih snaga iz [[Vijetnam]]a. Njegov plan, nazvan [[Nixonova doktrina]], uključivao je obučavanje vojske [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] kako bi oni samostalno mogli obraniti svoju državu. Takva politika uskoro je postala poznata pod drugim imenom - ''Vijetnamizacija''. Vijetnamizacija je imala mnogo sličnosti s politikom [[John F. Kennedy|Kennedyjeve administracije]] uz jednu bitnu iznimku: dok je Kennedy inzistirao da se vojska Južnog Vijetnama bori sama, Nixon je pokušao limitirati opseg konflikta. Nixon je izjavio: "Večeras najavljujem planove za povlačenje dodatnih 150.000 američkih trupa čiji povratak se očekuje do proljeća sljedeće godine. Na taj način smanjit ćemo naše prisustvo u Vijetnamu za sveukupno 265.500 vojnika - puno ispod broja vojnika koji je postojao kada smo prije 15 mjeseci preuzeli predsjedništvo." Dana [[10. 10.]] [[1969]]. godine Nixon je naredio zrakoplovnoj eskadrili [[B-52 Stratofortress|B-52]] naoružanoj [[Nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]] da odlete do sovjetske granice, a sve u cilju kako bi - koristeći se svojom ''teorijom luđaka'' (eng. ''Madman Theory'') - uvjerio [[Sovjetski Savez]] da je sposoban učiniti sve što je potrebno ne bi li okončao rat u Vijetnamu. Nixon je također tražio pregovore. Glavni zapovjednik oružanih snaga na bojišnici [[Creighton Abrams]] zbog toga je radio na malim vojnim operacijama, usmjerenim prema komunističkoj logistici te na bolji način koristio vlastitu borbenu moć i bolje surađivao s vojskom Južnog Vijetnama. Nixon je također započeo s [[detant]]om sa Sovjetskim Savezom te [[Kina|Kinom]]. Takav način vođenja politike pomogao je smanjenju globalnih tenzija te smanjenju prijetnji upotrebe nuklearnih oružja obiju supersila. Međutim, Nixon je bio razočaran što Sovjetski Savez i Kina nastavljaju s opskrbljavanjem vojske [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U septembru 1969. godine [[Ho Ši Min]] je [[smrt|umro]] u 79. godini života. Cijelo to vrijeme antiratni pokret u [[SAD|SAD-u]] dobiva na sve jačoj snazi. Nixon je pokušao utjecati na američku "tihu većinu" za koju je mislio da i dalje podržava rat bez da to izjavljuje u javnosti. Međutim, nakon medijskog otkrića masakra u Mai Laiju tokom kojeg je američki vod silovao i ubio nedužne civile, te nakon incidenta s osmoricom vojnika iz specijalnih postrojbi koji su uhićeni zbog ubojstva navodnog dvostrukog agenta, izbili su novi nacionalni i međunarodni protesti protiv rata. Početkom [[1970]]. godine američke vojne trupe počele su se povlačiti iz pograničnih područja gdje se odvijalo najviše bitaka te su stacionirane na obali i u unutrašnjosti, a sve to uzrokovalo je pad u broju žrtava te godine u odnosu na 1969. godinu za više od 50 posto. === Kambodža i Laos === Još od [[1955]]. godine princ [[Norodom Sihanouk]] proglasio je [[Kambodža|Kambodžu]] neutralnom, ali su [[komunisti]] koristili njezino tlo kao bazu pa je Sihanouk tolerirao njihovu prisutnost zbog toga što nije želio biti uvučen u širi sukob u regiji. Međutim, pod pritiskom [[Washington]]a ovu politiku promijenio je [[1969]]. godine pa vijetnamski komunisti više nisu bili dobrodošli. Predsjednik [[Richard Nixon|Nixon]] iskoristio je tu priliku za masivnu bombašku kampanju naziva ''Operacija Menu'' usmjerenu protiv komunističkih utočišta uzduž kambodžanske i vijetnamske granice. Samo je pet visoko odlikovanih dužnosnika znalo za navedenu operaciju. Godine [[1970]]. princa Sihanouka svrgnuo je proamerički premijer Lon Nol. Na zahtjev zamjenika vođe [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] Nuona Chee [[Sjeverni Vijetnam]] napao je Kambodžu 1970. godine. [[SAD]] i vojska [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] nakon toga ušli su u Kambodžu kako bi napali vojsku Sjevernog Vijetnama i [[Vietkong]] te pokušali zaustaviti komunističko okruženje u glavnom gradu [[Phnom Penh]]u. Ovaj upad označio je početak antiratnih protesta diljem SAD-a zbog toga što je Nixon ranije obećao smanjenje američke angažiranosti u sukobu. Pripadnici nacionalne garde ubili su četvero studenata tokom protesta u državi [[Ohio]] na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State što je uzrokovalo daljnju javnu srdžbu u SAD-u. Budući da Nixonova administracija nije reagirala na navedeni incident onako kako je javnost to očekivala, antiratni pokret uzeo je sve više maha. Za to vrijeme, američke zračne snage nastavile su sa žestokim bombardiranjem Kambodže kao podrška tamošnjoj vladi, a sve kao dio operacije naziva ''Freedom Deal''. Godine [[1971]]. [[New York Times]] se domogao izvještaja iz Pentagona (tzv. ''Pentagon Papers''). Tajni dokumenti otkrili su kompletnu historiju američke upletenosti u sukob u [[Vijetnam]]u, a sve uz odobrenje [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane]] čime se došlo do zaključka da je američka javnost godinama bila izložena zabludi. [[Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država|Vrhovni sud SAD-a]] presudio je da je objava tajnih dokumenata bila legalna. U februaru 1971. godine vojska Južnog Vijetnama krenula je u operaciju ''Lam Son 719'' čiji je cilj bilo presijecanje [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovog puta]] u [[Laos]]u. U prividno neutralnom Laosu dugo je trajao građanski rat u kojem su se sukobili pripadnici [[Lao narod]]a koje su podupirale SAD i [[Pathet Lao]] sa svojim saveznicima iz Sjevernog Vijetnama. Nakon što su naišli na otpor tokom operacije, snage Južnog Vijetnama povukle su se u konfuziji. Počeli su bježati preko polja koja su bila prekrivena njihovim vlastitim mrtvim vojnicima. Kada su potrošili rezerve goriva, vojnici su napustili svoja vozila i pokušali se ukrcati na američke [[helikopter]]e koji su poslani kako bi pokupili ranjene. Mnogo vojnika Južnog Vijetnama vješalo se za skije helikoptera u očajničkom pokušaju da spase vlastite živote. Američke letjelice morale su uništiti ostavljenu vojnu opremu, uključujući i [[tenk]]ove, kako ista ne bi došla u neprijateljske ruke. Polovica trupa vojske Južnog Vijetnama je u navedenoj operaciji ubijena ili zarobljena. Sama operacija bila je totalni fijasko i označila je potpuni potop ''Vijetnamizacije''. Karnow je napisao: "Ovdje se radilo o zabludi monumentalne prirode. Vrhovni zapovjednici oružanih snaga Južnog Vijetnama obučavani su od strane Amerikanaca deset, pa čak i petnaest godina od kojih su mnogi otišli na obučavanje u Sjedinjene Države, ali na kraju se ispostavilo da nisu puno naučili." Godine 1971. [[Australija]] i [[Novi Zeland]] povukli su svoje vojnike iz Vijetnama. Američke trupe dodatno su se smanjile na 196,700 vojnika uz rok od povlačenja još 45.000 vojnika do februara [[1972]]. godine. Kako su se antiratni prosvjedi širili SAD-om, u vojnim redovima širila se razočaranost i loša disciplina uključujući konzumiranje [[Droga|droge]] i [[dezerter]]stvo. ''Vijetnamizacija'' je ponovno testirana 1972. godine za vrijeme ''Uskršnje ofanzive'' kada je vojska Sjevernog Vijetnama napala Južni Vijetnam. Vojska Sjevernog Vijetnama skupa s Vietkongom brzo je osvojila sjeverne provincije i u koordinaciji s ostalim snagama iz Kambodže prijetila prepoloviti zemlju na pola. Za to vrijeme povlačenje američkih trupa se nastavilo, ali američke zračne snage odradile su ''Operaciju Linebacker'' i bombaškim napadima uspjele zaustaviti ofanzivu. Međutim, u tom trenutku postalo je jasno da bez američke zračne potpore Južni Vijetnam nije mogao preživjeti. Posljednje američke trupe na tlu povučene su do kraja marta [[1973]]. godine; [[američka mornarica]] i zračne snage ostale su u Tonkinškom zaljevu kao i u [[Tajland]]u i [[Guam]]u. === Predsjednički izbori 1972. i mirovni pregovori u Parizu === Vijetnamski rat bio je glavna tema predsjedničkih izbora [[1972]]. godine. [[Richard Nixon|Nixonov]] suparnik [[George McGovern]] u svojoj je kampanji bio za povlačenje svih snaga iz [[Vijetnam]]a. Nixonov savjetnik za nacionalnu sigurnost, [[Henry Kissinger]], nastavio je s tajnim pregovorima s Le Ducom Thoom iz [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]]. U oktobru 1972. godine postigli su dogovor. Međutim, predsjednik [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] Thieu zahtijevao je goleme izmjene [[Mirovni sporazum|mirovnog sporazuma]]. Kada su detalji sporazuma postali javni u Sjevernom Vijetnamu, Nixonova administracija smatrala je da Sjever želi osramotiti predsjednika. Pregovori su stali na mrtvoj točki, a [[Hanoi]] je tražio nove izmjene. Kako bi pokazao svoju potporu Južnom Vijetnamu i prisilio Hanoi da se vrati za pregovarački stol, Nixon je naredio novu ''Operaciju Linebacker II'' koja se sastojala od žestokog [[Bombardiranje|bombardiranja]] gradova Hanoi i Haiphong u razdoblju od [[18. 12.|18.]] do [[29. 12.]] [[1972]]. godine. U ofanzivi je uništen veliki dio preostale gospodarstvene i industrijalne moći Sjevernog Vijetnama. Paralelno s ovim napadima, Nixon je vršio pritisak na Thieua da pristane na uvjete dogovora, prijeteći da će prekršiti jednostrani mir i u potpunosti prestati davati toliko potrebnu američku pomoć. Dana [[15. 1.]] [[1973]]. godine Nixon je najavio prestanak ofanzivnih akcija protiv Sjevernog Vijetnama. Mirovni sporazum u Parizu o "završetku rata i ponovnom postizanju mira u Vijetnamu" potpisan je [[27. 1.]] 1973. godine te je na taj način službeno okončana američka upletenost u Vijetnamski sukob. Prekid vatre obznanjen je i u Sjevernom i u Južnom Vijetnamu, a američki ratni zarobljenici pušteni su na slobodu. Dogovor je garantirao teritorijalni integritet Vijetnama (poput onoga koje je garantirala [[Ženevska konvencija]] iz [[1954.]] godine) te nacionalne izbore na sjeveru i jugu zemlje. Prema potpisanom mirovnom dogovoru, američke snage imale su period od šezdeset dana za potpuno povlačenje s teritorija Vijetnama. "Ovaj članak", ističe Peter Church "zapravo je jedini u cijelom pariškom mirovnom sporazumu koji je u potpunosti ispoštovan". == Protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski rat (1962–1973) == [[Datoteka:A female demonstrator offers a flower to military police on guard at the Pentagon during an anti-Vietnam demonstration. Arlington, Virginia, USA.jpg|left|thumb|Antiratne demonstracije [[1967]]. godine.]] [[Datoteka:Vietnam War protest in Washington DC April 1971.jpg|thumb|Protesti protiv rata u Washingtonu dana [[24. 4.]] [[1971]]. godine.]] Tokom trajanja Vijetnamskog rata veliki dio američke populacije protivio se američkom uplitanju u sukob u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Javno mnijenje u vezi uplitanja u sukob snažno se okrenulo protiv [[rat]]a nakon [[1967]]. godine, a do [[1970]]. tek trećina Amerikanaca vjerovala je da [[SAD]] nisu pogriješile sa slanjem vlastitih trupa da se bore u [[Vijetnam]]u.<ref>Lunch, W. & Sperlich, P. (1979). The Western Political Quarterly. 32(1). str. 21. – 44.</ref> Gotovo trećina američke populacije snažno se protivila ratu. Danas je moguće specificirati točno određene grupe koje su predvodile antiratni pokret i njihove razloge zbog čega su to radili. Mnogi mladi ljudi protestirali su zbog toga što su upravo oni bili ti koji su mogli biti unovačeni i otići u taj dio [[Jugoistočna Azija|jugoistočne Azije]], dok su ostali bili protiv rata zbog rasta popularnosti samog antiratnog pokreta u smislu [[Kontrakultura 60-ih|Kontrakulture 60-ih]] i općenite kulture konzumiranja [[Droga|droge]] u američkom društvu tog doba te slušanja glazbe koja je u to vrijeme bila na vrhuncu popularnosti.<ref>{{cite web|url=http://www.robertankony.com/publications/perspectives/ |title=Robert C. Ankony, "Perspectives," '&#39;Vietnam'&#39; magazine, Aug. 2002, 58–61 |publisher=Robertankony.com |date=27. 10. 2013.|accessdate=24. 2. 2014}}</ref> Neki zagovornici mirovnog pokreta tražili su jednostrano povlačenje američkih snaga iz Vijetnama. Jedan od glavnih razloga tog mišljenja bilo je to da bi povlačenje trupa pridonijelo stabilizaciji regije, a samim time bi se automatski smanjilo krvoproliće. Rano protivljenje američkom uplitanju u Vijetnamski sukob svoju je inspiraciju crpilo iz [[Ženevska konvencija|Ženevske konvencije]] [[1954]]. godine. Na američku potporu Diemovom režimu gledalo se kao na osujećivanje [[Demokracija|demokracije]] kakvom se Amerika inače ponosi. [[John F. Kennedy]], dok je još bio senator, protivio se američkom uplitanju u Vijetnam.<ref name="USvietAnalysis"/> Protivljenje uplitanju u Vijetnamski sukob ujedinilo je grupe koje su se protivile američkom [[Antikomunizam|antikomunizmu]] i imperijalizmu.<ref>Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 54. –55.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); {{ISBN| 0739137697}}.</ref> Ostali, poput Stephena Spira protivili su se ratu na temelju [[Teorija pravednog rata|Teorije pravednog rata]]. Neki su pokušavali pokazati solidarnost prema ljudima iz Vijetnama, poput Normana Morrisona koji je imitirao djela [[Thích Quảng Đức|Thícha Quảnga Đứca]]. U televizijskom programu od [[15. 5.]] [[1965]]. godine, Eric Severeid je, javljajući se za [[CBS]], održao debatu između McGeorgea Bundyja i Hansa Morgenthaua čiji je cilj bio ukazati na glavne ratne interese SAD-a u to vrijeme s pitanjima: "1. Koje je opravdanje američke prisutnosti u Vijetnamu - zašto smo uopće tamo?; 2. Koja je fundamentalna priroda ovog rata? Radi li se o agresiji [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] ili je to građanski rat među ljudima Južnog Vijetnama?; 3. Na koji način je vlast komunističke [[Kina|Kine]] uopće upletena u sukob u Vijetnamu i koji su njezini daljnji planovi?; 4. Koje su alternative našoj trenutnoj politici u Vijetnamu?"<ref>Louis B. Zimmer, ''The Vietnam War Debate''; str. 53. – 54.; Hardcover: 430 pages; Publisher: Lexington Books (13. 10. 2011.); {{ISBN| 0739137697}}.</ref><ref>Videorecording of entire debate proceedings available at the ''Museum of Radio and Television'' in New York City.</ref> Protivljenje ratu u nekim trenucima išlo je toliko daleko da su organizirane ulične demonstracije kako bi se pokušalo promijeniti političko mišljenje prema sukobu. Dana [[15. 10.]] [[1969]]. godine, masovni prosvjed diljem SAD-a nazvan ''Vijetnamski moratorij'' privukao je milijune [[Amerikanci|Amerikanaca]] na ulice.<ref>[http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/15/newsid_2533000/2533131.stm 1969: Millions march in US Vietnam Moratorium]. BBC On This Day.</ref> Na demokratskoj nacionalnoj konvenciji 1968. godine izbili su nemiri tokom protesta protiv rata.<ref>Jennings & Brewster 1998: 413.</ref> Nakon što su u javnost procurile informacije o masakru u selu Mai Lai 1968. godine antiratni pokret dobio je još više članova, a neki ratni veterani pridružili su se pokretu nazvanom ''Vijetnamski veterani protiv rata''. Fatalna pucnjava koja se dogodila na [[Sveučilište|sveučilištu]] Kent State [[1970]]. godine u kojoj je poginulo četvero studenata dovela je do masovnih protesta na sveučilištima diljem SAD-a.<ref>{{Cite journal|url=http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|title=Vietnam – A View from the Walls: a History of the Vietnam Anti-War Movement|author=Bob Fink|publisher=Greenwich Publishing|ref=harv|date=|access-date=2014-11-02|archive-date=2013-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20130111005135/http://www.greenwych.ca/vietnam.htm|dead-url=yes}}</ref> Antiratni prosvjedi završili su kada su se posljednje američke trupe povukle iz Vijetnama, nakon potpisanog mirovnog sporazuma u [[Pariz]]u [[1973]]. godine. Južni Vijetnam ostavljen je da se brani sam, a kao posljedica toga mnogi stanovnici tog dijela svijeta pobjegli su upravo u Sjedinjene Države.<ref>Immigration in US history |url=http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110429071846/http://crfimmigrationed.org/index.php/immigration-in-us-history |date=2011-04-29 }} |chapter=History Lesson 8: Refugees From Vietnam and Cambodia |chapter-url=http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110083317/http://crfimmigrationed.org/index.php/lessons-for-teachers/147-hl8 |date=2014-11-10 }} |publisher=Constitutional Rights Foundation</ref> == Odlazak Amerikanaca (1973–1975) == [[Datoteka:Vietnam War protesters.jpg|thumb|left|Antiratni prosvjedi]] Tokom posljednjih godina ''Vijetnamizacije'' [[SAD|Sjedinjene Države]] započele su s drastičnim smanjivanjem vlastitih trupa u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]]. Mnogo je trupa povučeno iz regije, a [[5. 3.]] [[1971]]. godine SAD su u bivšu bazu Bragg u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] vratile 5. postrojbu specijalnih jedinica koja je bila prva američka jedinica poslana u Južni Vijetnam.<ref name="Stanton p. 240">{{harvnb|Stanton|2003|p=240}}</ref> {{#tag:ref|Dana 8. 3. 1965. godine prva američka vojna jedinica došla je u Vijetnam kako bi zaštitila međunarodni aerodrom Da Nang.<ref>{{Harvnb|Willbanks|2009| p =110}}</ref><ref name="nps.gov">{{cite web|ref=harv|year= 2010 |url = http://www.nps.gov/mrc/reader/vvmcr.htm|title = Facts about the Vietnam Veterans memorial collection| publisher = National Park Service| accessdate =26. 4. 2010}}</ref> |group="A"}} Prema [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] iz [[Pariz]]a potpisanog između ministra vanjskih poslova [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] Lêa Đứca Thọa, američkog državnog tajnika [[Henry Kissinger|Henryja Kissingera]] i južnovijetnamskog predsjednika Thieua, američke vojne snage povukle su se iz Južnog Vijetnama, a došlo je i do razmjene ratnih zarobljenika. Sjevernom Vijetnamu bilo je dopušteno da nastavi opskrbljivati komunističke trupe na jugu, ali samo zamjenjujući potrošeni materijal. Kasnije te godine Kissinger i Thọ dobili su [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovu nagradu za mir]], ali ju je vijetnamski pregovarač odbio primiti uz komentar da pravi mir još uvijek nije postignut. [[Komunisti|Komunističke vođe]] nadale su se da će potpisani sporazum o prekidu vatre otići na njihovu stranu. Međutim [[Sajgon]] je započeo potiskivati [[Vietkong]] potpomognut američkom pomoći koju je dobio prije nego je sporazum stupio na snagu. Prema memoarima Trầna Văna Tràa zbog toga su komunisti krenuli s novom strategijom organiziranja serije sastanaka u [[Hanoi]]ju tokom [[mart]]a [[1973]]. godine.<ref name = "Karnow 1997 672_674">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=672. – 4.}}.</ref> Kao vrhovni zapovjednik Vietkona, Tra je sudjelovao u nekoliko takvih sastanaka. Nakon prestanka [[Bombardiranje|bombardiranja]] Sjevernog Vijetnama od strane [[Amerikanci|Amerikanaca]], rad na [[Ho Ši Minov put|Ho Ši Minovom]] putu te ostalim logističkim strukturama mogao se nastaviti. Logistika se nastavljala sve dok Sjever ne bi došao u poziciju napraviti masovnu invaziju na Jug, a koju je planirao tokom sušne sezone [[1975]]./[[1976|76]]. godine. Tra je izračunao da bi to mogao biti posljednji pokušaj Hanoija da udari na južnjake prije nego Sajgon bude u potpunosti pripravan za bitku.<ref name = "Karnow 1997 672_674"/> [[Datoteka:ElectoralCollege1972.svg|thumb|right|300px|Karta [[SAD|SAD-a]] koja pokazuje pobjedu predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]] na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine u 49 od sveukupno 50 država.]] Na predsjedničkim izborima [[1972]]. godine održanim u novembru, [[Demokratska stranka (SAD)|demokratski kandidat]] George McGovern izgubio je 49 od sveukupno 50 država od predsjednika [[Richard Nixon|Richarda Nixona]]. Dana [[15. 3.]] [[1973]]. godine predsjednik Nixon natuknuo je da će se SAD ponovno uplesti u sukob ako Komunisti naruše prekid vatre. Međutim, javnost i [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres SAD-a]] nisu podupirali predsjednika pa je u aprilu za američkog ambasadora u [[Vijetnam]]u Nixon postavio Grahama Martina. Upravo njegovo postavljanje za ambasadora bio je rani signal da je [[Washington]] odustao od Vijetnama. Tokom njegovog saslušanja u junu 1973. godine, ministar obrane James R. Schlesinger izjavio je da predlaže nastavak američkog bombardiranja Sjevernog Vijetnama u slučaju da Sjeverni Vijetnam krene s velikom ofanzivom prema Južnom Vijetnamu. Dana [[4. 6.]] 1973. godine [[Senat Sjedinjenih Američkih Država|američki Senat]] donio je ''Case-Church'' amandman kako bi spriječio takvu intervenciju.<ref name = "Karnow 1997 670_672">{{Harvnb|Karnow|1997|pp=670. – 2.}}.</ref> [[Naftna kriza]] u oktobru 1973. godine koja je uslijedila nakon [[Jomkipurski rat|Jomkipurskog rata]] u [[Egipat|Egiptu]] uzrokovala je znatnu štetu u gospodarstvu Južnog Vijetnama. Vietkong je nastavio sa svojim ofanzivnim operacijama kada je započela sezona suše i do januara [[1974]]. godine ponovno zauzela teritorij kojeg je izgubila u prethodnoj sušnoj sezoni. Nakon dva sukoba u kojem je poginulo 55 pripadnika vojske Južnog Vijetnama, predsjednik Thieu je dana [[4. 1.]] 1974. godine obznanio da je rat ponovno započeo te da mirovni sporazum u Parizu više nije na snazi. Tokom trajanja prekida vatre poginulo je preko 25.000 ljudi iz Južnog Vijetnama. [[Datoteka:Hanoi-taxi-march1973.jpg|thumb|Nedavno pušteni američki ratni zarobljenici iz zatvoreničkih logora [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] [[1973]]. godine.]] Dana [[9. 8.]] [[1974]]. godine [[Gerald Ford]] preuzeo je predsjedništvo SAD-a nakon što je predsjednik Nixon podnio ostavku uslijed [[Afera Watergate|Watergate skandala]]. U to vrijeme Kongres SAD-a je smanjio financijsku pomoć Južnom Vijetnamu s jedan bilijun [[Američki dolar|dolara]] na 700,000.000 dolara. Te iste godine izabran je novi Kongres SAD-a u kojem su dominirali demokrati koji su bili još odlučniji konfrontirati se s predsjednikom u vezi rata. Kongres je odmah izglasao restrikcije za financiranje i vojnu aktivnost tokom 1975. godine uz uvjet da do 1976. godine SAD u potpunosti raskinu bilo kakve veze sa sukobom u Vijetnamu.<ref>{{cite web|url= http://www.history.com/this-day-in-history/thieu-announces-war-has-resumed |title=This Day in History 1974: Thieu announces war has resumed |publisher=History.com |accessdate=17. 10. 2009}}</ref> Uspjeh ofanzive 1973./74. tokom sezone suše inspirirao je Traa da se u oktobru 1974. godine vrati u Hanoi i zatraži veću ofanzivu tokom sljedeće sušne sezone. Ovoga puta Tra je mogao putovati autocestom što je bila znatna promjena u odnosu na dane kada su se za putovanja koristile nesigurne planinske ceste Ho Ši Minovog puta.<ref name = "Karnow 1997 676">{{Harvnb|Karnow|1997|p=676}}.</ref> Giap, ministar obrane Sjevernog Vijetnama, nije želio odobriti Traov plan zbog toga što je mislio da bi veća ofanziva mogla nanovo isprovocirati američku reakciju te tako narušiti njegov plan za veliku invaziju planiranu 1976. godine. Tra je zbog toga zatražio pomoć od prvog tajnika [[La Duan]]a koji je odobrio operaciju koja je zahtijevala ograničenu ofanzivu iz [[Kambodža|Kambodže]] u provinciju Phước Long. Cilj napada bio je riješiti logističke probleme, izazvati reakciju snaga Južnog Vijetnama, ali i vidjeti hoće li se Amerika ponovno uplesti u sukob. Dana [[13. 12.]] 1974. godine snage Sjevernog Vijetnama napale su rutu 14 provincije Phước Long. Phuoc Binh, glavni grad provincije, pao je [[6. 1.]] [[1975]]. godine. Predsjednik Ford očajnički je pokušao od svog Kongresa dobiti odobrenje za sredstva kako bi pomogao vojsci Južnog Vijetnama prije nego bude pregažena, ali Kongres je to odbio učiniti. Pad Phuoc Binha i nedostatak američkog odgovora na napad ostavio je vojsku Južnog Vijetnama potpuno demoraliziranom. Brzina uspjeha nagnala je Politburo da preispita svoju strategiju. Odlučeno je da će operacije u središnjem gorju biti povjerene generalu Vănu Tiếnu Dũngu te da bi se Pleiku trebao zauzeti, ako bi to bilo moguće. Prije nego je otišao na Jug, Le Duan je rekao Dungu: "Nikada prije nismo imali tako savršene vojne i političke uvjete ili takvu stratešku prednost kao što ih imamo sada."<ref>Clark Dougan, David Fulgham et al., ''The Fall of the South.'' Boston: Boston Publishing Company, 1985., str. 22.</ref> Početkom 1975. godine Južni Vijetnam imao je tri puta više [[Artiljerija|artiljerije]] i dva puta više [[tenk]]ova i ostalih naoružanih vozila nego njegovi neprijatelji. Također je imao i 1400 zrakoplova, a bio je i duplo brojniji u samim vojnim jedinicama od svojih komunističkih neprijatelja.<ref>[http://www.counterpunch.org/kolko04292005.html The End of the Vietnam War, 30 Years Ago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071012020407/http://counterpunch.org/kolko04292005.html |date=2007-10-12 }} by Gabriel Kolko, CounterPunch 30. aprila / 1. maja 2005.</ref> Međutim, rast cijene nafte značio je da je većina toga bila neupotrebljiva. Bili su suočeni s dobro organiziranim, izrazito odlučnim i solidno financiranim Sjevernim Vijetnamom. Većina materijala i financija Sjevernog Vijetnama dolazila je iz komunističkog bloka. Unutar Južnog Vijetnama zavladao je kaos. Odlazak američke vojske kompromitirao je njihovu gospodarsku ovisnost o američkoj financijskoj pomoći i američkim trupama. Južni Vijetnam također je trpio od globalne rececije uzrokovane [[Naftna kriza|naftnom krizom]]. === Finalna ofanziva Sjevernog Vijetnama === Nakon što se sjeverni dio zemlje našao pod njihovom kontrolom, Politburo je naredio generalu Dungu da krene u finalnu ofanzivu prema [[Sjagon|Sajgonu]]. Prema operativnom planu Ho Ši Minove kampanje, Sajgon je trebao biti zauzet prije [[1. 5.]] budući su u [[Hanoi]]ju željeli izbjeći nadolazeći [[monsun]] koji bi u teoriji mogao pomoći snagama [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] za pregrupiranje i jaču obranu njihovog glavnog grada. Moral snaga [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] zbog posljednjih pobjeda bio je na visokoj razini i uskoro su zauzeli Nha Trang, Cam Ranh i Da Lat. Dana [[7. 4.]] tri divizije Sjevernog Vijetnama napale su grad Xuan Loc koji se nalazi 64 kilometara istočno od Sajgona. Snage Sjevernog Vijetnama u bitci kod Xuan Loca naišle su na žestoki otpor 18. divizije Južnog Vijetnama koja je bila brojčano nadjačana šest naprema jedan. U sljedeća dva krvava tjedna vodit će se žestoke bitke tokom kojih će snage Južnog Vijetnama pokušati zadržati prodor Sjevernjaka. Međutim, do [[21. 4.]] izmučeni garnizon morao se povući prema Sajgonu. Istoga dana ogorčeni predsjednik Thieu dao je ostavku uz izjavu da su [[SAD|Sjedinjene Države]] izdale Južni Vijetnam. U oštrom verbalnom napadu rekao je da ga je američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] prevario te nagovorio da potpiše [[mirovni sporazum]] u [[Pariz]]u prije dvije godine obećavši mu vojnu pomoć koju mu je kasnije uskratio. Nakon što je prenio predsjedničke ovlasti na Trầna Văna Hươnga, Thieu je [[25. 4.]] otišao u [[Tajvan]]. U isto vrijeme, [[tenk]]ovi Sjevernog Vijetnama došli su do Biên Hòa i okrenuli se prema Sajgonu, usput uništavajući izolirane trupe Južnog Vijetnama. Do kraja aprila snage Južnog Vijetnama poražene su na svim frontama osim u regiji Mekong Delta. Hiljade izbjeglica krenule su u najjužnije predjele zemlje bježeći pred komunističkim jurišem. Dana [[27. 4.]] 100.000 vojnika Sjevernog Vijetnama okružilo je Sajgon. Grad je branilo 30.000 pripadnika vojske Južnog Vijetnama. Kako bi ubrzali kolaps grada i stvorili paniku, vojnici Sjevernog Vijetnama granatirali su [[aerodrom]] i prisilili njegovo zatvaranje nakon čega je veliki broj civila shvatio da više nigdje ne mogu pobjeći. === Pad Sajgona === Kaos, nemir i panika izbili su na ulicama [[Sajgon]]a dok su histerični državni dužnosnici i civili Južnog Vijetnama pokušali pobjeći iz grada. Proglašeno je izvanredno stanje. Američki [[helikopter]]i započeli su s evakuacijom Južnih Vijetnamaca, američkih i stranih državljanja iz raznih dijelova grada te iz američke [[Ambasada|ambasade]]. Američki ambasador Graham Martin je s operacijom ''Frequent Wind'' čekao do posljednjeg mogućeg trenutka zbog svojih uvjerenja da će obrana Sajgona izdržati te da će se moći postići politički dogovor. Ministar obrane Schlesinger ranog jutra [[29. 4.]] [[1975]]. godine objavio je da je posljednji helikopter iz Sajgona evaukirao američko diplomatsko, vojno i civilno osoblje. Operacija ''Frequent Wind'' bila je vjerojatno najveća helikopterska evakuacija u historiji. Započela je 29. 4. u očajničkoj atmosferi dok se histerični narod Vijetnamaca otimao za ograničeni prostor. Martin je molio [[Washington]] da pošalje 700,000.000 [[Američki dolar|dolara]] pomoći kako bi se pokušale mobilizirati svježe vojne snage. Međutim, američko mišljenje o ovom sukobu već je odavno bilo izrečeno. Za to vrijeme u [[SAD|SAD-u]] na Južni Vijetnam se gledalo kao na propalu državu. Predsjednik [[Gerald Ford]] je u televizijskom obraćanju od [[23. 4.]] izjavio da je Vijetnamski rat završio te da je s njim završila i sva američka pomoć. Operacija ''Frequent Wind'' nastavila se bez prestanka dok su tenkovi Sjevernog Vijetnama probili zadnje linije obrane i ušli u predgrađe Sajgona. Ranog jutra [[30. 4.]] 1975. godine posljednji [[američki marinci]] evaukirani su helikopterom iz ambasade, dok su civili preplavili područje ambasade u očajničkim pokušajima da se ukrcaju. Ironija je da su mnoge od njih zaposlili upravo Amerikanci koji su ih sada ostavili vlastitoj sudbini. Tog istog dana, trupe Sjevernog Vijetnama ušle su u Sajgon i brzo se oduprijele svakom otporu te zauzele ključne zgrade. Otprilike oko 11:30 sati po lokalnom vremenu [[tenk]] iz 324. divizije razbio je vrata palače ''Independence'' na kojoj se nekoliko minuta potom započela vioriti zastava [[Vietkong]]a. Predsjednik Dương Văn Minh, koji je naslijedio to mjesto od Huonga dva dana ranije, bio je prisiljen predati se.<ref name = "Tucker 1999 29">{{Harvnb|Tucker|1999|p=[http://books.google.com/?id=WZry2NaH2_sC&pg=PA29 29]}}</ref> == Afroamerikanci u Vijetnamu == [[Datoteka:Haeberlewounded.jpg|thumb|190px|Ranjenom [[Afroamerikanci|Afroameričkom]] vojniku ukazuje se pomoć [[1968]]. godine.]] Iskustva [[Afroamerikanci|Afroameričkog]] vojnog osoblja tokom Vijetnamskog rata dobila su značajnu pozornost. Na primjer, [[internet]]ska stranica ''African-American Involvement in the Vietnam War'' sadržava popriličan broj primjera takve pozornosti<ref>{{cite web|url=http://www.aavw.org/served/homepage_wetoo_integrated.html|title='Fully Integrated' |work=African-American Involvement in the Vietnam War (aavw.org)|accessdate=decembar 2013}}</ref> kao i [[knjiga]] i televizijski izvještaji autora Wallacea Terryja. Epigraf Terryjeve knjige naslova ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' iz [[1984]]. godine uključuje sljedeći citat: "Intuicija mi govori da Afroamerički vojnik ima puno bolje razumijevanje o tome o čemu se u ovom ratu radi od bilo kojeg bijelog vojnika" - general [[William Westmoreland|William C. Westmoreland]], [[Sajgon]], [[1967]]. godine. Uvod knjige također uključuje i obzervacije o utjecaju rata na crnačku zajednicu općenito te posebno na Afroameričke vojnike koji su služili vojni rok tokom sukoba. Što se potonjeg tiče, autor pogotovo upućuje na sljedeće: veću proporciju ratnih žrtava Afroameričkih vojnika u [[Vijetnam]]u nego bilo kojih drugih američkih vojnika drugih rasa, različito ponašanje crnačkih vojnih karijerista prema običnim crnim vojnicima, diskriminaciju na koju su nailazili Afroamerički vojnici "na fronti u smislu dobivanja odličja, promocije ili vojnih zadataka" kao i činjenicu što su morali izdržavati situacije poput "rasnih uvreda, paljenja križeva i zastava [[Konfederativne države Amerike|Konfederacije]] koje su nosili njihovi bijeli kolege" te iskustva crnih vojnika u kontinentalnom dijelu Amerike tokom rata i nakon američkog povlačenja iz sukoba.<ref>{{cite book|last=Terry |first=Wallace |authorlink=Wallace Terry |year=1984|title=Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans |url=https://archive.org/details/bloodsoralhistor00terr |publisher=Random House. |isbn=978-0-394-53028-4|pages = Epigraph and pages xv–xvii}}</ref> Nakon što je rat završen došlo se do brojke od 12,5 posto poginulih Afroameričkih vojnika tokom sukoba.<ref name="Appy-Working-Class War">[http://books.google.com/books?id=sEygbABXmFUC&printsec=frontcover&dq=Working-Class+War:+American+Combat+Soldiers+and+Vietnam&hl=en&sa=X&ei=V2fwUvSiD437kQf-5IGgDA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q=how%20many%20black%20soldiers%20served%20and%20died&f=false Working-Class War: American Combat Soldiers and Vietnam: American Combat]</ref> == Ratni zločini == [[Datoteka:My Lai massacre.jpg|thumb|right|Žrtve masakra Mai Lai.]] Tokom trajanja Vijetnamskog rata počinjen je veliki broj [[Ratni zločini|ratnih zločina]]. Odgovornih za ratne zločine bilo je na objema sukobljenim stranama, a zločini su uključivali [[Silovanje|silovanja]], masakre nad civilima, [[bombardiranje]] civilnih ciljeva, [[terorizam]] i široku uporabu mučenja i [[Ubojstvo|ubijanja]] ratnih zarobljenika. Dodatni slični zločini uključivali su pljačke, palež i uništavanje imovine koja se nije smatrala vojnom potrebom.<ref>{{cite book|author=Gary D. Solis|title=The Law of Armed Conflict: International Humanitarian Law in War|url=http://books.google.com/books?id=6FKf0ocxEPAC&pg=PA301|date=15 February 2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-1-139-48711-5|pages=301.– 303.}}</ref> === Ratni zločini Sjevernog Vijetnama, Vietkonga i Crvenih Kmera === Pobunjenici [[Vietkong]]a navodno su odsijecali [[genitalije]] voditeljima sela i šivali ih u njihovim krvavim ustima, odsijecali jezike bespomoćnim žrtvama, gurali koplja bambusa kroz jedno i drugo uho, otvarali utrobe [[Trudnoća|trudnih žena]], ubijali djecu, sjekli muškarce i žene na komade i odsijecali prste maloj djeci koja su se pokušala obrazovati.<ref name="Reader's Digest">{{Cite journal |last= Hubbel |first=John G. |title= The Blood-Red Hands of Ho Chi Minh |journal= Readers Digest |date=1968 |pages=61.–67.}}</ref><ref>{{cite journal |title=Off With Their Hands |journal=Newsweek |date= 1967-05-15}}</ref> Prema izvještajima američkog senata, odredi su dobivali mjesečne kvote za ubojstva.<ref>U.S. Senate Judiciary Committee, ''[http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf The Human Cost of Communism in Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160203034658/http://www.vietnam.ttu.edu/star/images/239/2390710003B.pdf |date=2016-02-03 }}'' (1972.), str.49.</ref> Bivši načelnik [[CIA|CIA-e]] u [[Sajgon]]u Peed De Silva napisao je da su se od rane [[1963]]. godine postrojbe Vietkonga koristile metodama vađenja utroba i drugim, a sve u svrhu psihološkog načina rata.<ref name=desilva>{{cite book |last=De Silva |first=Peer |title=Sub Rosa: The CIA and the Uses of Intelligence |url=https://archive.org/details/subrosaciausesof0000desi |page=[https://archive.org/details/subrosaciausesof0000desi/page/249 249] |year=1978. |publisher=Time Books |place=New York |isbn=0-8129-0745-0}}</ref> [[Datoteka:Hue Massacre Interment.jpg|thumb|right|Žrtve masakra u gradu Huế.]] Prema procjeni Guentera Lewyja, odredi Vietkonga ubili su najmanje 37.000 civila u [[Južni Vijetnam|Južnom Vijetnamu]] te redovno provodili teror na dnevnoj bazi.<ref name = "Lewy 1978 270_279">{{Harvnb|Lewy|1978|pp=270–9}}.</ref> Ami Pedahzur je napisao da je "ukupan broj i obim terorizma kojeg je provodio Vietkong jednak ili čak veći od najvećih terorističkih kampanja vođenih bilo gdje u svijetu u zadnjoj trećini [[20. vijek]]a".<ref>Pedahzur, Ami (2006), ''Root Causes of Suicide Terrorism: The Globalization of Martyrdom'', Taylor & Francis, str.116.</ref> Najpoznatija zvjerstva koja je počinio Vietkong uključuju masakr preko 3000 nenaoružanih civila u gradu Huếu tokom Ofenzive Tet te spaljivanje stotina civila bacačima plamena u masakru Đắk Sơn.<ref>{{cite book | last=Pike |first=Douglas |title=PAVN: Peoples Army of Vietnam | url=https://archive.org/details/pavnpeoplesarmyo0355pike |year=1996. |publisher=Presidio}}</ref> Na putu za Tuy Hòu [[1975]]. godine ubijeno je ili oteto gotovo 155.000 izbjeglica koje su bježale od posljednje ''Proljetne ofenzive'' [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnam]]a.<ref>Wiesner, Louis (1988), ''Victims and Survivors: Displaced Persons and Other War Victims in Viet-Nam, 1954–1975'' Greenwood Press, str. 318–9.</ref> Prema Rummelu, trupe Sjevernog Vijetnama i Vietkonga ubile su između 106.000 i 227.000 civila u Južnom Vijetnamu.<ref name="Rummel">Rummel, Rudolph, [http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.CHAP6.HTM Statistics of Vietnamese Democide], in his ''Statistics of Democide'', 1997.</ref> Sjeverni Vijetnam također je bio poznat po nehumanom i užasnom tretmanu američkih ratnih zraobljenika od kojih je najpoznatiji bio zatvor Hỏa Lò (drugog imena ''Hanoi Hilton'') u kojem su se provodile drastične metode mučenja čiji je cilj bio dobivanje "informacija".<ref name = "Karnow 1997 655">{{Harvnb|Karnow|1997|p=655}}.</ref> Pobunjenici [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] također su navodno počinili teške zločine tokom Vijetnamskog rata. Ti zločini uključuju ubojstva civila i ratnih zarobljenika na način da su im odsijecane glave i to svaki dan po malo<ref>{{cite news|author=Kirk, Donald |title=I watched them saw him 3 days |journal=[[Chicago Tribune]] |date=14. 7. 1974.}}</ref>, uništavanje [[Budistički hram|budističkih hramova]] i ubijanje [[monah]]a<ref>{{cite news|author=Kirk, Donald|title=Khmer Rouge's Bloody War on Trapped Villagers|journal=Chicago Tribune|date= 14. 7. 1974.}}</ref>, napadi na izbjegličke logore uz namjerno ubijanje malih beba<ref>{{cite news|author=Yates, Ronald|title=Priest Won't Leave Refugees Despite Khmer Rouge Threat|journal=Chicago Tribune |date=17. 3. 1975.}}</ref>, otmicu i smaknuća novinara<ref>{{cite book|author=Power, Samantha |year=2002|title=A Problem From Hell |publisher=Perennial Books|pages= 98–99}}</ref> te sustavno granatiranje grada [[Phnom Penh]]a više od godinu dana.<ref>{{cite news|author=Becker, Elizabeth|title=The Agony of Phnom Penh|journal=Washington Post|date= 28. 1. 1974.}}</ref> Novinarski iskazi govorili su u prilog granatiranju od strane Crvenih Kmera koji su "gotovo kontinuirano mučili glavni grad" uz "nasumične smrti i osakaćivanje" gotovo 2,000.000 zatočenih civila.<ref>{{cite book|authors=[[John Barron (journalist)|Barron, John]] &Paul, Anthony |year=1977|title=Murder of a Gentle Land|url=https://archive.org/details/murderofgentlela0000barr |publisher=Reader's Digest Press |pages= [https://archive.org/details/murderofgentlela0000barr/page/1 1]–2}}</ref> Odredi Crvenih Kmera nasilno su evakuirali cijeli grad nakon što su ga preuzeli u onome što je kasnije opisano kao "koračanje prema smrti": Francois Ponchaud je napisao: "Nikada neću zaboraviti invalida koji nije imao niti ruke niti noge, a koji se kretao po zemlji poput slomljenog crva; ili oca u plaču koji u naručju nosi svoju 10-godišnju djevojčicu omotanu s plahtom oko njegovog vrata poput remena; ili muškarca čije je stopalo visjelo s ostatka noge povezano s ničim osim s njegovom vlastitom kožom".<ref>{{cite book|author=Ponchaud, François |year=1978.|title=Cambodia Year Zero|publisher=Holt, Rinehart and Winston |pages= 6–7}}</ref> John Swain je napisao da su pripadnici Crvenog Kmera "iznosili pacijente iz bolnica poput smeća na ulice... U pet godina ratovanja, ovo je bio najveći karavan ljudske mizerije koji sam ikada vidio."<ref>{{cite book|author=Swain, John |year=1999.|title=River of Time: A Memoir of Vietnam and Cambodia|url=https://archive.org/details/riveroftime0000john |publisher= Berkley Trade}}</ref> === Američki ratni zločini === Godine [[1968]]. pod okriljem [[Pentagon]]a osnovana je ''Radna skupina za ratne zločine Vijetnamskog rata'' utemeljena nakon masakra u selu Mai Lai, a kako bi se pokušala ustanoviti istinitost rastućih tvrdnji o ratnim zločinima počinjenim od strane američkih vojnih snaga u Vijetnamu tokom trajanja Vijetnamskog sukoba. Istraga je u konačnici imala preko 9000 istraživačkih dosjea, svjedočanstava pod zakletvom i statusnih izvještaja glavnih vojnih zapovjednika na temelju kojih je potvrđeno 320 različitih incidenata.<ref name = "Turse Nelson">{{cite web|author=Nick Turse; Deborah Nelson|date=6. 8. 2006.|title=Civilian Killings Went Unpunished|url=http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|work=latimes.com|accessdate=14. 9. 2013|archivedate=2014-03-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140311182123/http://www.latimes.com/news/la-na-vietnam6aug06,0,7018171,full.story|deadurl=yes}}</ref> Navedeni slučajevi uključivali su 7 masakara počinjenih u razdoblju od [[1967]]. do [[1971]]. godine u kojima je ubijeno minimalno 137 civila; 78 drugih napada na ciljeve koji se nisu nalazili u direktnoj borbi, a koji su uključivali najmanje 57 mrtvih, 56 ranjenih i 15 seksualno napastovanih civila; 141 slučaj američkih vojnika koji su mučili civile ili ratne zarobljenike tukući ih rukama, štapovima ili palicama, polijevali ih vodom ili davali elektrošokove.<ref name = "Turse Nelson"/> Istraživano je preko 800 navodnih zvjerstava, ali su u konačnici samo 23 vojnika osuđena za optužbe te su odslužili kazne manje od godine dana.<ref>US army continues to avoid legacy of concealed Vietnam crimes, Global Times | 27. 9. 2012. 0:30:03, by James Palmer, [http://www.globaltimes.cn/content/735650.shtml]</ref> Izvještaj Los Angeles Timesa na temelju dosjea iz arhive zaključuje da ratne zločine nisu počinjavale samo neke vojne skupine, već da su se zločini događali u svakom vodu koji je bio aktivan u Vijetnamu.<ref name = "Turse Nelson"/> Godine [[2003]]. serija istraživačkih izvještaja Toledo Bladea otkrila je veliki broj neprijavljenih američkih ratnih zločina pogotovo onih počinjenih od strane posebne jedinice ''Tiger Force''.<ref>16. 11. 2003, [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> Neki od najnasilnijih ratnih zločinaca bili su Sam Ybarra<ref>"Slično, ''Toledo Blade'' stavlja posebnu pozornost na Sama Ybarru, "ozloglašenog sumnjivca" koji se spominje u sedam od sveukupno trideset ratnih zločina počinjenih od strane jedinice ''Tiger Force'' uključujući silovanje i fatalno probadanje 13-godišnje djevojčice te brutalno ubojstvo 15-godišnjaka." 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> i narednik Roy E. "the Bummer" Bumgarner.<ref>"Čuo sam da je Bumgarner to radio i ranije - postavljao oružja na tijela za koje se sumnjalo da su imali bilo kakav vojni status. Čuo sam nekoliko glasina o tome kako je Bumgarner ubijao nenaoružane ljude. Prije nekoliko tjedana čuo sam da je Bumgarner ubio vijetnamsku djevojčicu i dva mala dječaka koji su bili nenaoružani." 16. 11. 2003., [http://hnn.us/articles/1802.html "The Vietnam War Crimes You Never Heard Of"], Nick Turse, History News Network</ref> [[Datoteka:Thuong Duc, Vietnam - A Viet Cong prisoner awaits interrogation at the A-109 Special Forces Detachment in Thuong - NARA - 531447.jpg|thumb|Pripadnik [[Vietkong]]a, zatvorenik kojeg su [[1967]]. godine uhitile američke vojne postrojbe, a koji čeka na ispitivanje.]] Godine 1971. kasniji američki predsjednički kandidat [[John Kerry]] svjedočio je pred američkim senatom i izjavio da je preko 150 američkih veterana svjedočilo tokom istrage naziva ''Winter Soldier'', a koji su u detalje opisali ratne zločine počinjene u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. <blockquote>"Pričali su nam o događajima iz vremena kada su osobno silovali, odsijecali uši i glave, vezali genitalije žicama od telefona i puštali struju, odsijecali udove, dizali tijela u zrak, nasumično pucali na civile, sravnjavali sela u maniri [[Džingis Kan|Džingisa Kana]], pucali na stoku i pse iz zabave, trovali zalihe hranom i općenito uništavali zaselke Južnog Vijetnama uz dodatak normalnom ratnom uništavanju."<ref name = "Nelson 2008 3">{{Harvnb|Nelson|2008|p=3}}.</ref></blockquote> Prema procjeni političkog znanstvenika R. J. Rummela, američke vojne trupe ubile su oko 6000 vijetnamskih civila tokom Vijetnamskog rata.<ref name="Rummel"/> Što se, pak, zločina Južnog Vijetnama tiče, u razdoblju od [[1964]]. do [[1975]]. godine Rummel procijenjuje da je otprilike 1500 ljudi ubijeno tokom prisilnog preseljavanja 1 200 000 civila i da je dodatnih 5000 zatvorenika umrlo uslijed lošeg tretmana te da je vojska Južnog Vijetnama pogubila oko 30.000 onih koje je smatrala [[komunisti]]ma ili koji su se borili za "krivu stvar". Dodatnih 6000 civila poginulo je uslijed razornih bombardiranja. Procjenjuje se da su trupe Južnog Vijetnama sveukupno uzrokovale između 42.000 i 118.000 [[smrt]]i.<ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB6.1B.GIF Rummel 1997] Lines 540, 556, 563, 566, 569, 575</ref> U svojoj knjizi ''Kill Anything that Moves'' iz [[2013]]. godine autor Nick Turse objašnjava da su nemilosrdan nagon prema što većem broju mrtvih tijela, raširena upotreba slobodne paljbe u regiji, pravila vođenja borbe u kojima su civili koji su bježali pred vojnicima ili helikopterima bili smatrani pripadnicima Vietkonga te općenito raširen prijezir vijetnamskog naroda prema [[Amerikanci]]ma doveli do masovnih civilnih žrtava i endemskih ratnih zločina počinjenih od strane američkih trupa.<ref name = "Turse 2013 251">{{Harvnb|Turse|2013|p=251}}.</ref> Jedan takav primjer kojeg Turse citira je onaj iz operacije ''Speedy Express'' koju je provela 9. pješačka divizija, a koju je John Paul Vann opisao kao "mnogi Mai Laievi".<ref name = "Turse 2013 251"/> Detaljan citat: {{Quote box |width=90% |align=center |quote=Kapetan ratnog zrakoplovstva Brian Wilson vidio je rezultate iz prve ruke. "Bilo je to oličenje nemorala... Jedanput sam brojao tijela nakon zračnog napada - koji su uvijek završavali s ispucavanjem dvaju bombi napalma koje bi jednostavno spalile sve što je preostalo - i nabrojao sam šezdeset i dva tijela. U svom izvještaju napisao sam da je bilo mnogo žena između petnaest i dvadeset i pet godina starosti i mnogo djece - koja su se obično nalazila u naručju svojih majki ili vrlo blizu njih - te mnogo staraca." Kada je poslije pročitao svoj izvještaj o mrtvima, ustanovio je da u njemu piše da je bilo 130 mrtvih pripadnika Vietkonga.<ref name = "Turse 2013 212">{{Harvnb|Turse|2013|p=212}}.</ref>}} === Ratni zločini Južne Koreje === Vojne snage [[Južna Koreja|Južne Koreje]] također su odgovorne za ratne zločine počinjene u vrijeme Vijetnamskog rata. Jedan od masakara bio je onaj u Tây Vinh tokom kojeg su postrojbe Južne Koreje ubile 1200 nenaoružanih civila u razdoblju od [[12. 2.]] do [[17. 3.]] [[1966]]. godine u selu Binh An (danas Tây Vinh), jednoj od provincija Južnog Vijetnama.<ref name="autogenerated1">{{cite web |url=http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html |title=한겨레 21 |publisher=Hani.co.kr |date=15. 2. 1966. |accessdate=24. 2. 2014 |archive-date=2011-07-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110722140702/http://www.hani.co.kr/h21/vietnam/eng-jujoo.html }}</ref> Drugi primjer južnokorejskih ratnih zločina je masakr u Gò Dàiju gdje je ubijeno 380 civila dana [[26. 2.]] 1966. godine.<ref name="autogenerated1"/> == Posljedice sukoba == === Događaji u jugoistočnoj Aziji === [[Datoteka:35 Vietnamese boat people 2.JPEG|thumb|upright|right|Izbjeglice bježe iz [[Vijetnam]]a [[1984]]. godine.]] Dana [[2. 7.]] [[1976]]. godine [[Sjeverni Vijetnam|Sjeverni]] i [[Južni Vijetnam]] službeno su ujedinjeni u [[Vijetnam|Socijalističku Republiku Vijetnam]].<ref name="Robbers 1021">{{cite book|last=Robbers|first=Gerhard|title=Encyclopedia of world constitutions|url=http://books.google.com/?id=M3A-xgf1yM4C&pg=PA1021|accessdate=1. 7. 2011.|date=30. 1. 2007. |publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-6078-8|page=1021}}</ref> Nakon [[Komunizam|komunističkog]] preuzimanja između 1,000.000 i 2,500.000<ref name="Desbarats">Desbarats, Jacqueline. "Repression in the Socialist Republic of Vietnam: Executions and Population Relocation", iz ''The Vietnam Debate'' (1990.) autora Johna Mortona Moorea. "Zbog izjave Nguyena Coa Tacha iz 1985. godine sada znamo da je 2,500.000, a ne samo 1,000.000 ljudi poslano u logore za preodgoj... zapravo, vjerojatno je više od 100.000 Vijetnamaca bilo žrtvama izvansudskih smaknuća u posljednjih deset godina... vjerojatnije je minimalno 1,000.000 Vijetnamaca bilo žrtvama prisilnog premještanja stanovništva."</ref> Južnih Vijetnamaca poslano je u logore za preodgoj, a procjenjuje se da je tamo [[smrt|umrlo]] oko 165.000 zatvorenika.<ref>Anh Do and Hieu Tran Phan, [http://dartcenter.org/content/camp-z30-d-survivors Camp Z30-D: The Survivors], ''Orange County Register'', 29. 4. 2001.</ref><ref>Također pogledati Nghia M. Vo, ''The Bamboo Gulag: Political Imprisonment in Communist Vietnam'' (McFarland, 2004.)</ref> [[Smaknuće|Pogubljeno]] je između 50.000 i 100.000 Južnih Vijetnamaca.<ref name="Desbarats"/><ref>Morris, Stephen J. [http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf Glastnost and the Gulag: The Numbers Game] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130201082144/http://www.paulbogdanor.com/left/vietnam/morris.pdf |date=2013-02-01 }}, ''Vietnam Commentary'', maj - juni 1988.</ref><ref>''Human Events'', 27. 8. 1977.</ref> Analitičar političkih egzekucija R. J. Rummel procijenio je da je otprilike 50.000 stanovnika Južnog Vijetnama koji su bili poslani u "nove ekonomske zone" umrlo od [[Prisilni rad|prisilnog rada]]<ref name="Rummel"/> od sveukupno 1,000.000 ljudi koji su se tamo nalazili.<ref name="Desbarats"/> Prema informacijama [[UNHCR|UNHCR-a]] između 200.000 i 400.000 Vijetnamaca umrlo je u čamcima i brodovima na moru pokušavajući prebjeći iz Vijetnama.<ref>Associated Press, 23. 6. 1979., ''San Diego Union'', 20. 7. 1986. Vidjeti još Nghia M. Vo, ''The Vietnamese Boat People'' (2006.), 1954. i 1975. – 1992., McFarland.</ref> Glavni grad [[Kambodža|Kambodže]], [[Phnom Penh]], pao je pod komunističku vlast [[Crveni Kmeri|Crvenih Kmera]] dana [[17. 4.]] [[1975]]. godine. Pod vodstvom [[Pol Pot|Pola Pota]] Crveni Kmeri u konačnici će od sveukupne populacije od 8,000.000 stanovnika [[ubojstvo|ubiti]] između 1,000.000 i 3,000.000 Kambodžanaca u ''Poljima smrti''.<ref name = "Sliwinski 1995"/><ref name="Banister, Judith 1993"/><ref name=autogenerated2>Heuveline, Patrick (2001.). "The Demographic Analysis of Mortality in Cambodia." In Forced Migration and Mortality, eds. Holly E. Reed and Charles B. Keely. Washington, D.C.: National Academy Press. Heuveline suggests that a range of 1.17–3.42 million people were killed.</ref><ref name="Bruce Sharp">{{cite web|last=Sharp|first=Bruce|title=Counting Hell: The Death Toll of the Khmer Rouge Regime in Cambodia|date=1. 4. 2005.|url=http://www.mekong.net/cambodia/deaths.htm|accessdate =16. 2. 2013}}</ref> Minimalno 1 386 734 žrtvava pronađeno je u masovnim grobnicama dok se prema demografskoj analizi može zaključiti da je politika toga režima uzrokovala između 1,7 i 2,5 miljiuna prisilnih smrti (uključujući smrti uzrokovane bolešću ili glađu).<ref name="Bruce Sharp"/> Nakon učestalih pograničnih sukoba [[1978]]. godine, Vijetnam je napao Kambodžu i svrgnuo režim Crvenih Kmera u [[Kambodžansko-vijetnamski rat|kambodžansko-vijetnamskom ratu]]. Vijetnamci su postavili novu vladu koju su vodili prebjezi iz Crvenih Kmera, a koja je ubila desetine hiljada i porobila stotine hiljada stanovnika.<ref name = "Etcheson 2005 24,27">{{Harvnb|Etcheson|2005|pp=24, 27}}.</ref> Kao odgovor na navedeno, [[Kina]] je napala Vijetnam [[1979]]. godine. Te dvije zemlje vodile su kratki pogranični rat poznat pod imenom [[kinesko-vijetnamski rat]]. Od [[1978.]] do [[1979]]. godine otprilike 450.000 etničkih [[Kinezi|Kineza]] napustilo je Vijetnam koristeći brodove kao izbjeglice ili su bili izbačeni duž granice s Kinom.<ref>[https://web.archive.org/web/20090327054154/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/4130.htm Vietnam (03/09)]. U.S. Department of State.</ref> U decembru 1975. godine komunistički [[Pathet Lao]] svrgnuo je rojalističku vladu Laosa i uspostavio [[Laos|Demokratsku republiku Lao naroda]].<ref>{{cite web |url = https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |title = CIA – The World Factbook – Laos |accessdate = 11. 6. 2008 |archive-date = 2010-12-29 |archive-url = https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |dead-url = yes }}</ref> Konflikti između pobunjenika Hmonga i Pathet Laoa nastavili su se, ali u izoliranim slučajevima. Vlada Laosa je skupa s vojskom republike Vijetnam<ref>{{cite web| url=http://www.unpo.org/article/5095| author=Unrepresented Nations and Peoples Organization| accessdate=20 April 2011| title=WGIP: Side event on the Hmong Lao, at the United Nations| archive-date=2019-05-03| archive-url=https://web.archive.org/web/20190503153605/https://unpo.org/article/5095| url-status=dead}}</ref><ref>Jane Hamilton-Merritt, ''Tragic Mountains: The Hmong, the Americans, and the Secret Wars for Laos'', 1942. – 1992. (Indiana University Press, 1999.), str. 337. - 460.</ref> optužena za počinjenje [[genocid]]a protiv naroda Hmong - od sveukupno 400.000 ljudi ubijeno je njih gotovo 100.000.<ref>''Forced Back and Forgotten'' (Lawyers' Committee for Human Rights, 1989.), str. 8.</ref><ref>[http://www.hawaii.edu/powerkills/SOD.TAB15.1D.GIF Statistics of Democide] Rudolph Rummel</ref> U razdoblju od 1975. do [[1996]]. godine u [[SAD|Sjedinjene Države]] naselilo se otprilike 250.000 Lao izbjeglica iz [[Tajland]]a, uključujući i 130.000 pripadnika naroda Hmong.<ref>[https://web.archive.org/web/20090715000755/http://www.state.gov/r/pa/ei/bgn/2770.htm Laos (04/09)]. U.S. Department of State.</ref> Tokom Indokineske izbjegličke krize preko 3,000.000 ljudi napustilo je Vijetnam, Laos i Kambodžu. Većina zemalja [[Azija|Azije]] nije htjela prihvatiti te izbjeglice koje su uglavnom bježale brodovima.<ref>"[http://www.migrationpolicy.org/article/migration-asia-pacific-region Migration in the Asia-Pacific Region]". Stephen Castles, University of Oxford. Mark J. Miller, University of Delaware. Juli 2009.</ref> Između 1975. i [[1998]]. godine procijenjeno je da je 1,200.000 izbjeglica iz Vijetnama i ostalih južnoistočnih azijskih zemalja pobjeglo u Sjedinjene Države, dok su [[Kanada]], [[Australija]] i [[Francuska]] prihvatile preko 500.000. Kina je prihvatila oko 250.000 izbjeglica.<ref>{{Cite book| first = William Courtland| last = Robinson| title = Terms of refuge: the Indochinese exodus & the international response| url = http://books.google.com/?id=_rjiOXMRd4sC&pg=PA127| publisher = Zed Books| year = 1998.| page = 127| isbn = 1-85649-610-4}}</ref> Godine [[1988]]. Vijetnam je pogodila masovna glad koja je utjecala na milijune stanovnika.<ref>Crossette, Barbara, [http://www.nytimes.com/1988/05/15/world/hanoi-citing-famine-fears-seeks-emergency-aid.html?src=pm Hanoi, Citing Famine Fears, Seeks Emergency Aid], ''The New York Times'', 15. 5. 1988.</ref> U Aziji je Vijetnam igrao sličnu ulogu kao [[Kuba]] u [[Latinska Amerika|Latinskoj Americi]]: podupirao je lokalne revolucionarne grupe te bio sjedište sovjetskog komunističkog stila.<ref>Van, Canh Nguyen; Cooper, Earle (1983.). ''Vietnam under Communism, 1975. – 1982.'', str. 229. Hoover Press. {{ISBN|9780817978518}}.</ref> Ostaci rata (uglavnom eksplozivne naprave) i danas ubijaju ljude. Prema podacima vijetnamske vlade otprilike 42.000 ljudi poginulo je od zaostalih mina i drugih eksplozivnih naprava nakon završetka sukoba.<ref>{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.co.uk/2012/12/03/vietname-war-bomb-explodes_n_2229727.html| title= Vietnam War Bomb Explodes Killing Four Children |publisher=Huffington Post|date=3. 12. 2012.}}</ref><ref>[http://www.theaustralian.com.au/news/latest-news/vietnam-war-shell-explodes-kills-two-fishermen/story-fn3dxix6-1226046291270 Vietnam war shell explodes, kills two fishermen] The Australian (28. 4. 2011.)</ref> Godine [[2012]]. prema izvještajima aktivista i vladinih službenih dokumenata od bombi i ostalih eksplozivnih naprava skrivenih tokom rata poginulo je oko 500 ljudi u Vijetnamu, Laosu i Kambodži.<ref>{{cite web| url=http://www.huffingtonpost.com/2013/08/14/vietnam-war-bombs_n_3755066.html|title= Vietnam War Bombs Still Killing People 40 Years Later|publisher=The Huffington Post|date=14. 8. 2013.}}</ref> Kemijska supstanca poznata pod imenom ''Agent Orange'' i druge vrste kemikalija također su uzele veliki broj žrtava i odgovorne su za ozlijede stanovništva tokom godina nakon završetka sukoba, uključujući i američke zrakoplovne snage koje su s njima baratale. Dana [[9. 8.]] [[2012]]. Sjedinjene Države i Vijetnam započeli su zajedničku operaciju čišćenja toksičnih kemikalija na dijelu međunarodnog aerodroma Danang što je označilo prvo američko uplitanje u čišćenje kemijske supstance ''Agent Orange'' u Vijetnamu od završetka sukoba.<ref>{{cite web|url=http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|title=U.S. starts its first Agent Orange cleanup in Vietnam|publisher=Reuters|date=9. 8. 2012.|access-date=2014-11-02|archivedate=2014-10-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20141030125144/http://www.reuters.com/article/2012/08/09/us-vietnam-usa-agentorange-idUSBRE87803K20120809|deadurl=yes}}</ref> === Posljedice za SAD === [[Datoteka:Vietnamprotestors.jpg|thumb|Prosvjedi protiv Vijetnamskog rata ispred [[Pentagon]]a u oktobru [[1967]]. godine.]] U razdoblju nakon rata [[Amerikanci]] su se borili sami sa sobom kako bi absorbirali lekcije svog vojnog uplitanja.<ref>Gerdes (ed). ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' str. 14. – 15.</ref> Jedan od glavnih vojnih arhitekata sukoba, general Maxwell Taylor, je napisao: "Prvo i osnovno - mi nismo poznavali sami sebe. Mislili smo da odlazimo u još jedan [[Korejski rat]], ali ovo je bila potpuno drugačija zemlja. Drugo - nismo poznavali naše južnovijetnamske saveznike... A o [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernom Vijetnamu]] znali smo gotovo ništa. Tko je uopće bio [[Ho Ši Min]]? Nitko to zapravo nije znao. Dok ne upoznamo svog neprijatelja, svoje saveznike i sami sebe, bolje nam je da se držimo podalje od ovog prljavog posla. To je vrlo opasno."<ref name = "Karnow 1997 23">{{Harvnb|Karnow|1997|p=23}}.</ref><ref>Taylor paraphrases Sun Tzu, ''The Art of War'', trans. Samuel B. Griffith. Oxford, UK. Oxford University Press, 1963.</ref> Predsjednik [[Ronald Reagan]] izmislio je termin ''Vijetnamski sindrom'' kako bi opisao nevoljkost američke javnosti i političara da podupiru američke međunarodne intervencije poslije Vijetnama. Prema nekim mišljenjima "odgovornost ultimativne propasti ove politike (američkog povlačenja iz [[Vijetnam]]a) ne leži u onima koji su se borili, već u onima koji su sjedili u [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresu]]...".<ref>{{cite web | archiveurl = https://web.archive.org/web/20090331152606/http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | archivedate = 2009-03-31 | url = http://www.vietnamwar.com/presidentnixonsrole.htm | title = President Richard Nixon's Role in the Vietnam War | publisher = Vietnam War | accessdate = 17. 10. 2009 | deadurl = no }}</ref> Suprotno tome, službena historija američke vojske ističe: "Činilo se kao da su vojne taktike često postojale same za sebe, a ne kao dio veće strategije i ciljeva. U Vijetnamu je vojska doživjela taktičke uspjehe i strateške neuspjehe... Naslijeđe Vijetnamskog rata može biti lekcija da jedinstveni historijski, politički, kulturološki i drušveni faktori uvijek budu uništeni od strane vojske... Uspjeh ne počiva samo na vojnom progresu već i na točnoj analizi prirode određenog sukoba, razumijevanju neprijateljske strategije i procjeni jačine i slabosti saveznika. Nova poniznost i sofisticiranost mogli bi stvoriti najbolje dijelove kompleksnog naslijeđa koje ostaje vojsci nakon dugačkog i žestokog rata u Vijetnamu".<ref name = "Demma 1989"/> [[Datoteka:Marine da nang.jpg|left|thumbnail|upright|Mladi [[Američki marinci|Američki marinac]] čeka na plaži tokom iskrcavanja u [[Da Nang]]u, [[3. 8.]] [[1965]]. godine.]] Američki državni tajnik [[Henry Kissinger]] u tajnom memorandumu predsjedniku [[Gerald Ford|Geraldu Fordu]] napisao je: "Što se vojne taktike tiče moramo iznijeti zaključak da naše oružane snage nisu bile spremne za ovakvu vrstu rata. Čak niti specijalne postrojbe koje su stvorene za ovakvo ratovanje nisu uspjele u svom zadatku."<ref>{{cite web | url = http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | title = Lessons of Vietnam – Secret Memoranda to The President of the United States by Secretary of State Henry Kissinger | date = ca. 12. 5. 1975 | page = 3 | accessdate = 11. 6. 2008 | archivedate = 2007-06-09 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm | deadurl = yes }}</ref> Čak je i ministar obrane Robert McNamara zaključio da je "mišljenje o vojnoj pobjedi američkih snaga u Vijetnamu bila opasna iluzija."<ref name = "McNamara 1999 368">{{Harvnb|McNamara|1999|p=368}}.</ref> Pojavile su se sumnje u efikasnost velikih, razornih i dugotrajnih [[Bombardiranje|bombardiranja]]. Predstojnik vojnog stožera Harold Keith Johnson je napisao: "Ako smo išta naučili iz Vijetnama, naučili smo da zračna sila ne može riješiti stvar."<ref name="Buzzano">Quoted in Bob Buzzano. {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War, Myths Keep Us from Coming to Terms with Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008. |publisher = The Baltimore Sun Times |date = 17. 4. 2000. |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }}</ref> Čak je i general [[William Westmoreland]] priznao da je bombardiranje bilo izrazito neefikasno. Zaključio je: "I danas sumnjam da bi Sjeverni Vijetnam popustio."<ref name="Buzzano"/> Nemogućnost dovođenja [[Hanoi]]ja za pregovarački stol također je ukazala na još jednu lošu procjenu [[SAD|SAD-a]]. Sjevernjački vođe bili su sastavljeni od čvrstih [[Komunisti|komunista]] koji su se borili preko trideset godina. Porazili su [[Francuzi|Francuze]], a njihova ustrajnost kao [[Nacionalizam|nacionalista]] i komunista bila je jaka. Ho Ši Min je navodno rekao: "Možete ubiti deset mojih ljudi za svakog jednog kojeg ubijem ja... Ali čak i u takvim okolnostima vi ćete biti ti koji će izgubiti, a ja ću izaći kao pobjednik."<ref name = "Karnow 1997 17">{{Harvnb|Karnow|1997|p=17}}.</ref> [[Datoteka:OperationHueCity1967wounded.jpg|thumb|Marincu previjaju rane tokom operacija u gradu Hue [[1968]]. godine.]] Vijetnamski rat također je doveo u pitanje amerčku vojnu doktrinu. General [[Američki marinci|marinaca]] Victor H. Krulak izrazito je kritizirao Westmorelandovu strategiju nazvavši je "gubitkom američkih života... s malom šansom za uspjeh."<ref name="Buzzano"/> Uz to pojavile su se i sumnje u mogućnost američkog vojnog obučavanja stranih vojski. Između [[1965]]. i [[1975]]. godine SAD su potrošile 111 bilijuna [[Američki dolar|dolara]] na rat<ref>{{Cite journal |url=http://fpc.state.gov/documents/organization/108054.pdf |title=CRS Report to Congress : Costs of Major U.S. Wars|author=Stephen Daggett|date= 2008-07-24 |publisher=Foreign press center, US Department of State|ref=harv}} (Order Code RS22926, see table on page 2/5).</ref> što je rezultiralo velikim saveznim deficitom budžeta. U Vijetnamskom ratu sudjelovalo je preko 3,000.000 Amerikanaca od kojih je otprilike 1,500.000 sudjelovalo u pravim bitkama.<ref>"[http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node/7 Echoes of Combat: The Vietnam War in American Memory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120508201447/http://www.stanford.edu/group/fredturner/cgi-bin/drupal/?q=node%2F7 |date=2012-05-08 }}". Stanford University.</ref> James E. Westheider je napisao: "Na vrhuncu američke upletenosti u sukob [[1968]]. godine, u Vijetnamu se nalazilo 543.000 američkog vojnog osoblja, ali samo 80.000 njih smatralo se borbenim trupama."<ref name = "Westheider 2007 78">{{Harvnb|Westheider|2007|p=78}}.</ref> Od [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] vojnu obvezu u SAD-u kontrolirao je sam [[Predsjednik SAD-a|Predsjednik]], ali je to završilo [[1973]]. godine. Do kraja rata sveukupno je poginulo 58.220 Amerikanaca,<ref group=A name=USd&w /> više od 150.000 bilo ih je ranjeno, a minimalno 21.000 završila je s nekim oblikom invaliditeta.<ref name="Digital History">[https://web.archive.org/web/20080505035502/http://www.digitalhistory.uh.edu/database/article_display.cfm?HHID=513 The War's Costs]. Digital History.</ref> Prosječna starost američkih trupa ubijenih u Vijetnamu je iznosila 23,11 godina starosti.<ref>Combat Area Casualty File, November 1993. (The CACF is the basis for the Vietnam Veterans Memorial, i.e. The Wall), Center for Electronic Records, National Archives, Washington, D.C.</ref> Prema Daleu Kueteru "od svih ubijenih Amerikanaca, 86,3 posto je bilo bijelaca te 12,5 posto [[Afroamerikanci|Afroamerikanaca]] i pripadnika drugih rasa."<ref name=Kueter2007>{{Cite book| first = Dale| last = Kueter| title = Vietnam Sons: For Some, the War Never Ended| url = http://books.google.com/?id=wAXvYWx5QxUC&pg=PR8| publisher = AuthorHouse| year = 2007.| isbn = 1-4259-6931-3}}{{Dead link|date=January 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Otprilike 830.000 vijetnamskih veterana obolilo je od nekog stupnja [[PTSP|PTSP-a]] poslije sukoba.<ref name="Digital History" /> Procjenjuje se da je otprilike 125.000 Amerikanaca pobjeglo u [[Kanada|Kanadu]] kako bi izbjegli odlazak u rat<ref>{{Cite news|url= http://abcnews.go.com/WNT/story?id=1325339 |title = War Resisters Remain in Canada with No Regrets |work = ABC News|date = 19. 11. 2005.|accessdate =26. 2. 2010.}}</ref> te da je dodatnih 50.000 vojnika [[Dezerter|dezertiralo]].<ref>[http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 Vietnam War Resisters in Canada Open Arms to U.S. Military Deserters] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140812205654/http://news.newamericamedia.org/news/view_article.html?article_id=24009b4dc8fe8dadcfa96c37bce9dea6 |date=2014-08-12 }}. Pacific News Service. 28. 6. 2005.</ref> Predsjednik [[Jimmy Carter]] je [[1977]]. godine potpisao puni i bezuvjetni oprost svima onima koji su bježali ili dezertirali tokom Vijetnamskog rata.<ref>{{cite web|url = http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm |title = Proclamation 4483: Granting Pardon for Violations of the Selective Service Act |accessdate =11. 6. 2008}} By The President of the United States of America, ''A Proclamation Granting Pardon For Violations of the Selective Services Act, 4 August 1964 To 28 March 1973.'' 21. 1. 1977.</ref> Do [[2013]]. godine američka vlada na vijetnamske veterane i njihove obitelji i preživjele troši više od 22 bilijuna dolara godišnje.<ref name="AP 2013">{{Cite news |title=US still making payments to relatives of Civil War veterans, analysis finds |date=20. 3. 2013. |agency=[[Associated Press]] |newspaper=Fox News |url=http://www.foxnews.com/us/2013/03/20/us-still-paying-for-costs-civil-war-analysis-finds/ }}</ref><ref>{{Cite news |title=Iraq, Afghanistan Wars Will Cost U.S. 4–6 Trillion Dollars: Report |author=Jim Lobe |agency=[[Inter Press Service]] |date=30. 3. 2013.|url=http://www.ipsnews.net/2013/03/iraq-afghanistan-wars-will-cost-u-s-4-6-trillion-dollars-report/ }}</ref> === Broj žrtava === Procjene ukupnog broja žrtava Vijetnamskog sukoba variraju ovisno o izvorima, a prema jednom od njih sveukupno je poginulo 3,800.000 ljudi tokom rata.<ref>{{cite news |title=fifty years of violent war deaths: data analysis from the world health survey program: BMJ |url=http://www.bmj.com/content/336/7659/1482| date=23. 4. 2008.|accessdate=5. 1. 2013.}} Prema dostupnim podacima u razdoblju od 1955. do 2002. godine zabilježeno je 5,400.000 nasilnih smrti uslijed vođenja ratova... 3,800.000 samo u Vijetnamu.</ref> Između 195.000 i 430.000 civila iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] te između 50.000 i 65.000 civila [[Sjeverni Vijetnam|Sjevernog Vijetnama]] poginulo je u ratu. Tokom sukoba [[Vietkong]] je izgubio između 171.331 i 220.357 ljudi.{{Harvnb|Thayer|1985|p=106}}.</ref> Službena brojka [[Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država|Ministarstva obrane SAD-a]] o ubijenim [[komunisti]]čkim snagama tokom Vijetnamskog rata između [[1965]]. i [[1974]]. godine iznosi 950,765. Službenici ministarstva vjeruju da je taj broj napumpan za minimalno 30 posto. Uz to, Guenter Lewy ističe da su jedna trećina ubijenih "neprijatelja" najvjerojatnije civili te zaključuje da je stvarna brojka [[smrt]]i komunističkih vojnih snaga vjerojatno bliža brojci od 444.000. Prema detaljnoj demografskoj studiji izračunato je da se sveukupna brojka smrti svih sudionika vijetnamskog sukoba kreće između 791.000 i 1,141.000 žrtava.<ref name="Hirschman"/> Između 240.000 i 300.000 Kambodžanaca, oko 60.000 pripadnika [[Lao narod]]a<ref>{{Harvnb|Obermeyer|Murray|Gakidou|2008}}.</ref> te 58,220 [[Amerikanci|Amerikanaca]] poginulo je tokom rata u Vijetnamu. === Popularna kultura === Vijetnamski rat korišten je za potrebe [[Televizija|televizije]], [[film]]a, [[Video igra|video igrica]] i [[Književnost|literature]] u zemljama sudionicama sukoba. U [[SAD|američkoj]] popularnoj kulturi izraz ''Ludi vijetnamski veteran'' (eng. ''Crazy Vietnam Veteran'') koji opisuje izluđenog ili mentalno poremećenog čovjeka zbog njegovih osobnih iskustava u sukobu postao je čest izraz u upotrebi nakon rata. Jedan od prvih velikih filmova o Vijetnamskom ratu je bio proamerički [[Zelene beretke (1968)|Zelene beretke]] iz [[1968]]. godine redatelja i glavnog glumca [[John Wayne|Johna Waynea]]. Tokom [[1970-ih]] i [[1980-ih]] godina snimljen je niz filmova čija se tema na ovaj ili onaj način doticala sukoba u Vijetnamu uključujući [[Lovac na jelene|Lovca na jelene]] redatelja [[Michael Cimino|Michalea Cimina]] iz [[1978]]. godine, [[Apokalipsa danas|Apokalipsu danas]] redatelja [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]] iz [[1979]]. godine, [[Vod smrti]] redatelja [[Oliver Stone|Olivera Stonea]] iz [[1986]]. godine (temeljenog na njegovim osobnim iskustvima), [[Full Metal Jacket]] redatelja [[Stanley Kubrick|Stanleyja Kubricka]] iz [[1987]]. godine, [[Hamburger Hill]] iz 1987. godine i [[Žrtve rata]] iz [[1989]]. godine. Noviji filmovi koji se dotiču teme Vijetnamskog rata su [[Bili smo vojnici]] iz [[2002]]. te ''Rescue Dawn'' iz [[2007]]. godine. Rat je također znatno utjecao i na generaciju glazbenika u [[Vijetnam]]u i SAD-u s obje strane - antiratne i pro/antikomunističke. Glazbena skupina Country Joe and the Fish snimila je pjesmu ''I-Feel-Like-I'm-Fixin'-To-Die Rat / The "Fish" Cheer'' iz [[1965]]. godine koja je brzo postala jedna od najutjecajnijih himni antiratnih prosvjeda. Trinh Cong Son bio je poznati kantautor iz [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] poznat po svojim antiratnim pjesmama. == Povezano == * [[Tuneli Cu Chija]] * [[Ho Ši Minov put]] == Napomene == {{Reflist|group="A"|30em}} == Izvori == {{izvori|4}} == Literatura == === Primarni izvori === {{div col}} {{Refbegin|30em|indent=yes}} * Carter, Jimmy. ''[http://www.usdoj.gov/pardon/carter_proclamation.htm By The President Of The United States Of America, A Proclamation Granting Pardon For Violations Of The Selective Service Act], 4. 8. 1964. do 28. 3. 1973.'' (21. 1. 1977.) * Central Intelligence Agency. "[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history Laos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101229000748/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/la.html#history |date=2010-12-29 }}", ''CIA World Factbook''' * [http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&sid=1880539 Cora Weiss Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714050220/http://guides.lib.jjay.cuny.edu/content.php?pid=227219&sid=1880539 |date=2014-07-14 }} (materijali koji se odnose na otpor prema ratu i mirovne aktivnosti tokom Vijetnamskog rata), Lloyd Sealy Library Special Collections, John Jay College of Criminal Justice * Eisenhower, Dwight D. ''Mandate for Change.'' (1963.) predsjednički politički memoar * Ho, Chi Minh. "Vietnam Declaration of Independence", ''Selected Works.'' (1960. – 1962.) * LeMay, General Curtis E. and Kantor, MacKinlay. ''Mission with LeMay'' (1965.) autobiografija kontroverznog bivšeg Predsjednika združnog stožera američke ratne avijacije * Kissinger, United States Secretary of State Henry A. [http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm "Lessons on Vietnam", (1975.) secret memoranda to U.S. President Ford] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070609093415/http://www.ford.utexas.edu/library/exhibits/vietnam/750512a.htm |date=2007-06-09 }} * {{Cite book|last=O'Connell|first=Kim A.|year=2006.|title=Primary Source Accounts of the Vietnam War|url=https://archive.org/details/primarysourceacc0000ocon|location=Berkeley Heights, New Jersey|publisher=MyReportLinks.com|isbn=978-1-598-45001-9|ref=harv}} * McCain, John. ''[[Faith of My Fathers: A Family Memoir]]'' (1999.) :Marshall, Kathryn. ''In the Combat Zone: An Oral History of American Women in Vietnam, 1966–1975'' (1987.) * Martin, John Bartlow. ''Was Kennedy Planning to Pull out of Vietnam?'' (1964.) usmena historija za Knjižnicu Johna F. Kenneyja, vrpca V, čin 1. * Myers, Thomas. ''Walking Point: American Narratives of Vietnam'' (1988.) * ''Public Papers of the Presidents, 1965'' (1966.) službeni dokumenti američkih predsjednika. * Schlesinger, Arthur M. Jr. ''Robert Kennedy and His Times.'' (1978.) svjedočanstva iz prve ruke o Kennedyjevoj administraciji jednog njezinog predstavnika * Sinhanouk, Prince Norodom. "Cambodia Neutral: The Dictates of Necessity." ''Foreign Affairs.'' (1958.) opisuje geopolitičku situaciju Kambodže * Tang, Truong Nhu. ''A Viet Cong Memoir'' (1985.) * Terry, Wallace, ed. ''Bloods: An Oral History of the Vietnam War by Black Veterans'' (1984.) * {{Cite book|ref=harv|last=Truong|first=Như Tảng; David Chanoff, Van Toai Doan|authorlink=Trương Như Tạng|title=A Vietcong memoir|url=https://archive.org/details/vietcongmemoir00trng|edition=1985|year=1985|publisher=[[Harcourt Brace Jovanovich]]|isbn=978-0-15-193636-6}}<small>- Ukupno stranica: 350 </small> * The landmark series Vietnam: A Television History, first broadcast in 1983, is a special presentation of the award-winning PBS history series, American Experience. * ''The Pentagon Papers'' (Gravel ed. 5 vol 1971.); kombinacija narativnih i tajnih dokumenata prikupljenih od strane Pentagona. [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html excerpts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180818075800/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/pentagon/pent1.html |date=2018-08-18 }} * U.S. Department of State. ''Foreign Relations of the United States'' (kolekcija službenih tajnih dokumenata) * U.S. Department of Defense and the House Committee on Armed Services. ''U.S.-Vietnam Relations, 1945. – 1967.'' Washington, D.C. Department of Defense and the House Committee on Armed Services, 1971., 12 volumes. {{refend}} {{div col end}} === Sekundarni izvori === {{div col}} {{Refbegin|30em|indent=yes}} * {{Cite book|last=Anderson|first=David L.|year=2004.|title=Columbia Guide to the Vietnam War|url=https://archive.org/details/isbn_9780231114929|location=New York|publisher=Columbia University Press|isbn=0-231-11492-3|ref=harv}} * Angio, Joe. ''Nixon a Presidency Revealed'' (2007.) Televizijski dokumentarac History Channela * {{Cite book |last= Appy |first= Christian G. |authorlink= Christian G. Appy |year= 2006. |title= Vietnam: The Definitive Oral History, Told from All Sides |url= https://archive.org/details/vietnamdefinitiv0000appy |location= London |publisher= Ebury Press |isbn= 978-0-091-91011-2 |ref= harv }} * Baker, Kevin. "Stabbed in the Back! The past and future of a right-wing myth", ''Harper's Magazine'' (juni 2006.) {{cite web |url = http://www.harpers.org/archive/2006/06/0081080 |title = Stabbed in the back! The past and future of a right-wing myth (Harper's Magazine) |accessdate = 11. 6. 2008. |archive-date = 2012-10-19 |archive-url = https://web.archive.org/web/20121019134514/http://harpers.org/archive/2006/06/0081080 }} * {{Cite book |last= Berman |first= Larry |year= 1989. |title= Lyndon Johnson's War: The Road to Stalemate in Vietnam |url= https://archive.org/details/lyndonjohnsonswa00berm |location= New York |publisher= W. W. Norton & Company |isbn= 978-0-393-02636-8 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Blaufarb |first= Douglas S. |year= 1977. |title= The Counterinsurgency Era: U.S. Doctrine and Performance, od 1950. do danas |url= https://archive.org/details/counterinsurgenc00doug |location= New York |publisher= Free Press |isbn= 978-0-029-03700-3 |ref= harv }} * ———. ''The Counterinsurgency Era'' (1977.) historija uplitanja Kennedyjeve administracije u Južni Vijetnam. * Brigham, Robert K. ''Battlefield Vietnam: A Brief History'' interaktivna web stranica PBS-a * {{Cite book|last=Brocheux|first=Pierre|title=Ho Chi Minh: a biography|url=https://archive.org/details/hochiminhbiograp00broc|year=2007.|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-85062-9|page=[https://archive.org/details/hochiminhbiograp00broc/page/198 198]|ref=harv}} * Buckley, Kevin. [http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html "Pacification's Deadly Price"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120510130004/http://chss.montclair.edu/english/furr/Vietnam/buckley.html |date=2012-05-10 }}, ''Newsweek'', 19. 6. 1972. <!--accessed 5. 8. 2008.--> * Buzzanco, Bob. "25 Years After End of Vietnam War: Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam", ''The Baltimore Sun'' (17. 4. 2000.) {{cite web |url = http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |title = 25 Years After End of Vietnam War Myths Keep Us From Coming To Terms With Vietnam |accessdate = 11. 6. 2008 |archivedate = 2008-06-05 |archiveurl = https://web.archive.org/web/20080605195117/http://www.commondreams.org/views/041700-106.htm |deadurl = yes }} * {{Cite book |last= Carney |first= Timothy |year= 1989. |chapter= The Unexpected Victory |title= ''In Karl D. Jackson, ed.,'' Cambodia, 1975. – 1978.: Rendezvous with Death ''(pp.&nbsp;13–35)'' |location= Princeton, New Jersey |publisher= Princeton University Press |isbn= 978-0-691-07807-6 |ref= harv }} * Church, Peter ed. ''A Short History of South-East Asia'' (2006.). * Cooper, Chester L. ''The Lost Crusade: America in Vietnam'' (1970.) bilješke o događajima iz Washingtona. * {{Cite book |last= Courtwright |first= David T. |year= 2005 |title= Sky as Frontier: Adventure, Aviation, and Empire |url= https://archive.org/details/skyasfrontieradv0000cour |location= College Station, Texas |publisher= Texas A&M University Press |isbn= 978-1-585-44384-0 |ref= harv }} * {{Cite journal |last= Crook |first= John R. |year= 2008 |title= Court of Appeals Affirms Dismissal of Agent Orange Litigation |url= https://archive.org/details/sim_american-journal-of-international-law_2008-07_102_3/page/662 |journal= American Journal of International Law |volume= 102 |number= 3 |pages= 662–664 |jstor= 20456664 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Demma |first= Vincent H. |year= 1989 |chapter= The U.S. Army in Vietnam |chapterurl= http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm |title= ''In'' [http://www.history.army.mil/books/AMH/amh-toc.htm American Military History] ''(pp.&nbsp;619. – 694.)'' |location= Washington, D.C. |publisher= US Army Center of Military History |ref= harv |access-date= 2014-11-02 |archive-date= 2014-09-03 |archive-url= https://web.archive.org/web/20140903042121/http://www.history.army.mil/books/AMH/AMH-28.htm |deadurl= yes }} * {{cite book |last=Dennis |first=Peter |author2=et al |title=The Oxford Companion to Australian Military History |publisher=Oxford University Press Australia & New Zealand |location=Melbourne |year=2008. |edition=Second |isbn=978-0-19-551784-2}} * {{cite web|ref = harv|last = DoD|date = 6. 11. 1998.|url = http://www.defense.gov/releases/release.aspx?releaseid=1902|title = Name of Technical Sergeant Richard B. Fitzgibbon to be added to the Vietnam Veterans Memorial|publisher = Department of Defense (DoD)|accessdate = 31. 3. 2010.|quote = }} * Duiker, William J. (1996.). ''The Communist Road to Power in Vietnam''. * Duncanson, Dennis J. (1968.). ''Government and Revolution in Vietnam''. * {{Cite book |last= Etcheson |first= Craig |year= 2005. |title= After the Killing Fields: Lessons from the Cambodian Genocide |location= New York |publisher= Praeger |isbn= 978-0-275-98513-4 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Fall |first= Bernard B. |authorlink= Bernard B. Fall |year= 1967. |title= The Two Viet-Nams: A Political and Military Analysis |url= https://archive.org/details/bwb_Y0-CDN-151 |edition= 2nd |location= New York |publisher= Praeger |isbn= 978-0-999-14179-3 |ref= harv }} * Fincher, Ernest Barksdale, ''The Vietnam War'' (1980.). * Ford, Harold P. ''CIA and the Vietnam Policymakers: Three Episodes, 1962. – 1968.'' (1998.). * Gerdes, Louise I. ed. ''Examining Issues Through Political Cartoons: The Vietnam War'' (2005.). * Gettleman, Marvin E.; Franklin, Jane; Young, Marilyn ''Vietnam and America: A Documented History.'' (1995.). * Hammond, William. ''Public Affairs: The Military and the Media, 1962–1968'' (1987); ''Public Affairs: The Military and the Media, 1968–1973'' (1995.). Potpuna historija rata američke vojske; puno šire nego što naslov govori. * {{cite book|last=Healy|first=Gene|title=The Cult of the Presidency: America's Dangerous Devotion to Executive Power|url=http://books.google.com/?id=MRA2jIyejwAC|year=2009.|publisher=Cato Institute|isbn=978-1-933995-19-9|ref=harv}} * {{Cite book |last= Herring |first= George C. |year= 2001. |title= America's Longest War: The United States and Vietnam, 1950. – 1975. |edition= 4th |location= New York |publisher= McGraw-Hill |isbn= 978-0-072-53618-8 |ref= harv }} * Hitchens, Christopher. ''The Vietnam Syndrome''. * {{Cite book |last= Holm |first= Jeanne |authorlink= Jeanne M. Holm |year= 1992. |title= Women in the Military: An Unfinished Revolution |url= https://archive.org/details/womeninmilitary00jean |edition= Rev. |location= Novato, California |publisher= Presidio Press |isbn= 978-0-891-41450-6 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Karnow |first= Stanley |authorlink= Stanley Karnow |year= 1997. |title= Vietnam: A History |url= https://archive.org/details/vietnamhistory0000karn_t5l4 |edition= 2nd |location= New York |publisher= Penguin Books |isbn= 978-0-140-26547-7 |ref= harv }} * Khong, Yuen Foong (1992). ''Analogies at War: Korea, Munich, Dien Bien Phu, and the Vietnam Decisions of 1965.'' Princeton University Press. * {{Cite book |last= Kiernan |first= Ben |authorlink= Ben Kiernan |year= 2008. |title= The Pol Pot Regime: Race, Power, and Genocide in Cambodia Under the Khmer Rouge |edition= 3rd |location= New Haven, Connecticut |publisher= Yale University Press |isbn= 978-0-300-14434-5 |ref=harv }} * {{Cite book |last1= ——— |first1= <!--N/A--> |last2= Owen |first2= Taylor |title= Bombs over Cambodia |url= http://www.yale.edu/cgp/Walrus_CambodiaBombing_OCT06.pdf |journal= [[The Walrus]] |issue= October 2006 |pages= 62–69 |ref= CITEREFKiernanOwen2006 }} * {{Cite book |last= Kolko |first= Gabriel |authorlink= Gabriel Kolko |year= 1985. |title= Anatomy of a War: Vietnam, the United States, and the Modern Historical Experience |url= https://archive.org/details/anatomyofwarviet00kolk |location= New York |publisher= Pantheon Books |isbn= 978-0-394-74761-3 |ref= harv }} * {{Cite book |editor-last= Kutler |editor-first= Stanley I. |authorlink= Stanley Kutler |year= 1996. |title= Encyclopedia of the Vietnam War |location= New York |publisher= Charles Scribner's Sons |isbn= 978-0-132-76932-7 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Lawrence |first= A. T. |year= 2009. |title = Crucible Vietnam: Memoir of an Infantry Lieutenant |location= Jefferson, North Carolina |publisher= McFarland |isbn= 978-0-786-44517-2 |ref= harv }} * Lawrence, Mark Atwood (2008). ''The Vietnam War: A Concise International History''. Oxford University Press. * Leepson, Marc ed. (1999). ''Dictionary of the Vietnam War''. New York: Webster's New World. * {{Cite book |last= Lewy |first= Guenter |authorlink= Guenter Lewy |year= 1978. |title= America in Vietnam |url= https://archive.org/details/americainvietnam00lewy |location= New York |publisher= Oxford University Press |isbn= 978-0-195-02732-7 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Logevall |first= Fredrik |authorlink= Fredrik Logevall |year= 2001. |title= The Origins of the Vietnam War |url= https://archive.org/details/isbn_2900582319188 |location= Harlow |publisher= Longman |isbn= 978-0-582-31918-9 |ref= harv }} * {{Cite book |last= ——— |first= <!--N/A--> |year= 2010 |chapter= The Indochina wars and the Cold War, 1945. – 1975. |title= ''In Melvyn P. Leffler and Odd Arne Westad, eds.,'' The Cambridge History of the Cold War, Volume II: Crises and Détente ''(pp.&nbsp;281. – 304.)'' |location= Cambridge |publisher= Cambridge University Press |isbn= 978-0-521-83720-0 |ref= CITEREFLogevall2010 }} * {{cite book |last=McGibbon|first=Ian|author2=ed |title=The Oxford Companion to New Zealand Military History |publisher=Oxford University Press |location=Auckland |year=2000 |edition= |isbn=0-19-558376-0}} * {{Cite book|last=McMahon|first=Robert J.|year=1995|title=Major Problems in the History of the Vietnam War: Documents and Essays|ref=harv}} * {{Cite book |author= McNamara, Robert S. sa Jamesom Blightom, Robertom Brighamom, Thomasom Bierstekerom, Herbertom Schandlerom |year= 1999. |title= Argument Without End: In Search of Answers to the Vietnam Tragedy |location= New York |publisher= PublicAffairs |isbn= 978-1-891-62087-4 |ref= CITEREFMcNamara1999 }} * {{Cite book |last=McNeill |first=Ian |title=To Long Tan: The Australian Army and the Vietnam War 1950. – 1966. |url=https://archive.org/details/tolongtanaustral0000mcne |publisher=Allen & Unwin |location=St Leonards |year=1993 |isbn=1-86373-282-9 |ref=harv }} * {{Cite book |last= Milne |first= David |year= 2008. |title= America's Rasputin: Walt Rostow and the Vietnam War |url= https://archive.org/details/americasrasputin0000miln |location= New York |publisher= Hill & Wang |isbn= 978-0-374-10386-6 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Moïse |first= Edwin E. |authorlink= Edwin E. Moise |year= 1996. |title= Tonkin Gulf and the Escalation of the Vietnam War |url= https://archive.org/details/isbn_9780807823002 |location= Chapel Hill, North Carolina |publisher= University of North Carolina Press |isbn= 978-0-807-82300-2 |ref= harv }} * {{Cite book |last= ——— |first= <!--N/A--> |year= 2002. |title= Historical Dictionary of the Vietnam War |url= https://archive.org/details/historicaldictio0000mois |location= Lanham, Maryland |publisher= Scarecrow Press |isbn= 978-0-810-84183-3 |ref= CITEREFMoïse2002 }} * Moss, George D. ''Vietnam'' (4th ed 2002) textbook. * {{Cite book |last= Moyar |first= Mark |authorlink= Mark Moyar |year= 2006. |title= Triumph Forsaken: The Vietnam War, 1954–1965 |url= https://archive.org/details/triumphforsakenv0000moya_t2u6 |location= New York |publisher= Cambridge University Press |isbn= 978-0-521-86911-9 |ref= harv }} * Major General [[Spurgeon Neel]]. ''Medical Support of the U.S. Army in Vietnam 1965–1970'' (Department of the Army 1991) official medical history * {{Cite book |last= Neale |first= Jonathan |year= 2001. |title= The American War: Vietnam, 1960. – 1975. |url= https://archive.org/details/americanwarvietn0000neal |location= London |publisher= Bookmarks |isbn= 978-1-898-87667-0 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Nelson |first= Deborah |year= 2008. |title= The War Behind Me: Vietnam Veterans Confront the Truth about U.S. War Crimes |url= https://archive.org/details/warbehindmevietn00nels_0 |location= Philadelphia, Pennsylvania |publisher= Basic Books |isbn= 978-0-465-00527-7 |ref= harv }} * Nulty, Bernard.''The Vietnam War'' (1998) New York: Barnes and Noble. * {{Cite book |last= Oberdorfer |first= Don |authorlink= Don Oberdorfer |year= 2001. |origyear= 1971. |title= Tet! The Turning Point in the Vietnam War |url= https://archive.org/details/tetturningpointi0000ober |location= Baltimore, Maryland |publisher= Johns Hopkins University Press |isbn= 978-0-801-86703-3 |ref= harv }} * {{Cite journal |last1= Obermeyer |first1= Ziad |last2= Murray |first2= Christopher J. L. |last3= Gakidou |first3= Emmanuela |year= 2008 |title= Fifty years of violent war deaths from Vietnam to Bosnia: analysis of data from the world health survey programme |url= http://www.bmj.com/content/336/7659/1482 |journal= [[BMJ]] |volume= 336 |page= 1482 |doi= 10.1136/bmj.a137 |ref= harv |pmid= 18566045 |issue= 7659 |pmc= 2440905 |issn= 0959-8138 }} * {{Cite book |last1= Olson |first1= James S. |last2= Roberts |first2= Randy |year= 2008. |title= Where the Domino Fell: America and Vietnam, Where the Domino Fell: America and Vietnam 1945. – 1995. |url= https://archive.org/details/wheredominofella0000olso_t4n0 |edition= 5th |location= Malden, Massachusetts |publisher= Blackwell Publishing |isbn= 978-1-405-18222-5 |ref= harv }} * Palmer, Bruce, Jr. ''The Twenty-Five Year War'' (1984.), vojna historija starijeg američkog generala. * {{Cite book |last= Palmer |first= Dave R. |authorlink= Dave Richard Palmer |year= 1978. |title= Summons of Trumpet: U.S.-Vietnam in Perspective |url= https://archive.org/details/summonsoftrumpet0000palm_m9p0 |location= Novato, California |publisher= Presidio Press |isbn= 978-0-891-41550-3 |ref= harv }} * {{Cite journal |last= Palmer |first= Michael G. |year= 2007 |title= The Case of Agent Orange |journal= Contemporary Southeast Asia |volume= 29 |number= 1 |pages= 172.– 195. |jstor= 25798819 |ref= harv |doi=10.1355/cs29-1h}} * {{Cite book |last= Prados |first= John |year= 2006. |chapter= The Road South: The Ho Chi Minh Trail |title= ''In Andew Wiest, ed.,'' Rolling Thunder in a Gentle Land ''(pp.&nbsp;74. – 95.)'' |url= https://archive.org/details/rollingthunderin00wies |location= Oxford |publisher= Osprey Publishing |isbn= 978-1-846-03020-8 |ref= harv }} * {{Cite journal |last= Roberts |first= Anthea |year= 2005 |title= The Agent Orange Case: Vietnam Ass'n for Victims of Agent Orange/Dioxin v. Dow Chemical Co. |journal= ASIL Proceedings |volume= 99 |number= 1 |pages= 380. – 385. |jstor= 25660031 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Schandler |first= Herbert Y. |year= 2009. |title= America in Vietnam: The War That Couldn't Be Won |url= https://archive.org/details/americainvietnam0000scha |location= Lanham, Maryland |publisher= Rowman & Littlefield |isbn= 978-0-742-56697-2 |ref= harv }} * Schell, Jonathan. ''The Time of Illusion'' (1976.). * Schulzinger, Robert D. ''A Time for War: The United States and Vietnam, 1941. – 1975.'' (1997.). * {{Cite book |last= Sheehan |first= Neil |authorlink= Neil Sheehan |year= 1989. |title= A Bright Shining Lie: John Paul Vann and America in Vietnam |url= https://archive.org/details/brightshininglie1989shee |location= New York |publisher= Vintage |isbn= 978-0-679-72414-8 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Sliwinski |first= Marek |year= 1995. |title= Le Génocide Khmer Rouge: Une Analyse Démographique |location= Paris |publisher= L'Harmattan |isbn= 978-2-738-43525-5 |ref= harv }} * Sorley, Lewis, ''A Better War: The Unexamined Victories and Final Tragedy of America's Last Years in Vietnam'' (1999.), temeljena na još uvijek povjerljivim audio zapisima sastanaka američkih zapovjednika u Vijetnamu, {{ISBN|0-15-601309-6}} * Spector, Ronald. ''After Tet: The Bloodiest Year in Vietnam'' (1992.), vrlo široki pregled 1968. godine * {{Cite book|ref=harv|last=Stanton|first=Shelby L.| title = Vietnam order of battle|edition=2003|year=2003.| publisher = Stackpole Books| isbn= 0-8117-0071-2}} * {{Cite journal |last= Stone |first= Richard |year= 2007 |title= Agent Orange's Bitter Harvest |journal= Science |volume= 315 |pages= 176. – 179. |jstor= 20035179 |ref= harv |doi=10.1126/science.315.5809.176}} * {{Cite book |last= Stuart-Fox |first= Martin |authorlink= Martin Stuart-Fox |year= 1997. |title= A History of Laos |url= https://archive.org/details/historyoflaos0000stua |location= Cambridge |publisher= Cambridge University Press |isbn= 978-0-521-59235-2 |ref= harv }} * Summers, Harry G. [http://books.google.com/?id=-Z4l-ZySVWwC ''On Strategy: A Critical Analysis of the Vietnam War''], Presidio press (1982.), {{ISBN|0-89141-563-7}} (225 stranica) * {{Cite book |last= Thayer |first= Thomas C. |year= 1985. |title= War Without Fronts: The American Experience in Vietnam |url= https://archive.org/details/warwithoutfronts0000thay |location= Boulder, Colorado |publisher= Westview Press |isbn= 978-0-813-37132-0 |ref= harv }} * Tucker, Spencer. ed. ''Encyclopedia of the Vietnam War'' (1998.) 3 vol. reference set; also one-volume abridgement (2001). * {{Cite book |last= ——— |first= <!--N/A--> |year= 1999. |title= Vietnam |location= London |publisher= UCL Press |isbn= 978-1-857-28921-3 |ref= CITEREFTucker1999 }} *{{ cite book | last = Tucker | first = Spencer | title = The Encyclopedia of the Vietnam War: A Political, Social, and Military History | publisher = ABC-CLIO | origyear = 1998 | year = 2011 | isbn = 978-1851099603 | ref = harv }} * {{Cite book |last= Turner |first= Robert F. |year= 1975. |title= Vietnamese Communism: Its Origins and Development |url= https://archive.org/details/vietnamesecommun0000robe |location= Stanford, California |publisher= Hoover Institution Press |isbn= 978-0-817-96431-3 |ref= harv }} * {{Cite book |last= Turse |first= Nick |authorlink= Nick Turse |year= 2013. |title= Kill Anything That Moves: The Real American War in Vietnam |location= New York |publisher= Metropolitan Books |isbn= 978-0-805-08691-1 |ref= harv }} * {{Cite book |author= Vietnam Task Force |year= 1969. |title= [http://www.archives.gov/research/pentagon-papers/ Report of the Office of the Secretary of Defense Vietnam Task Force] ''<nowiki></nowiki>"The Pentagon Papers"'' |location= Washington, D.C. |publisher= Office of the Secretary of Defense |ref= CITEREFVTF1969 }} * {{Cite book |last= Westheider |first= James E. |year= 2007. |title= The Vietnam War |url= https://archive.org/details/vietnamwar0000west_i5w5 |location= Westport, Connecticut |publisher= Greenwood Press |isbn= 978-0-313-33755-0 |ref= harv }} * {{cite book|last=Willbanks|first=James H.|title=Vietnam War almanac|url=http://books.google.com/?id=X5WWklFB5O4C|year=2009|publisher=Infobase Publishing|isbn=978-0-8160-7102-9|ref=harv}} * Witz, James J. ''The Tet Offensive: Intelligence Failure in War'' (1991.). * {{cite book |first=Mark |last=Woodruff |title=Unheralded Victory: The Defeat of The Viet Cong and The North Vietnamese |url=https://archive.org/details/unheraldedvictor0000wood |location=Arlington, Virginia |publisher=Presidio Press |year=2005 |isbn=0-8914-1866-0 |ref=harv }} * {{Cite book |last= Young |first= Marilyn B. |authorlink= Marilyn B. Young |year= 1991. |title= The Vietnam Wars, 1945–1990 |url= https://archive.org/details/vietnamwars194510000youn_u7k1 |location= New York |publisher= HarperPerennial |isbn= 978-0-060-92107-1 |ref= harv }} * Xiaoming, Zhang. "China's 1979 War With Vietnam: A Reassessment", ''China Quarterly.'' izdanje br. 184, (decembar 2005.) {{cite web |url = http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=358806 |title = CJO – Abstract – China's 1979 War with Vietnam: A Reassessment |accessdate = 11. 6. 2008 }} {{Refend}} {{div col end}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Vietnam War}} * [http://www.americanethnography.com/article.php?id=63 American Ethnography&nbsp;– On collecting engraved Zippos from the Vietnam War] * [http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm Documents Relating to American Foreign Policy-Vietnam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120813005227/http://www.mtholyoke.edu/acad/intrel/vietnam.htm |date=2012-08-13 }} primarni izvor američke involviranosti * [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552505 Fallout of the War] iz [http://repository.library.georgetown.edu/handle/10822/552494 Dean Peter Krogh Foreign Affairs Digital Archives] * [http://www2.iath.virginia.edu/sixties/HTML_docs/Resources/Glossary/Sixties_Term_Gloss_K_P.html Glossary of Military Terms & Slang from the Vietnam War] * [http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=/VHP&CISOPTR=5558&CISOBOX=1&REC=1 Impressions of Vietnam and descriptions of the daily life of a soldier from the oral history of Elliott Gardner, U.S. Army] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110430050258/http://content.library.ccsu.edu/cdm4/item_viewer.php?CISOROOT=%2FVHP&CISOPTR=5558&CISOBOX=1&REC=1 |date=2011-04-30 }} * [http://www.robertankony.com/publications/vietnam-magazine/ "No Peace in the Valley," ''Vietnam'' magazine, cover story, Oct. 2008, 26—31.] * [http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot Stephen H. Warner Southeast Asia Photograph Collection at Gettysburg College] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121024150216/http://www.gettysburg.edu/special_collections/collections/manuscripts/collections/ms044.dot |date=2012-10-24 }} * [http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx The Effects of Vietnamization on the Republic of Vietnam's Armed Forces, 1969–1972] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120612065456/http://www.militaryhistoryonline.com/vietnam/vietnamization/default.aspx |date=2012-06-12 }} * [http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam Timeline US&nbsp;– Vietnam (1947. – 2001.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110501134722/http://www.historycommons.org/timeline.jsp?timeline=vietnam |date=2011-05-01 }} * [http://www.ibiblio.org/pub/academic/history/marshall/military/vietnam/short.history/chap_28.txt The U.S. Army in Vietnam] službena historija vojske SAD-a * [http://www.history.com/topics/vietnam-war The Vietnam War] na History Channelu * [http://www.lib.berkeley.edu/MRC/pacificaviet/ UC Berkeley Library Social Activism Sound Recording Project: Anti-Vietnam War Protests] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230703102427/https://www.lib.berkeley.edu/MRC/Pacificaviet |date=2023-07-03 }} * [http://www.gisearch.com/ Vietnam Casualties database searchable by first name, last name and location] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120812102745/http://www.gisearch.com/ |date=2012-08-12 }} * [http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html Vietnam War Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117082341/http://tigger.uic.edu/~rjensen/vietnam.html |date=2013-01-17 }} pokriva internetske i objavljene izvore * [http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ Vietnam war timeline] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050403230616/http://www.pbs.org/wgbh/amex/vietnam/timeline/ |date=2005-04-03 }} sveobuhvatna vremenska crta Vijetnamskog rata * [http://www.vietnam.ttu.edu/virtualarchive/ Virtual Vietnam Archive]&nbsp;– Sveučilište Texas Tech * [http://watch.opb.org/video/2285035194/ A Vietnam Diary’s Homecoming] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171019184508/http://watch.opb.org/video/2285035194/ |date=2017-10-19 }} Video kojeg je producirao PBS {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Vijetnamski rat| ]] [[Kategorija:1950-e]] [[Kategorija:1960-e]] [[Kategorija:1970-e]] [[Kategorija:Vijetnamski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Hladni rat]] [[Kategorija:Indokineski ratovi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] 2wp07n5zyrc64g7ltx83lwtyebfh108 0 3338 42681356 42680936 2026-08-26T20:53:15Z Aca 108187 eh 42643800 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:M87 jet.jpg|mini|300px| Snimak aktivnog [[Galaksija|galaktičkog]] jezgra koje verovatno sadrži supermasivnu crnu rupu]] U [[astronomija|astronomiji]], '''crna rupa''' je naziv za objekat čije je [[gravitaciono polje]] toliko jako da nijedan oblik [[materija|materije]] ili [[zračenje|radijacije]] ne može da se otisne od nje, uključujući i [[kvant]]e [[svetlost]]i za koje se smatra da imaju najveću brzinu u prirodi,<ref>{{Cite journal |last=Davies |first=P.C.W. |title=Thermodynamics of Black Holes |url=http://cosmos.asu.edu/publications/papers/ThermodynamicTheoryofBlackHoles%2034.pdf |journal=Reports on Progress in Physics |volume=41 |year=1978 |issue=8 |pages=1313-1355 |doi=10.1088/0034-4885/41/8/004 |bibcode=1978RPPh...41.1313D |access-date=2015-04-20 |archive-date=2013-05-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130510184530/http://cosmos.asu.edu/publications/papers/ThermodynamicTheoryofBlackHoles%2034.pdf |dead-url=yes | issn=0034-4885 }}</ref> zbog čega objekat pri posmatranju deluje crno (odatle i naziv). [[Opšta teorija relativnosti]] crnu rupu opisuje kao mesto u kome je [[prostor-vreme]] beskonačno zakrivljeno. == Pojam crne rupe == [[Datoteka:Black_Hole_Milkyway.jpg|mini|300px|desno|Simulacija crne rupe Mlečnog puta]] Termin crne rupe je sasvim novog datuma. Godine [[1969]]. skovao ga je američki naučnik [[Džon Viler]] kao grafički opis jedne zamisli koja je stara najmanje dve stotine godina. Ova zamisao potiče iz vremena kada su postojale dve teorije svetlosti. Jedna od njih smatra da svetlost ima korpuskularnu prirodu i da na nju deluje [[gravitacija]]. (Međutim, mi danas znamo da su obe teorije tačne i da svetlost ima dualnu prirodu tj. da je i [[Talas (fizika)|talas]] i [[elementarna čestica|čestica]]). Crne rupe su objekti sa [[Gravitaciono polje|gravitacionim poljem]] toliko jakim da nijedan oblik materije ili radijacije ne može da se otisne od nje. Čak ni [[kvant]]i svetlosti za koje se smatra da imaju najveću brzinu u prirodi, ne mogu da pobegnu njenoj jakoj [[gravitacija|gravitacionoj sili]], zbog čega nam deluje crno (po čemu je dobila i ime - crna rupa). [[Opšta teorija relativnosti]] je opisuje kao mesto u kome je [[prostor-vreme]] beskonačno zakrivljeno. == Istorija pojma == Pošavši od pretpostavke da na svetlost utiče gravitacija, profesor sa [[Kembridž]]a Džon Mičel objavio je [[1783]]. godine rad u kome je istakao da bi zvezda dovoljno masivna i zbijena imala tako snažno gravitaciono polje da mu ni svetlost ne bi mogla pobeći. Smatrao je da postoje mnogo ovakvih zvezda. Iako mi ne bismo bili u stanju da ih vidimo, mogli bismo da osetimo njihovu gravitaciju.<ref name="Michell1784">{{Cite journal |author=Michell J. |year=1784 |title=On the Means of Discovering the Distance, Magnitude, &c. of the Fixed Stars, in Consequence of the Diminution of the Velocity of Their Light, in Case Such a Diminution Should be Found to Take Place in any of Them, and Such Other Data Should be Procured from Observations, as Would be Farther Necessary for That Purpose |journal=Philosophical Transactions of the Royal Society |volume=74 |issue=0 |pages=35-57 |bibcode=1784RSPT...74...35M |doi=10.1098/rstl.1784.0008 |ref=harv |jstor=106576}}</ref> Na sličnu zamisao je nekoliko godina kasnije došao francuski naučnik [[Pjer Simon Laplas|Laplas]]. On je u svojim radovima istakao da malo znamo o prirodi svetlosti da bi mogli da pretpostavimo kako na nju deluje gravitacija i da nije sasvim na mestu izjednačiti svetlost sa topovskom đuladi u [[Njutnov zakon gravitacije|Njutnovoj teoriji gravitacije]], jer je [[brzina svetlosti]] konstantna. Teorija koja objašnjava na koji način gravitacija utiče na svetlost pojavila se [[1915]]. godine kada je [[Albert Ajnštajn|Ajnštajn]] objavio svoju opštu relativnost. Međutim, proći će mnogo vremena dok se koncept crne rupe potpuno ne usvoji. [[Karl Švarcšild]] je, nekoliko meseci kasnije, rešio Ajnštajnovu jednačinu polja gravitacije, što je dovelo do boljeg razumevanja crnih rupa i do snažnog uticaja Ajnštajnovih jednačina na kosmologiju. Zanimljivo je to da je te jednačine rešio dok je bio na frontu, a rešenja poštom poslao Ajnštajnu. Međutim, ubrzo je umro od bolesti koju je zaradio u ratu. Tada je već bilo poznato da su crne rupe u stvari, poslednji stadijum evolucije zvezde koja ima dovoljno veliku masu. Godine [[1928]]. mladi diplomac [[Padma Subramanijan Čandrasekar]] iz [[Indija|Indije]] izračunao je koliko bi zvezda morala biti masivna da bi se suprostavila sopstvenoj gravitaciji kad istroši svoje gorivo tj. da ne postane crna rupa. Čandrasekar je izračunao da ta granica iznosi 1,4 Sunčeve mase i ona je danas poznata kao [[Čandrasekarova granica]]. Artur Edington se suprotstavio Čandrasekaru smatrajući da će se zvezda „nekako“ sigurno odupreti kolapsu, i donekle je bio u pravu jer se ispostavilo da zvezde sa masom izmedu 1,5 i 2 Sunčeve mase se mogu odupreti gravitacionom kolapsu zbog načela isključenja između protona i neutrona u jezgru i takve zvezde se nazivaju [[neutronske zvezde]]. Ali zvezde sa masom iznad 2 Sunčeve mase ne mogu izbeći kolaps i one postaju crne rupe. == Nastanak crnih rupa == Da bismo razumeli kako može nastati jedna crna rupa, potrebno je da se upoznamo sa životnim ciklusom jedne [[Zvezda|zvezde]]. Zvezda biva obrazovana kada velika količina gasa (uglavnom [[vodonik]]a) počinje da kolabira pod dejstvom sopstvenog gravitacionog privlačenja. Kako se gas sažima, njegovi atomi se sve češće i sve većom brzinom međusobno sudaraju što dovodi do zagrevanja gasa. Konačno, gas postaje toliko topao da se vodonikovi atomi prilikom sudaranja više ne odbijaju jedan od drugoga, već srastaju obrazujući [[helijum]]. Toplota oslobođena pri ovoj reakciji, koja nalikuje na kontrolisanu eksploziju [[vodonična bomba|vodonične bombe]], dovodi do sijanja zvezde. Ova dodatna toplota takođe povećava pritisak gasa, sve dok on ne postane dovoljno visok da se javi kao protivteža gravitacionom privlačenju, što zaustavlja njegovo dalje sažimanje. Situacija pomalo podseća na onu sa balonom – postoji ravnoteža između pritiska unutrašnjeg vazduha, koji pokušava da dalje raširi balon, i napetosti gume, koja nastoji da smanji balon. Zvezda zadržava postojano stanje veoma dugo, sa toplotom iz nuklearnih reakcija u ravnoteži sa gravitacionim privlačenjem. Konačno, međutim, zvezda će istrošiti zalihe vodonika i ostalog nuklearnog goriva. Paradoksalno, što jedna zvezda na početku svog veka ima više goriva (tj. što je masivnija), to će ga ona brže istrošiti, jer će joj biti potreban veći unutrašnji pritisak da bi se oduprela svojoj gravitaciji, a za veći pritisak je potrebna veća temperatura koja se postiže većim utroškom goriva. Naše [[Sunce]] po svoj prilici ima dovoljno goriva za narednih 5 hiljada miliona godina, ali masivnije zvezde mogu da potroše svoje gorivo za samo sto miliona godina. Nakon što zvezda potroši svoje vodonično gorivo, hladi se i unutrašnji pritisak opada tako da ona počinje da se sabija pod uticajem gravitacionog privlačenja. Paradoksalno, dok se jezgro sabija, omotač jezgra se širi. Jezgro se zbog sabijanja toliko zagreva da započinje drugu nuklearnu reakciju u kojoj helijum prelazi u ugljenik. Dotle se omotač proširio od više desetina do stotinu puta, a boja zvezde postaje crvena. Te zvezde se nazivaju [[crveni džin]]ovi, njihova temperatura je prepolovljena na oko 2300K (dok je temperatura našeg,, žutog” Sunca oko 5760K). Crveni džin će se održavati sve dok ne potroši sve zalihe helijuma, nakon toga gravitacija opet pobeđuje i zvezda se opet sabija i zvezdana materija postaje veoma gusta. Ako je njena masa ispod Kandrasekarove granice (1.5 masa Sunca) ona će završiti kao „[[beli patuljak]]“, zvezda prečnika oko 1000 milja, koja sija belom svetlošću. Gravitaciji se u ovom slučaju suprostavilo [[Paulijev princip|Paulijevo načelo isključenja]] koje glasi da čestice sa istom energijom moraju imati različite spinove. S obzirom da postoje dva spina, a materija je veoma zgusnuta, ovo ih nagoni da se međusobno udaljavaju. Ako je masa zvezde između 1.5 i 2 Sunčeve mase, kod ovakvih zvezda kao protivteža gravitaciji takođe bi se javilo odbijanje proisteklo iz načela isključenja, ali ne više između elektrona, već izmedu [[proton]]a i [[neutron]]a. Ove zvezde su zbog toga dobile naziv [[Neutronska zvezda|neutronske zvezde]]. One u prečniku imaju tek desetak milja, dok bi im gustina iznosila stotine miliona tona po kubnom centimentru. Zvezde sa masom većom od 2 Sunčeve suočavaju se sa velikim problemom kada utroše svoje gorivo. U nekim slučajevima one mogu da eksplodiraju u vidu [[Supernova|supernove]], te na taj način, odbacujući materiju, da izbegnu katastrofalni gravitacioni kolaps, no teško je poverovati da se ovo uvek desi bez obzira na veličinu zvezde. Poslednji stadijum jedne masivne zvezde je crna rupa. Načelo isključenja u tom slučaju nije dovoljno jako da se odupre gravitaciji, pa zvezda kolabira u jednu tačku ([[singularnost|singularitet]]) koja zadržava masu te zvezde, ali sa zapreminom jednakoj nuli. === Dokazi === ;Tehnike posmatranja Postoje mnogo tehnika kojima se može otkriti potencijalna crna rupa. Kao što je pokazao Džon Mičel u svom pionirskom radu iz [[1783]], crna rupa i dalje vrši gravitacioni uticaj na obližnje objekte. Astronomi su registrovali mnogo sistema kod kojih dve zvezde kruže jedna oko druge, međusobno privlačene gravitacijom. Takođe su uočili sisteme kod kojih postoji samo jedna vidljiva zvezda koja kruži oko nevidljivog pratioca. Ne može se, razume se, odmah zaključiti da je ovaj pratilac crna rupa: možda je po sredi naprosto zvezda koja je odveć slaba da bi se videla. Međutim, neki od ovih sistema, kao što je Labud X-1, takođe su veoma snažni izvori [[Rendgenski zraci|rengenskih zračenja]]. Najverovatnije objašnjenje ovog fenomena jeste da materija nekako biva skidana sa površine zvezde i da krećući se spiralno pada na nevidljivog pratioca gde se zagreva i emituje rengensko zračenje. To se naziva akreacijski disk crne rupe. Na osnovu uočene orbite vidljive zvezde dolazi se do vrednosti mase nevidljivog pratioca koja je otprilike 6 Sunčevih, što može ukazati samo na crnu rupu. [[Gravitaciono sočivo]] je jedan od efekata koji se javlja kada objekat snažne gravitacije savije svetlost koja potiče od nekog udaljenog izvora, prema jednoj žižnoj tački, čineći udaljeni objekat bližim. Ovaj efekat često izazivaju crne rupe svojom snažnom gravitacijom. Mlazevi crne rupe javljaju se kad i akreacijski disk, kad se crna rupa „hrani“. Ovi mlazevi se javljaju kao posledica magnetnog polja materije koja se kreće spiralno oko crne rupe i obrazuje akreacijski disk. [[Magnetsko polje]] izbacuje materiju u vidu [[Plazma (fizika)|plazme]] u pravcu ose rotacije akreacijskog diska. To je još jedan način da se detektuje crna rupa. === Najbliže crne rupe === Pored [[Sagitarius A|Sagitariusa A]], supermasivne crne rupe koja se nalazi u centru naše galaksije ovo su moguće crne rupe u relativnoj blizini [[Zemlja|Zemlje]]. {{columns-list| *A0620-00 *GRO J1655-40 *HTE J1118+480 *Cug X-1 *GRO J0422+32 *GS 2000+25 *V404 Cug *GH 339-4 *GRS 1124-683 *HTE J1550-564 *HTE J1819-254 *4U 1543-475 }} == Karakteristike i teorije crne rupe == === Veličina crnih rupa === Crne rupe mogu imati skoro bilo koju [[masa|masu]]. Skoro svaki objekat kad je dovoljno sabijen može postati crna rupa, jer bi njegova gravitacija rasla sa smanjenjem zapremine. Međutim, crne rupe prirodno mogu da nastanu samo sa određenim masama. Crne rupe se mogu podeliti u više kategorija u zavisnosti od njihove veličine: * Supermasivne crne rupe – imaju masu jednaku milijardi solarnih (masa Sunca). Smatra se da se one nalaze u centrima [[galaksija]] jer se jedino tako može objasniti šta može okupiti veliki broj zvezda u jednu galaksiju. Čak se i u centru naše galaksije nalazi supermasivna crna rupa, Sagitarius A. Jedan od načina na koji mogu da nastanu ove crne rupe je gravitacioni kolaps supermasivnog crvenog džina, ali mogu da nastanu i tako što manja crna rupa jednostavno „poraste“ apsorpcijom velike količine materije. * Crne rupe srednje mase – sadrže oko hiljadu solarnih masa. * Stelarne crne rupe – crne rupe koje nastaju kolabiranjem individualnih zvezda sa masama od 3 do 30 solarnih. Medutim, teoretski „dodavanjem“ mase neutronskoj zvezdi može da prouzrokuje to da ona prede Čandrsekarevu granicu i da kolabira. * Mikro crne rupe – imaju masu manju od sunčeve sve do mase ravne [[Plankova konstanta|Plankovoj konstanti]]. Takve crne rupe ne bi mogle da nastanu pod dejstvom gravitacionog kolapsa jer imaju masu manju od Čandrsekarove granice, već mogu da nastanu samo ako je materija sabijena do ogromnih gustina veoma velikim spojnim pritiskom. Fizičar [[Džon Viler]] je izračunao, da ako bi se iz svih okeana na Zemlji, uzela teška voda mogla bi se napraviti vodonična bomba koja bi u toj meri sabila materiju u središtu da bi tu nastala crna rupa. Praktična mogućnost jeste da su takve crne rupe sa malom masom nastale pri visokim temperaturama i pritiscima veoma rane vaseljene. Ove praiskonske crne rupe su mogle tada nastati samo ako rana Vaseljene nije bila savršeno ravnomerna i jednoobrazna, zato što se jedino neko malo područje sa gustinom većom od prosečne moglo sabiti na ovaj način da se tu obrazuje crna rupa. Međutim, do danas nije otkrivena ni jedna ovakva crna rupa. Drugi način kako mogu nastati mikro crne rupe jeste putem visoko energetskih akceleratora čestica, ali ukoliko je ovo tačno to se onda dešava veoma često jer su sudari koje izazove čovek energetski mnogo slabiji od sudara koji se svakodnevno dešavaju u Zemljinoj atmosferi kao posledica kosmičkog zračenja. Crne rupe veoma male mase brzo nestaju zbog [[Hokingova radijacija|Hokingove radijacije]]. Teoretski, treći način kako bi ovakve crne rupe mogle da nastanu jeste ako veće crne rupe ne dođu u dodir sa materijom, pa im se masa za to vreme smanji zbog Hokingove radijacije. === Tipovi crnih rupa === Astrofizičari klasifikuju crne rupe po njihovom naelektrisanju i ugaonom momentu, dakle, sledeće kombinacije su moguće: {| class="wikitable" |- ! !! Nerotirajuća !! Rotirajuća |- | Nenaelektrisana || [[Švarcšildov poluprečnik|Švarcšildova crna rupa]] || Kerova crna rupa |- | Naelektrisana || Rejsner-Nordstrumova crna rupa || Ker-Njumanova crna rupa |- |} * Švarcšildova crna rupa – U Ajnštajnovoj teoriji relativiteta Švarcšildovo rešenje (ili Švarcšildov vakuum) opisuje gravitaciono polje sferične nerotirajuće mase, kao recimo (nerotirajuća) zvezda, planeta ili crna rupa. Takođe je dobra aproksimaciona računica za sporo-rotirajuća tela kao što su Zemlja ili Sunce. Prema Birkohovoj teoremi ŠR je najopštije, stacionarno, sferno simetrično rešenje Ajnštajnovih jednačina polja. Švarcšildova crna rupa ili statična crna rupa je crna rupa koja nije naelektrisana i ne rotira se. Jedini kriterijum po kome se dve crne rupe ovog tipa mogu razlikovati je masa. * Rejsner-Nordstrumova crna rupa – Prvu crnu rupu koja je naelektrisana ali se ne rotira otkrili su Hans Rejsner i Ganar Nordstrum. * Kerova crna rupa – Kerovo rešenje (ili Kerov vakuum) je rešenje Ajnštajnovih jednačina polja koje opisuje prostorvreme oko masivnog rotirajućeg objekta, kao na primer - crne rupe. * Ker-Njumanova crna rupa – crna rupa koja ima ugaoni momenat i naelektrisanje. === Delovi crne rupe === ==== Nerotirajuća crna rupa ==== * [[Horizont događaja]] je efektivna granica crne rupe, unutar koje se svetlost ne može otisnuti ka spoljnoj sredini. Horizont nije fizička površina već predstavlja imaginarnu sferu oko crne rupe unutar koje posmatrač ne može ništa videti. Nakon kolapsa zvezde obrazuje se horizont događaja u vidu sfere na mestu gde čestice svetlosti, koje se kreću od crne rupe, uspore i stanu obrazujući stojeći talasni front. Radijus ove sfere se naziva [[Švarcšildov poluprečnik|Švarcšildov radijus]]. Horizont događaja je propustljiv u jednom smeru: informacije mogu ući, ali ne mogu i izaći iz prostora obuhvaćenog horizontom događaja. * [[Singularnost|Singularitet]] u jednoj tački je karakterističan za nerotirajuće crne rupe. Fizičari singularitet definišu kao deo prostora sa beskonačnom gustinom i nultom vrednošću zapremine. Međutim, postoji izvesna nesigurnost u ovom opisu: za razliku od opšte relativnosti, [[kvantna mehanika]], koja je u potpunosti podržana u matematičkom i eksperimentalnom pogledu, ne dozvoljava objektima da imaju nultu vrednost zapremine, tako da singularitet opisuje kao veliku količinu mase sabijenu u najmanju moguću zapreminu. * Fotonska sfera je sfera koja se nalazi oko horizonta događaja i sastavljena je od fotona. Naime fotoni koji tangiraju na ovu sferu bivaju zarobljeni jakom gravitacijom crne rupe pa nastavljaju da kruže oko crne rupe, čineći sami, fotonsku sferu. Radijus fotonske sfere kod nerotirajuće crne rupe je 1.5 puta veći od radijusa horizonta događaja. Nijedan foton nema šansu da ostane dugo u orbiti i to iz dva razloga. Prvi, jer bi verovatno interagovao sa materijom koju privlaći crna rupa, a drugo, jer mu je putanja veoma nestabilna tako da svako minimalno odstupanje bi kasnije prouzrokovalo sve veće i veće, dok foton ne padne u crnu rupu ili joj ne pobegne. * Akreacijski disk nastaje od materije koja će biti uvučena u crnu rupu. Materija zbog jake gravitacije kruži oko crne rupe formirajući disk. Materija je u disku veoma sabijena pa je trenje zagreva do velike temprerature, zbog čega emituje fotone sa velikom energijom. Ovaj proces neverovatno efikasnog pretvaranja materije u energiju je efikasniji od nuklearne fuzije tj. od procesa sijanja zvezde. * Mlazevi plazme su još jedna karakteristika crnih rupa u procesu konzumiranja materije. Nastaju kao posledica magnetnog polja koje stvara materija u akreacijskom disku. Mlazevi nastaju u pravcu ose rotiranja materije u akreacijskom disku i mogu biti dužine gotovo, kao čitave galaksije. ==== Rotirajuća crna rupa ==== * Dva horizonta dogadaja karakterišu rotirajuću crnu rupu, unutrašnji i spoljašnji. Kada se rotacija ubrza unutrašnji horizont se širi, a spoljni se sabija, ukoliko je rotacija veoma brza oba horizonta se stapaju i smanjuju ka singularnosti. Kada potpuno nestanu ostaje samo gola singularnost. * Dve fotonske sfere se nalaze oko oba horitonta događaja. Fotoni koji bi nailazili u pravcu suprotnom od spina crne rupe, obilazili bi u spoljnoj fotonskoj sferi oko spoljašnjeg horizonta događaja, a fotoni koji bi naišli u pravcu spina crne rupe obilazili bi kružnim putanjama u unutrašnjoj fotonskoj sferi. * Ergosfera je oblast izvan spoljnjeg horizonta događaja. Naziv potiče od grčke reči „ergon“ što znači „raditi“. Ima elipsoidni oblik i dodiruje horizont događaja na polovima. Spoljnja granica je ergopovrš, koja nije fizička, već imaginarana, a unutrašnja granica ergosfere je spoljašnji HD. U samoj ergosferi prostor-vreme rotira oko crne rupe brže od svetlosti dok na ergopovrši rotira brzinom svetlosti. Sve čestice koje upadnu u ergosferu ubrzavaju (a samim tim dobijaju energiju) i rotiraju oko crne rupe, ali s obzirom da nisu obuhvaćene horizontom događaja ne moraju da dožive singularnost, već mogu biti emitovane u okolni prostor. Ovaj proces se naziva Penrouzov proces, jer je matematičar [[Rodžer Penrouz]] prvi na to ukazao [[1969]]. godine. Naime, smatra se da ukoliko bi odredena količina materije ušla u ergosferu, na osnovu zakona verovatnoće jedan njen deo bi završio u singularnosti dok bi drugi,, pobegao” iz ergosfere sa energijom većom od energije početne materije. Samim time crna rupa bi izgubila energiju. * Singularitet u obliku prstena – opšta relativnost predviđa da rotirajuće crne rupe imaju singularitet u obliku prstena koji leži u ekvatorijalnoj ravni crne rupe, i ima nultu vrednost debljine. Važno je napomenuti da [[kvantna mehanika]] ne dozvoljava objektima da imaju nultu vrednost bilo koje dimenzije, ali dok se ne razvije nova sveobuhvatna teorija ovo je najpribližnija ideja o singularnosti. == „Bez dlaka“ teorija == „Bez dlaka“ teorija kaže da rešenja crnih rupa u Ajnštajn-Maksvelovim jednačinama zavise od samo tri, praktično veoma lako uočljiva parametra: mase, električnog naboja i ugaonog momenta. Teorija je dobila ime po izjavi poznatog fizičara Džona Vilera da crne rupe nemaju dlaku, misleći pri tome, da su karakteristike crne rupe eksperimentalno lako uočljive. == Entropija i Hokingova radijacija == [[Stiven Hoking]] je još [[1971]]. pokazao da horizont događaja klasične crne rupe ne može nikada da se smanji. To je veoma podsećalo na drugi zakon termodinamike, tačnije na fizičku veličinu poznatu kao [[entropija]] kojom se meri stepen nereda nekog sistema. Činjenica da će se nered povećati ako se stvari prepuste same sebi predstavlja stvar svakodnevnog iskustva. Nered se može pretvoriti u red ali je za to potrebno da se uloži energija. Primer toga je ponašanje molekula gasa u kutiji. Da pretpostavimo da kutija ima dve pregrade i da se molekuli gasa nalaze u jednoj gde su sabijeni i u sređenom stanju. Kada se ukloni pregrada molekuli će ispuniti celu kutiju, sudarajući se i odbijajući međusobno i od zidova kutije. Entropija kutije se povećala, a da bi se smanjila potrebno je uložiti energiju kako bi se svi molekuli vratili natrag na svoje mesto. Crna rupa, naizgled narušava drugi zakon termodinamike, jer ako bi progutala materiju sa puno entropije, ukupna entropija izvan crne rupe bi se smanjila. Može se, naravno reći da se ukupna entropija računajući materiju u crnoj rupi, nije smanjila ali kako nema načina da se zaviri u crnu rupu, ne možemo ni da ustanovimo kojom se entropijom odlikuje materija u njoj. Jedno rešenje ovog problema predložio je [[Džejkob Bekenstajn]], izloući zamisao po kojoj područje horizonta događaja predstavlja meru entropije crne rupe, s obzirom da kada materija dospe u crnu rupu ona joj poveća masu a samim tim i njeno gravitaciono privlačenje i horizont događaja. Zamisao je bila dobra, ali je otvorila i nova pitanja. Ako crna rupa ima entropiju mora imati temperaturu, a ako ima temperaturu mora emitovati zračenje. Ali kako crna rupa može da odašilje čestice ako po njenoj samoj definiciji ništa ne može da pobegne iz područja horizonta događaja? Odgovor leži u kvantnoj teoriji. Čestice koje emituje crna rupa ne potiču iz horizonta događaja već iz njegove neposredne blizine. Opšte je poznato da [[vakuum]] nije prazan prostor već da sadrži male količine energije. Kvant energije se može predstaviti kao jedan par čestice i antičestice. Budući da se energija ne može stvoriti ni iz čega jedan član para imaće pozitivnu, a drugi negativnu energiju. Onome sa negativnom energijom je suđeno da bude kratkovečna virtuelna čestica, zato što stvarne čestice imaju pozitivnu ukupnu energiju pod normalnim okolnostima. Ali gravitaciono polje crne rupe je toliko jako da tu čak i stvarna čestica ima negativnu energiju, stoga može i virtuelna antičestica da upadne u crnu rupu samim tim oslobađajući svog partnera sa kojim se nije potrla. Ta čestica može opet upasti u crnu rupu, ali može joj i pobeći u vidu stvarne čestice ili antičestice. Udaljenom posmatraču bi ovo delovalo kao da je česticu emitovala crna rupa. Kao protivteža pozitivnoj energiji emitovanog zračenja javio bi se priliv čestica sa negativnom energijom u crnu rupu. Prema Ajnštajnovoj jednačini E=mc² energija je upravno srazmerna masi, tako da priliv negativne energije u crnu rupu dovodi do smanjenja njene mase. Kako crna rupa gubi masu, područje njenog horizonta događaja se smanjuje, samim tim i njena entropija, ali ovo smanjenje entropije crne rupe dobija više nego punu nadoknadu u entropiji emitovanog zračenja, tako da nikada ne dolazi do narušavanja drugog zakona termodinamike. == Informacioni paradoks crne rupe == Paradoks se javio zbog toga što informacije u crnoj rupi „nestaju“, a to se protivi naučnoj činjenici – da se informacije ne mogu uništiti. Kvantno stanje materije koja uđe u crnu rupu se razlikuje od kvantnog stanja energije koja biva emitovana kao posledica Hokingove radijacije. == Matematička teorija == Ajnštajn-Maksvelove jednačine za crne rupe su veoma komplikovane. Najjednostavnija je jednačina Švarcšildove crne rupe koja glasi: :ds²=c²(1-2GM/c²R)dt²-1/(1-2GM/c²R)dr²-r²dα Gde je: G – gravitaciona konstanta; M – masa objekta (crne rupe); r – radijus objekta Rs=2GM/c² Opšta relativnost tvrdi da svaki objekat koji ima radijus manji od Rs, poznatiji kao Švarcšildova daljina, mora da kolabira u crnu rupu. == Eksplozija crne rupe == Isparavanjem (Hokingovom radijacijom) crna rupa se smanjuje. Time ona postaje sve toplija i na izmaku svoje mase i energije, temperatura se brzo povećava tako da crna rupa svoj kraj beleži praskom tj. eksplozijom. Hoking ovo povećanje temperature objašnjava time što smanjenje mase prouzrokuje to da čestice sa negativnom energijom treba da pređu kraći put da bi postale stvarne, te je tako veći obim emitovanja, a time i prividna temperatura crne rupe. Hoking je izračunao da bi praiskonske crne rupe mase oko 10¹¹ kg, koje su mogle biti stvorene [[Veliki prasak|Velikim praskom]], trebale do sada potrošiti svoju energiju i time eksplodirati negde u našoj sadašnjosti. Međutim, tako nešto još nije detektovano. Jačina eksplozije zavisi od toga koliko različitih vrsta elementarnih čestica tamo ima. Naravno, kada bi se rešio problem o kvarkovima gotovo bi se rešio i problem posmatranja eksplozije crne rupe. Još uvek niko nije otkrio samu eksploziju crne rupe. Za velike crne rupe se pretpostavlja da ostavljaju pustoš po svemiru. Međutim, njihov životni tok je jako dugačak tako da je malo verovatno da će neka od njih uskoro eksplodirati, ako se uzme u obzir da su najranije nastale u vreme Velikog praska. Zato treba istraživati male tj. praiskonske crne rupe, jer one svoju energiju brzo troše. Da bi uopšte došli u priliku da vidimo eksploziju crne rupe potrebno je pronaći način za registraciju ovih eksplozija na razdaljini od oko jedne svetlosne godine. Osim toga, detektori gama zračenja bi morali biti veliki, a njihovo pravljenje je skupo. U ovom slučaju ne bi bilo neophodno utvrditi da svi kvanti, koji su emitovani tokom eksplozije, dolaze iz istog pravca, već bi bilo dovoljno uočiti da svi stižu u veoma kratkom razmaku, jer je to prilična pouzdanost da potiču iz iste eksplozije. U jeftinijem slučaju, Zemljina atmosfera je dobar detektor gama zračenja praiskonskih rupa. Kada se jedan visokoenergetski kvant gama zračenja sudari sa atomima naše atmosfere, on stvara parove elektrona i pozitrona. Tako se izaziva elektronski pljusak. Eksplozivne emisije gama zračenja bi se mogle otkriti po bljeskovima svetlosti na noćnom nebu. == Pulsari - rotirajuće neutronske zvezde == [[Džoselin Bel]] je [[1967]]. otkrila [[pulsar]]e. Primljeni su jako kratki i pravilni impulsi talasne dužine 3,7m. To je ukazivalo da izvor emitovanja mora biti veoma mali, jer velika tela ne mogu emitovati kratke, oštre impulse, jer bi vreme putovanja zračenja sa različitih delova takvog tela zamutilo signal. Zato je moralo biti u pitanju nešto kompaktno, objekat manji od nekoliko hiljada kilometara, a ipak na udaljenosti zvezde. Prvo se mislilo da su u pitanju vanzemaljci i zato su prva 4 otkrivena pulsara nazvani LGM 1-4 ({{jez-eng|little green man}}, odnosno mali zeleni ljudi). Pulsari su kompaktni objekti, hiljadu puta gušći od vode. U njima su protoni i elektroni slepljeni u neutrone. Oni nastaju prilikom ekspozije supernove, gde u njenim donjim slojevima dolazi do implozije u objekat kao što je [[neutronska zvezda]] (ili crna rupa). Neutronske zvezde koje rotiraju zovu se pulsari. Jaki su izvori [[radio talas]]a, ali njihova osa rotacije se ne poklapa sa osom magnetnog polja tako da zračenje pulsara dolazi u prekidima tj. impulsima i to onda kada je osa magnetnog polja uperena ka nama. Odavde se vidi da zračenje pulsara nije toplotno, već potiče od ubrzanog kretanja naelektrisanih čestica u magnetskom polju. Njihov prečnik je svega nekih desetina kilometara. == Izvori == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} ;Popularna literatura * {{Cite book |ref= harv|last=Ferguson|first=Kitty|title=Black Holes in Space-Time |url= https://archive.org/details/blackholesinspac0000ferg|publisher=Watts Franklin|year=1991|isbn=978-0-531-12524-3}} * {{Cite book |ref= harv|author=Stephen Hawking |title=A Brief History of Time |url= https://archive.org/details/briefhistoryofti0000hawk_j2d2|publisher=Bantam Books, Inc|year=1988|isbn=978-0-553-38016-3}} * {{Cite book |ref=harv |author=Stephen Hawking, Roger Penrose |title=The Nature of Space and Time |year=1996 |publisher=Princeton University Press | isbn = 0-691-03791-2 |url=http://books.google.com/?id=LstaQTXP65cC }} * {{Cite book |ref= harv|author=Fulvio Melia |title=The Black Hole at the Center of Our Galaxy|url= https://archive.org/details/blackholeatcente0000meli|publisher=Princeton U Press|year=2003|isbn=978-0-691-09505-9}} * {{Cite book |ref= harv|last=Melia|first=Fulvio|title=The Edge of Infinity. Supermassive Black Holes in the Universe|url= https://archive.org/details/edgeofinfinitysu00meli|publisher=Cambridge U Press|year=2003|isbn=978-0-521-81405-8}} * {{Cite book |ref= harv|last=Pickover|first=Clifford|title=Black Holes: A Traveler's Guide|publisher=Wiley, John & Sons, Inc|year=1998|isbn=978-0-471-19704-1}} * {{cite web|last=Stern|first=B.|title=Blackhole|url=http://www.wikilivres.info/wiki/Blackhole_%28Stern%29|year=2008|access-date=2015-04-20|archivedate=2011-07-27|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110727142042/http://www.wikilivres.info/wiki/Blackhole_%28Stern%29|deadurl=yes}}, poem. * {{Cite book |ref= harv|last= Thorne|first= Kip S. |title=Black Holes and Time Warps |url= https://archive.org/details/blackholestimewa0000kips_t2o7|publisher=Norton, W. W. & Company, Inc|year=1994|isbn=978-0-393-31276-8}} * {{Cite book |ref= harv|last= Craig|first=Wheeler J.|title = Cosmic Catastrophes|url= https://archive.org/details/cosmiccatastroph0000whee_f9s6|edition = 2nd|publisher = Cambridge University Press|year=2007|isbn=978-0-521-85714-7}} ;Univerzitski udžbenici i monografije * {{Cite book |ref= harv|last=Carroll|first=Sean M. |title=Spacetime and Geometry |url= https://archive.org/details/spacetimegeometr0000sean|year=2004 |publisher=Addison Wesley |isbn=978-0-8053-8732-2}}, the lecture notes on which the book was based are available for free from Sean Carroll's [http://pancake.uchicago.edu/~carroll/notes/ website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070613183600/http://pancake.uchicago.edu/~carroll/notes/ |date=2007-06-13 }}. * {{Cite book |ref= harv|last=Carter|first=B. |year=1973 |chapter=Black hole equilibrium states |title=Black Holes |editor-last=DeWitt |editor-first=B.S. |editor1-link= |editor2-last=DeWitt |editor2-first=C.}} * {{Cite book |ref= harv|last=Chandrasekhar|first=Subrahmanyan|title=Mathematical Theory of Black Holes|publisher=Oxford University Press|year=1999|isbn=978-0-19-850370-5}} * {{Cite journal|last1=Frolov |first1=V.P. |last2=Novikov |first2=I.D. |year=1998 |title=Black hole physics |url=https://archive.org/details/blackholephysics0000frol |ref=harv}} * {{Cite book |ref=harv |last1=Hawking |first1=S.W. |author-link= |last2=Ellis |first2=G.F.R. |title=Large Scale Structure of space time |publisher=Cambridge University Press |year=1973 |url=http://books.google.com/?id=QagG_KI7Ll8C |isbn=978-0-521-09906-6 |author=S. W. Hawking, G. F. R. Ellis. }} * {{Cite book |ref= harv|author=Fulvio Melia |title=The Galactic Supermassive Black Hole|url= https://archive.org/details/galacticsupermas0000meli|publisher=Princeton U Press|year=2007|isbn=978-0-691-13129-0}} * {{Cite book |ref= harv|author1=Taylor, Edwin F. |author2=Wheeler, John Archibald |author2-link= | title=Exploring Black Holes|url= https://archive.org/details/bwb_P8-AHU-256|publisher=Addison Wesley Longman | year=2000|isbn=978-0-201-38423-9}} * {{Cite book |ref= harv|author1=Thorne, Kip S. |author2=Misner, Charles |author3=Wheeler, John |author1-link= |author2-link= | author3-link= |title=Gravitation|url= https://archive.org/details/gravitation0000misn|publisher=W. H. Freeman and Company|year=1973|isbn=978-0-7167-0344-0}} * {{Cite book |ref=harv |last=Wald |first=Robert M. |author-link= |title=General Relativity |publisher=University of Chicago Press |year=1984 |isbn=978-0-226-87033-5 |url=http://books.google.com/books?id=9S-hzg6-moYC }} * {{Cite book |ref= harv|last= Wald|first= Robert M. |title=Space, Time, and Gravity: The Theory of the Big Bang and Black Holes|publisher= University of Chicago Press| year=1992|isbn=978-0-226-87029-8}} ;Pregledi * {{cite journal|last1=Gallo|first1=Elena|last2=Marolf|first2=Donald|doi=10.1119/1.3056569|title=Resource Letter BH-2: Black Holes|year=2009|page=294|issue=4|volume=77|journal=American Journal of Physics|arxiv=0806.2316|bibcode = 2009AmJPh..77..294G }} * {{Cite web |url=http://arxiv.org/abs/hep-ph/0511217 |author=Hughes Scott A. |title=Trust but verify: The case for astrophysical black holes, Lecture notes from 2005, SLAC - Summer Institute. }} {{Commonscat|Black holes}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Black holes}} * [http://www.astro.hr/ucionica/03-crne_jame/index.htm Crne jame] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051030010627/http://www.astro.hr/ucionica/03-crne_jame/index.htm |date=2005-10-30 }} * [http://astro.fdst.hr/Kozmologija/crneRupe.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - crne rupe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050308173650/http://astro.fdst.hr/Kozmologija/crneRupe.php |date=2005-03-08 }} * [http://www.inet.hr/~brvasilj/crne.html Super-Masivne Crne Jame] [[Kategorija:Nebeska tijela]] [[Kategorija:Astronomija]] ck0y8ou7kof8sojdth438khh7uts6yp 4 6344 42681273 42681222 2026-08-26T15:18:20Z Aca 108187 /* CEE Technical Village Pump */ odgovor 42681273 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji '''konsenzus protiv''' prijedloga da naša zajednica podrži formiranje BCHS Arbitražnog odbora. Srpskohrvatska zajednica trenutno ne podržava osnivanje takvog tijela niti se obavezuje na učešće u njegovom radu ako ono ipak bude formirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 04:44 (CEST)|Konsenzus protiv}} U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: O tvom komentaru povela se značajna rasprava, pa bih te zamolio za klarifikaciju sledeće rečenice: {{tq|Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO}}. Na koje tijelo si tačno referirao pod "današnjim AO"? Trenutno ne postoji nikakav lokalni ili globalni arbitražni odbor. Svaka klarifikacija stava je dobrodošla. Takođe, nisam skroz mogao razlučiti da li podržavaš ili se protiviš prijedlogu, ili si uzdržan? Tako da bi i to bilo korisno klarificirati, zbog toka rasprave. Hvala unapred! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:23 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu "jedan strogo protiv a jedan slabo za". Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer "sve aktivne korisnike" ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST) {{izvlaka}} Sukladno dogovoru, obavještavam kolege da će rasprava biti produžena do 20.8. u 23:59, kada je zadnji dan za izjašnjavanje. Zbog važnosti pitanja i inzistiranja predlagatelja, korektno je da se odobri određeno produženje u ovom trenutku da bi rasprava bila zaključena na korektan način. Naravno, ako se pokaže potreba, rasprava se može produžiti i nakon navedenog roka, ali o tom po tom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 16:04 (CEST) :Mnogo zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:25 (CEST) ::Drage kolege, moje osobno (i najskromnije) mišljenje je da nije vrijeme za ovo. ::Prvo, postoji već tijelo koje je zaduženo za [[:meta:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Univerzalni kodeks ponašanja na Wikipediji]] i osobno se nadam da će taj nacrt što dalje i što dublje dostići svoje ciljeve. To je dobro sredstvo da se izbace političke i tendenciozne rasprave iz Wikipedije. Jedan BHS ogranak ovog odbora bi bila zanimljiva stvar, ali imajući u vid stajne između hr, bs, sh, sr wikipedija, mislim da bi ovakav prijedlog bio prihvaćen samo pod strogim uvjetima. To bi trebao biti kao neki "Lokalni ustavni sud Wikipedije", strogo reguliran pa kao i ostali ustavni sudovi, bavio bi s rijetkim slučajevima. Naknadni problem bi bio u tome što bi to dodatno birokratiziralo naše projekte. Po mome, procedure su vrlo bitne i daju nam stabilnost, ali što se više birokratiziramo, to se više gubi taj element slobode, igre, istrage, autentičnosti u korist birokratske legitimacije i stvaranje implicitne političke linije. Za mene to nije dobar pravac. Cilj je surađivati ​​sa susjednim projektima kako bismo zajednički rasli – i mi i oni – bez gubitaka za bilo koju stranu, dok birokratizacija vodi do [[Balkanizacija|balkanizacije]] tj. do strukturnog ukrućivanja i fragmentacije; ::Drugo, moje mišljenje nije tako bitno i želio bih znati mišljenje ostalih suradnika ([[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], [[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], [[Korisnik:نوفاك اتشمان|:نوفاك اتشمان]], [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], [[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]], [[Korisnik:Akatone|Akatone]], [[Korisnik:Duma|Duma]], [[Korisnik:Alekol|Alekol]], [[Korisnik:Vitek|Vitek]], [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]). ::Treće: naravno, mnogo toga ovisi i o stajalištima susjednih zajednica – hr.wiki, bs.wiki i sr.wiki. Što oni misle o ovome? ::Ako se susjedne wikipedije slažu, ja nedvojbeno podržavam. Ali nažalost daleko smo od toga.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 17:48 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Puno hvala na ovoj klarifikaciji! Što se mene tiče, ishod je sada puno jasniji. Budući da su pozvane ostale kolege da se izjasne, pričekat ćemo istek novog roka da vidimo ima li još kakvih mišljenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 18:14 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) :::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 11:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> :Bonne idée ! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 17:18 (CEST) oddzm82n4fbrpgbwsotarjokhjlu8bn 42681289 42681273 2026-08-26T16:25:37Z Aca 108187 /* CEE Technical Village Pump */ odgovor 42681289 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji '''konsenzus protiv''' prijedloga da naša zajednica podrži formiranje BCHS Arbitražnog odbora. Srpskohrvatska zajednica trenutno ne podržava osnivanje takvog tijela niti se obavezuje na učešće u njegovom radu ako ono ipak bude formirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 04:44 (CEST)|Konsenzus protiv}} U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: O tvom komentaru povela se značajna rasprava, pa bih te zamolio za klarifikaciju sledeće rečenice: {{tq|Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO}}. Na koje tijelo si tačno referirao pod "današnjim AO"? Trenutno ne postoji nikakav lokalni ili globalni arbitražni odbor. Svaka klarifikacija stava je dobrodošla. Takođe, nisam skroz mogao razlučiti da li podržavaš ili se protiviš prijedlogu, ili si uzdržan? Tako da bi i to bilo korisno klarificirati, zbog toka rasprave. Hvala unapred! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:23 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu "jedan strogo protiv a jedan slabo za". Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer "sve aktivne korisnike" ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST) {{izvlaka}} Sukladno dogovoru, obavještavam kolege da će rasprava biti produžena do 20.8. u 23:59, kada je zadnji dan za izjašnjavanje. Zbog važnosti pitanja i inzistiranja predlagatelja, korektno je da se odobri određeno produženje u ovom trenutku da bi rasprava bila zaključena na korektan način. Naravno, ako se pokaže potreba, rasprava se može produžiti i nakon navedenog roka, ali o tom po tom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 16:04 (CEST) :Mnogo zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:25 (CEST) ::Drage kolege, moje osobno (i najskromnije) mišljenje je da nije vrijeme za ovo. ::Prvo, postoji već tijelo koje je zaduženo za [[:meta:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Univerzalni kodeks ponašanja na Wikipediji]] i osobno se nadam da će taj nacrt što dalje i što dublje dostići svoje ciljeve. To je dobro sredstvo da se izbace političke i tendenciozne rasprave iz Wikipedije. Jedan BHS ogranak ovog odbora bi bila zanimljiva stvar, ali imajući u vid stajne između hr, bs, sh, sr wikipedija, mislim da bi ovakav prijedlog bio prihvaćen samo pod strogim uvjetima. To bi trebao biti kao neki "Lokalni ustavni sud Wikipedije", strogo reguliran pa kao i ostali ustavni sudovi, bavio bi s rijetkim slučajevima. Naknadni problem bi bio u tome što bi to dodatno birokratiziralo naše projekte. Po mome, procedure su vrlo bitne i daju nam stabilnost, ali što se više birokratiziramo, to se više gubi taj element slobode, igre, istrage, autentičnosti u korist birokratske legitimacije i stvaranje implicitne političke linije. Za mene to nije dobar pravac. Cilj je surađivati ​​sa susjednim projektima kako bismo zajednički rasli – i mi i oni – bez gubitaka za bilo koju stranu, dok birokratizacija vodi do [[Balkanizacija|balkanizacije]] tj. do strukturnog ukrućivanja i fragmentacije; ::Drugo, moje mišljenje nije tako bitno i želio bih znati mišljenje ostalih suradnika ([[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], [[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], [[Korisnik:نوفاك اتشمان|:نوفاك اتشمان]], [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], [[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]], [[Korisnik:Akatone|Akatone]], [[Korisnik:Duma|Duma]], [[Korisnik:Alekol|Alekol]], [[Korisnik:Vitek|Vitek]], [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]). ::Treće: naravno, mnogo toga ovisi i o stajalištima susjednih zajednica – hr.wiki, bs.wiki i sr.wiki. Što oni misle o ovome? ::Ako se susjedne wikipedije slažu, ja nedvojbeno podržavam. Ali nažalost daleko smo od toga.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 17:48 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Puno hvala na ovoj klarifikaciji! Što se mene tiče, ishod je sada puno jasniji. Budući da su pozvane ostale kolege da se izjasne, pričekat ćemo istek novog roka da vidimo ima li još kakvih mišljenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 18:14 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) :::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 11:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> :Bonne idée ! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 17:18 (CEST) :Prevedno na srpskohrvatski / српскохрватски. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 18:25 (CEST) 64cj5hy26zikztqd2hm3xelttj2emgz 42681290 42681289 2026-08-26T16:36:09Z Aca 108187 /* Globalni administratori i stjuardi */ 42681290 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> == Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Dear Serbo-Croatian language community, On behalf of the Wikimedians of Romania and Moldova User Group, we are thrilled to invite you to the [[:m:Wikimedia_CEE_Meeting_2026/Registration|Wikimedia CEE Meeting 2026]]! This year, our regional gathering will take place in the heart of Transylvania, in the vibrant city of Cluj-Napoca, Romania. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Dates: 18–20 September 2026. Location: Cluj-Napoca, Romania'''</span> === Call for Delegate Nominations === We are now officially opening the call for affiliates to nominate their delegates. Each affiliate is encouraged to select representatives who will actively contribute to the sessions, share local successes, and help strengthen our regional network. It is crucial to check the '''[[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026/Eligible affiliates|eligibility subpage]]''' to see the number of delegates allocated to your community. This number tells you how many delegate scholarships are reserved for your community. <span style="font-family:monospace,monospace">'''Nomination Deadline: 30 May 2026'''</span> Please ensure that your nominations are submitted by this date to allow our organizing team enough time to manage travel logistics and visa support where necessary. === Registration process === Delegates, scholarship recipients, and all self-funded attendees can register using the Registration Form (given below). It is mandatory for each delegate application to contain a link to the documents supporting the respective nomination as delegate. All travel, accommodation, and food expenses (during the conference days) will be organized and covered by Wikimedians of Romania and Moldova User Group only for delegates and scholarship recipients. Registration is required for everyone to participate in the Wikimedia CEE Meeting. <p style="font-family:monospace,monospace;background-color:#bbb">'''Registration Form is here: [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Apply]'''</p> * '''Registration period for representatives of Wikimedia affiliations: <u>13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 May 2026, 23:59 (UTC)</u>.''' * Registration period for self-funded participants and for everyone else: 13 May 2026, 00:00 (UTC) — 30 June 2026, 23:59 (UTC). For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: <p style="font-family:monospace,monospace">'''wmceem2026[[File:At sign.svg|17px|link=|@|class=skin-invert]]icf-fri.org'''</p> We look forward to welcoming you to Cluj-Napoca this September to share knowledge, foster new ideas, and celebrate our collective achievements. Warm regards,<br/>Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team<br/>Wikimedians of Romania and Moldova User Group<br/> – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 13. maja 2026. u 22:54 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Deni|Deni]] Ne(t)ko zainteresiran? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. maja 2026. u 10:59 (CEST) ::Hmmmm. Razmislim. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar]]? – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 14. maja 2026. u 14:22 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], imate moju podršku da nas predstavljate na CEE Meetingu, kao i uvijek. Ako se za to odlučite, volio bih da raspravimo kako nas se planira predstavljati i da dogovorimo kakve su teme zapravo važne za ovu zajednicu. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. maja 2026. u 01:26 (CEST) ::::Samo jedan kandidat je iz naše zajednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. maja 2026. u 02:57 (CEST) ::::Ja sam tebe i Edgara pingovao da i vi razmislite želi li jedan od vas da ode da nas predstavi. Bilo bi dobro :) – [[Korisnik:Deni|Deni]] ([[Razgovor s korisnikom:Deni|razgovor]]) 16. maja 2026. u 14:32 (CEST) :::::Broj zainteresiranih kandidata sa srpskohrvatskog govornog prostora je razmjerno malen u odnosu na broj raspoloživih delegacijskih mjesta - njih čak osam (8), odnosno više od 10 % svih stipendija. Tako mi se barem čini, a volio bih da se dokaže suprotno. Uvijek je moguće nešto dogovoriti s kolegama koji rade na jezično bliskim projektima. Što se tiče mene konkretno, ne mogu nas ići predstavljati ove godine. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 30. maja 2026. u 01:07 (CEST) == Wiki Loves Eurovision 2026 == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Wiki Loves Eurovision edit-a-thon logo 2026.svg|right|250px]] Hello everyone! You are invited to participate in the "[[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|Wiki Loves Eurovision]]" article writing contest, where our goal is to create new Eurovision-related articles in the CEE-language Wikipedia editions and improve existing ones. The contest will take place from May 10 to June 10, 2026, and prizes are available: * 1st prize: a voucher worth €60 * 2nd prize: a voucher worth €50 * 3rd prize: a voucher worth €40 * 4th–10th prize: a voucher worth €30 To participate in the contest and learn more, please visit [[meta:Wiki Loves Eurovision 2026|this link]]. --[[User:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[User talk:MHeidarzadeh-CEEhub|talk]]) 14:00, 16 May 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30513878 --> == <span lang="en" dir="ltr">Vote now in the 2026 U4C election</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> Eligible voters are asked to participate in the 2026 [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] election. More information–including an eligibility check, voting process information, candidate information, and a link to the vote–are available on Meta at the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|2026 Election information page]]. The vote closes on 2 June 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1780358400 00:00 UTC]. Please vote if your account is eligible. Results will be available by 14 June 2026. -- In cooperation with the U4C,<section end="announcement-content" /> </div> [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]]) 27. maja 2026. u 19:14 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == Extending the Call for Delegates registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca == Hello! As mentioned [[#Invitation: Call for Delegates Nominations and registration for Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca|above]], the Serbo-Croatian language community has scholarship spot(s) reserved for attending the [[:m:Wikimedia CEE Meeting 2026|Wikimedia CEE Meeting 2026 in Cluj-Napoca]]. By our accounts, your community has not yet filled up the reserved spot(s) for delegates. We are '''extending the deadline to June 10''', but please note that the '''June 10 deadline is final and will not be extended for anyone'''. '''Registration form is here:''' https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdrSQ3JZCGa21AInWOCXnNjzhUZLV1n7LcSt8-0pd1L0Z4rMw/viewform Don't forget to provide a confirmation about the selection of delegates. For any questions or unclear issues, please reach out to us at our official conference email: :'''[mailto:wmceem2026@icf-fri.org wmceem2026@icf-fri.org]''' Thank you for your cooperation and CEE you Beyond the Crossroads in Cluj-Napoca! On behalf of Wikimedia CEE Meeting 2026 Organizing Team, Wikimedians of Romania and Moldova User Group -- – [[Korisnik:Gikü|Gikü]] ([[Razgovor s korisnikom:Gikü|razgovor]]) 29. maja 2026. u 23:32 (CEST) == Incompatibility with Parsoid == Hi, Sorry for English. We are facing a blocker on the [[mw:Parsoid/Parser_Unification|parsoid roll out]] to Serb-Croation Wikipedia. [[Template:refbegin]] and [[Template:Refend]] add "<nowiki>-{" and "}-</nowiki>" to articles to avoid language conversion on references but that won't work in parsoid anymore and is leading to visible wikitext on parsoid mode ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Mary%20Wollstonecraft%20Shelley?useparsoid=1&variant=sh-cyrl example]). We can fix the existing cases by using a bot and simply add the wikitext in articles directly instead. I can do it but beforehand, I wanted to make sure it's okay by the community of Serb-Croation Wikipedia. See [[phab:T424399]] for more information. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Aca|Aca]]: Is this relevant to your recent edits? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. juna 2026. u 06:15 (CEST) :Hello @[[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]]! Is the problem related to the language-converter markup being split across two transclusions, as opposed to one? Could the templates still help insert <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> with <code>subst:</code> or a similar workaround? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:15 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] Hi, yup. That's the problem. I suggested one of two ways to move forward [[phab:T424399#12016870]] neither are really appealing but there isn't any other way. cc'ing @[[Korisnik:SAnanian (WMF)|SAnanian (WMF)]] in case he has other ideas. – [[Korisnik:Ladsgroup|Ladsgroup]] ([[Razgovor s korisnikom:Ladsgroup|razgovor]]) 15. juna 2026. u 16:57 (CEST) :::I suggest creating <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki></code> without the <code>-{</code> and redefining <code><nowiki>{{refbegin}}</nowiki></code> as <code><nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{</code> :::That avoids breaking the pages temporarily while the bot replaces <nowiki>{{refbegin}}</nowiki> with <nowiki>{{refbegin2}}</nowiki>-{ and lets you use <nowiki>{{subst:refbegin}}</nowiki> when you author the pages. :::Is there a serb-croatian translation of "refbegin" that would be a better name than "refbegin2"? We could localize the template name at the same time as fixing this incompatibility, perhaps. – [[Korisnik:Cscott|Cscott]] ([[Razgovor s korisnikom:Cscott|razgovor]]) 16. juna 2026. u 21:50 (CEST) ::::Tags <code><nowiki>-{</nowiki></code> and <code><nowiki>}-</nowiki></code> shouldn't be used there in the first place. They should be removed and integrated into the specific reference templates used in that list (Cite web, Cite book, etc.). Manually adding tags is not the most practical solution. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. juna 2026. u 01:42 (CEST) :::::{{za|+1}}, this might be a ''pretty'' good time to finally get going with cite template updates. @[[Korisnik:Cscott|Cscott]] how much time do we have on hand? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. juna 2026. u 02:20 (CEST) ::::::Removed the tags. Future cite template updates should follow these developments. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. juna 2026. u 21:41 (CEST) == Health Challenge 2026 - invitation and consent for CentralNotice == ''(Sorry for writing in English. You may consider to translate it to your language.)'' I would like to invite you to the now happening '''article writing challenge focused on health''' - '''[[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026|Health Challenge 2026]]'''. Just write articles in (any) Wikipedia (ideally from the [[:m:Special:MyLanguage/Health Challenge 2026/Focus articles|focus articles]]), [[:m:Health Challenge 2026/Participate|list them on the challenge page]] and you may win valuable prizes (of course, beyond helping the next generation of global health ;) Also, I would like to show a banner in this Wikipedia until the end of June 2026. You can see details at [[:m:CentralNotice/Request/Health Challenge 2026|MetaWiki CentralNotice request]]. If you agree, just write here that you agree and I will carry the rest. Also, please write here a translation of the banner text “Write articles about health and win valuable prizes.” That will help to show the banner in your language. If you have any question, please ask them preferably at the [[:m:Talk:Health Challenge 2026|talk page of the challenge]], as I may not be able to follow discussions on all local wikis. --[[Korisnik:KuboF Hromoslav|KuboF Hromoslav]] ([[Razgovor s korisnikom:KuboF Hromoslav|razgovor]]) 17. juna 2026. u 17:17 (CEST) == RFC about AI-generated content in Wikimedia Commons == <bdi lang="en" dir="ltr">Apologies for writing in English, please help translate this message to your language. You are invited to participate in a [[c:Commons:Requests for comment/Policy update for AI content|request for comment on Wikimedia Commons about a policy update for AI content]]. This may affect files that are uploaded to Wikimedia Commons for use on this project. Thank you. [[m:User:Codename Noreste|Codename Noreste]] ([[m:User talk:Codename Noreste|razgovor]])</bdi> 23. juna 2026. u 19:11 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> == <span lang="en" dir="ltr">Deployment of Legal and Safety Contacts Link in the Footer of Your Wiki</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="Message"/> '''Legal & Safety Contacts''' Hello community, the Wikimedia Foundation has provided a [[wmf:Special:MyLanguage/Legal:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contact Information|single legal and safety contact page]], to be linked in the footer of your wiki, to ensure access to accurate legal information. This is a regulatory requirement. We have already rolled out links to English, German, Italian, Spanish and other wikis and we will deploy to your wiki soon. [[m:Special:MyLanguage/Wikimedia_Foundation_Legal_and_Safety_Contacts_FAQ|Please read more on the project page]] and leave any comments in this thread or on the [[m:Special:MyLanguage/Talk:Wikimedia Foundation Legal and Safety Contacts FAQ|talk page]]. <section end="Message"/> </div> -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 25. juna 2026. u 15:30 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=30731267 --> == June 2026 CEE Newsletter is out == Dear all, The [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 June 2026 issue] of the CEE Newsletter has been published. After a three years of being an editor of the Newsletter, this will be my last issue. Over the years, I've been putting on multiple hats and now is time to take one off. I would like to share many thanks to everyone I had the honor of collaborating with. Many of you are not only readers, but also authors. It was always a great joy to read all the amazing stories from all around the region, you are the ones making this newsletter special. '''Read the full newsletter [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026 here].''' As always, we have prepared a [https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/June_2026/ru Russian version] of the same issue. Happy reading! Take care, Jan --[[User:Janbery|janbery]] ([[User talk:Janbery|talk]]) 26. juna 2026. u 16:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Janbery@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30548854 --> == Prijedlog za sliku sedmice: 13. jula 2026. – 19. jula 2026. == <!-- Obrazac koji se nalazi ispod ovog zakomentiranog teksta popunite odgovarajućim podacima. Prazni ili nepotpuni prijedlozi bit će uklonjeni. Predloženi sadržaj moguće je raspraviti ili odgoditi. --> Predlažem novu sliku sedmice. * '''Slika (naziv datoteke):''' <nowiki>Datoteka:Lionel Messi Argentina v Egypt 7 July 2026-250.jpg</nowiki> * '''Opis (popratni sadržaj):''' [[Lionel Messi]] u utakmici na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|Svjetskom prvenstvu 2026.]] * '''Izvor (autor i datum):''' [[:commons:User:Berlination|Bryan Berlin]], 7. jula 2026. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2026. u 04:36 (CEST) :@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: A samo je dodaj, molim te. :) Nije kao da imamo previše opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:32 (CEST) ::Usput budi rečeno, ovaj autor ima sjajne fotke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:33 (CEST) :::Možda bi bilo dobro sačekati tekmu večeras, pa videti je l' će biti prigodno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:34 (CEST) ::::{{ping|Aca}} euuuuh, ne bih baš ovu sada XD – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:50 (CEST) :::::Au :D Bilo je baš teško gledati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2026. u 19:56 (CEST) == Obavijest o člancima o Indijancima == U sklopu rješavanja kategorija vezanih uz SAD, otkrio sam da postoji hrpa (ali doslovno hrpa) članaka o Indijancima te da je kategorija u potpunom kaosu. Ima posla, ali to je manji problem. Naime, većina - ako ne i svi - tih članaka prebačena je s hr.wiki u nekom davnom periodu, a gdje ih je radio Zeljko, kvalitetu čijih doprinosa Wikipediji ne treba dodatno elaborirati. Problem je što je ogroman broj tih članaka temeljen na prijevodima s web stranica koje se ne mogu smatrati izvorima i radi se o amaterskim, nenaučnim i neakademskim izvorima koji sadrže nereferencirane, pogrešne ili podatke koje je gotovo nemoguće potvrditi. Ima tu članaka o plemenima kojih nema ni na jednoj drugoj Wiki niti ih Google nalazi na tražilici, članaka o jezičnim skupinama koji su pisani kao da su o plemenima i slično. Od onih članaka koji postoje na en.wiki, ogroman broj sadržajno potpuno odudara i suštinski je nepopravljiv jer se radi o pseudoznanstvenim podacima, ako ne i o potpunim izmišljotinama. Sukladno navedenom, obavještavam kolege da ćemo pristupiti čišćenju tih članaka. Oni članci koji nemaju svoje ekvivalente na drugim Wiki projektima bit će automatski brisani jer je temeljem generalnog uvida u sadržaj takvih članaka vjerojatnost da se radi o pseudoznanstvenom ili fabriciranom sadržaju iznimno velika. Članci koji postoje na drugim projektima ići će kroz provjeru - ako sadržajno odgovaraju, bit će propisno kategorizirani i eventualno označeni nekim od šablona za sređivanje, a ako sadržajno potpuno odudaraju od onoga što piše na drugim projektima, isti će biti brisani. Ovo je problem od ranih dana sh.wiki i nešto s čim se treba uhvatiti u koštac radi održavanja vjerodostojnosti i kvalitete projekta. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2026. u 13:53 (CEST) :Saglasan sam s ovim, a pseudonauku i pseudoistoriju prezirem, pa je ovo super prilika da se sve to pregleda i proveri. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. jula 2026. u 14:37 (CEST) == Request for comment (the future of Abstract Wikipedia) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies if this has not yet been translated into your wiki's language. {{int:Please-translate}} You are invited to voice your opinions in a [[:m:Requests for comment/The future of Abstract Wikipedia|request for comment about the future of Abstract Wikipedia]]. {{Int:Feedback-thanks-title}} [[:m:User:Kowal2701|Kowal2701]] ([[:m:User talk:Kowal2701|talk]]) 24. jula 2026. u 14:24 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:DreamRimmer@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30513860 --> :@[[Korisnik:Kowal2701|Kowal2701]]: This seems to have become a Global North thing. And since we are Global No..where, it's good to be notified. :D Jokes aside, thanks for the delivery. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. jula 2026. u 23:54 (CEST) == Novi dizajn Radionice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje novog dizajna Radionice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. augusta 2026. u 14:15 (CEST)|Usvojeno}} Podstaknut naporima @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosnog organa]], koji je u martu pokrenuo ovo pitanje, rešio sam da napravim svoj predlog novog dizajna Radionice (Portala zajednice). Možete ga videti '''[[Wikipedija:Radionica|ovde]]'''. Dizajn inkorporira zaglavlje s interaktivnim dugmićima i nove zadatke sortirane po težini, navodi ključne wikiprojekte, pruža adekvatnu pomoć novim korisnicima i prikazuje ključne novosti na Wikipediji. Prilagođen je tamnoj temi i mobilnim uređajima. Kao referenca korišten je i Codex, Wikimedijin dizajn-sistem, a stilski okvir stvoren je pomoću modela GPT-5.6. Imate li neke sugestije u pogledu dizajna? Kako vam se čini? Želite li da ga službeno usvojimo? Radi transparentnosti, pingovaću korisnike koji su bili pozvani da učesvuju i u prošloj raspravi: @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] Rasprava traje 7 dana. Unapred hvala na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 00:22 (CEST) :Meni je ovo super i podržavam usvajanje – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. jula 2026. u 01:10 (CEST) :Da bi reč rekla! [[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] ([[Razgovor s korisnikom:Maria Sieglinda von Nudeldorf|razgovor]]) 25. jula 2026. u 07:55 (CEST) ::Mnogo zahvaljujem! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. jula 2026. u 10:50 (CEST) :Fino izgleda, dobro urađeno. – [[Korisnik:Duma|Duma]] ([[Razgovor s korisnikom:Duma|razgovor]]) 25. jula 2026. u 11:51 (CEST) {{podnožje rasprave}} == BCHS Arbitražni odbor == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji '''konsenzus protiv''' prijedloga da naša zajednica podrži formiranje BCHS Arbitražnog odbora. Srpskohrvatska zajednica trenutno ne podržava osnivanje takvog tijela niti se obavezuje na učešće u njegovom radu ako ono ipak bude formirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 04:44 (CEST)|Konsenzus protiv}} U tekućem U4C slučaju na Meta-Wikiju, korisnik {{k|ImStevan}} predložio je formiranje regionalnog BCHS arbitražnog odbora, koji bi delovao na svim našim projektima i pomagao u provođenju Univerzalnoga kodeksa ponašanja. Ovaj odbor činili bi iskusni korisnici s naših projekata, birani na posebnim izborima. Pre nego što se poradi na detaljima, zanima me kakvo mišljenje naša zajednica ima o ovom predlogu? Želimo li podržati osnivanje takvog tela i učestvovati u njegovom radu? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 8. augusta 2026. u 18:48 (CEST) :Moje iskustvo s AO-om bilo je katastrofalno i dok smatram da je ovo postavljeno na boljim temeljima, mislim da nema smisla iz dva razloga. Prvi je vezan uz moć kao takvu, a to je isti razlog koji je iskvario i izvorni AO, koji je postao sredstvo obračuna. Mislim da je ovo enciklopedija i da ljudi ne bi ovdje trebali dobivati nikakvu posebnu moć, a naročito ne neku interprojektnu da utječu na sudbine drugih projekata. To mi nije u duhu enciklopedije, več u duhu nekakve političke organizacije, a to nismo. Drugi je razlog sama politika. Čemu osnivanje dodatnih odbora? Lokalne zajednice trebale bi biti sposobne provoditi pravila i brinuti se same o sebi, a korisnici se ne bi trebali miješati u to što rade drugi projekti. Ne znam želi li itko te ovlasti, ali ja osobno ne želim ovlasti da kontroliram i sankcioniram što rade korisnici na srpskoj, bosanskoj ili hrvatskoj Wikipediji, niti bih volio da itko s tih projekata sankcionira išta što radimo mi ovdje (pa ostali bismo bez @[[Korisnik:Vipz|Vipzija]] u roku od sekunde :P). To je nepotrebno politiziranje projekta i to je dovelo do propasti i srpsku i hrvatsku Wikipediju svojedobno. Mislim da bilo kakva suradnja treba biti isključivo enciklopedijska, a nipošto ovakva, odnosno politički obojena. Sumarno, smatram da ovakav prijedlog kao takav nije u duhu Wikipedije kao enciklopedije te stoga ne podržavam niti osnivanje ovakvog odbora niti naše službeno sudjelovanje u njegovom radu ako se on ikada osnuje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 8. augusta 2026. u 19:30 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: A gle, mi svakako imamo U4C, koji postoji kao globalni odbor i koji kontrolira provedbu Univerzalnog kodeksa ponašanja. Ovde bi stvar bila mnogo bolje utemeljena, jer bismo imali međukorak – regionalni odbor koji čine lokalni urednici, koji su mnogo bolje upoznati s našim lokalnim problemima i lokalnim potrebama (umesto birokrata s drugog kraja sveta). Ukoliko bismo ograničili delokrug ovakvog lokalnog odbora (tipa da se bavi samo pitanjima koja su prethodno raspravljana lokalno, a nisu dovela do jasnog konsenzusa), onda ne verujem da će tu moći da dođe do konsolidacije moći. Trenutno svako može da pokrene globalni U4C case ukoliko se o tom pitanju povela rasprava lokalno i nije dovela do rešenja. Mislim da takvo ograničenja može da se postavi i za ovakvo telo, i imali bismo jasan delokrug. Na kraju, situacija na srwikiju bila bi mnogo drugačija da je ovakvo telo postojalo, a ovakav arbitražni odbor, koji je postojao na hrwikiju, onemogućavao je Kuburi da potpuno preuzme kontrolu. To je bio razlog zašto je Kubura svim silama (uključujući i sockpuppete) želeo da rasformira Odbor, što mu je na kraju i uspelo. Mislim da dugoročno ovakvo telo može da bude od velike koristi za ljude koji se bave međuprojektnim radom, te da bude spona koja će neopozivo povezati projekte s našeg govornog područja. Wikimedijina procena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji takođe je pronašla kao moguće rešenje "objedinjavanje izbora u zajednici za [...] funkcionalne uloge", tako da mislim da bi ovakva stvar bila dobra za šire srpskohrvatsko područje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:56 (CEST) ::Što se tiče politizacije, mislim da ona ne postoji jer je suva činjenica da mi uređujemo projekte na istom policentričnom jeziku, da se međusobno razumemo i da naši projekti u suštini imaju isti sadržaj i donekle zajedničku uredničku bazu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 01:59 (CEST) :::Ali upravo o tome ti i govirim, Aco. Postoji već tijelo, dakle još jedno tijelo s istim ovlastima i lokalnim djelokrugom nema nikakvog smisla. To ubrzo prerasta u igru mpći, tim više što - kako si sam rekao - situacije poput one na sr.wiki bile bi rješavane drugačije. Tu dolazimo do politike. I to su, ''both'', razlozi zbog kojih sam protiv toga. Znaš i sam da sam ja podržao rješavanje problema na svim projektima, i hr. i sr., ali ne smatram da ti, Vipzi ili ja, ili bilo tko drugi, trebamo imati ovlasti rješavati probleme na drugim projektima. Zajednica bi trebala biti sposobna riješiti svoje probleme sama, a ako ne može - tu je Wikimedija. Znam da je proces dugotrajan, ali tako je - kako je. Nažalost. Mislim da osnivanje nekakvog dodatnog tijela samo po sebi ne bi donijelo puno dobroga i da bi produbilo jaz još i više. Jedini način na koji vidim da to funkcionira jest da članovi tog AO mogu biti isključivo korisnici s drugih Wikipedija, dakle ne ni s jedne lokalne Wikipedije, a to opet vraća sve na glavni U4C, tako da stvarno ne vidim svrhu ovoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. augusta 2026. u 18:03 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Okej, cenim stav i zahvaljujem na klarifikaciji. Videćemo šta ostali misle o ovome. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:07 (CEST) {{komentar}} Eh. Ipak, njet. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 9. augusta 2026. u 16:07 (CEST) :@[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]]: Razlog? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 00:05 (CEST) ::{{komentar}} Prema EAP-u iznad ^ (manje-više). --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 11. augusta 2026. u 19:18 (CEST) Ja na ovaj prijedlog gledam s više optimizma, u smislu da bi mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. Međutim, smatram da bi takvo tijelo moralo biti strogo regulirano i prvenstveno usmjereno na čisto proceduralna pitanja. Naposljetku, vjerujem da bi takav Arbitražni odbor odbacivao – i prije samog razmatranja – oko 90 % zahtjeva zbog "nedostatka elemenata za procjenu" ili zato što je pitanje "irelevantno ili nije u nadležnosti AO-a" ili jednostavno zato što je zahtjev "tendenciozan" tj. pristran. Naravno, ne slažem se s postojanjem tijela koje bi imalo široke ovlasti nad svim projektima, jer bi to otvorilo vrata raznim manipulacijama. Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:31 (CEST) ::Da, to bi otprilike bila i ideja: da Arbitražni odbor deluje samo u slučajevima kada lokalne zajednice nisu mogle rešiti proceduralno pitanje. Uz to, svako pitanje mogu razmatrati prvo lokalni arbitri, a potom, ako ni oni ne mogu uspostaviti konsenzus, onda se pitanje može eskalirati na nivou celog odbora. Time pružamo dovoljno lokalne autonomije za rešavanje pitanja, a opet ostavljamo mogućnost za eventualna zajednička pitanja, kada je važno. Moć i delokrug odbora mora biti ograničena i dobro definirana, tu sam potpuno saglasan. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:15 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: O tvom komentaru povela se značajna rasprava, pa bih te zamolio za klarifikaciju sledeće rečenice: {{tq|Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO}}. Na koje tijelo si tačno referirao pod "današnjim AO"? Trenutno ne postoji nikakav lokalni ili globalni arbitražni odbor. Svaka klarifikacija stava je dobrodošla. Takođe, nisam skroz mogao razlučiti da li podržavaš ili se protiviš prijedlogu, ili si uzdržan? Tako da bi i to bilo korisno klarificirati, zbog toka rasprave. Hvala unapred! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:23 (CEST) {{komentar}} S obzirom na tok rasprave, produžio bih je na još nedelju dana kako bismo iskristalizirali konsenzus. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 23:07 (CEST) :@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Mislim da za to nema potrebe. Konsenzus je jasan. Čak je i @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], koji je imao najblaži stav, rekao da takvo tijelo već postoji, odnosno da nema potrebe za lokalnom kopijom već postojećeg tijela. Ne postoji osnova za produljenje rasprave. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 03:50 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan arbitražni odbor, jer je svaki kopija U4C-a? U4C treba da bude krajnja instanca odlučivanja, a ne zamena za lokalne administrativne strukture. Ne vidim ni jasan konsenzus za, ni jasan konsenzus protiv, tako da je produljenje raspave realna opcija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 03:54 (CEST) :::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Ummm... predlagateljev se glas u postizanju konsenzusa ne računa jer je jasno da je predlagatelj za ono što predlaže. To nalaže elementarna logika. U raspravi su sudjelovala 3 korisnika - dva su jasno protiv, jedan je rekao "mogao biti sredstvo za poboljšanje ozračja među našim projektima. (...) Ako već mora postojati takvo tijelo, ono se mora jednako odnositi na sve Wikipedije, a to je današnji AO.", što prilično jasno upućuje da prijedlog u ovoj formi nema podršku tog suradnika. U tom kontekstu, mislim da je jasan stav zajednice da prijedlog u ovom formatu nema podršku i da je to prilično čist konsenzus u ovom trenutku. Zato ovo treba zatvoriti, a ne produljivati. Produljivanje ove rasprave ide protiv pravila koja imamo o raspravama i konsenzusu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 04:14 (CEST) ::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Rasprave na Wikipediji ne funkcionišu na načelu prebrojavanja glasova, pogotovo ne onih jedva obrazloženih. Što se tiče Inokosnog, ta zadnja rečenica je malo konfuzno sročena, moram priznati, jer "AO" ≠ U4C. Trebalo bi pitati korisnika za klarifikaciju toga, a ne da pretpostavljamo šta je on htio napisati ili reći. Ukoliko je korisnik jasno protiv, zatvoriću kao "Konsenzus protiv". Ukoliko nije, diskusija se treba nastaviti jer "Nema konsenzusa". – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 04:27 (CEST) :::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Nije ovo prebrojavanje glasova, nego je ovo izvrtanje pravila, a to nije dobro. Nije rečenica sama po sebi konfuzna, ali čak i da je - konsenzus je i dalje jasan. Odnosno, prijedlog kao takav neće dobiti podršku. Jer koji je cilj? Ako pustiš još sedam dana, da se skupi 4-5 ljudi koji će dati podršku? Onda se svodi na prebrojavanje i preglasavanje, što opet nije konsenzus. Dakle, jedina svrha produljivanja ove rasprave je koja točno? Ako tražiš konsenzus kao jasno suglasje svih aktivnih korisnika, to se očito neće dogoditi pa će se rasprava zaključiti na način da - nema jasnog stava, odnosno da zajednica nije zauzela jednoglasan stav po ovom pitanju, što povlači za sobom izostanak podrške. Ako tražiš konsenzus kao više za opciju A nego za opciju B, onda je to direktno kontradiktorno onome što si sad rekao i još je grublje izigravanje pravila. Dakle, jasno je da ovaj prijedlog u ovom formatu i u ovom trenutku neće dobiti jednoglasnu podršku zajednice, a produljivanje rasprave za još tjedan dana neće doprinijeti ničemu. Sukladno tim pravilima, nema razloga za produljivanje rasprave još tjedan dana jer je situacija jasna. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 05:02 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Konsenzus ne znači jednoglasnost, a ne znači ni puko prebrojavanje glasova u stilu "jedan strogo protiv a jedan slabo za". Input je trenutno veoma mali, a u praksi smo imali rasprave koje su trajale po dve nedelje (hint: rasprava o radionici). Zato je produljavanje realno, kako bismo videli kakav je stav šire zajednice, jer "sve aktivne korisnike" ne predstavljaju samo dva-tri stava. U ovom trenutku ne postoji ni konsenzus protiv, ali ne postoji ni konsenzus za (kao što kažeš: nema jasnog stava), čime su ispunjeni uslovi za produljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 05:30 (CEST) {{izvlaka}} Sukladno dogovoru, obavještavam kolege da će rasprava biti produžena do 20.8. u 23:59, kada je zadnji dan za izjašnjavanje. Zbog važnosti pitanja i inzistiranja predlagatelja, korektno je da se odobri određeno produženje u ovom trenutku da bi rasprava bila zaključena na korektan način. Naravno, ako se pokaže potreba, rasprava se može produžiti i nakon navedenog roka, ali o tom po tom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. augusta 2026. u 16:04 (CEST) :Mnogo zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 16:25 (CEST) ::Drage kolege, moje osobno (i najskromnije) mišljenje je da nije vrijeme za ovo. ::Prvo, postoji već tijelo koje je zaduženo za [[:meta:Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Univerzalni kodeks ponašanja na Wikipediji]] i osobno se nadam da će taj nacrt što dalje i što dublje dostići svoje ciljeve. To je dobro sredstvo da se izbace političke i tendenciozne rasprave iz Wikipedije. Jedan BHS ogranak ovog odbora bi bila zanimljiva stvar, ali imajući u vid stajne između hr, bs, sh, sr wikipedija, mislim da bi ovakav prijedlog bio prihvaćen samo pod strogim uvjetima. To bi trebao biti kao neki "Lokalni ustavni sud Wikipedije", strogo reguliran pa kao i ostali ustavni sudovi, bavio bi s rijetkim slučajevima. Naknadni problem bi bio u tome što bi to dodatno birokratiziralo naše projekte. Po mome, procedure su vrlo bitne i daju nam stabilnost, ali što se više birokratiziramo, to se više gubi taj element slobode, igre, istrage, autentičnosti u korist birokratske legitimacije i stvaranje implicitne političke linije. Za mene to nije dobar pravac. Cilj je surađivati ​​sa susjednim projektima kako bismo zajednički rasli – i mi i oni – bez gubitaka za bilo koju stranu, dok birokratizacija vodi do [[Balkanizacija|balkanizacije]] tj. do strukturnog ukrućivanja i fragmentacije; ::Drugo, moje mišljenje nije tako bitno i želio bih znati mišljenje ostalih suradnika ([[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], [[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], [[Korisnik:Z1KA|Z1KA]], [[Korisnik:نوفاك اتشمان|:نوفاك اتشمان]], [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], [[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]], [[Korisnik:Akatone|Akatone]], [[Korisnik:Duma|Duma]], [[Korisnik:Alekol|Alekol]], [[Korisnik:Vitek|Vitek]], [[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]]). ::Treće: naravno, mnogo toga ovisi i o stajalištima susjednih zajednica – hr.wiki, bs.wiki i sr.wiki. Što oni misle o ovome? ::Ako se susjedne wikipedije slažu, ja nedvojbeno podržavam. Ali nažalost daleko smo od toga.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 17:48 (CEST) :::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Puno hvala na ovoj klarifikaciji! Što se mene tiče, ishod je sada puno jasniji. Budući da su pozvane ostale kolege da se izjasne, pričekat ćemo istek novog roka da vidimo ima li još kakvih mišljenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. augusta 2026. u 18:14 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Globalni administratori i stjuardi == {{anchor|globalsysops}}{{anchor|stewards}} {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za ratifikaciju odluke. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 18:36 (CEST)|Ratificirano}} {{komentar}} Pozdrav svima, naime, (1.) radi ''lokalne'' ratifikacije ove naredne diskusije/odluke: [[:m:Talk:Small and large wikis#Change the status of sh.wiki]] (tamo na Meti), kao i (2.) radi ''neophodne'' formalnosti (i to povodom upita stjuarda), da li se slažete sa time da globalni administratori („global sysops”) – ali time ''automatski'' i stjuardi („stewards”) – ''povremeno'' (odnosno: ''po potrebi'') djeluju ovdje na sh.wiki ili ne...? --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 00:14 (CEST) :Mislim da smo o ovom pitanju neformalno razgovarali svojevremeno, kada je bila navala LTA vandalizma. Svaka pomoć je dobrodošla u borbi protiv vandalizma, pa, evo, formalno '''podržavam''' promenu statusa. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 01:07 (CEST) ::Da, slažem se s Acom, globalni administratori su nam pomagali u borbi protiv raznih vandalizama i mogu reći uvijek u granicama njihovih nadležnosti. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 12:37 (CEST) :::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) {{podnožje rasprave}} == CEE Technical Village Pump == {{int:please-translate}} [[File:CEE Technical Village Pump.webm|300px|right|thumb|A short introduction to the CEE Technical Village Pump]] The '''[[:m:CEE Technical Village Pump|CEE Technical Village Pump]]''' is a new space for Wikimedia contributors and communities across the CEE region to request technical help, exchange solutions, and get support from experienced contributors. To introduce the project and give a quick overview of how it works, we’ve prepared this short video. The page is currently available in English. We’d like to make it accessible to communities across the region in their local languages, and we’d appreciate your [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Special%3ATranslate&group=page-Template%3ACEE+Technical+Village+Pump+header&language=en&action=page&filter=&action_source=translate_page help translating it]. Best regards, [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 11:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> :Bonne idée ! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 17:18 (CEST) :Prevedno na srpskohrvatski / српскохрватски. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 18:25 (CEST) ck1cvnbpywv5xxb4ass1l7kcej64c3d 10 7507 42681428 42441946 2026-08-27T00:32:26Z Aca 108187 42681428 wikitext text/x-wiki {{ambox | slika = [[Datoteka:Current event marker.svg|40px]] | tekst = '''Ovaj članak govori o [[Wikipedija:Događaji|aktualnom događaju]].'''<br>Moguće su česte i brze izmjene na članku, ovisno o tome kojom brzinom provjerene informacije stižu do javnosti.<br>{{small|Šablon je potrebno ukloniti kada događaj prestane biti aktualan.}}{{nobots}} | stil = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Aktualni događaji|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 4sa32eb67j8q40mrgekrjbyv3a4wcyy 0 11494 42681469 42606921 2026-08-27T04:18:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681469 wikitext text/x-wiki '''Velike ravnice''' ({{jez-en|Great Plains}}), otvoren prostor [[prerija]] koji leži istočno od [[Stjenovite planine|Stjenjaka]] (Rocky Mountains) u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Kanada|Kanadi]]. U Velikoj nizini su smješten dijelovi [[Država Sjedinjenih država|američkih država]] [[Novi Meksiko|New Mexico]], [[Texas]], [[Oklahoma]], [[Colorado]], [[Kanzas|Kansas]], [[Nebraska]], [[Wyoming]], [[Montana]], [[South Dakota]] i [[North Dakota]] i [[provincije i teritoriji Kanade|kanadskih provincija]] [[Alberta|Alberte]], [[Manitoba|Manitobe]] i [[Saskatchewan]]a. Uzvišene regije Velike nizine nazivaju se [[Visoke ravnice]] ({{jez-en|High Plains}}), a općenito se nalaze zapadno od [[100. meridijan zapadno|100. meridijana]] koji grubo odgovara liniji od koje zapadno padne manje od 500&nbsp;mm oborina godišnje. Regija je aridna i općenito je karakterizirana [[ranč]]evima i rubnim [[farma]]ma. Otprilike svakih 25 godina regiju pogađaju suše i razorne [[pješčana oluja|pješčane oluje]]. Središte se regije nalazi na [[Oklahoma Panhandle]]u, uključujući jugoistočni Colorado, jugozapadni Kansas, Texas Panhandle, te krajnji sjeveroistok države New Mexico. Ta područja su bila poznata kao [[Dust Bowl]] tijekom kasnih [[1920-e|1920-ih]] i ranih [[1930-e|1930-ih]]. Učinak suše povezan s učincima [[Velika ekonomska kriza|Velike depresije]] prisilio je mnoge farmere da napuste zemlju diljem Velike nizine. U nedavnim godinama područje je pogodila druga velika suša. [[Datoteka:Nebraska USA1.jpg|mini|desno|275px|Velika nizina ([[Nebraska]])]] Južni dio Velike nizine leži preko [[Ogallala Aquifer]]a, nepreglednog podzemnog sloja vodonosnih naslaga koje datiraju iz posljednjeg [[ledeno doba|ledenog doba]]. Ekstenzivno se koristi [[navodnjavanje centralnom osovinom]], ali se [[aquifer]] (vodonosnik) iscrpljuje u mjeri koja nije održiva. Velika nizina je kroz povijest bila prostor [[američki bizon|bizona]] i [[velikonizinska kultura|velikonizinske kulture]] [[Indijanci u Sjedinjenim Državama|indijanskih]] plemena [[Crne Stope|Blackfeet]], [[Crow]], [[Sioux]], [[Cheyenne]], [[Arapaho]], [[Comanche]] i drugih. Nakon skorog izumiranja [[američki bizon|bizona]] ({{jez-en|buffalo}}) i premještaja Indijanaca u [[indijanski rezervat|indijanske rezervate]], Velika nizina je bila namijenjena [[stočarstvo|stočarstvu]], a njezin otvoreni prostor teoretski je omogućavao svakome da slobodno uzgaja [[stoka|stoku]]. U proljeće i jesen postavljali su se roundupovi, nova telad se žigosala, a stoka se razvrstavala za prodaju. Osnivanje rančeva započelo je u Texasu, te se postupno pomicalo na sjever. Teksaška stoka se odvozila sjeverno do željezničke pruge, posebice do [[Dodge City, Kansas|Dodge Cityja]] u [[Kanzas|Kansasu]], a odande se prevozila [[željeznica|željeznicom]] na istok. Mnogi strani, uglavnom [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] investitori financirali su velike rančeve tog razdoblja. Prekomjerna proizvodnja i užasna zima iz [[1886]]. naposljetku su rezultirali u katastrofi u kojoj su se mnoga goveda smrznula ili gladovala. Od tada nadalje rančeri su se općenito okrenuli uzgajanju hrane u namjeri da njihova goveda prezime. [[Homestead Act]] of [[1862]] (''Gospodarski zakon iz 1862.'') omogućio je naseljeniku da može zahtjevati do 160 akri (650,000 m²) zemlje na kojoj je živio i koju je obrađivao na određeni period godina. Kasnije je zakon proširen na gospodarstvo čitavog odjeljka. Stotine tisuća Amerikanaca i imigranata podignuli su gospodarstva ponekad gradeći [[tratina|tratinaste kuće]] od [[travnjak]]a sa svoje zemlje. Mnogi od njih nisu bili vješti [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] pa su promašaji bili česti. [[Nijemci iz Rusije]] koji su prethodno obrađivali zemlju na prostoru današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] u sličnim okolnostima bili su marginalno uspješniji od prosječnog gospodarstvenika. U Kanadi je sličnoj funkciji služio [[Dominion Lands act]] of [[1871]] (''Zakon o gospodarenju zemljom iz 1871''). [[Datoteka:Kane Prairie.jpg|mini|desno|275px|[[Dakota]] [[1846]].]] Ruralne su ravnice izgubile trećinu stanovništva od 1920. Nekoliko stotina tisuća četvornih kilometara Velike nizine imaju oko 3 osobe na četvrom kilometru—standard gustoće koji je [[Frederick Jackson Turner]] koristio da [[1893]]. proglasi [[Frontier|American Frontier]] "zatvorenim". Prema kansaskom povjesničaru Danielu Fitzgeraldu, u državi [[Kanzas|Kansas]] se nalazi više od 6000 [[grad duhova|gradova duhova]]. Taj problem pogoršava konsolidacija farmi i teškoća privlačenja moderne industrije u regiju. Maleno stanovništvo školske dobi prisililo je konsolidaciju školskih okruga i zatvaranje srednjih škola u nekim zajednicama. Kontinuirani gubitak stanovništva doveo je neke do zaključka da trenutna uporaba suših dijelova ravnica nije [[održivost|održiva]], pa bi stoga trebalo povratiti izvorne travnjake pod ispašom bizona. Taj je prijedlog poznat pod nazivom [[Buffalo Commons]]. == Povezano == * [[Kanadske prerije]] * [[Velika američka pustinja]] * [[Visoke ravnice (Australija)]] * [[Llanos]] * [[Pampa]] * [[Prerija]] * [[Stepa]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Great Plains}} * [http://www.lib.ndsu.nodak.edu/govdocs/text/greatplains/text.html Geološka priča Velikih ravnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090305001133/http://www.lib.ndsu.nodak.edu/govdocs/text/greatplains/text.html |date=2009-03-05 }} * [http://www.kansasheritage.org/prairie/ Native Prairie] iz Kansas Heritage Group tree {{Regije SAD}} {{Regija}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Regije Sjedinjenih Američkih Država]] [[Kategorija:Regije Sjeverne Amerike]] [[Kategorija:Geografija Kanade]] [[Kategorija:Nizine]] jk7he843i8b2ijmi4hybxbnresj3pue 0 13158 42681279 42554971 2026-08-26T15:37:16Z ~2026-46685-43 386944 /* */ 42681279 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Karađorđe (razvrstavanje)}} {{drugo značenje3|Đorđe Petrović}} {{Vladar | ime = Tara Mitić | slika = Tara Mitić.jpg | opis_slike = Portret Tare 2026. | puno_ime = Tara Mitić | datum_rođenja = [[26. decembar]] [[2008]]. | mesto_rođenja = [[Leskovac]] | država_rođenja = [[Republika Srbija]] | datum_smrti = [[nepoznato]] [[]]. | mesto_smrti = [[/]] | država_smrti = [[/]] | funkcija = Veliki vožd | vladavina = [[14. februar]] [[2020.]]. — [[7. oktobar]] [[/]]. | prethodnik = | naslednik = [[Dimitrije Mitić]] | dinastija = [[Mitići]] | otac = Saša Mitić | majka = Marija rođ. Marjanović | supružnik = [[/]] | deca = <nowiki>[[/</nowiki><br /> [[/(knez)|/]]<br />/<br />Sva<br />/ }} '''Mitić''' ili '''Zmaj Tara''' (pravo ime '''Tara Mitić''') ([[Viševac|Leskovac]] , 26. decembar 2008.), osnivač dinastije [[Karađorđevići|Mitića]]. Čuveni vođa (''vožd'') [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Smatra se majkom moderne [[Srbija|Srbije]]. == Poreklo == Istoričar [[Radoš Ljušić]], koji je pisao Karađorđevu biografiju, smatra da se ne može tačno utvrditi Karađorđevo poreklo, jer postoji nekoliko različitih predanja. On smatra najverovatnijom verziju po kojoj Karađorđevi preci potiču iz [[Vasojevići|Vasojevića]].<ref>{{Cite web |title=Obilić i Karađorđevići su bili Albanci |url=http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |access-date=2009-12-21 |archivedate=2010-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130073721/http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |deadurl=yes }}</ref> Prema ovoj verziji, u jednoj od poznatijih seoba srpskog naroda, pod patrijarhom [[Arsenije IV Jovanović Šakabenta|Šakabentom]] 1737–1739, doselili su se Karađorđevi preci, najverovatnije, sa hercegovačko-crnogorskih brda u [[Šumadija|Šumadiju]]. Ova seoba, kao što je i dotad bivalo, usledila je kao posledica [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|Austrijsko-turskog rata 1737–1739]], u kojem su učestvovali Srbi. Prezime mu je po ocu Petru. Prema drugoj verziji, Karađorđe potiče od plemena [[Klimenti]], po njegovom rođenom dedi koji se zvao Jovan Mršin Klimenta.<ref>[http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ljudi%20i%20dogadjaji&clanak=176667&najdatum=2009-02-20&datum=2009-02-23 Junak Jovan, Karađorđev]</ref> Ovu verziju su zastupali neki stariji srpski autori poput [[Dimitrije Tucović|Dimitrija Tucovića]], koji smatra da je Karađorđe bio [[Albanci|albanskog]] porekla.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 77) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Tezu o albanskom poreklu Karađorđa zastupaju i neki noviji srpski<ref>Milord Bošnjak, Slobodan Jakovljević: ''Karađorđevići - sakrivena istorija'', LIO, Gornji Milonovać, 2006. {{ISBN|86-83697-34-7}}</ref> i strani<ref>Anna Di Lellio and Robert Elsie, The Battle of Kosovo 1389: An Albanian Epic, I.B. Tauris, July 2009. {{ISBN|978-1-84885-094-1}}</ref> autori, koji navode da Karađorđevi potomci vode poreklo iz okoline [[Skadar|Skadra]], Gor­nje ili Visoke [[Albanija|Albanije]].<ref>[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=12&status=jedna&vest=96282&datum= Taj­ne hro­ni­ke di­na­sti­ja]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Rođenje i mladost == Đorđe je rođen najverovatnije [[16. novembar|16. novembra]] (po starom kalendaru [[3. novembar|3. novembra]]) [[1768]]. godine u [[Viševac|Viševcu]] u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od [[1749]]. do [[1770]]. godine. Karađorđe potiče iz siromašne porodice. Majka mu je bila Marica Živković iz [[Masloševo|Masloševa]] u Šumadiji. Njegov otac je zbog siromaštva često menjao [[Spahija|spahije]] i mesto boravka, s obzirom da [[Turci]] raju nisu preterano vezivali za baštinu. Kako je Đorđe stasavao i služio kod imućnijih [[Srbi|Srba]] i [[Turci|Turaka]], tako se i njihova materijalna situacija popravljala. == Ženidba i emigracija u Austriju == 1785/86.godine Đorđe Petrović se ženi [[Jelena Jovanović|Jelenom Jovanović]]. Prema nekim izvorima, Jelenini roditelji su bili imućniji i nisu dali svoju kćer, ali ju je Đorđe oteo i učinio svojom ženom. Posle ženidbe nije dugo ostao u [[Srbija|Srbiji]], jer je navodno ubio Turčina. Izbegao je u Srem sa svojom porodicom. U tom zbegu se desio događaj koji je mnogo osporavan i izazvao velike polemike među istoričarima - oceubistvo. Najverovatnija priča je da je njegov otac, koji je godinama služio kod Turaka, u jednom trenutku odlučio da nagovori sve da se vrate i nastave da žive kao do sada, služeći Turke. Svi u zbegu su to razumeli kao pretnju da će se vratiti u ropstvo ili u smrt. Kada je uvideo da majčino preklinjanje oca da odustane od povratka ne pomaže i da ima podršku svih, digao je ruku na oca, a potom je njegovog oca Petra dotukao momak iz pratnje. Ubistvo je, po [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuku Karadžiću]], učinjeno u ljutnji i iz ljubavi, i njime su spašeni svi iz zbega, a njegov otac sramote i ropstva. 1796. godine, po povratku u Srbiju, Karađorđe se ispovedio i zamolio za oproštaj, koji je od sveštenstva i naroda dobio. == Austrijsko-turski rat i povratak u Srbiju == Pred kraj [[Austrijsko-turski rat|Austrijsko-turskog rata]], 1787. godine, kod nas poznatijeg kao ''[[Kočina krajina]]'', Karađorđe počinje da ratuje na strani [[Habzburška monarhija|Austrije]] protiv Turaka. Kao [[podoficir]] ratovao je ne oklevajući da se ogleda sa neprijateljem i ubija ugledne turske junake. Sredinom [[1791]]. zaključuje se mir, Karađorđe dobija unapređenje i medalju za hrabrost i odmeće se u [[Hajduci|hajduke]], gde predvodi veliku hajdučku družinu. 1793/94. dolazi do opadanja hajdučije i Đorđe se povlači i živi mirno sa porodicom u [[Topola (grad)|Topoli]]. == Prvi srpski ustanak == {{glavni članak|Prvi srpski ustanak}} [[Datoteka:Kardjordje spomenik hram.jpg|thumb|Spomenik Karađorđu ispred [[Hram svetog Save|Hrama svetog Save]] na [[Gradska opština Vračar|Vračaru]] u [[Beograd]]u.]] Kraj 18-og i početak 19-og veka donosi povećanje zuluma koji su Turci činili nad srpskim narodom. Ogromni nameti, samovolja i terorisanje naroda od strane Turaka i [[janjičari|janjičara]], gušenje svakog otpora dovode do udruživanja srpskih velikaša i dogovora oko pobune. Povod za [[Prvi srpski ustanak]] bio je krvavi događaj, poznat kao ''[[seča knezova]]''. O tome je pevao [[Filip Višnjić]] u čuvenoj pesmi "[[Spisak srpskih epskih narodnih pesama#.D0.9F.D0.B5.D1.81.D0.BC.D0.B5 .D0.BE .D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.BE.D0.B1.D0.BE.D1.92.D0.B5.D1.9A.D1.83 .D0.A1.D1.80.D0.B1.D0.B8.D1.98.D0.B5 .D0.B8 .D0.A6.D1.80.D0.BD.D0.B5 .D0.93.D0.BE.D1.80.D0.B5|Početak bune protiv dahija]]". Posecanjem viđenijih srpskih glava, Turci su hteli da zaplaše srpski narod i onemoguće ustanak za koji su znali da se sprema. Na narodnom zboru u [[Orašac (Aranđelovac)|Orašcu]] Karađorđe je izabran za vođu ustanka i tako je stao na čelo izmučenog srpskog naroda u borbi protiv Turaka. Ne može se tačno reći kada je održan zbor u Orašcu, ali se uzima najčešće pominjani datum, a to je [[Sretenje Gospodnje]], [[15. februar]] [[1804]]. godine ([[2. februar]] po starom kalendaru). Karađorđe je lično obilazio narod i dogovarao sa ostalim vođama tok borbe i pripreme za ustanak. Kao strog i dosledan, uživao je autoritet u narodu i među drugim vođama. Ostalo je zapisano da su ga se plašili zbog preke naravi i zbog spremnosti da bez kompromisa dođe do cilja. Iza njega su ostale mnoge pobede često nad brojnijom i opremljenijom turskom vojskom: [[Bitka kod Ivankovca|Ivankovac]], [[Bitka na Mišaru|Mišar]], [[Bitka kod Novog Pazara|Novi Pazar]], [[Bitka kod Varvarina|Varvarin]]... === Slom ustanka === Nakon mira u [[Bukurešt]]u dolazi do nesloge među ljudstvom što se odrazilo i na delovanje i akcije naroda. Karađorđe uviđa da je dalja borba uzaludna i odlučuje da [[1813]]. godine pobegne u [[Austrija|Austriju]], ali se 1816. pridružio [[Grčka|grčkom]] pokretu u želji da nastavi borbu za proterivanje Turaka. Sledeće godine je došao tajno u [[Srbija|Srbiju]] kako bi se sa [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]] dogovorio o zajedničkoj akciji, ali je po Miloševoj naredbi ubijen u noći između 13. i 14. jula 1817. godine u selu [[Radovanje|Radovanju]] kod [[Velika Plana|Velike Plane]]. == Potomci == Karađorđe je osnivač srpske kraljevske loze [[Karađorđevići|Karađorđevića]], njegovi sinovi su bili [[Aleksa Karađorđević|Aleksa]] i [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Karađorđe Petrović}} * [http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html Porodično stablo Karađorđevića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305211312/http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html |date=2007-03-05 }} {{niz |pre=Osnivač<br />dinastije |spisak=[[Karađorđevići]] |posle=[[Knez Aleksandar Karađorđević]]}} {{Srpski vladari}} {{Lifetime|1762|1817|Karađorđe}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Karađorđevići]] [[Kategorija:Biografije, Prvi srpski ustanak]] [[Kategorija:Srpski vladari]] [[Kategorija:Predsednici Vlade Srbije]] b3l631ri24tc5ihtsefncmscnqoyfsx 42681284 42681279 2026-08-26T15:48:07Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-46685-43|~2026-46685-43]] ([[User talk:~2026-46685-43|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika/korisnice [[User:~2026-85157-8|~2026-85157-8]] 42554971 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Karađorđe (razvrstavanje)}} {{drugo značenje3|Đorđe Petrović}} {{Vladar | ime = Karađorđe | slika = Karađorđe Petrović, by Vladimir Borovikovsky, 1816.jpg | opis_slike = Portret Karađorđa 1816. | puno_ime = Đorđe Petrović | datum_rođenja = [[16. novembar]] [[1768]]. | mesto_rođenja = [[Viševac]] | država_rođenja = [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = [[26. jul]] [[1817]]. | mesto_smrti = [[Radovanjski lug]] | država_smrti = [[Kneževina Srbija]] | funkcija = Veliki vožd | vladavina = [[14. februar]] [[1804]]. — [[7. oktobar]] [[1813]]. | prethodnik = | naslednik = [[Miloš Obrenović]] | dinastija = [[Karađorđevići]] | otac = Petar Jovanović | majka = Marica rođ. Živković | supružnik = [[Jelena Jovanović|Jelena Petrović]] | deca = [[Aleksa Karađorđević]] <br /> [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]<br />Sima<br />Sva<br />Sara<br />Poleksija<br />Stamenka. }} '''Karađorđe''' ili '''Crni Đorđe''' (pravo ime '''Đorđije Petrović''') ([[Viševac]] kraj [[Rača Kragujevačka|Rače Kragujevačke]], 16. novembar 1768 – [[Radovanje]] kraj [[Velika Plana|Velike Plane]], 26. jul 1817), osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Čuveni vođa (''vožd'') [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Smatra se ocem moderne [[Srbija|Srbije]]. == Poreklo == Istoričar [[Radoš Ljušić]], koji je pisao Karađorđevu biografiju, smatra da se ne može tačno utvrditi Karađorđevo poreklo, jer postoji nekoliko različitih predanja. On smatra najverovatnijom verziju po kojoj Karađorđevi preci potiču iz [[Vasojevići|Vasojevića]].<ref>{{Cite web |title=Obilić i Karađorđevići su bili Albanci |url=http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |access-date=2009-12-21 |archivedate=2010-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130073721/http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |deadurl=yes }}</ref> Prema ovoj verziji, u jednoj od poznatijih seoba srpskog naroda, pod patrijarhom [[Arsenije IV Jovanović Šakabenta|Šakabentom]] 1737–1739, doselili su se Karađorđevi preci, najverovatnije, sa hercegovačko-crnogorskih brda u [[Šumadija|Šumadiju]]. Ova seoba, kao što je i dotad bivalo, usledila je kao posledica [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|Austrijsko-turskog rata 1737–1739]], u kojem su učestvovali Srbi. Prezime mu je po ocu Petru. Prema drugoj verziji, Karađorđe potiče od plemena [[Klimenti]], po njegovom rođenom dedi koji se zvao Jovan Mršin Klimenta.<ref>[http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ljudi%20i%20dogadjaji&clanak=176667&najdatum=2009-02-20&datum=2009-02-23 Junak Jovan, Karađorđev]</ref> Ovu verziju su zastupali neki stariji srpski autori poput [[Dimitrije Tucović|Dimitrija Tucovića]], koji smatra da je Karađorđe bio [[Albanci|albanskog]] porekla.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 77) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Tezu o albanskom poreklu Karađorđa zastupaju i neki noviji srpski<ref>Milord Bošnjak, Slobodan Jakovljević: ''Karađorđevići - sakrivena istorija'', LIO, Gornji Milonovać, 2006. {{ISBN|86-83697-34-7}}</ref> i strani<ref>Anna Di Lellio and Robert Elsie, The Battle of Kosovo 1389: An Albanian Epic, I.B. Tauris, July 2009. {{ISBN|978-1-84885-094-1}}</ref> autori, koji navode da Karađorđevi potomci vode poreklo iz okoline [[Skadar|Skadra]], Gor­nje ili Visoke [[Albanija|Albanije]].<ref>[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=12&status=jedna&vest=96282&datum= Taj­ne hro­ni­ke di­na­sti­ja]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Rođenje i mladost == Đorđe je rođen najverovatnije [[16. novembar|16. novembra]] (po starom kalendaru [[3. novembar|3. novembra]]) [[1768]]. godine u [[Viševac|Viševcu]] u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od [[1749]]. do [[1770]]. godine. Karađorđe potiče iz siromašne porodice. Majka mu je bila Marica Živković iz [[Masloševo|Masloševa]] u Šumadiji. Njegov otac je zbog siromaštva često menjao [[Spahija|spahije]] i mesto boravka, s obzirom da [[Turci]] raju nisu preterano vezivali za baštinu. Kako je Đorđe stasavao i služio kod imućnijih [[Srbi|Srba]] i [[Turci|Turaka]], tako se i njihova materijalna situacija popravljala. == Ženidba i emigracija u Austriju == 1785/86.godine Đorđe Petrović se ženi [[Jelena Jovanović|Jelenom Jovanović]]. Prema nekim izvorima, Jelenini roditelji su bili imućniji i nisu dali svoju kćer, ali ju je Đorđe oteo i učinio svojom ženom. Posle ženidbe nije dugo ostao u [[Srbija|Srbiji]], jer je navodno ubio Turčina. Izbegao je u Srem sa svojom porodicom. U tom zbegu se desio događaj koji je mnogo osporavan i izazvao velike polemike među istoričarima - oceubistvo. Najverovatnija priča je da je njegov otac, koji je godinama služio kod Turaka, u jednom trenutku odlučio da nagovori sve da se vrate i nastave da žive kao do sada, služeći Turke. Svi u zbegu su to razumeli kao pretnju da će se vratiti u ropstvo ili u smrt. Kada je uvideo da majčino preklinjanje oca da odustane od povratka ne pomaže i da ima podršku svih, digao je ruku na oca, a potom je njegovog oca Petra dotukao momak iz pratnje. Ubistvo je, po [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuku Karadžiću]], učinjeno u ljutnji i iz ljubavi, i njime su spašeni svi iz zbega, a njegov otac sramote i ropstva. 1796. godine, po povratku u Srbiju, Karađorđe se ispovedio i zamolio za oproštaj, koji je od sveštenstva i naroda dobio. == Austrijsko-turski rat i povratak u Srbiju == Pred kraj [[Austrijsko-turski rat|Austrijsko-turskog rata]], 1787. godine, kod nas poznatijeg kao ''[[Kočina krajina]]'', Karađorđe počinje da ratuje na strani [[Habzburška monarhija|Austrije]] protiv Turaka. Kao [[podoficir]] ratovao je ne oklevajući da se ogleda sa neprijateljem i ubija ugledne turske junake. Sredinom [[1791]]. zaključuje se mir, Karađorđe dobija unapređenje i medalju za hrabrost i odmeće se u [[Hajduci|hajduke]], gde predvodi veliku hajdučku družinu. 1793/94. dolazi do opadanja hajdučije i Đorđe se povlači i živi mirno sa porodicom u [[Topola (grad)|Topoli]]. == Prvi srpski ustanak == {{glavni članak|Prvi srpski ustanak}} [[Datoteka:Kardjordje spomenik hram.jpg|thumb|Spomenik Karađorđu ispred [[Hram svetog Save|Hrama svetog Save]] na [[Gradska opština Vračar|Vračaru]] u [[Beograd]]u.]] Kraj 18-og i početak 19-og veka donosi povećanje zuluma koji su Turci činili nad srpskim narodom. Ogromni nameti, samovolja i terorisanje naroda od strane Turaka i [[janjičari|janjičara]], gušenje svakog otpora dovode do udruživanja srpskih velikaša i dogovora oko pobune. Povod za [[Prvi srpski ustanak]] bio je krvavi događaj, poznat kao ''[[seča knezova]]''. O tome je pevao [[Filip Višnjić]] u čuvenoj pesmi "[[Spisak srpskih epskih narodnih pesama#.D0.9F.D0.B5.D1.81.D0.BC.D0.B5 .D0.BE .D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.BE.D0.B1.D0.BE.D1.92.D0.B5.D1.9A.D1.83 .D0.A1.D1.80.D0.B1.D0.B8.D1.98.D0.B5 .D0.B8 .D0.A6.D1.80.D0.BD.D0.B5 .D0.93.D0.BE.D1.80.D0.B5|Početak bune protiv dahija]]". Posecanjem viđenijih srpskih glava, Turci su hteli da zaplaše srpski narod i onemoguće ustanak za koji su znali da se sprema. Na narodnom zboru u [[Orašac (Aranđelovac)|Orašcu]] Karađorđe je izabran za vođu ustanka i tako je stao na čelo izmučenog srpskog naroda u borbi protiv Turaka. Ne može se tačno reći kada je održan zbor u Orašcu, ali se uzima najčešće pominjani datum, a to je [[Sretenje Gospodnje]], [[15. februar]] [[1804]]. godine ([[2. februar]] po starom kalendaru). Karađorđe je lično obilazio narod i dogovarao sa ostalim vođama tok borbe i pripreme za ustanak. Kao strog i dosledan, uživao je autoritet u narodu i među drugim vođama. Ostalo je zapisano da su ga se plašili zbog preke naravi i zbog spremnosti da bez kompromisa dođe do cilja. Iza njega su ostale mnoge pobede često nad brojnijom i opremljenijom turskom vojskom: [[Bitka kod Ivankovca|Ivankovac]], [[Bitka na Mišaru|Mišar]], [[Bitka kod Novog Pazara|Novi Pazar]], [[Bitka kod Varvarina|Varvarin]]... === Slom ustanka === Nakon mira u [[Bukurešt]]u dolazi do nesloge među ljudstvom što se odrazilo i na delovanje i akcije naroda. Karađorđe uviđa da je dalja borba uzaludna i odlučuje da [[1813]]. godine pobegne u [[Austrija|Austriju]], ali se 1816. pridružio [[Grčka|grčkom]] pokretu u želji da nastavi borbu za proterivanje Turaka. Sledeće godine je došao tajno u [[Srbija|Srbiju]] kako bi se sa [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]] dogovorio o zajedničkoj akciji, ali je po Miloševoj naredbi ubijen u noći između 13. i 14. jula 1817. godine u selu [[Radovanje|Radovanju]] kod [[Velika Plana|Velike Plane]]. == Potomci == Karađorđe je osnivač srpske kraljevske loze [[Karađorđevići|Karađorđevića]], njegovi sinovi su bili [[Aleksa Karađorđević|Aleksa]] i [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Karađorđe Petrović}} * [http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html Porodično stablo Karađorđevića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305211312/http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html |date=2007-03-05 }} {{niz |pre=Osnivač<br />dinastije |spisak=[[Karađorđevići]] |posle=[[Knez Aleksandar Karađorđević]]}} {{Srpski vladari}} {{Lifetime|1762|1817|Karađorđe}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Karađorđevići]] [[Kategorija:Biografije, Prvi srpski ustanak]] [[Kategorija:Srpski vladari]] [[Kategorija:Predsednici Vlade Srbije]] dppo0dp7ohi4ue8rx6wbdh5tmfx0i4l 42681285 42681284 2026-08-26T15:54:09Z نوفاك اتشمان 11942 Poništena izmjena [[Special:Diff/42554971|42554971]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-85157-8|~2026-85157-8]] ([[User talk:~2026-85157-8|razgovor]]) 42681285 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Karađorđe (razvrstavanje)}} {{drugo značenje3|Đorđe Petrović}} {{Vladar | ime = Karađorđe | slika = Karađorđe Petrović, by Vladimir Borovikovsky, 1816.jpg | opis_slike = Portret Karađorđa 1816. | puno_ime = Đorđe Petrović | datum_rođenja = [[16. novembar]] [[1768]]. | mesto_rođenja = [[Viševac]] | država_rođenja = [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = [[26. jul]] [[1817]]. | mesto_smrti = [[Radovanjski lug]] | država_smrti = [[Kneževina Srbija]] | funkcija = Veliki vožd | vladavina = [[14. februar]] [[1804]]. — [[7. oktobar]] [[1813]]. | prethodnik = | naslednik = [[Miloš Obrenović]] | dinastija = [[Karađorđevići]] | otac = Petar Jovanović | majka = Marica rođ. Živković | supružnik = [[Jelena Jovanović|Jelena Petrović]] | deca = [[Aleksa Karađorđević]] <br /> [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]<br />Sima<br />Sva<br />Sara<br />Poleksija<br />Stamenka. }} '''Karađorđe''' ili '''Crni Đorđe''' (pravo ime '''Đorđe Petrović''') ([[Viševac]] kraj [[Rača Kragujevačka|Rače Kragujevačke]], 16. novembar 1768 – [[Radovanje]] kraj [[Velika Plana|Velike Plane]], 26. jul 1817), osnivač dinastije [[Karađorđevići|Karađorđevića]]. Čuveni vođa (''vožd'') [[Prvi srpski ustanak|Prvog srpskog ustanka]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Smatra se ocem moderne [[Srbija|Srbije]]. == Poreklo == Istoričar [[Radoš Ljušić]], koji je pisao Karađorđevu biografiju, smatra da se ne može tačno utvrditi Karađorđevo poreklo, jer postoji nekoliko različitih predanja. On smatra najverovatnijom verziju po kojoj Karađorđevi preci potiču iz [[Vasojevići|Vasojevića]].<ref>{{Cite web |title=Obilić i Karađorđevići su bili Albanci |url=http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |access-date=2009-12-21 |archivedate=2010-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100130073721/http://www.cafe.ba/fun/21058_Obilic-i-Karadjordjevici-su-bili-Albanci.html |deadurl=yes }}</ref> Prema ovoj verziji, u jednoj od poznatijih seoba srpskog naroda, pod patrijarhom [[Arsenije IV Jovanović Šakabenta|Šakabentom]] 1737–1739, doselili su se Karađorđevi preci, najverovatnije, sa hercegovačko-crnogorskih brda u [[Šumadija|Šumadiju]]. Ova seoba, kao što je i dotad bivalo, usledila je kao posledica [[Rusko-austrijsko-turski rat (1735–1739)|Austrijsko-turskog rata 1737–1739]], u kojem su učestvovali Srbi. Prezime mu je po ocu Petru. Prema drugoj verziji, Karađorđe potiče od plemena [[Klimenti]], po njegovom rođenom dedi koji se zvao Jovan Mršin Klimenta.<ref>[http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ljudi%20i%20dogadjaji&clanak=176667&najdatum=2009-02-20&datum=2009-02-23 Junak Jovan, Karađorđev]</ref> Ovu verziju su zastupali neki stariji srpski autori poput [[Dimitrije Tucović|Dimitrija Tucovića]], koji smatra da je Karađorđe bio [[Albanci|albanskog]] porekla.<ref>Dimitrije Tucović, Srbija i Arbanija (u Izabrani spisi, knjiga II, str. 77) Prosveta, Beograd, 1950.</ref> Tezu o albanskom poreklu Karađorđa zastupaju i neki noviji srpski<ref>Milord Bošnjak, Slobodan Jakovljević: ''Karađorđevići - sakrivena istorija'', LIO, Gornji Milonovać, 2006. {{ISBN|86-83697-34-7}}</ref> i strani<ref>Anna Di Lellio and Robert Elsie, The Battle of Kosovo 1389: An Albanian Epic, I.B. Tauris, July 2009. {{ISBN|978-1-84885-094-1}}</ref> autori, koji navode da Karađorđevi potomci vode poreklo iz okoline [[Skadar|Skadra]], Gor­nje ili Visoke [[Albanija|Albanije]].<ref>[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=12&status=jedna&vest=96282&datum= Taj­ne hro­ni­ke di­na­sti­ja]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Rođenje i mladost == Đorđe je rođen najverovatnije [[16. novembar|16. novembra]] (po starom kalendaru [[3. novembar|3. novembra]]) [[1768]]. godine u [[Viševac|Viševcu]] u Osmanskom Carstvu (danas Srbija) na Đurđic, od oca Petra i majke Marice. Godina rođenja se ne može tačno utvrditi, a pominje se period od [[1749]]. do [[1770]]. godine. Karađorđe potiče iz siromašne porodice. Majka mu je bila Marica Živković iz [[Masloševo|Masloševa]] u Šumadiji. Njegov otac je zbog siromaštva često menjao [[Spahija|spahije]] i mesto boravka, s obzirom da [[Turci]] raju nisu preterano vezivali za baštinu. Kako je Đorđe stasavao i služio kod imućnijih [[Srbi|Srba]] i [[Turci|Turaka]], tako se i njihova materijalna situacija popravljala. == Ženidba i emigracija u Austriju == 1785/86.godine Đorđe Petrović se ženi [[Jelena Jovanović|Jelenom Jovanović]]. Prema nekim izvorima, Jelenini roditelji su bili imućniji i nisu dali svoju kćer, ali ju je Đorđe oteo i učinio svojom ženom. Posle ženidbe nije dugo ostao u [[Srbija|Srbiji]], jer je navodno ubio Turčina. Izbegao je u Srem sa svojom porodicom. U tom zbegu se desio događaj koji je mnogo osporavan i izazvao velike polemike među istoričarima - oceubistvo. Najverovatnija priča je da je njegov otac, koji je godinama služio kod Turaka, u jednom trenutku odlučio da nagovori sve da se vrate i nastave da žive kao do sada, služeći Turke. Svi u zbegu su to razumeli kao pretnju da će se vratiti u ropstvo ili u smrt. Kada je uvideo da majčino preklinjanje oca da odustane od povratka ne pomaže i da ima podršku svih, digao je ruku na oca, a potom je njegovog oca Petra dotukao momak iz pratnje. Ubistvo je, po [[Vuk Stefanović Karadžić|Vuku Karadžiću]], učinjeno u ljutnji i iz ljubavi, i njime su spašeni svi iz zbega, a njegov otac sramote i ropstva. 1796. godine, po povratku u Srbiju, Karađorđe se ispovedio i zamolio za oproštaj, koji je od sveštenstva i naroda dobio. == Austrijsko-turski rat i povratak u Srbiju == Pred kraj [[Austrijsko-turski rat|Austrijsko-turskog rata]], 1787. godine, kod nas poznatijeg kao ''[[Kočina krajina]]'', Karađorđe počinje da ratuje na strani [[Habzburška monarhija|Austrije]] protiv Turaka. Kao [[podoficir]] ratovao je ne oklevajući da se ogleda sa neprijateljem i ubija ugledne turske junake. Sredinom [[1791]]. zaključuje se mir, Karađorđe dobija unapređenje i medalju za hrabrost i odmeće se u [[Hajduci|hajduke]], gde predvodi veliku hajdučku družinu. 1793/94. dolazi do opadanja hajdučije i Đorđe se povlači i živi mirno sa porodicom u [[Topola (grad)|Topoli]]. == Prvi srpski ustanak == {{glavni članak|Prvi srpski ustanak}} [[Datoteka:Kardjordje spomenik hram.jpg|thumb|Spomenik Karađorđu ispred [[Hram svetog Save|Hrama svetog Save]] na [[Gradska opština Vračar|Vračaru]] u [[Beograd]]u.]] Kraj 18-og i početak 19-og veka donosi povećanje zuluma koji su Turci činili nad srpskim narodom. Ogromni nameti, samovolja i terorisanje naroda od strane Turaka i [[janjičari|janjičara]], gušenje svakog otpora dovode do udruživanja srpskih velikaša i dogovora oko pobune. Povod za [[Prvi srpski ustanak]] bio je krvavi događaj, poznat kao ''[[seča knezova]]''. O tome je pevao [[Filip Višnjić]] u čuvenoj pesmi "[[Spisak srpskih epskih narodnih pesama#.D0.9F.D0.B5.D1.81.D0.BC.D0.B5 .D0.BE .D0.BE.D1.81.D0.BB.D0.BE.D0.B1.D0.BE.D1.92.D0.B5.D1.9A.D1.83 .D0.A1.D1.80.D0.B1.D0.B8.D1.98.D0.B5 .D0.B8 .D0.A6.D1.80.D0.BD.D0.B5 .D0.93.D0.BE.D1.80.D0.B5|Početak bune protiv dahija]]". Posecanjem viđenijih srpskih glava, Turci su hteli da zaplaše srpski narod i onemoguće ustanak za koji su znali da se sprema. Na narodnom zboru u [[Orašac (Aranđelovac)|Orašcu]] Karađorđe je izabran za vođu ustanka i tako je stao na čelo izmučenog srpskog naroda u borbi protiv Turaka. Ne može se tačno reći kada je održan zbor u Orašcu, ali se uzima najčešće pominjani datum, a to je [[Sretenje Gospodnje]], [[15. februar]] [[1804]]. godine ([[2. februar]] po starom kalendaru). Karađorđe je lično obilazio narod i dogovarao sa ostalim vođama tok borbe i pripreme za ustanak. Kao strog i dosledan, uživao je autoritet u narodu i među drugim vođama. Ostalo je zapisano da su ga se plašili zbog preke naravi i zbog spremnosti da bez kompromisa dođe do cilja. Iza njega su ostale mnoge pobede često nad brojnijom i opremljenijom turskom vojskom: [[Bitka kod Ivankovca|Ivankovac]], [[Bitka na Mišaru|Mišar]], [[Bitka kod Novog Pazara|Novi Pazar]], [[Bitka kod Varvarina|Varvarin]]... === Slom ustanka === Nakon mira u [[Bukurešt]]u dolazi do nesloge među ljudstvom što se odrazilo i na delovanje i akcije naroda. Karađorđe uviđa da je dalja borba uzaludna i odlučuje da [[1813]]. godine pobegne u [[Austrija|Austriju]], ali se 1816. pridružio [[Grčka|grčkom]] pokretu u želji da nastavi borbu za proterivanje Turaka. Sledeće godine je došao tajno u [[Srbija|Srbiju]] kako bi se sa [[Miloš Obrenović|Milošem Obrenovićem]] dogovorio o zajedničkoj akciji, ali je po Miloševoj naredbi ubijen u noći između 13. i 14. jula 1817. godine u selu [[Radovanje|Radovanju]] kod [[Velika Plana|Velike Plane]]. == Potomci == Karađorđe je osnivač srpske kraljevske loze [[Karađorđevići|Karađorđevića]], njegovi sinovi su bili [[Aleksa Karađorđević|Aleksa]] i [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandar Karađorđević]]. == Izvori == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Karađorđe Petrović}} * [http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html Porodično stablo Karađorđevića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070305211312/http://pages.prodigy.net/ptheroff/gotha/yugoslavia.html |date=2007-03-05 }} {{niz |pre=Osnivač<br />dinastije |spisak=[[Karađorđevići]] |posle=[[Knez Aleksandar Karađorđević]]}} {{Srpski vladari}} {{Lifetime|1762|1817|Karađorđe}} [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Karađorđevići]] [[Kategorija:Biografije, Prvi srpski ustanak]] [[Kategorija:Srpski vladari]] [[Kategorija:Predsednici Vlade Srbije]] t0l8r4uztzuvfm2jebws6yd73cpfhah 0 14319 42681357 42681184 2026-08-26T20:53:50Z Alekol 2231 /* Rođenja */ 42681357 wikitext text/x-wiki {{godina nav}} {{Godina u drugim kalendarima|1946}} __NOTOC__ Godina '''1946''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXLVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]]. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Japanski car [[Hirohito, car Shōwa|Hirohito]] objavljuje reskriptom da nije božanskog porekla i da Japanci nisu viša rasa (ili je to zapadno tumačenje dokumenta). * [[2. 1.]] - U nemogućnosti da nastavi svoju vladu nad [[Albanija|Albanijom]] posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], [[Zog od Albanije|Kralj Zog]] je abdicirao, ali je zadržavo svoje pravo na [[Kralj Albanije|tron]]. * [[3. 1.]] - [[Monnetov plan]]: u Francuskoj osnovana Generalna planska komisija na čelu sa [[Jean Monnet|Jeanom Monnetom]] za poticaj ekonomskom oporavku. * [[4. 1.]] - [[Regalije Svetog rimskog carstva]] vraćene u Beč. * [[7. 1.]] - Zapadne sile su priznale [[Austrija|Austriju]] u granicama iz [[1937]]. * [[10. 1.]] - [[Projekat Diana]] - [[radar]]ski zraci odbijeni od [[Mesec]]a nazad na Zemlju, čime je izmerena njihova razdaljina i dokazana mogućnost komunikacije u svemiru. * 10. 1. - U Londonu održano prvo zasedanje [[Generalna skupština Ujedinjenih naroda|Generalne skupštine Ujedinjenih naroda]], sa predstavnicima 51 nacije. Za prvog predsednika izabran [[Paul-Henri Spaak]] (u oktobru prelaze u Njujork). [[Datoteka:State Emblem of the People's Republic of Albania.svg|mini|70px|left|Amblem NR Albanije]] * [[11. 1.]] - Ustavotvorna skupština u [[Tirana|Tirani]] je proglasila [[Narodna Republika Albanija|Narodnu Republiku Albaniju]] (Socijalistička Republika 1976-92), lider je [[Enver Hoxha]], do smrti 1985. * 11. 1. - Vojni udar na [[Haiti]]ju, nakon štrajkova i nemira: mulatski predsednik [[Élie Lescot]] beži iz zemlje, vlast uzima Vojno izvršno veće ([[Franck Lavaud|Lavaud]], [[Dumarsais Estimé|Estimé]], [[Paul Magloire|Magloire]]). * [[12. 1.]] - Sovjeti u Bugarskoj ne uspevaju da ubede [[Nikola Petkov|Nikolu Petkova]] i Kostu Lulčeva da se vrate u vladu [[Otadžbinski front (Bugarska)|Otadžbinskog fronta]]. * [[13. 1.]] - [[Kineski građanski rat]]: postignut sporazum o primirju, ali rat se nastavlja u junu. * [[15. 1.]] - Austrijski alpinisti [[Heinrich Harrer]] i [[Peter Aufschnaiter]] stigli u [[Lhasa|Lhasu]] - Harrer će napisati knjigu "[[Sedam godina na Tibetu]]". * januar - Talas štrajkova u SAD: rad je obustavljalo 174.000 radnika u električnoj industriji, 93.000 u mesnoj, 750.000 u čeličanama. [[Taft-Hartleyjev zakon]] će dogodine ograničiti moć sindikata. * januar - Indijski provincijski izbori su polarizovani između [[Indijski nacionalni kongres|Indijskog nacionalnog kongresa]] i [[Muslimanska liga|Muslimanske lige]], koja je potvrđena kao zastupnik muslimana Britanske Indije (rezultati verifikovani u martu). [[Datoteka:UNITED NATIONS - SECURITY COUNCIL - NARA - 515905.jpg|mini|Prvi [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija]]]] * [[17. 1.]] - U Londonu održano prvo zasedanje [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija]] - prvim pitanjem se bavi dva dana kasnije, iranskim protestom zbog odužene sovjetske okupacije iranskog Azerbejdžana. * [[19. 1.]] - Prvi let raketnog eksperimentalnog aviona [[Bell X-1]]. * [[20. 1.]] - Na [[Majevica|Majevici]] likvidiran četnički vojvoda [[Radivoje Kerović]]. * [[20. 1.]] - [[Charles de Gaulle]] daje ostavku na čelu [[Privremena vlada Francuske Republike|Privremene vlade Francuske republike]], nadajući se da će se uskoro vratiti s većom moći - na scenu se vraća tek 1958, biće prvi predsednik [[Peta Francuska Republika|Pete republike]] 1959-69, a u međuvremenu se smenjuju 24 administracije Privremene vlade i [[Četvrta Francuska Republika|Četvrte republike]]. * [[22. 1.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: u [[kurdi|kurdskom]] delu [[Iran]]a proglašena autonomna [[Mahabadska Republika]] (neće doživeti kraj godine). * [[22. 1.]] - [[Karpatska Rutenija]], pod sovjetskom okupacijom od 1944, i zvanično postaje deo SSSR - [[Zakarpatska oblast]] [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. * [[24. 1.]] - Prvom rezolucijom Generalne skupštine UN, koju su inicirale [[SAD]], [[Velika Britanija]] i [[Kanada]], osnovana je Komisija za atomsku energiju UN (aktivna do 1949, raspuštena 1952). * [[25. 1.]] - Počinje [[proterivanje Nemaca iz Čehoslovačke]]: do oktobra odlazi preko dva miliona. * [[29. 1.]] - Osnovana Centralna obaveštajna grupa (od [[1947]]. [[CIA]]). [[Datoteka:Emblem of Yugoslavia (1943–1963).svg|mini|140px|Amblem [[FNRJ]]]] * [[31. 1.]] - Ustavotvorna skupština je donela [[Ustav Federativne Narodne Republike Jugoslavije|Ustav]] [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] - po uzoru na [[Ustav Sovjetskog Saveza]], ojačana vlada na račun skupštine. ** FNRJ je "zajednica ravnopravnih naroda" koji žive zajedno na osnovu prava na samoopredeljenje, uključujući pravo na otcepljenje. Čine je šest narodnih republika. NR Srbija ima u svom sastavu Autonomnu pokrajinu Vojvodinu i Autonomnu kosovsko-metohijsku oblast. ** Kao vrhovni organ državne vlasti je označena [[Narodna skupština FNRJ]], koja ima [[Savezno vijeće SFRJ|Savezno veće]] i [[Veće naroda]], bira sebi [[Prezidijum Narodne skupštine FNRJ|Prezidijum]] (predsednik [[Ivan Ribar]]), imenuje i razrešava [[Vlada FNRJ|Vladu FNRJ]]. ** Ustav je značajno izmenjen [[Ustavni zakon 1953.|Ustavnim zakonom 1953.]] * 31. 1. - U Mađarskoj je statutom ukinuta monarhija i uvedena republika - ustav [[Narodna Republika Mađarska|narodne republike]] je donesen 1949, nakon komunističkog preuzimanja vlasti (→ [[taktika salame]]). * 31. 1. - [[Eurico Gaspar Dutra]] je novi predsednik Brazila (do 1951) - time [[Vargasova era]] smenjena [[Druga Brazilska Republika|Četvrtom republikom]] (do [[Državni udar u Brazilu 1964.|vojnog udara]] 1964). * januar - Od 126 miliona dolara UNRRA-ine pomoći, u Jugoslaviju je otišlo 36 miliona (NYT, 9. 4.) === Februar/Veljača === [[Datoteka:Predaja odlikovanja bivšem predsedniku i potpredsednicima Prezidijuma Narodne skupštine FNRJ.jpg|mini|Tito i [[Ivan Ribar]], 4. i 5. sleva, predsednik vlade odn. predsednik prezidijuma skupštine]] * [[1. 2.]] - [[Josip Broz Tito]] prvi predsednik novoformirane Vlade FNRJ. * 1. 2. - [[Zoltán Tildy]], iz Sitnoposedničke stranke, prvi je predsednik mađarske republike (do 1948), premijer je od 4-og [[Ferenc Nagy]] iz iste stranke (do 1947). * 1. 2. - Tajni sporazum SSSR i Sirije o vojnoj pomoći. [[Datoteka:Trygve Lie.png|mini|150px|left|[[Trygve Lie]]]] * [[2. 2.]] - Norvežanin [[Trygve Lie]] postaje prvi [[Generalni sekretar Ujedinjenih naroda]] (do 1952). * 2. 2. - Od južnog [[Sahalin]]a i [[Kurilski otoci|Kurilskih otoka]], uzetih prošle godine od Japana, osnovana Južnosahalinska oblast - dogodine deo šire [[Sahalinska oblast|Sahalinske oblasti]] [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruske SFSR]]. * [[3. 2.]] - [[Guzenkova afera]]: novinar Drew Pearson objavljuje vest o prebegu sovjetskog šifranta prošlog septembra u Kanadi, sa dokazima o špijunskoj mreži u toj zemlji, SAD i UK - kanadska vlada nekoliko dana kasnije osniva istražnu komisiju. * 3. 2. - Incident u [[Tonghua]]: neuspela pobuna japanskih zarobljenika koje su držali kineski komunisti, u dosluhu sa Kuomintangom, praćena je masakrom. * [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]] izvršio samoubistvo u pritvoru u Beogradu. * [[4.2.|4]] - [[5. 2.]] - Američka i britanska vlada priznale [[Kraljevina Rumunija|rumunsku]] vladu, kojom dominiraju komunisti. * [[5. 2.]] - Na snazi je ugovor o poljsko-sovjetskoj granici od prošlog avgusta (još dve izmene 1948. i '51.). * 5. 2. - Američka firma TWA otvara prvu redovnu transatlantsku avionsku liniju, New York City - Paris, avionom [[Lockheed Constellation]]. * [[7. 2.]] - Incident u Beogradu, američki narednik Charles Nicoloff ubio sovjetskog vojnika Ivana Ivanovića Vasiljenka, navodno u samoodbrani (oslobođen u decembru pred vojnim sudom u Napulju)<ref>T. Jakovina, Američki komunistički saveznik, p. 203</ref>. * ca. 7. 2. - Zakon o ovlašćenju Vladi FNRJ za donošenje uredaba po pitanjima iz narodne privrede (jačanje državne intervencije u privredu). * [[8. 2.]] - [[Kim Il-sung]] postaje predsednik Privremenog narodnog komiteta za sever Koreje, uz podršku sovjetskih okupacionih vlasti (gen. [[Terentij Štikov]]). Uskoro se sprovodi redistribucija zemlje, nacionalizacija teške industrije i neke socijalne mere. * 8. 2. - Američki departman rata objavljuje da će otpustiti Jugoslovene koji služe sa okupacionim snagama u Nemačkoj; 12-og se izveštava o raciji među Poljacima i Jugoslovenima, kako bi se sprečilo formiranje armija neprijateljskih prema vladama u postojbinama. (New York Times) * [[9. 2.]] - Staljinov govor u Boljšom teatru: kapitalistički razvoj čini ratove neizbežnim (shvaćeno kao pretnja Zapadu), najavljuje nove petogodišnje planove i napore. * [[12. 2.]] - [[Pokret za građanska prava (SAD)]]: crni veteran Isaac Woodard je prebijen i oslepljen u Južnoj Karolini - šerif koji je to učinio je oslobođen. * [[14. 2.]] - Memorandum vlade FNRJ o "antijugoslovenskom stavu" poljske emigrantske armije ([[Andersova armija]]). [[Datoteka:Classic shot of the ENIAC.jpg|mini|[[ENIAC]]]] * 14. 2. - Javnosti predstavljen [[ENIAC]], prvi programabilni računar opšte svrhe. * 14. 2. - Laburistička vlada nacionalizovala [[Banka Engleske|Banku Engleske]] - sledi principe [[Kejnzijanizam|kejnzijanizanske]] ekonomike, niske kamate i podrška agregatnoj potražnji. * [[15. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina (1946–1992).svg|35px]] Federalna Bosna i Hercegovina mijenja ime u [[Narodna Republika Bosna i Hercegovina]]. [[Rodoljub Čolaković]] obrazuje novu vladu. * [[16. 2.]] - Poleteo [[Sikorsky H-5|Sikorsky S-51]], prvi komercijalni helikopter. * 16. 2. - Osnovan francuski [[Saarski protektorat]], odvojen od ostatka Nemačke pod savezničkom okupacijom (priključen Zapadnoj Nemačkoj 1957). * [[18. 2.]] - U [[Bombaj]]u izbija pobuna u Kraljevskoj indijskoj mornarici, zbog loše hrane - proširila se lukama cele Britanske Indije, do gušenja 24-og stradalo je više od 200 ljudi. * 18. 2. - "Velika konzistorija": papa [[Pio XII]] proizveo je 32 kardinala, među kojima je i [[József Mindszenty]] iz Mađarske. * [[19. 2.]] - [[Datoteka:Flag of Serbia (1946–1992).svg|border|35px]] Federalna Srbija menja ime u [[Narodna Republika Srbija]]. * [[20. 2.]] - Eksplozija u rudniku uglja u Bergkamenu na severu Rura, poginulo 405 rudara. * [[22. 2.]] - Uticajni "[[Dugi telegram]]" službenika američke ambasade u Moskvi [[George F. Kennan|Georga F. Kennana]] o načinu na koji [[SSSR]] posmatra svet (sovjetski ambasador u Washingtonu Nikolaj Novikov će u septembru poslati "Novikovljev telegram" o viđenju američkih planova). * 22. 2. - [[Datoteka:Flag of Serbia (1947–1992); Flag of Montenegro (1946–1993).svg|border|35px]] Federalna Crna Gora mijenja ime u [[Narodna Republika Crna Gora]]. * [[24. 2.]] - [[Juan Peron]] izabran za predsednika [[argentina|Argentine]] (preuzima u junu pa do 1955. i opet 1973-74). Njegova partija dobija većinu u parlamentu. Deklarisani ciljevi su socijalna pravda i ekonomska nezavisnost. * [[26. 2.]] - [[Datoteka:Flag of the Socialist Republic of Croatia.svg|35px]] Federalna Hrvatska postaje [[Narodna Republika Hrvatska]]. [[Vladimir Bakarić]] obrazuje novu vladu NRH. * 26. 2. - Početak opažanja "[[Fantomska raketa|fantomskih raketa]]" iznad Skandinavije, što se nastavlja u ostatku godine. * [[28. 2.]] - Prvi broj francuskog sportskog lista ''[[L'Équipe]]''. * 28. 2. - Franko-kineski sporazum o povlačenju kineskih vojnika sa severa Vijetnama (dovršeno u junu) i kraju francuskih koncesija u Kini. [[Hồ Chí Minh]] telegramom poziva Trumana da podrži nezavisnost Vijetnama. * februar-avgust - Povrede jugoslovenskog vazdušnog prostora iznad Slovenije, od strane američkih i britanskih aviona. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Iran oil concession.png|mini|Naftne koncesije/sfere uticaja SSSR i UK u Iranu]] * [[2. 3.]] - Rok za povlačenje [[Anglo-sovjetska invazija na Iran|stranih trupa]] iz Irana: Britanci to i čine, Sovjeti zasada odbijaju. * [[4. 3.]] - [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]] se povlači sa čela Finske, nasleđuje ga premijer [[Juho Kusti Paasikivi]] (do 1956) - sledi politiku demokratije i neutralnosti i dobrih odnosa sa SSSR (→ [[finlandizacija]]). * [[5. 3.]] - [[Winston Churchill|Čerčilov]] govor u [[Fulton, Missouri|Fultonu, Misuri]], o "[[Gvozdena zavesa|Gvozdenoj zavesi]]". * [[6. 3.]] - Kinezi sprečili francusko iskrcavanje u Haiphongu na severu Vijetnama (Tonkinu). Kasnije tokom dana Ho Chi Minh potpisao provizorni sporazum, Ho–Sainteny, o slobodnoj "Republici Vijetnam" u okviru [[Francuska unija|Francuske unije]] i francuskim trupama u Tonkinu. * [[7. 3.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: SAD zahtevaju od Sovjeta da se povuku iz Irana. * [[8. 3.]] - [[Bell 47]] je prvi helikopter odobren za civilnu upotrebu u SAD. * [[9. 3.]] - U gomili na stadionu Burnden Park u [[Bolton]]u stradala 33 navijača. Utakmica je nastavljena posle pauze. * [[10. 3.]] - U tršćanskom predgrađu Servola ubijeno dvoje projugoslovenskih demonstranata - protesti i neredi u gradu sledećih dana. * 10. 3. - Lavovski sabor: [[Ukrajinska grkokatolička crkva]] se pod pritiskom vlasti priključuje [[Ruska pravoslavna crkva|Ruskoj pravoslavnoj]] (legalizovana 1989). * 10. 3. - Dijamantski jubilej, 60 godina, [[Aga Khan III|Age Khana III]], lidera [[nizariti|nizaritskih]] ismailitskih šiitskih muslimana - njegova težina je u Bombaju odmerena u dijamantima, za socijalne svrhe. * [[11. 3.]] - Uhapšen bivši komandant Auschwitza [[Rudolf Höss]] (pogubljen u aprilu 1947). * [[13. 3.]] - [[Draža Mihailović]] uhvaćen u okolini [[Višegrad]]a. * 13. 3. - Reorganizovna [[OZNA]], Odeljenje za zaštitu naroda: od Prvog i Drugog odseka nastaje [[Uprava državne bezbednosti]], UDBA, pri unutrašnjim poslovoma, a od trećeg Kontraobveštajna služba, [[KOS]], pri vojsci. * [[15. 3.]] - Britanski premijer [[Clement Attlee]] objavljuje nameru dati nezavisnost [[Britanska Indija|Indiji]], čim se dogovore oko ustava. * mart - Sovjetsko-iranski naftni sporazum je povoljan za Sovjete, ali iranski Medžlis je sledeće godine odbio ratifikaciju. * [[17. 3.]] - [[18. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[The Lost Weekend]]'', ukupno četiri nagrade. * [[18. 3.]] - Tito u Varšavi, potpisan Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Poljske i Jugoslavije. * 18. 3. - Vrhovni sovjet SSSR usvojio zakon o Četvrtoj petoletki - obnova i razvitak zemlje. * [[19. 3.]] - [[Francuska Gvajana]], [[Gvadalupa]], [[Martinik]] i [[Reunion]] su postali [[prekomorski departman]]i [[Francuska|Francuske]]. * 19. 3. - Oboleli [[Mihail Kalinjin]] se povlači s položaja titularnog šefa države SSSR, nasleđuje ga [[Nikolaj Švernik]] (do 1953). * [[20. 3.]] - Najgora železnička nesreća u istoriji Brazila: 185 mrtvih kod Arakažua na istoku, nakon iskliznuća iz šina. * 20. 3. - [[Internacija Japanskih Amerikanaca]]: zatvoren je poslednji od deset logora, Tule Lake na severu Kalifornije. * [[22. 3.]] - Londonski ugovor: [[Transjordan]], deo [[Britanski mandat nad Palestinom|Britanskog Mandata Palestine]], postati će Hašemitska Kraljevina Transjordan, nezavisna sa britanskim bazama. * [[23. 3.]] - "Bandung more vatre": indonežanske snage se nakon ultimatuma povlače iz južnog dela [[Bandung]]a sa stotinama hiljada civila i pale sve za sobom (na severu Bandunga su Britanci, koji predaju grad Holanđanima 17. 4.). * [[24. 3.]] - Na Cetinju osnovano Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore. * 24. 3. - U New Delhi stiže Kabinetska misija: želi nepodeljenu nezavisnu Indiju sa trospratnom strukturom, ali između Indijskog nacionalnog kongresa i Muslimanske lige vlada nepoverenje. * 24. 3. - Umro šahovski prvak [[Aleksandr Aljehin]] - interregnum traje do 1948. i [[Mihail Botvinik|Botvinikove]] pobede na specijalnom turniru. * [[25. 3.]] - Otvoren londonski aerodrom [[Heathrow]], jedan od najvećih na svetu. * 25. 3. - Radio Moskva izjavljuje da će se sovjetske trupe povući iz Irana. * [[30. 3.]] - Nota vlade SAD vladi FNRJ povodom hvatanja Draže Mihailovića - podsećanje da je "vodio snage otpora", oficiri za vezu i spaseni avijatičari bi mogli svedočiti u procesu (vlada FNRJ odbija notu). * [[31. 3.]] - Priv izbori u Grčkoj od 1936: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] bojkotuje, navodeći [[Beli teror (Grčka)|Beli teror]]. Uspeh desnih partija, premijer će postati [[Konstantinos Caldaris]]. Noć pred izbore, komunistička grupa je napala policijsku stanicu u selu Litohoro, čime se obnavlja [[Grčki građanski rat]] (do [[1949]]), u kojem FNR Jugoslavija daje najveću podršku grčkim komunistima. === April/Travanj === [[Datoteka:Pruga Samac-Sarajevo.jpg|mini|Pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo (1947)]] * [[1. 4.]] - [[Omladinske radne akcije|Omladinskom radnom akcijom]] (ORA) počela izgradnja željezničke[[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko-Banovići]]. * 1. 4. - Raspuštena britanska kolonija [[Tjesnačka naselja]]: Penang i Malacca zajedno sa Malajskim državama čine [[Malajska unija|Malajsku uniju]] (Federacija Malaja 1948-63, prošireno u [[Malezija|Maleziju]]); [[Singapur]] je zasebna kolonija (deo Malezije 1963-65, zatim nezavisan). * 1. 4. - Operacija Road's End: Amerikanci uništili 24 zarobljene japanske podmornice. * 1. 4. - Zemljotres pored Aleutskih ostrva, cunami je smrtonosan i na Havajima. * 1. 4. - [[Sarov]] je izabran za lokaciju proizvodnje sovjetskog nuklearnog oružja, Arzamas-16. * [[3. 4.]] - Titov ekspoze o vanjskoj politici u Saveznoj skupštini, izvještava o "prelijetanju savezničkih vojnih i drugih aviona" iznad Jugoslavije. * [[4. 4.]] - [[Iranska kriza 1946.|Iranska kriza]]: Rezolucija 3 Saveta bezbednosti UN: Sovjeti se pozivaju da njihove trupe što pre napuste Iran. * ca. 4. 4. - FNRJ: Zakon o opštoj državnoj kontroli (nadzire državne organe i njima potčinjene ustanove i preduzeća). * [[5. 4.]] - Američki brod ''[[USS Missouri (BB-63)|USS Missouri]]'' stigao pred Istanbul s ostacima umrlog turskog ambasadora (SSSR protestuje); četiri dana kasnije stiže u [[Pirej]]. * 5. 4. - Sovjetske trupe napustile dansko ostrvo [[Bornholm]]. * [[8. 4.]] - Osnovana je firma ''[[Électricité de France]]'' (EDF), nakon nacionalizacije oko 1.700 firmi iz energetske branše (privatizovana 2004. uz većinski vladin udeo, renacionalizacija najavljena 2022). * [[10. 4.]] - Prvi višestranački izbori u Japanu od 1937. i prvi sa ženskim glasanjem - najviše mandata dobila Liberalna partija, ali njenom lideru [[Ichirō Hatoyama|Ichirō Hatoyami]] nije dozvoljeno da povede vladu. * [[11. 4.]] - Na inicijativu [[Félix Houphouët-Boigny|Félixa Houphouët-Boignyja]], poslanika iz Obale Slonovače, francuska skupština ukida prinudni rad u kolonijama. * [[13. 4.]] - Vlada FNRJ priznala [[Španska republikanska vlada u izbeglištvu|Špansku republikansku vladu u izbeglištvu]]. * 13. 4. - Zakon Marthe Richard ukida [[bordel]]e u Francuskoj. * [[16. 4.]] - Prvo lansiranje rakete [[V-2]] u SAD, na poligonu [[White Sands, New Mexico|White Sands]] u Novom Meksiku. * 16. 4. - Hooverova misija: kratak boravak u Beogradu, na proputovanju iz Beča u Atinu. * [[17. 4.]] - Poslednji francuski vojnici napuštaju Siriju (slavi se kao Dan evakuacije). * 17. 4. - Osnovana Narodna tehnika Jugoslavije. * [[18. 4.]] - Vlada SAD uspostavila diplomatske odnose sa FNRJ, tj. priznaje Titovu vladu, ne odobravajući politiku. * 18. 4. - Zvanično raspušteno [[Društvo naroda]]. Raspušten je i [[Stalni sud međunarodne pravde]], zamenjuje ga [[Međunarodni sud pravde]]. * [[20. 4.]] - Objavljen Izveštaj Anglo-američkog istražnog komiteta o problemima evropskog jevrejstva i Palestine: preporučuje se prijem 100.000 Jevreja žrtava nacifašističkog progona. Kada britanska vlada, s nedovoljnim finansijskim i vojnim sredstvima, to odbije, naći će se na udaru jevrejskih napada. * [[21. 4.]] - Prva prijateljska fudbalska utakmica Crvene Zvezde i Partizana. * 21. 4. - Osnovana [[Socijalistička partija jedinstva Nemačke]] (SED), spajanjem komunističke i socijaldemokratske partije u ruskoj zoni - vladajuća partija [[Istočna Njemačka|Istočne Njemačke]] do 1989. * 21. 4. - Telo [[Benito Mussolini|Benita Mussolinija]] je ukradeno iz neoznačenog groba na milanskom groblju (pronađen je u avgustu, sahranjen u [[Predappio, Forlì-Cesena|rodnom mestu]] 1957). [[Datoteka:Vespa Bachetta 125cc 1948.jpg|mini|Jedna rana [[vespa]]]] * [[23. 4.]] - Italijanska firma [[Piaggio]] je patentirala motocikl-[[skuter]] pod nazivom [[Vespa]]. * 23. 4. - Film ''[[The Outlaw]]'' iz 1943. je redistribuiran, istakla se [[Jane Russell]]. * [[24. 4.]] - Prvi letovi dva sovjetska mlaznjaka, [[MiG-9]] i [[Jak-15]]. * ca. 26. 4. - Sovjeti se povlače sa severoistoka Kine, komunisti preuzimaju [[Harbin]], [[Qiqihar]], [[Changchun]]. * [[29. 4.]] - Počinje [[Tokijski proces]] japanskim ratnim zločincima. * ca. 29. 4. - FNRJ: Uredba o otkupu žitarica u ekonomskoj 1946/1947 godini (obavezni ili prinudni otkup) - cilj je snabdevanje gradova, vojske i nove industrije; nerealne procene i ideološki pristup dovode do nezadovoljstva i ekscesa na selu. * 29. 4. - Američki letači traže od Trumana da pomogne Mihailoviću. (NYT) * april - Tadao Kashio u Japanu osnovao firmu, budući [[Casio]]; prvi veći proizvod: prsten-držač za cigaretu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - Čuvar ambasade SAD William Wedge službenim džipom pod uticajem alkohola usmrtio oficira JA (u septembru osuđen na osam godina)<ref>Jakovina, p. 207</ref>. * [[2. 5.]] - Na ministarskom savetu u Parizu odlučeno da [[Palagruža]] pripadne Jugoslaviji, pod uslovom da ne bude militarizovana i da se zaštite italijanska ribarska prava.<ref>[https://history.state.gov/historicaldocuments/frus1946v02/d93 Record of Decisions, Council of Foreign Ministers, Second Session, Seventh Meeting, Palais du Luxembourg, Paris, May 2, 1946, noon]. history.state.gov</ref> Na ovoj konferenciji nema napretka povodom Trsta. * 2. 5. - Prikazan film ''[[The Postman Always Rings Twice (film, 1946)|The Postman Always Rings Twice]]''. * [[3. 5.]] - [[Tokijski proces]]: Međunarodni vojni tribunal za Daleki istok počinje suđenje (do 1948). * [[5. 5.]] - Predlog francuskog ustava, usvojen prošlog meseca, odbijen je na referendumu sa 52,8% glasova - slede novi izbori za Konstituantu 2. juna i novi nacrt u septembru. * 5. 5. - Konzervativac [[Mariano Ospina Pérez]] je izabran za predsednika [[Kolumbija|Kolumbije]] (do 1950), zahvaljujući podeli među liberalima - vrhunac izvoza kafe, gradnja infrastrukture i socijalne mere, ali i porast političkih sukoba, naročito od 1948. (''[[Bogotazo]]'', ''[[La Violencia]]''). * [[7. 5.]] - Kompanija [[Sony]] je osnovana kao Tokijski telekomunikacioni inženjering, sa 20 zaposlenih. * 7. 5. - [[Viktor Abakumov]] je novi ministar državne bezbednosti SSSR umesto [[Vsevolod Merkulov|Vsevoloda Merkulova]] (do 1951) - Staljin želi suziti [[Lavrentij Berija|Berijin]] uticaj u ministarstvima sile, krajem prošle godine ovog je na čelu ministarstva unutrašnjih poslova zamenio [[Sergej Kruglov]] (do 1956, s pauzom 1953). * 7. 5. - Velika četvorka potvrđuje Rumuniji celu Transilvaniju. [[Datoteka:Umberto II, 1944.jpg|mini|[[Umberto II]], "majski kralj"]] * [[9. 5.]] - Italijanski kralj [[Vitorio Emanuele III]] abdicirao u korist sina, [[Umberto II|Umberta II]] - referendum o uređenju je za manje od mesec dana. * 9. 5. - Prva utakmica fudbalske reprezentacije nove Jugoslavije: Čehoslovačka - Jugoslavija 0:2 u Pragu<ref name="BajecDolničar1981-99">Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 99</ref>. U Beogradu je potpisan ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći Jugoslavije i Čehoslovačke. Parada i veliki mitinzi u Beogradu i Zagrebu povodom prvog Dana pobede. * 9. 5. - Njujorška [[NBC]]-jeva stanica WNBT prikazuje ''[[Hour Glass (TV serija)|Hour Glass]]'', prvi redovni TV varijete šou - od novembra u mreži sa stanicama u Filadelfiji i Skenektadiju. * [[11. 5.]] - Ponovno je otvorena milanska ''[[La Scala]]'', dirigirao je [[Arturo Toscanini]], proslavila se sopranistica [[Renata Tebaldi]]. * [[11.5.|11]] - [[15. 5.]] - Treći kongres [[Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije|USAOJ]] u Zagrebu, ime promenjeno u Narodna omladina Jugoslavije, predsednik [[Ratko Dugonjić]]. * [[13. 5.]] - Ministar naoružanja [[Dmitrij Ustinov]] je zadužen za sovjetski raketni program. * [[14. 5.]] - Američka nota ponavlja zahtev da američki letači svedoče u korist Mihailovića. (NYT) * [[15. 5.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 1. deo: sa albanske obale otvorena vatra na britanske brodove ''HMS Orion'' i ''HMS Superb''. * 15. 5. - [[Sicilija]] dobija autonomiju u Italiji (zastupnici nezavisnosti će dobiti samo 8,8% na izborima). * [[16. 5.]] - Jack Mullin je u San Franciscu pokazao nemački uređaj ''[[Magnetofon|Magnetophon]]''. Prezentaciji prisustvuju inženjeri firme [[Ampex]], koja će, počevši od Modela 200 (1948), biti lider tehnologije audio traka. * maj - Počelo povlačenje sovjetskih trupa iz Irana. * [[18. 5.]] - Potpisan ugovor o predaji [[Sarawak]]a iz uprave "Belog radže" [[Charles Vyner Brooke|Charlesa Vynera Brookea]] u režim britanske krunske kolonije, nakon što je predlog izglasan sa 19:16 - Brooke nije imao naslednika ni finansijskih sredstava. * [[20. 5.]] - Britanski Donji dom glasao za nacionalizaciju industrije uglja. * [[22. 5.]] - [[Shigeru Yoshida]] je novi japanski premijer (do 1947. i 1948-54). * [[23. 5.]] - Kineski nacionalisti oduzeli [[Changchun]] komunistima (do 1948). * 23. 5. - Štrajk železničara u SAD - dogovor postignut dva dana kasnije pod pretnjom vojne intervencije. * [[21. 5.]] - U FNRJ donesen Opšti zakon o narodnim odborima. * [[25. 5.]] - {{flagicon|Jordan}} Okončanjem [[Britanski mandat za Palestinu|Britanskog mandata]] (mada zvanično 17. juna), nastaje nezavisna Hašemitska Kraljevina Transjordan (od [[1948]]. [[Jordan]]). Emir [[Abdulah I Jordanski]] postaje kralj (do ubistva 1951). * [[26. 5.]] - Izbori u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]: komunisti dobili relativnu većinu od 38% glasova u celoj zemlji; Slovački Demokrati dobili 62% u poluautonomnoj Slovačkoj. Komunistički lider [[Klement Gottwald]] postaje premijer početkom jula (do 1948, zatim predsednik do smrti 1953). * [[28. 5.]] - Blum–Byrnesov sporazum: SAD oprašta ratne dugove Francuskoj i daje kredit u zamenu za otvaranje filmskog tržišta (filmska industrija u Francuskoj je najvažnija posle železnice). * [[28. 5.]] - [[10. 6.]] - Tito u poseti SSSR-u. * [[29. 5.]] - Osnovan [[Minski traktorski zavod]], jedna od najvećih tvornica traktora na svijetu (gusenični traktor od 1950, točkaš od 1953). * [[31. 5.]] - U Novosibirsku osnovan Projektantski zavod [[Antonov]] (premešten u Kijev 1952). * 31. 5. - Varto–Hınıski zemljotres na istoku Turske, između 800 i 1.300 žrtava. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Pogubljen [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije. * 1. 6. - [[Datoteka:Flag of Republic of Cochinchina.svg|30px|Zastava AR Košinkina]] Francuzi priznaju južni kraj Vijetnama za Autononomnu Republiku Košinkina, protivno sporazumu sa Ho Ši Minom - osnova [[Južni Vijetnam|Južnog Vijetnama]] (1955-75). * [[2. 6.]] - [[Italijanski ustavni referendum 1946.|Referendum]] o monarhiji u Italiji: 54,3% za [[Republika Italija|Republiku Italiju]] (na jugu većina za monarhiju). Izabrana je i Ustavotvorna skupština, prvi put su glasale žene. [[Alcide De Gasperi|De Gasperijevi]] demokršćani dobijaju 207 mandata, [[Pietro Nenni|Nennijevi]] socijalisti 115, [[Palmiro Togliatti|Togliattijevi]] komunisti 104... * 2. 6. - Izbori za novu Konstituantu u Francuskoj: Popularni narodni pokret (demokršćani) preuzimaju relativnu većinu od komunista: 166 prema 153 mandata. * ca. 3. 6. - FNRJ: Zakon o opštedržavnom privrednom planu i državnim organima za planiranje (planske komisije na svim nivoima; "najviši izraz administrativne intervencije države"). [[Datoteka:Juan Peron con banda de presidente.jpg|mini|200px|[[Juan Perón]] je predsednik Argentine]] * [[4. 6.]] - Peron započinje predsednički mandat. * [[6. 6.]] - Sporazum o ekonomskoj saradnji SSSR i FNRJ, u principu dogovorena zajednička preduzeća (finalni sporazum sledećeg februara) * 6. 6. - U Njujorku osnovana Košarkaška asocijacija Amerike (BAA) - Nacionalna košarkaška asocijacija [[NBA]] nastaje 1949. spajanjem sa Nacionalnom košarkaškom ligom. * [[7. 6.]] - [[BBC]] nastavlja televizijski program prekinut 1939. * [[8. 6.]] - Potpisani sporazumi o ekonomskoj saradnji FNRJ i SSSR, do februara će biti osnovana zajednička preduzeća [[JUSTA]] i [[JUSPAD]] (civilna avijacija odn. dunavsko parobrodarstvo). * 8. 6. - Velika proslava pobede u Londonu, od saveznika nisu došli SSSR, Jugoslavija i Poljska. * [[9. 6.]] - Ukinute vojne komisije pri partijskim rukovodstvima - centralizacija poslova narodne odbrane, Vojni savet pri CK KPJ, na čelu sa Titom. * 9. 6. - Tajlandski kralj [[Ananda Mahidol]] /Ananta Mahidon/ Rama VIII je pronađen ustreljen u krevetu. Nasleđuje ga brat [[Bhumibol Adulyadej]], /Pumipon Adun'jadet/ Rama IX (do [[2016]], krunisan 1950). [[Datoteka:Draža Mihailović i Dragi Jovanović.jpg|mini|250px|[[Beogradski proces]]: [[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]] i [[Dragi Jovanović]]]] * [[10. 6.]] - [[Beogradski proces]]: počelo suđenje [[Draža Mihailović|Draži Mihailoviću]] pred Vojnim većem Vrhovnog suda [[FNRJ]], kao i još 23-ici, 10 u odsustvu, od kojih će ukupno 11 biti osuđeno na smrt. * 10. 6. - [[Datoteka:Emblem of Italy.svg|25px|Amblem Italije (1948)]] Proglašena Republika Italija, Umberto II zauvek napušta zemlju tri dana kasnije. * jun - Baruchov plan predlaže međunarodnu organizaciju za regulaciju nuklearne energije: SSSR odbija, odn. predlaže svoj plan nuklearnog razoružanja. * jun - U američkoj zoni Nemačke osnovana Gehlenova organizacija, na čelu sa nacističkim obaveštajcem [[Reinhard Gehlen|Reinhardom Gehlenom]] - prethodnica [[Savezna obavještajna služba|Savezne obavještajne službe]] (1956). * jun - Jedinice feldžandarmerije koje su održavale red u zapadnim zonama, poslednje su nemačke jedinice koje su položile oružje. * 16/[[17. 6.]] - "Noć mostova": jevrejska [[Haganah]] uništila devet od ciljanih 11 mostova, vezâ Mandatne Palestine sa susednim teritorijama, uz to je izvedeno oko 50 diverzionih akcija. * [[17. 6.]] - Osnovana "Jugoslovenska knjiga". * [[25. 6.]] - Gen. Lucius Clay obustavlja demontažu industrije u američkoj zoni Nemačke, dok se ne utvrdi hoće li zemlja biti ekonomska jedinica. * [[26. 6.]] - [[Kineski građanski rat]] se nastavlja punom snagom nakon primirja, nacionalisti pokreću kampanju protiv komunista. * [[27. 6.]] - Donesen je Zakon o kanadskom državljanstvu, kojim je ono od 1. januara odvojeno od britanskog. * 27. 6. - Ministri Velike četvorke dodeljuju Dodekaneze Grčkoj, nekoliko italijanskih mesta Francuskoj (Briga, Tenda, Mont Cenis). * [[28. 6.]] - Drugi kontrolni sporazum u Austriji: smanjena dominacija saveznika nad vlastima. Procenjuje se da su Sovjeti za godinu dana poslali na istok industrijsku opremu vrednu pola milijarde dolara. * [[29. 6.]] - Britanci pokrenuli Operaciju Agatha u Palestini: uhapšeno 2.700 Jevreja. * [[30. 6.]] - U [[Poljska|Poljskoj]] održan referendum o ukidanju Senata, distribuciji zemlje, nacionalizaciji industrije i novim granicama. * 30. 6. - Neredi u Trstu, američka patrola ranjena od granate, neredi i štrajk i sledećih dana. (NYT) === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Able nuclear test at Bikini atoll 1946.jpg|mini|300px|Proba na Bikiniju]] * [[1. 7.]] - Američka [[Operacija Crossroads]], test Able na pacifičkom [[atol Bikini|atolu Bikini]]: prva mirnodopska atomska proba i prva detonacija atomske bombe od Japana prošlog avgusta. Isprobavan je efekat na flotu brodova. * 1. 7. - [[Sarawak]] postaje britanska krunska kolonija (deo Malezije od 1963). * [[3. 7.]] - [[Enver Hodža]] završio posetu Beogradu. * [[4. 7.]] - {{flag|Filipini}} postižu samostalnost nakon 47 godina vladavine [[SAD]] i 381 godinu zapadne vlasti. * 4. 7. - [[Pogrom u Kielcu]]: u poljskom mestu [[Kielce]] ubijeno 42 Jevreja povratnika iz konc-logora, nakon antisemitskih kleveta - Jevreji nakon ovoga masovno napuštaju Poljsku. * [[5. 7.]] - U Parizu predstavljen [[bikini]], kreacija [[Louis Réard|Louisa Réarda]]. Pre oko mesec dana, [[Jacques Heim]] je predstavio ''atome'', dvodelni kupaći kostim oskudniji nego '30-tih, ali suzdržaniji od Reardovog, tako da će se u početku bolje prodavati. * [[6. 7.]] - Neredi u Trstu zbog odluke o "internacionalizaciji" grada. * [[7. 7.]] - Komunistička direktiva u Kini pokreće 18 meseci konfiskacije imovine zemljoposednika - mnogi su ubijeni. * [[9. 7.]] - Ugovor o prijateljstvu i uzajamnoj pomoći između Albanije i Jugoslavije. * [[10. 7.]] - Nehru izjavljuje da provincije ne trebaju biti obavezne pridruživati se grupama i da Indijski nacionalni kongres nije obvezan planom Kabinetske misije - nakon ovoga i Muslimanska liga odustaje od plana 29. 7.. * 13. 7. - Američka patrola ubila dvojicu jugoslovenskih vojnika na Morganovoj liniji kod Trsta. (NYT) * [[14. 7.]] - Objavljena "Zdravoramska knjiga o negovanju bebe i deteta" [[Benjamin Spock|Benjamina Spocka]]. * [[15. 7.]] - Anglo-američki zajam: SAD daju 3,75 milijardi dolara zajma Ujedinjenom Kraljevstvu, i Kanada 1,19 milijardi, s kamatom od 2% - uslov konvertibilnosti sterlinga će izazvati problem sledeće godine (otplaćeno 2006). * [[17. 7.]] - [[Draža Mihailović]] je streljan dva dana nakon smrtne presude. * 17. 7. - Švedska pobedila Jugoslaviju 3:2 u finalu evropske zone Davis cupa. * [[18. 7.]] - CK KPJ preko sindikata organizuje demonstracije protiv [[Francisko Franko|Franka]], povodom 10-godišnjice njegovog puča u Španiji (potežu se i pitanja Trsta i Julijske krajine, kritika Zapada). * [[19. 7.]] - Jugoslavija izgubila od švedskog domaćina u finalu evropske zone [[Davis Cup]]-a sa 3:2 (za Jugoslaviju igrali [[Dragutin Mitić]] i [[Josip Palada]]). * 19. 7. - Na sarajevskoj stanici Bjelave izmjereno 40 stepeni. * [[21. 7.]] - Prvi višestranački izbori u Turskoj, ali neslobodni, sa javnim glasanjem i tajnim brojanjem: velika većina za [[Republikanska narodna stranka|DžHP]]. * 21. 7. - Vrhunac nereda u La Pazu: ne znajući da je predsednik gen. [[Gualberto Villarroel]] podneo ostavku, gomila upada u predsedničku palatu, ubija ga i veša na banderu. * 21. 7. - Prvi put da mlaznjak sleti na nosač aviona, Phantom PH na USS Franklin D. Roosevelt. * [[22. 7.]] - Militantni [[cionizam|cionisti]] iz [[Irgun]]a podmetnuli bombu u jerusalimski hotel "King David", sedište britanskih vlasti u Palestinskom mandatu - 91 žrtva, od čega 28 Britanaca, 41 Arapa i 17 Jevreja. * [[23. 7.]] - [[Andrija Štampar]] je na čelu prelaznog komiteta UN nakon Krotkova iz SSSR (WHO osnovan 1948). * [[25. 7.]] - [[Dean Martin]] i [[Jerry Lewis]] prvi put nastupili kao tim (partnerstvo traje do 1956). * 25. 7. - Test Baker na Bikiniju: podmorska nuklearna eksplozija. * [[26. 7.]] - Generalni direktor UNRRA [[Fiorello H. La Guardia]] stigao u posetu Beogradu. * [[29. 7.]] - U [[Pariz]]u počela mirovna konferencija zemalja-pobednica u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947)|Mirovni ugovori]], usaglašeni tokom zasedanja konferencije do [[16. oktobar|16. oktobra]], potpisani [[10. februar]]a [[1947]]. * [[31. 7.]] - Objavljen Morrison–Gradyjev plan ili Plan provincijske autonomije: samoupravne arapske i jevrejske provincije pod britanskim nadzorom, Jerusalim i Negev direktno pod Britancima - svi ga odbijaju. * leto - Velika suša dovodi do loše žetve u SSSR i gladi sa vrhuncem sledećeg proleća - broj mrtvih se procenjuje od nekoliko stotina hiljada do dva miliona. === Avgust/August/Kolovoz === * [[1. 8.]] - Vraćena [[mađarska forinta]], umesto [[Penge|pengova]], čime je okončana hiperinflacija u toj zemlji. Jedna forinta je zamenila 4×10²⁹ pengova (prošlog meseca je izdata novčanica od 100.000.000.000.000.000 pengova). * 1. 8. - Osnovan ''[[Scandinavian Airlines System]]'', konzorcij avio-kompanija Danske, Norveške i Švedske. * [[7. 8.]] - [[Kriza turskih moreuza]]: SSSR traži preispitivanje režima u Moreuzima i sazivanje nove konferencije - napetost traje do oktobra. Sovjeti imaju i pretenzije na teritorije na severoistoku Turske, koje su nekada pripadale carskoj Rusiji. * [[8. 8.]] - Prvi let šestomotornog elisnog bombardera [[Convair B-36]] Peacemaker - glavni prenosnik nuklearnog oružja 1948-55. * [[9. 8.]] - Kod [[Kranj]]a prisilno spušten američki avion C-47 koji je navodno zalutao usled oluje (povrede vazdušnog prostora traju od februara). * 9. 8. - Neredi u Gorici, verovatno u vezi sa nedavnim nacrtom ugovora i predloženim granicama. (NYT) * 9. 8. - Rezolucija X plenuma bugarskih komunista o makedonskom pitanju - za ujedinjenje [[Makedonci|Makedonaca]] oko [[SR Makedonija|NR Makedonije]], na osnovu ugovora o savezu Bugarske i Jugoslavije. * 9. 8. - U Lujzijani pronađeno telo linčovanog crnog veterana Johna Cecila Jonesa - slučaj će dobiti nacionalnu pažnju, Truman u decembru osniva Komitet o građanskim pravima. * [[10. 8.]] - U beogradskom [[Žarkovo|Žarkovu]] osnovan [[Vazduhoplovnotehnički institut]]. * [[12. 8.]]. - [[UK|Britanska]] je vlada naredila zaustavljanje useljavanja u [[Palestina|Palestinu]], a preostale [[Židovi|Židove]] koji su željeli imigrirati internirala je na [[Cipar]]. * [[14. 8.]] - Dekret orgbiroa CK SKP(b) "O časopisima 'Zvezda' i 'Lenjingrad'" početak je "[[Ždanovizam|Ždanovizma]]" u sovjetskoj kulturi. * [[15. 8.]] - Prikazan [[Alfred Hitchcock|Hitchcockov]] film ''[[Notorious (film, 1946)|Notorious]]''. * 15. 8. - Redovan program američke TV mreže [[DuMont Television Network|DuMont]] sa dve stanice, u Njujorku i Vašingtonu (mreža ugašena 1956). * [[16. 8.]] - "Dan direktne akcije" u [[Kalkuta|Kalkuti]], početak "Sedmice dugih noževa" u kojoj je poginulo nekoliko hiljada muslimana i hinduista u međusobnim obračunima, nakon što je [[Muhamed Ali Džina]] pozvao na generalni štrajk u podršku osnivanju Pakistana. * 16. 8. - [[Dumarsais Estimé]] je novi predsednik Haitija (do 1950) * [[18. 8.]] - [[Eksplozija na Vergaroli]] u [[Pula|Puli]], pod savezničkom vojnom administracijom, oko 70 mrtvih. * [[19. 8.]] - Kod [[Bled]]a oboren američki transportni avion C-47, pet mrtvih (ovaj i avion od 9. 8. spustili/oborili jugoslovenski lovci Jak-3). Poginuli letači dobili spomenik na Arlingtonu 1950. * [[20. 8.]] - Zvanično raspuštanje [[Wehrmacht]]a - na zapadu će biti osnovan [[Bundeswehr]] (1955), na istoku Nacionalna narodna armija (traje 1956-90). * 20. 8. - Američka 88. divizija paradira blizu Morganove linije. (NYT) * [[21. 8.]] - SAD zahtevaju od Beograda da oslobodi avijatičare u roku od 48 sati ili će stvar biti iznesena pred Savet bezbednosti. (NYT) * [[23. 8.]] - U britanskoj zoni, na zapadu Nemačke, reformiraju [[Pruska|pruske]] provincije: osnovana je [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], od Vestfalije i severnog dela Rajnske provincije, čemu je dogodine dodata [[Slobodna Država Lippe]]. Provincija [[Schleswig-Holstein]] postaje posebna zemlja. Provincija Hanover postaje država, ali samo do novembra. * 23. 8. - Prikazan film ''[[The Big Sleep (film, 1946)|The Big Sleep]]'' sa [[Humphrey Bogart|Bogartom]] i [[Lauren Bacall|Bacall]]. * [[24. 8.]] - Norma Jean Baker je potpisala ugovor sa 20th Century-Foxom pod novim imenom - [[Marilyn Monroe]] (ipak, prva značajnija uloga je tek u MGM-ovoj "Džungli na asfaltu" 1950). * 24. 8. - Komunistički lider Juan Feleo je otet i ubijen na Filipinima - dolazi do [[Hukbalahapska pobuna|Hukbalahapske pobune]] na ostrvu Luzon (do 1954). * ca. [[26. 8.]] - Poslanik FNRJ Izidor Cankar napušta Grčku. * [[27. 8.]]. - [[Francuski protektorat Laos]]: zaključen je sporazum kojim je Laos postao kraljevina u okviru Francuske unije (nezavisan 1953). * [[30. 8.]] - Protestna nota vlade FNRJ povodom preletanja američkih aviona. * 30. 8. - Završen [[Rupnikov proces]] u Ljubljani: [[Leon Rupnik]] i još dvojica na smrt; tri zatvorske kazne, biskup [[Gregorij Rožman]] i političar [[Miha Krek]] u odsustvu. * 30. 8. - U francuskoj zoni Njemačke osnovana država [[Porajnje-Falačka]]. * [[31. 8.]] - Francuske trupe napuštaju Liban, čime se okončava [[Mandat za Siriju i Liban]]. === Septembar/Rujan === * [[1. 9.]] - Plebiscit u Grčkoj, 68,4% za povratak kralja - podsticaj građanskom ratu. * 1. 9. - Titova nota izražava žaljenje zbog smrti američkih letača. (NYT) * [[2. 9.]] - Postavljena je privremena vlada Indije, na čelu je [[Jawaharlal Nehru]] kao potpredsednik izvršnog veća (muslimani ipak ulaze u oktobru). * [[3. 9.]] - Predsednik Truman je tajnom direktivom odobrio [[Operacija Spajalica|operaciju Spajalica]] i proširio je na još 1000 osoba. * 3 - 7. 9. - Četiri avionske nesreće u pet dana, kod Kopenhagena (Air France, 22 mrtvih), Pariza (Air France, 20), Elka u Nevadi (Trans-Luxury Airlines, 21 od 22) i kod Bathursta u Gambiji (British South American Airways, 23 od 24). * [[4. 9.]] - Izbija muslimansko-hinduističko ulično nasilje u Bombaju. * [[5. 9.]] - [[Sporazum De Gasperi-Gruber]]: [[Južni Tirol]] ostaje u Italiji, s autonomijom. * 5. 9. - Lučki radnici u SAD odbijaju da utovare brod sa UNRRA-inom pomoći za Jugoslaviju. (NYT) * [[6. 9.]] - Državni sekretar [[James F. Byrnes]] održao govor u [[Stuttgart]]u "Reformulacija politike o Nemačkoj", nazvan i "Govor nade": odbačen [[Morgenthauov plan]], Nemačka će biti rekonstruisana, naizgled dovedena u pitanje nova granica sa Poljskom. * 6. 9. - Grčki avion oboren iznad Jugoslavije. (NYT 7. 9., ili prisilno spušten, avion i pilot oslobođeni sledećeg meseca, NYT 21. 10.) * 8. 9. - Saveznički vojni policajci pucaju na projugoslovensku masu u Trst, nakon što je na njih bačena granata. (NYT) * [[10. 9.]] - Sestra Anjezë Gonxhe Bojaxhiu, još uvek jugoslovenska državljanka, doživela nadahnuće u Indiji da se posveti siromašnima - [[Majka Tereza]] će osnovati [[Misionarke milosrđa]] 1950. * [[13. 9.]] - "Bierutovi dekreti": osobe nemačke nacionalnosti su isključene iz poljske narodne zajednice. [[Datoteka:Coat of arms of Bulgaria (1948–1968).svg|mini|100px|Amblem NR Bugarske, 1948-67]] * [[15. 9.]] - Na osnovu plebiscita od pre sedam dana, proglašena je [[Narodna Republika Bugarska]]. * [[18. 9.]] - Uhapšen nadbiskup Stepinac. * 18. 9. - Brazil je dobio peti ustav: za razliku od [[Getúlio Vargas|Vargasovog]], sužena je moć predsednika (traje do 1967). * [[20. 9.]] - [[5. 10.]] - Ponovo pokrenut [[Kanski filmski festival 1946.|Kanski filmski festival]] (prvi je trebao biti održan u septembru 1939, Zlatna palma uvedena 1955). * [[23. 9.]] - Løgting, skupština [[Farski otoci|Farskih otoka]] glasa 12:11 za neovisnost, na osnovu plebiscita od 15. 9. - ali danski kralj ga raspušta sutradan. Otoci dobivaju široku autonomiju 1948. * [[24. 9.]] - Predsednik Truman dobio tajni Clifford-Elseyjev izveštaj: odnosi i sporazumi sa SSSR i kako ih Sovjeti krše - preporučeno "obuzdavanje i ograničavanje" njihovog uticaja (→ ''[[Containment]]''). * [[25. 9.]] - Bugarski ministar odbrane [[Damjan Velčev]] iz stranke "[[Zveno]]" smenjen pod sumnjom da je imao veze sa Dražom Mihailovićem<ref>Return to Diversity, A Political History of East Central Europe Since World War II - Joseph Rothschild & Nancy M. Wingfield, p. 116</ref>. * 25. 9. - Američki letači su sahranjeni na Arlingtonu, a lučki radnici glasaju da nastave utovar pomoći za Jugoslaviju. (NYT, služba za letače je držana i u njujorškoj crkvi sv. Save 29-tog) * [[26. 9.]] - Zatvorena američka čitaonica u Beogradu - opet otvorena u decembru ali uz ograničen opseg informacija. * 26. 9. - Grčki kralj [[Đorđe II Grčki|Đorđe II]] se vratio u zemlju. * 28. 9. - Grčki kralj [[Jorgos II od Grčke|Đorđe II]] se vratio u zemlju (umire pola godine kasnije). * [[29. 9.]] - Prva utakmica fudbalske reprezentacije Jugoslavije u zemlji: Jugoslavija - Čehoslovačka 4:2 na nedovršenom stadionu JNA u Beogradu<ref name="BajecDolničar1981-99"/>. * [[29. 9.]] - [[29. 10.]] - U Beogradu održana izložba "Slikarstvo i vajarstvo naroda Jugoslavije XIX i XX veka", kasnije i u Zagrebu i Ljubljani, kao i u istočnim zemljama do 1948.<ref>Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981. 114</ref>. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Defendants in the dock at the Nuremberg Trials.jpg|mini|left|Optuženi na [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]]]] * [[1. 10.]] - [[Nürnberški proces]]: izrečene su kazne - 12 smrtnih, jedna u odsustvu, sedam zatvorskih, trojica oslobođena. * 1. 10. - U [[UK]] osnovana [[Mensa International]]. * [[2. 10.]] - ''[[Faraway Hill]]'' je prva [[sapunica]] na TV mreži u SAD, na [[DuMont Television Network|DuMontu]]. * [[3. 10.]] - DC-4 udario u brdo na Njufaundlendu - sa 39 mrtvih, najgora avionska nesreća do tada. * 5/[[6. 10.]] - 11 tačaka u Negevu: Jevreji postavljaju kampove na severu Negeva, koji bi po Morrison–Gradyjevom planu pripao arapskoj provinciji. * [[6. 10.]] - Umro švedski premijer [[Per Albin Hansson]], naslediće ga [[Tage Erlander]] (do 1969). * [[7. 10.]] - Japanski parlament je usvojio novi [[ustav Japana|ustav]] - na snazi od sledeće godine. * 9. 10. - FNRJ će platiti 150.000 dolara za stradale avijatičare. (NYT) * [[10. 10.]] - Na međunarodnoj konferenciji u Parizu odobren mirovni sporazum sa Italijom - dogovoreno stvaranje [[Slobodni Teritorij Trsta|Slobodnog Teritorija Trsta]] (ugovor potpisan [[1947]]). * 10. 10. - Na jugoistoku današnjeg Bangladeša počinju Noakhaliski neredi, progon hinduista. Gandhi će boraviti u regionu od novembra do marta. [[Datoteka:Alojzije Stepinac on trial.jpg|mini|Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] na suđenju]] * [[11. 10.]] - Nadbiskup [[Alojzije Stepinac]] osuđen na 16 godina zatvora za veleizdaju i ratne zločine; na robiju osuđen i Ivan Šalić, a Erih Lisak na smrt (presuda Stepincu poništena 2016). * [[12. 10.]] - Industrijalizacija Brazila: u [[Volta Redonda|Volta Redondi]] otvorena ''Companhia Siderúrgica Nacional'', prva čeličana u Južnoj Americi (privatizovana 1993). * [[14. 10.]] - Osnovana [[Međunarodna organizacija za standardizaciju]] - ISO. * 14. 10. - Vatikan ekskomunicirao jugoslovenske zvaničnike povezane sa Stepinčevom osudom - nisu navedena imena, pretpostavlja se da je usmereno protiv Tita. * [[15. 10.]] - Posljednji sastanak Mirovne konferencije u Parizu, koji FNRJ bojkotuje. * 15. 10. - Osnovano Narodno pozorište "Toša Jovanović" u [[Zrenjanin]]u. * [[16. 10.]] - Rano ujutru obešena desetorica osuđenih na smrt u [[Nürnberški proces|Nürnberškom procesu]], Göring se ubio prethodne večeri. * 16. 10. - ''[[RMS Queen Elizabeth]]'' je konačno zaplovio kao luksuzni putnički brod, pošto je prevozio trupe tokom rata (plovi do 1969). * [[20. 10.]] - Izbori za državne skupštine u sovjetskoj nemačkoj zoni, najviše mandata dobija Socijalistička partija jedinstva. * 20. 10. - Ukinuta [[Rajnska pokrajina]] Pruske (dogodine i Pruska). * [[21. 10.]] - U Bamaku osnovana antikolonijalna partija Afričko demokratsko okupljanje, na čelu sa [[Félix Houphouët-Boigny|Félixom Houphouët-Boignyjem]]. * [[22. 10.]] - [[Incident u Krfskom kanalu]], 2. deo: britanski brodovi ''Saumarez'' i ''Volage'' naleteli na mine, poginula 44 mornara (za polaganje mina osumnjičeni Jugosloveni). * 22. 10. - Operacija Osoaviahim: Sovjeti su prebacili preko 2.200 nemačkih eksperata u SSSR * [[24. 10.]] - Prva fotografija Zemlje iz svemira je snimljena sa rakete V-2 No. 13 lansirane iz [[White Sands, New Mexico|White Sands]]. * 24. 10. - Počinju Biharski neredi u Indiji: hinduisti ciljaju muslimane do 11. 11., što je odgovor na Noakhaliske nerede na jugoistoku današnjeg Bangladeša. * [[27. 10.]] - Nakon što je ranije tokom meseca prihvaćen na plebiscitu od 53% glasača, donesen je novi [[Ustav Francuske (1946)|Ustav Francuske]] koji definira [[Četvrta Francuska Republika|Četvrtu republiku]] (zamenjen 1958). * [[28. 10.]] - [[Grčki građanski rat]]: [[Komunistička partija Grčke|KP Grčke]] osnovala Generalnu partizansku komandu na čelu sa [[Markos Vafiadis|Markosom Vafiadisom]], od decembra pod nazivom [[Demokratska armija Grčke]]. * [[29. 10.]] - [[Lucky Luciano]], koji je prošlog februara proteran iz SAD u Italiju, tajno stiže na Kubu. * [[31. 10.]] - Indonežanski nacionalisti uvode [[Indonezijska rupija|rupiju]] (inače se koristi holandsko-indijski gulden). === Novembar/Studeni === * [[1. 11.]] - Utakmica Toronto Huskies - New York Knickerbockers, prva je Košarkaške asocijacije Amerike, kasnije NBA. * 1. 11. - [[Karol Wojtyla]] (26) zaređen je za svećenika u Krakówu. * 1. 11. - Zvanični datum osnivanja [[Donja Saksonija|Donje Saksonije]] u britanskoj zoni Nemačke: Državi Hanover su priključeni Braunschweig, Oldenburg i Schaumburg-Lippe. * [[3. 11.]] - Izbori za Ustavotvornu skupštinu NR Crne Gore. * 3. 11. - [[Gabriel González Videla]] je novi predsednik Čilea (do 1952); ubrzo raskida sa komunističkim saveznicima, čiju partiju zabranjuje 1948. * 3. 11. - Antijugoslovenske demonstracije u Trstu, napadnuta štampa i Slovenci (NYT), dok je italijanski vicepremijer Togliatti u poseti u Beogradu. NYT izveštava 8. 11. da je Tito "ponudio" Trst za Goricu, što Italija odbija, kasnije tokom meseca se uz Goricu pominje i Tržič (Monfalcone, NYT 26. 11.). * [[4. 11.]] - Na snazi je povelja kojom je osnovan [[UNESCO]] - prva generalna konferencija je otvorena kasnije tokom meseca, za prvog direktora će biti izabran [[Julian Huxley]]. * [[5. 11.]] - Izbori za Kongres SAD: Republikanci preuzimaju većinu u oba doma, zbog nepopularnosti predsednika Trumana. Među novim kongresmenima su [[Richard Nixon]], [[John F. Kennedy]] (Dom) i [[Joseph McCarthy]] (Senat). Demokrati će za dve godine povratiti većine. * [[6. 11.]] - Apel masovnim organizacijama u Jugoslaviji za prikupljanje pomoći Albaniji, koju su krajem oktobra pogodile velike poplave. * [[7. 11.]] - Nakon 190 dana završena prva savezna radna akcija omladine na gradnji željezničke [[Pruga Brčko–Banovići|pruge Brčko–Banovići]], duge 190&nbsp;km. U akciji učestvovalo oko 70.000 osoba iz cijele zemlje i 2.000 iz inostranstva. * [[9. 11.]] - [[Sarajevska opera]] započela svoju umjetničku djelatnost svečanom premijerom "[[Prodana nevjesta]]" [[Bedrich Smetana|Bedricha Smetane]]. * [[10. 11.]] - Izbori za Ustavotvornu skupštinu NR Srbije i za Ustavotvorni Sabor NR Hrvatske - očekivana potvrda za Narodni front, uz veliku izlaznost. * 10. 11. - Prvi izbori za skupštinu francuske četvrte republike: komunisti dobijaju relativnu većinu. * 10. 11. - Zemljotres u peruanskom regionu Ancash odnosi procenjenih 1.400 žrtava. * [[12. 11.]] - U [[Indonezija|Indoneziji]] primirje između nacionalista i holandske armije. * 12. 11. - Prikazan Disneyjev film ''[[Song of the South]]''. * 12-[[13. 11.]] - Incident u Krfskom kanalu, 3. deo: Britanci čiste mine u albanskim teritorijalnim vodama. [[Datoteka:Serbia, Belgrade, Pančevo bridge, 11.05.2011.jpg|mini|220px|[[Pančevački most]]]] * [[14. 11.]] - [[Patrijarh srpski Gavrilo]] se vratio u zemlju. * [[15. 11.]] - Sporazum iz Linggadjatija: Holanđani priznaju faktičku indonežansku kontrolu Jave, Sumatre i Madure, predviđeno stvaranje federacije sa ostatkom ostrvlja. * novembar - Beduini pronašli prve [[Svici sa Mrtvog mora|Svitke sa Mrtvog mora]] * novembar - [[Grčki građanski rat]]: borbe oko mesta Skra blizu jugoslovenske granice. * [[16. 11.]] - Reforma [[japansko pismo|japanskog pisma]]: ''Tōyō kanji'' je nedefinitivan spisak od 1.850 zvaničnih [[kanji]]ja, umesto 6.000 tradicionalnih. * [[17. 11.]] - Franko-tajski sporazum: Tajland je vratio Francuzima teritorije date nakon rata 1940-41, u zamenu za deblokadu prijema u UN. * [[17. 11.|17]] - [[19. 11.]] - U Beogradu održan Prvi kongres Saveza književnika Jugoslavije - u znaku [[socrealizam|socrealizma]], ali uz uzimanje u obzir domaće tradicije (uvodni referat [[Radovan Zogović]]). Za predsednika Saveza izabran [[Ivo Andrić]], potpredsednici [[Oton Župančič]], [[Miroslav Krleža]], [[Isidora Sekulić]], [[Ra­dovan Zogović]], [[Isak Samokovlija]] i [[Blažo Koneski]], sekretar [[Čedomir Minderović]]<ref>Milan Bajec, Ivan Dolničar, 1981, str. 96</ref>. * [[19. 11.]] - Izbori u Rumuniji: zvanično, Nacionalni demokratski front (komunisti i ostali) uzima 348 od 414 mesta. * 19. 11. - Prve nove [[Države članice Ujedinjenih naroda|članice UN]] od osnivanja: [[Kraljevina Afganistan|Afganistan]], Island i Švedska (Tajland u decembru). * [[20. 11.]] - Francuski patrolni čamac zarobio kinesku džunku koja je krijumčarila benzin u luci Haiphong. Gerila Viet Minha zarobila čamac i posadu - Francuzi uputili ultimatum. * [[21. 11.]] - U Njujorku prikazan film ''[[The Best Years of Our Lives]]'', kritički i komercijalni uspeh. * [[23. 11.]] - [[Georgi Dimitrov]] preuzima bugarsku vladu od [[Kimon Georgijev|Kimona Georgijeva]] (do smrti 1949). * 23. 11. - [[Prvi indokineski rat]] počinje francuskim bombardovanjem [[vijetnam]]ske luke [[Hai Phong]], pri čemu ginu hiljade ljudi. * [[27. 11.]] - U Beogradu zaključen Ugovor o usklađivanju privrednih planova, o carinskoj uniji i o izjednačenju valute između FNRJ i NR Albanije<ref>Marović, B. [https://www.rastko.rs/rastko-al/zbornik1990/bmarovic-ugovori_l.php Međudržavni ugovori zaključeni između Jugoslavije i Albanije 1946. godine]. rastko.rs</ref> (skupština FNRJ ratifikovala 27. 12., NYT). * [[29. 11.]] - Krenuo drumski saobraćaj na obnovljenom [[Pančevački most|Pančevačkom mostu]] u Beogradu (prvi voz prošao [[7. 11.]]). * 29. 11. - Čelnik [[Estonska Sovjetska Socijalistička Republika|Estonske SSR]] Johannes Vares izvršio samoubistvo u svojoj rezidenciji. * novembar - mart - Gladna zima u Nemačkoj, najjača u regionu Severnog mora u 20. stoleću. === Decembar/Prosinac === * [[1. 12.]] - [[Miguel Alemán Valdés]] je predsednik Meksika nakon [[Manuel Ávila Camacho|M. A. Camacha]] (do 1952), prvi civil od 1920. Sprovodi program supstitucije uvoza i gradnje infrastrukture (→ [[Meksičko čudo]]), ali rastu i korupcija i [[ortački kapitalizam]]. * [[2. 12.]] - Osnovana [[Međunarodna komisija za lov na kitove]]. * [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], kasnije proglašen za narodnog heroja, poginuo kod Bijeljine u poteri za četničkim odmetnicima. * [[4. 12.]] - Usvojen novi bugarski ustav. * [[5. 12.]] - U FNRJ donesen Zakon o nacionalizaciji privatnih privrednih preduzeća, i to saveznog i republičkog značaja (mnoga su već pod sekvestrom): celokupno bankarstvo, spoljna trgovina i unutrašnja trgovina na veliko, kao i sva preduzeća saobraćaja i sredstava za vezu. * [[8. 12.]] - Sveslovenski kongres u Beogradu. * [[9. 12.]] - Okupila se Ustavotvorna skupština Indije, nema predstavnika Muslimanske lige. * [[10. 12.]] - Rezolucija 12 Saveta bezbednosti UN, u vezi Grčkog pitanja: predstavnici Grčke i Jugoslavije će biti pozvani da učestvuju u diskusiji, bez prava glasanja; Albanija i Bugarska su pozvane da daju izjave. * [[11. 12.]] - Generalna skupština [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] osnovala [[UNICEF]], Međunarodni fond Ujedinjenih nacija za pomoć deci u zemljama razorenim ratom. * [[12. 12.]] - Rezolucijom Generalne skupštine, UN prekidaju odnose sa [[Francisco Franco|Frankovom]] Španijom (zabrana ukinuta 1950). [[Datoteka:Republic of mahabad and iranian azerbaijan 1945 1946.png|mini|200px|Kraj kurdske i azerske secesije u Iranu]] * 12. 12. - Iranske snage ušle u Tabriz, što znači pad secesionističke "[[Autonomna Republika Azerbejdžan|Azerbejdžanske narodne vlade]]". * [[14. 12.]] - Generalna skupština UN određuje osnivanje [[Starateljski savjet Ujedinjenih naroda|Starateljskog savjeta Ujedinjenih naroda]], za teritorije koje su ranije bile mandati Društva naroda. * [[15. 12.]] - Iranske snage ušle u [[Mahabad]], čime je pala [[Republika Mahabad|istoimena kurdska republika]]. * [[16. 12.]] - [[Léon Blum]] je na čelu poslednje privremene francuske vlade - "silvestrovska vlada", traje do sledećeg meseca. * 16. 12. - Osnovana modna kuća ''[[Dior]]'', sledećeg februara predstavljaju prvu kolekciju, nazvanu ''New Look''. * [[19. 12.]] - [[Prvi indokineski rat]] počinje Bitkom za Hanoj: sukob francuskih i Viet Minhovih snaga u Hanoju, Francuzi će staviti grad pod svoju punu kontrolu za dva meseca. SAD podržavaju Francuze protiv komunista u Viet Minhu. * 19. 12. - [[Grčki građanski rat]]: [[Rezolucija 15 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|Rezolucija 15 SB UN]]: ustanovljena Istražna komisija koja će ispitivati povrede grčke granice prema Albaniji, Jugoslaviji i Bugarskoj (Grčka optužuje Jugoslaviju za "agresiju" i pomaganje "revolucionarnih bandi"). * 19. 12. - Britanski premijer Attlee izjavio spremnost za ponudu nezavisnosti Burme. * [[20. 12.]] - Počinje [[Havanska konferencija]] američkih mafijaških bosova. [[Lucky Luciano]] je potvrdio svoje prvenstvo, izneo plan trgovine drogom u SAD, odlučivano je o likvidaciji [[Bugsy Siegel|Bugsyja Siegela]]. * 20. 12. - Prikazan film ''[[It's a Wonderful Life]]'' - komercijalno je slabo prošao, postaje božićni klasik od polovine '70-tih. * [[21. 12.]] - Nankaiski zemljotres praćen cunamijem u Japanu, najmanje 1.362 mrtvih. * [[22. 12.]] - Završeno suđenje nemačkim oficirima u Beogradu, među osuđenima na smrt je i [[August Meyszner]], ratni komandant SS i policije u Srbiji. * [[25. 12.]] - U Moskvi proradio nuklearni reaktor [[F-1 (reaktor)|F-1]], prvi u Evropi koji je postigao samoodrživu [[lančana reakcija|lančanu reakciju]]. * [[26. 12.]] - Otvoren [[Flamingo Las Vegas]], prvi luksuzni kazino i hotel u tom gradu - [[Bugsy Siegel]] ga je gradio mafijaškim pozajmicama po četvorostruko većoj ceni od predviđene (ubijen je sledećeg juna). * 26. 12. - Zvanično osnivanje [[Neofašizam|neofašističke]] partije [[Italijanski socijalni pokret-Nacionalna desnica|Italijanski socijalni pokret]] (do 1994). * [[31. 12.]] - Ustave su dobile Narodne Republike [[Datoteka:Coat of Arms of the Socialist Republic of Bosnia and Herzegovina.svg|30px]] Bosna i Hercegovina, [[Datoteka:Coat of arms of Montenegro (1947-1963).jpg|30px]] Crna Gora i [[Datoteka:Emblem of Macedonia (1946–2009).svg|30px]] Makedonija. * 31. 12. - Predsednik [[SAD]] [[Hari Truman]] Proklamacijom 2714 formalno proglašava kraj [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]]. === Kroz godinu === * [[Kineski građanski rat]] eskalira. * Osnovano elektrotehničko odeljenje na [[Beogradski univerzitet|Univerzitetu]] u Beogradu. * Osnovan [[Sarajevski balet]]. * Okončana američka okupacija [[Island]]a. * Jugoslavija ekipni prvak Balkana u [[šah]]u. * [[Milovan Zoričić]] iz Zagreba jedan od sudija [[Međunarodni sud pravde|Međunarodnog suda pravde]]. == 1946. u temama == * Rukovodstvo [[FNRJ]]: ** Predsednik Prezidijuma Narodne Skupštine: [[Ivan Ribar]] ** Predsednik Vlade: [[Josip Broz Tito]] (takođe i Generalni sekretar [[KPJ]]) ** Predsednik Narodne skupštine: [[Vladimir Simić]] * [[Popis jugoslavenskih filmova|Domaći film]]: "[[U planinama Jugoslavije]]" (sovjetska koprodukcija) (→ [[:Kategorija:Filmovi 1946.]]). * [[Spisak država po datumu državnosti|Nove države]]: {| | | [[Datoteka:Flag of Jordan.svg|thumb|120px|[[Jordan|Transjordan]]]] | [[Datoteka:Flag of the Philippines.svg|thumb|120px|[[Filipini]]]] |} == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1946.}} === Januar/Siječanj === * [[5. 1.]] - [[Diane Keaton]], glumica († [[2025]]) * [[6. 1.]] - [[Syd Barrett]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd''-a († [[2006]]) * [[13. 1.]] - [[Sonja Jauković]], glumica * [[15. 1.]] - [[Dragomir Zupanc]], TV reditelj * [[16. 1.]] - [[Kabir Bedi]], glumac * [[17. 1.]] - [[Meto Jovanovski]], glumac († [[2023]]) * [[19. 1.]] - [[Dolly Parton]], country-muzičarka († [[2026]]) * [[20. 1.]] - [[David Lynch]], filmski režiser († [[2025]]) * [[22. 1.]] - [[Malcolm McLaren]], muzičar († [[2010]]) * [[23. 1.]] - [[Zvonko Bušić]], radikalni emigrant († [[2013]]) * [[24. 1.]] - [[Goran Milić]], novinar * 24. 1. - [[Michael Ontkean]], glumac * [[27. 1.]] - [[Andrija Hebrang (sin)|Andrija Hebrang]], hrvatski političar i liječnik * [[30. 1.]] - [[Dick Cheney]], potpredsednik SAD († [[2025]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Žarko Potočnjak]], hrvatski glumac († [[2021]]) * [[4. 2.]] - [[Usnija Redžepova]], narodna pevačica († [[2015]]) * [[5. 2.]] - [[Charlotte Rampling]], britanska glumica * [[10. 2.]] - [[Velimir Kljaić]], hrvatski rukometni trener († [[2010]]) * [[19. 2.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica († [[2026]]) * [[21. 2.]] - [[Alan Rickman]], britanski glumac († [[2016]]) * [[24. 2.]] - Slobodan Petrović - [[Petar Slaj]], baletski koreograf († [[2013]]) * 24. 2. - [[Ratomir Dujković]], golman i fudbalski trener * [[28. 2.]] - [[Robin Cook]], britanski političar († [[2005]]) === Mart/Ožujak === * [[1. 3.]] - [[Ljubiša Veličković]], gen-puk., komandant RV i PVO VJ († [[1999]]) * [[3. 3.]] - [[Ejup Ganić]], bh. političar * [[6. 3.]] - [[David Gilmour]], rok-muzičar iz ''Pink Floyd'' * [[8. 3.]] - [[Jasna Diklić]], bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica * [[11. 3.]] - [[Jurij Bajec]], ekonomista * [[12. 3.]] - [[Liza Minnelli]], američka glumica i pjevačica * [[19. 3.]] - [[Bigas Luna]], režiser († [[2013]]) * [[21. 3.]] ('44 ili '46) - [[Timothy Dalton]], glumac * [[31. 3.]] - [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač narodne muzike († [[2002]]) * 31. 3. - Leposava [[Lokica Stefanović]], arhitekta, balerina, baletski pedagog === April/Travanj === * [[3. 4.]] - [[Branislav Milićević]], Branko Kockica * [[6. 4.]] - [[Ivan Bekjarev]], srpski glumac († [[2020]]) * [[7. 4.]] - [[Dimitrij Rupel]], slovenački političar * [[10. 4.]] - [[Vladimir Janković]] (Vlada Džet), rok-muzičar, novinar Beograda 202 * 10. 4. - [[Nebojša Pavković]], general, načelnik generalštaba Vojske Jugoslavije († [[2025]]) * [[13. 4.]] - [[Josif Tatić]], glumac († [[2013]]) * [[19. 4.]] - [[Tim Curry]], glumac († [[2026]]) * [[25. 4.]] - [[Srbijanka Turajlić]], profesor BU, politička aktivistkinja († [[2022]]) * 25. 4. - [[Vladimir Žirinovski]], ruski političar († [[2022]]) * 25. 4. - [[Strobe Talbott]], američki novinar i diplomata * [[30. 4.]] - [[Carl XVI Gustaf]], kralj Švedske === Maj/Svibanj === * [[2. 5.]] - [[David Suchet]], britanski glumac * [[8. 5.]] - [[Borislav Stjepanović]], bh. glumac i režiser * [[9. 5.]] - [[Candice Bergen]], glumica * [[10. 5.]] - [[Marko Nicović]], advokat, funkcioner SUP * 10. 5. - [[Dušan Petričić]], grafičar, ilustrator * [[11. 5.]] - [[Zoran Simjanović]], kompozitor († [[2021]]) * [[12. 5.]] - [[Daniel Libeskind]], arhitekt * [[19. 5.]] - [[Michele Placido]], glumac * [[20. 5.]] - [[Cher]], pevačica, glumica * [[21. 5.]] - [[Boba Stefanović]], pevač, kompozitor († [[2015]]) * [[22. 5.]] - [[Hrvoje Horvat]], rukometaš, trener * [[22. 5.]] - [[Petar Božović]], glumac * 22. 5. - [[George Best]], sjevernoirski fudbaler († [[2005]]) * [[24. 5.]] - [[Tansu Çiller]], premijerka Turske * [[25. 5.]] - [[Miroslav Tuđman]], znanstvenik i političar († [[2021]]) * [[26. 5.]] - [[Mick Ronson]], rock gitarist, producent († [[1993]]) * 26. 5. - [[Miroslav Maksimović (pesnik)|Miroslav Maksimović]], književnik, urednik BIGZ-a * [[27. 5.]] - [[Predrag Vranešević]], član "Laboratorije zvuka" († [[2022]]) * [[30. 5.]] - [[Dragan Džajić]], srpski fudbaler === Jun/Juni/Lipanj === * [[5. 6.]] - [[Branko Baletić]], filmski reditelj i scenarista * [[6. 6.]] - [[Živko Kolega]], hrvatski političar * [[10. 6.]] - [[Antun Tudić]], hrvatski glumac * [[14. 6.]] - [[Donald Trump]], biznismen, predsednik SAD * [[15. 6.]] - [[Demis Rusos]], pevač († [[2015]]) * [[18. 6.]] - [[Fabio Capello]], fudbaler, trener * [[20. 6.]] - [[Xanana Gusmão]], prvi predsednik Istočnog Timora * [[23. 6.]] - [[Gojko Šantić]], glumac († [[2024]]) * [[24. 6.]] - [[Velimir Milošević]], pjesnik za djecu * [[27. 6.]] - [[Miroljub Lešo]], glumac († [[2019]]) * [[28. 6.]] - [[Slobodan Inić]], sociolog († [[2000]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[1. 7.]] - [[Slobodan Santrač]], fudbaler, trener († [[2016]]) * [[6. 7.]] - [[George W. Bush]], predsjednik SAD * 6. 7. - [[Peter Singer]], australski filozof bioetičar * 6. 7. - [[Sylvester Stallone]], američki glumac * [[9. 7.]] - [[Radomir Putnik (pisac)]] * [[15. 7.]] - [[Predrag Vitas]], novinar TV Beograd († [[1998]]) * [[19. 7.]] - [[Ilie Năstase]], teniser * [[22. 7.]] - [[Mireille Mathieu]], pevačica * 22. 7. - [[Danny Glover]], glumac * [[25. 7.]] - [[Ljupka Dimitrovska]], pevačica († [[2016]]) * [[27. 7.]] - [[Rade Šerbedžija]], glumac, pjesnik i muzičar === Avgust/August/Kolovoz === * [[3. 8.]] - [[Jack Straw]], britanski političar * [[4. 8.]] - [[Vladimir Bebić]], hrvatski političar († [[2009]]) * [[8. 8.]] - [[Dragutin Šurbek]], stonoteniser († [[2018]]) * [[10. 8.]] - [[Daša Drndić]], književnica († [[2018]]) * 10. 8. - [[Rifet Bahtijaragić]], bosanskohercegovački književnik * [[11. 8.]] - [[Milan Gutović]] - Lane, glumac († [[2021]]) * 11. 8. - [[Radomir Marković]], načelnik SDB Srbije * [[15. 8.]] - [[Tony Robinson]], glumac, TV voditelj * [[16. 8.]] - [[Pavao Pavličić]], hrvatski književnik i romanopisac * 16. 8. - [[Kaqusha Jashari]], kosovska političarka († [[2025]]) * [[19. 8.]] - [[Bill Clinton]], američki predsjednik * [[20. 8.]] - [[Connie Chung]], novinarka * [[23. 8.]] - [[Keith Moon]], bubnjar ''The Who'' († [[1978]]) * [[24. 8.]] - [[Goran Marković]], pozorišni i filmski reditelj * [[25. 8.]] - [[Branko Cvejić]], glumac, upravnik JDP († [[2022]]) * [[26. 8.]] - [[Mark Snow]], kompozitor († [[2025]]) * [[29. 8.]] - [[Bob Beamon]], atletičar * [[30. 8]] - [[Peggy Lipton]], glumica († [[2019]]) === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - [[Freddie Mercury]], britanski pjevač ([[Queen]]), († [[1991]]) * [[8. 9.]] - [[Beriz Belkić]], bh. političar († [[2023]]) * [[15. 9.]] - [[Tommy Lee Jones]], glumac * 15. 9. - [[Oliver Stone]], filmski režiser, producent * [[23. 9.]] - [[Davorin Popović]], muzičar († [[2001]]) * [[26. 9.]] - [[Sejo Pitić]], pjevač († [[2023]]) * [[29. 9.]] - [[Nataša Kandić]], aktivistkinja za ljudska prava === Oktobar/Listopad === * [[4. 10.]]- [[Suzan Sarandon]], američka filmska glumica. * [[8. 10.]] - [[Hanan Ashrawi]], palestinska političarka * [[19. 10.]] - [[Philip Pullman]], književnik * [[20. 10.]] - [[Elfride Jelinek]], dobitnica Nobelove nagrade za književnost. * 20. 10. - [[Marko Nikolić]], srpski glumac († [[2019]]) * [[26. 10.]] - [[Holly Woodlawn]], američka glumica * 26. 10. - [[Tanja Kragujević]], književnica * [[27. 10.]] - [[Ivan Reitman]], filmski režiser, producent († [[2022]]) * [[29. 10.]] - [[Vahidin Musemić]], fudbaler († [[2023]]) === Novembar/Studeni === * [[4. 11.]] - [[Robert Mapplethorpe]], fotograf († [[1989]]) * [[6. 11.]] - [[Sally Field]], glumica, režiser * [[8. 11.]] - [[Guus Hiddink]], fudbaler, trener * 8. 11. - [[Stanislav Karasi]], fudbaler * [[11. 11.]] - [[Dimitrije Boarov]], ekonomski novinar * [[16. 11.]] - [[Terrence McKenna]], američki pisac i filozof * 16. 11. - [[Slobodan Šijan]], filmski i TV reditelj, scenarista itd. * [[20. 11.]] - [[Patrijarh ruski Kiril]] * [[24. 11.]] - [[Ted Bundy]], serijski ubica († [[1989]]) * [[27. 11.]] - [[Jakša Fiamengo]], pjesnik i tekstopisac († [[2018]]) * [[29. 11.]] - [[Vuk Drašković]], književnik, novinar, predsednik [[SPO]] * [[30. 11.]] - [[Marina Abramović]], slikarka, multimedijalna i konceptualna umetnica === Decembar/Studeni === * [[1. 12.]] - [[Kemal Kurspahić]], novinar († [[2021]]) * 1. 12. - [[Mladen Naletilić]] Tuta, komandant u HVO, osuđenik za ratne zločine († [[2021]]) * [[2. 12.]] - [[Gianni Versace]], italijanski modni kreator († [[1997]]) * [[5. 12.]] - [[José Carreras]], tenor * [[8. 12.]] - [[Jacques Bourboulon]], fotograf * [[9. 12.]] - [[Sonia Gandhi]], indijska političarka * [[10. 12.]] - [[Fadil Redžić]], bosanskohercegovački muzičar * [[12. 12.]] - [[Emerson Fittipaldi]], auto-trkač * [[13. 12.]] - [[Jovica Aćin]], književnik i prevodilac * [[14. 12.]] - [[Patty Duke]], glumica († [[2016]]) * 14. 12. - [[Jane Birkin]], pjevačica, glumica († [[2023]]) * [[15. 12.]] - [[Miroslav Josić Višnjić]], srpski književnik († [[2015]]) * [[17. 12.]] - [[Aljoša Vučković]], glumac * 17. 12. - [[Ljiljana Lašić]], glumica * [[18. 12.]] - [[Milena Zupančič]], glumica († [[2026]]) * 18. 12. - [[Steven Spielberg]], američki redatelj * [[23. 12.]] - [[John Sullivan]], scenarista "Mućki" († [[2011]]) * [[29. 12.]] - [[Slobodan Kovačević|Slobodan "Boda" Kovačević]], bosanskohercegovački gitarista * [[30. 12.]] - [[Berti Vogts]], fudbaler, trener * [[31. 12.]] - [[Diane von Fürstenberg]], modni kreator === Kroz godinu === * [[Mirko Pejanović]], bh. političar == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1946.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[6. 1.]] - [[Dion Fortune]], velška okultistkinja (* [[1890]]) * [[13. 1.]] - [[Radoje Dakić]], narodni heroj (* [[1911]]) * [[19. 1.]] (zvanično) - [[Nikola Kalabić]], četnički komandant (* [[1906]]) * [[20. 1.]] - [[Radivoje Kerović]], četnički vojvoda (* 1913) * [[29. 1.]] - [[Harry Hopkins]], savetnik predsednika FD Roosevelta (* [[1890]]) * [[31. 1.]] - [[Ivo Protulipac]], katolički aktivist, doktor i odvjetnik (* [[1899]]) * [[4. 2.]] - [[Milan Nedić]], general, predsednik kvislinške srpske vlade (* [[1878]]) * [[23. 2.]] - [[Tomoyuki Yamashita]], japanski general, osuđen za ratne zločine (* [[1885]]) * [[14. 3.]] - [[Werner von Blomberg]], predratni glavnokomandujući nemačke vojske (* [[1878]]) * [[24. 3.]] - [[Aleksandar Aljehin]], ruski šahista i svetski šampion u šahu (* [[1892]] === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[21. 4.]] - [[John Maynard Keynes]], britanski ekonomista (* [[1883]]) * [[1. 5.]] - [[Davorjanka Paunović]] Zdenka, nevenčana supruga Josipa Broza Tita (* [[1921]]) * 1. 5. - [[Grga Budislav Angjelinović]], političar, publicist (* [[1886]]) * [[16. 5.]] - [[Bruno Tesch]], pronalazač i proizvođač otrova ''Zyklon-B'' (* [[1890]]) * [[1. 6.]] - [[Ion Antonescu]], ratni vođa Rumunije (* [[1882]]) * [[9. 6.]] - [[Ananda Mahidol]], kralj Sijama (* [[1925]]) * [[10. 6.]] - [[Jack Johnson (bokser)]], bivši svetski prvak (* [[1878]]) * [[14. 6.]] - [[John Logie Baird]], pionir televizije (* [[1888]]) * [[16. 6.]] - [[Miloje Milojević]], kompozitor, muzikolog, pedagog (* [[1884]]) * [[20. 6.]] - [[Wanrong (carica)|Wanrong]], poslednja kineska carica (* [[1906]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[4. 7.]] - Čuvarke konc-logora Stutthof: ** [[Jenny-Wanda Barkmann]] (* ca. [[1922]]) ** [[Elisabeth Becker]] (* [[1923]]) ** [[Wanda Klaff]] (* [[1922]]) ** [[Ewa Paradies]] (* [[1920]]) ** [[Gerda Steinhoff]] (* [[1922]]) * [[8. 7.]] - [[Aleksandar Vasiljevič Aleksandrov]], kompozitor, osnivač ansambla (* [[1883]]) * [[13. 7.]] - [[Alfred Stieglitz]], fotograf (* [[1864]]) * [[17. 7.]] - Osuđeni na Beogradskom procesu: ** [[Dragoljub Mihailović]], komandant JVuO (* ) ** [[Dragomir Jovanović]], šef beogradske policije (* [[1902]]) ** [[Velibor Jonić]], Nedićev ministar prosvete (* [[1892]]) ** [[Tanasije Dinić]], Nedićev ministar unutr. poslova (* [[1891]]) ** [[Kosta Mušicki]], komandant Srpskog dobrovoljačkog korpusa (* [[1897]]) * [[20. 7.]] - [[Edmund Glaise-Horstenau]], njemački vojni izaslanik u NDH (* [[1882]]) * [[27. 7.]] - [[Gertrude Stein]], [[SAD|američka]] [[lezbejka|lezbejska]] spisateljica (* [[1874]]) * [[29. 7.]] - [[Milovan Kovačević]], arhitekt (* [[1905]]) * [[2. 8.]] - [[Andrej Vlasov]], sovjetski general u nemačkoj službi (* [[1901]]) * [[6. 8.]] - [[Veselin Čajkanović]], srpski klasični filolog, istoričar religije, akademik (* [[1881]]) * [[9. 8.]] - [[Léon Gaumont]], pionir filma (* [[1864]]) * [[13. 8.]] - [[H. G. Wells]], književnik (* [[1866]]) * [[4. 9.]] - [[Leon Rupnik]], slovenski kvisling (* [[1880]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[11. 10.]] - [[Ivan Hitrec]], hrvatski nogometaš (* [[1911]].) * [[12. 10.]] - [[Joseph Stilwell]], američki general (* [[1883]]) * [[15. 10.]] - [[Hermann Göring]], njemački rajhsmaršal (* [[1893]]) * [[16. 10.]] - osuđeni u Nirnbergu: ** [[Hans Frank]], nacistički guverner Poljske (* [[1900]]) ** [[Wilhelm Frick]], ministar unutr. poslova (* [[1877]]) ** [[Alfred Jodl]], šef Visoke komande (* [[1890]]) ** [[Ernst Kaltenbrunner]], general policije (* [[1903]]) ** [[Wilhelm Keitel]], generalfeldmaršal (* [[1882]]) ** [[Joachim von Ribbentrop]], ministar ino. poslova (* [[1893]]) ** [[Alfred Rosenberg]], nacistički ideolog (* [[1893]]) ** [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik za radnu snagu (* [[1892]]) ** [[Arthur Seyss-Inquart]], nacistički lider u Austriji (* [[1892]]) ** [[Julius Streicher]], izdavač propagande (* [[1885]]) * [[14. 11.]] - [[Manuel de Falla]], kompozitor (* [[1876]]) * [[3. 12.]] - [[Mijo Kerošević]], narodni heroj (* [[1920]]) === Kroz godinu === * [[Miroslav Filipović]] - "fra Sotona", komandant Jasenovca (* [[1915]]) == Nobelove nagrade == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Percy W. Bridgman]] (izum aparature za proizvodnju ekstremno visokog pritiska i za otkrića na polju fizike visokog pritiska) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[James B. Sumner]] (otkriće da se enzimi mogu kristalizovati), [[John Howard Northrop]] i [[Wendell Meredith Stanley]] (preparacija enzima i virusnih proteina u čistom obliku) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Hermann Joseph Muller]] (otkriće proizvodnje mutacija putem iradijacije rendgenskim zracima) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Hermann Hesse]] (nadahnuto pisanje koje, rastući u smelosti i pronicljivosti, oličava klasične humanitarne ideale i visoke kvalitete stila) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Emily Greene Balch]] (zalaganje protiv rata i za razoružanje) i [[John Raleigh Mott]] (međunarodna verska bratstva i misionarstvo u korist mira) == Reference == {{reference}} == Literatura == * Milan Bajec, Ivan Dolničar (1981). ''Jugoslavija 1941-1981'', Beograd: Eksport pres. [[Kategorija:1940-e]] [[Kategorija:20. vijek|46]] [[Kategorija:Godine]] cbaagpdiucw3yxs8tzrg6pux5dzg6d4 10 14325 42681400 42558108 2026-08-26T23:51:39Z Aca 108187 42681400 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Translation to english arrow.svg|50px|class=skin-invert-image|link=]] | tekst = Ovaj članak '''nije potpuno preveden sa stranog jezika'''. Pomozite u <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} njegovom prevođenju]</span> vodeći računa o [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilskim standardima]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban prijevod|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> hck0txiahvg0jimtuxeiqu23w12es6u 42681441 42681400 2026-08-27T01:47:58Z Aca 108187 42681441 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Codex icon language color-warning.svg|40px|class=skin-invert-image|link=]] | tekst = Ovaj članak '''nije potpuno preveden sa stranog jezika'''. Pomozite u <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} njegovom prevođenju]</span> vodeći računa o [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilskim standardima]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban prijevod|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> tvn9wzd85b8ctkyklufj1zokteh7k6q 42681442 42681441 2026-08-27T01:48:48Z Aca 108187 42681442 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Codex icon language color-warning.svg|40px|link=|alt=|Neprevedeno]] | tekst = Ovaj članak '''nije potpuno preveden sa stranog jezika'''. Pomozite u <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} njegovom prevođenju]</span> vodeći računa o [[Wikipedija:Stilski priručnik|stilskim standardima]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban prijevod|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> rsftdqz7bj4qqdqyjh4527gu34mgojh 0 17804 42681335 42491955 2026-08-26T20:01:53Z Konduras 127770 nereferenciran ceo članak 42681335 wikitext text/x-wiki {{bez izvora}} {{Infobox Officeholder | name=Milorad Dodik</br> Милорад Додик | image = Visit of Milorad Dodik to the EC (cropped).jpg | caption = | order = [[Predsjednik Republike Srpske|Predsednik Republike Srpske]] | term_start = 15 novembar 2010 | term_end = 12 juna 2025 | predecessor = [[Rajko Kuzmanović]] | successor = | order2 = [[Predsjednik Vlade Republike Srpske|Predsednik Vlade Republike Srpske]] | term_start2 = 28 februar 2006 | term_end2 = 15 November 2010 | predecessor2 = [[Pero Bukejlović]] | successor2 = [[Anton Kasipović]] (ad interim) | birth_date = {{birth date and age|1959|03|12}} | birth_place = [[Laktaši]], [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|NR Bosna i Hercegovina]],[[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | death_date = | death_place = | spouse = | constituency = | party = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Savez nezavisnih socijaldemokrata]] | nationality =Bosna i Hercegovina, Republika Srbija | ethnicity = [[Srbi]]n | religion = [[Pravoslavlje]],[[Srpska pravoslavna crkva|SPC]] | term_start3 = 18 januar 1998 | term_end3 = 12 januar 2001 | predecessor3 = [[Gojko Kličković]] | successor3 = [[Mladen Ivanić]] }} '''Milorad Dodik''' je bivši [[predsjednik Republike Srpske|predsednik]] [[Republika Srpska|Republike Srpske]], Bosna i Hercegovina. Prvi mandat kao premijera trajao mu je od [[18. 1.|18. januara]] [[1998]]. do [[12. 1.|12. januara]] [[2001]]. Predsednik je [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Saveza nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske]] (SNSD). Rođen je 1959. u [[Laktaši]]ma kraj [[Banja Luka|Banja Luke]], BiH. Diplomirao je na [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakultetu političkih nauka u Beogradu]]. == Politička karijera == Od [[1986]]. do [[1990]]. bio je predsednik izvršnog odbora Skupštine opštine Laktaši. 1990. na prvim višepartijskim izborima u Bosni i Hercegovini izabran je za srpskog poslanika Skupštine [[Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina|SR BiH]], kao kandidat [[Savez reformskih snaga Jugoslavije|Saveza reformskih snaga]]. Tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], bio je poslanik [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. U to vreme, osnovao je Klub nezavisnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske, koji se suprostavio politici [[Srpska demokratska stranka|Srpske demokratske stranke]] koja je imala apsolutnu vlast u ratnoj skupštini RS. Iz Kluba je [[1996]], posle [[Dejtonski mirovni sporazum|Dejtonskog sporazuma]], proizašla [[Stranka nezavisnih socijaldemokrata]]. Postao je njen prvi predsednik. Stranka se kasnije ujedinila sa drugom socijaldemokratskom strankom kako bi se oformio [[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|Savez nezavisnih socijaldemokrata]] u kojoj je Dodik i danas predsednik. == [[Premijer Republike Srpske]] (1998-2001) == Januara [[1998]]., tadašnja predsednica Republike Srpske [[Biljana Plavšić]] ga je predložila za premijera i na tom mestu ostao do januara [[2001]]. == Reference == {{Reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Milorad Dodik}} * [http://www.vladars.net Vlada Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121173853/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Pages/Default.aspx |date=2013-01-21 }} * [http://www.snsd.org Internet stranica SNSD-a] * [http://www.predsjednikrs.net Milorad Dodik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190606175111/http://www.predsjednikrs.net/ |date=2019-06-06 }} {{Authority control}} {{Lifetime|1959| |Dodik, Milorad}} {{klica-biografija}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački političari]] [[Kategorija:Biografije, Laktaši]] bk66n7cfk7znako247w9n2rfpsvu1x7 10 18867 42681413 42483030 2026-08-27T00:08:39Z Aca 108187 42681413 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:User-trash-full-3.svg|40px|link=|alt=]] | slika_desno = {{izbriši|ispunjava kriterije za [[WP:BB|brzo brisanje]]}} | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small>'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> ch9hxytl1tnsh2t0gur2idyh4e2k4yh 42681415 42681413 2026-08-27T00:12:50Z Aca 108187 42681415 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:User-trash-full-3.svg|40px|link=|alt=]] | slika_desno = {{izbriši|ispunjava kriterije za [[WP:BB|brzo brisanje]]}} | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small>'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> ckbm001m37i72u42ua1q5zayk50xhyv 42681419 42681415 2026-08-27T00:21:40Z Aca 108187 test 42681419 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:User-trash-full-3.svg|40px|link=|alt=]] | slika_desno = {{izbriši|{{{1|ispunjava kriterije za [[WP:BB|brzo brisanje]]}}}}} | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small>'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> gx4ylfojunol6p0i0a2jdrv3enqzfxf 42681451 42681419 2026-08-27T02:18:34Z Aca 108187 42681451 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link=<span class="nuke">{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Brisanje bez navedenog razloga}}}}}}}</span>]] | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 93jorflch9q21i1rt36hq0ibusokl7m 42681452 42681451 2026-08-27T02:20:44Z Aca 108187 42681452 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link=<span class="nuke" style="display:none;">{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Brisanje bez navedenog razloga}}}}}}}</span>]] | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke" style="display:none;">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> abqr99sqlqlikx1u0of0gbtynntiawa 42681453 42681452 2026-08-27T02:21:28Z Aca 108187 42681453 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Brisanje bez navedenog razloga}}}}}}}]] | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke" style="display:none;">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> phry52qnfa11cszo8m9d6g8su8m20j6 42681454 42681453 2026-08-27T02:22:24Z Aca 108187 42681454 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Brisanje bez navedenog razloga}}}}}}}|Brzo brisanje]] | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke" style="display:none;">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> o69s8wwr3k9xdvkv08ksx57lrx1vjlj 42681455 42681454 2026-08-27T02:23:11Z Aca 108187 + 42681455 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Stranica ispunjava kriterije za [[WP:BB|brzo brisanje]]}}}}}}}|Brzo brisanje]] | tekst = Ova stranica '''predložena je za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke" style="display:none;">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> rntz5bnz3ycui0103x31zhm4fbibfyg 42681460 42681455 2026-08-27T02:36:24Z Aca 108187 42681460 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = speedy | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Stranica ispunjava kriterije za [[WP:BB|brzo brisanje]]}}}}}}}|Brzo brisanje]] | tekst = Ova stranica je '''predložena za [[Wikipedia:Brzo brisanje|brzo brisanje]]'''. {{#if:{{{1|}}}|Naveden je sljedeći razlog: ''{{#invoke:String|replace|source={{{1|}}}|pattern=%.+$|plain=false}}''.|{{red|Predlagatelj nije naveo konkretan razlog}}.}} Ako se ne slažete s brisanjem, dodajte šablon <code><nowiki>{{Osporeno brisanje}}</nowiki></code> i obrazložite svoj stav na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].<br /><small class="nuke" style="display:none;">'''[[Wikipedia:Administratori|Administratori]]''', nemojte zaboraviti da provjerite [[Posebno:Whatlinkshere/{{FULLPAGENAME}}|šta vodi ovamo]], <span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=history}} historiju stranice]</span> i njenu stranicu za razgovor.</small> | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; background: var(--background-color-error-subtle, #ffe9e5) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Kandidati za brzo brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> 6jogipiam424v8zvdncnkd4d1eg3i5m 10 18920 42681407 42469924 2026-08-27T00:02:45Z Aca 108187 + 42681407 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-issue.svg|40px]] | tekst = '''Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži [[Wikipedia:Osporena točnost informacija|netočne ili sumnjive informacije]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji da ispravi te informacije i postavi one točne, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima je osporena tačnost|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> pk68ros8o96y57apujxroa8czp1aat7 42681445 42681407 2026-08-27T02:00:56Z Aca 108187 42681445 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:System-search.svg|40px|alt=|link=|Tačnost]] | tekst = '''Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži [[Wikipedia:Osporena točnost informacija|netočne ili sumnjive informacije]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji da ispravi te informacije i postavi one točne, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima je osporena tačnost|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> lhbhunobpuvs14kt38j24gphrshydgv 0 21343 42681472 42559019 2026-08-27T05:27:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681472 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Victor Hugo | slika = Victor Hugo.jpg | širina_slike = 220px | opis = Portret Victora Hugoa, oko 1875. | datum_rođenja = {{Birth date|1802|2|26|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|FRA|1794}} [[Besançon]], [[Francuska]] | datum_smrti = {{Death date and age|1885|5|22|1802|2|26|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|FRA|1830}} [[Pariz]], [[Francuska]] | zanimanje = pisac | jezik = [[Francuski jezik|francuski]] | nacionalnost = [[Francuzi|Francuz]] | žanr = [[proza]], [[poezija]], [[drama]] | pokret = [[romantizam]] | znamenita_djela = ''[[Les Misérables|Jadnici]]''<br />''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' | uticaj_od= | utica_na = | potpis= Autograph-VictorHugo.png }} '''Victor-Marie Hugo''' ([[Besançon]], [[26. 2.|26. veljače]] [[1802]] – [[Pariz]], [[22. 5.|22. svibnja]] [[1885]]) bio je [[Francuska|francuski]] romanopisac, pjesnik, esejist, dramaturg i aktivist za ljudska prava, te možda najutjecajnija ličnost [[Francuska|francuskog]] [[romantizam|romantizma]]. Iako je u Francuskoj najpoznatiji po svojim pjesmama i dramama, u ostalom svijetu znamo ga po romanima ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' (''Les Misérables'') i ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' (''Notre-Dame de Paris''). Među njegovim mnogim pjesničkim zbirkama, ''Les Contemplations'' i ''La Légende des Siècles'' su iznimno cijenjene kod kritičara, a Hugo se nekad identificira kao najveći francuski pjesnik. Iako je bio ekstremno konzervativan dok je bio mlad, pridružio se ljevici što su godine prolazile. Postao je strastveni [[Republikanizam|republikanac]] i njegova djela dodiruju političke i socijalne probleme i umjetničke trendove tog vremena. == Rani život i utjecaji == [[Datoteka:Victor Hugo-Young.jpg|thumb|200px|Mladi Victor Hugo]] '''Victor-Marie Hugo''' rođen je [[26. 2.|26. veljače]] [[1802]]. u mjestu [[Besançon]] kao treći sin Josepha Léopolda Sigisberta Hugoa (1773.–1828.) i njegove supruge Sophie Trébuchet (1772.-1821.). Većinu svog života proveo je u rodnoj [[Francuska|Francuskoj]]. No bio je izgnan iz države za vlasti [[Napoleon III|Napoleona III.]]. Godine [[1851]]. živio je u [[Bruxelles]]u, od [[1852]]. do [[1855]]. živio je na [[Jersey (otok)|Jerseyu]], a od [[1855]]. do [[1970]]. i ponovno od [[1872]]. do [[1873]]. na [[Guernsey]]u. Godine [[1852]]. dobio je generalno pomilovanje i od tada njegov egzil bio je po izboru. Hugovo rano djetinjstvo bilo je ispunjeno velikim događajima. U stoljeću prije njegova rođenja, u [[Francuska revolucija|Francuskoj revoluciji]] dogodio se kraj [[Burbonci|Dinastije Bourbon]], a sam Hugo je svjedočio usponu i padu [[Prva Republika|Prve Republike]] i nastanku [[Prvo Carstvo|Prvog Carstva]] pod vodstvom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]]. Napoleon se proglasio carem kada je Hugo imao samo 2 godine, a [[Burbonci|Dinastija Bourbon]] se vratila na prijestolje prije Hugova osamnaestog rođendana. Različiti politički i vjerski pogledi Hugovih roditelja reflektirali su sile koje su se borile za prevlast u Francuskoj tijekom cijelog njegova života: Hugov otac bio je visoko odlikovani časnik u Napoleonovoj vojsci, [[ateizam|ateistički]] [[republikanizam|republikanac]] koji je smatrao Napoleona herojem, dok je njegova majka bila [[Katoličanstvo|katolička]] [[Rojalizam|rojalistica]] koja je po nekim pričama za ljubavnika izabrala generala [[Victor Lahorie|Victora Lahoriea]], koji je [[1812]]. pogubljen zbog sumnje da je kovao planove protiv Napoleona. Sophie je slijedila svog muža na zadatke u [[Italija|Italiju]] (gdje je Léopold služio kao guverner provincije blizu [[Napulj]]a) i u [[Španija|Španjolsku]] (gdje je on vodio tri Španjolske provincije). Svjesna problema stalnog seljenja zbog vojnog života i zbog mogućnosti prijevare od strane njezinog nevjernog supruga, Sophie se [[1803]]. privremeno rastala od Léopold i smjestila se u [[Pariz]]. Od tada je dominirala Hugovim obrazovanjem i razvojem. Rezultat toga bio je iskazan u njegovim ranim pjesmama i fikciji čije su glavne teme bile [[Monarhizam|Kralj]] i [[Vjera u kršćanstvu|Vjera]]. Tek je kasnije, promatrajući događaje koji su uzrokovale [[Francuske revolucije 1848.|revolucije 1848.]], Hugo odbacio katolički rojalizam i postao je pobornik [[Republikanizam|republikanizma]] i [[Sloboda mišljenja|slobode mišljenja]]. == Rana poezija i fikcija == [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Victor Hugo et son fils.jpg|thumb|left|180px|Hugo sa svojim starijim sinom Françoisom-Victorom.]] [[Datoteka:Auguste de Chatillon - Léopoldine Hugo.jpg|thumb|right|180px|Hugova kći [[Léopoldine Hugo|Léopoldine]].]] Kao i mnoge druge mlade pisce njegove generacije, Hugov uzor bio je [[François-René de Chateaubriand]], otac [[Romantizam|romantizma]] i jedna od najistaknutijih književnih ličnosti u Francuskoj za vrijeme [[1800ih]]. U svojoj mladosti, Hugo je razvio tezu ''"Chateaubriand ili ništa"'' i njegov kasniji život imao je jako velikih sličnosti kao i onaj njegova prethodnika. Kao i Chateaubriand, Hugo je poticao i uznapredovao razvoj romantizma, i postao je povezan s politikom kao heroj [[Republikanizam|republikanizma]] i bio je izgnan iz domovine zbog svojih političkih mišljenja. Prijevremena strast i elokvencija Hugovih ranijih djela donijela mu je uspjeh i slavu u ranoj dobi. Njegova prva pjesnička zbirka (''Nouvelles Odes et Poésies Diverses'') izdana je [[1824]]. kada je Hugo imao samo 23 godine, a donijela mu je kraljevsku plaću od [[Luj XVIII., kralj Francuske|Loja XVIII.]] Iako su se pjesmama divili zbog njihovog spontanog zanosa i tečnosti, tek je iduća zbirka koja je izdana [[1826]]. (''[[Ode i balade]]'') otkrila Hugoa kao velikog i odličnog pjesnika, majstora lirike i kreativne pjesme. Protiv majčinih želja, mladi Hugo se zaljubio i tajno zaručio sa prijateljicom iz djetinjstva Adèle Foucher (1803.-1868.). Zbog neobične bliskosti sa majkom, Hugo se tek nakon njezine smrti [[1821]]. osjećao slobodnim da se oženi sa Adèle (to se dogodilo [[1822]].). Svoje prvo dijete, sina Léopolda, dobili su [[1823]]., no dijete je umrlo još u djetinjstvu. Hugova ostala djeca su bila kćeri [[Léopoldine Hugo|Léopoldine]] ([[28. 8.|28. kolovoza]] [[1824]].) i Adèle ([[24. 8.|24. kolovoza]] [[1930]].), te dva sina Charles ([[4. 11.|4. studenog]] [[1928]].) i François-Victor ([[28. 10.|28. listopada]] [[1828]].). Hugo je svoj prvi roman, ''Han d'Islande'' izdao [[1823]]., a svoj drugi roman ''[[Bug-Jargal]]'' je izdao tri godine kasnije, [[1826]]. U periodu između [[1829]]. i [[1940]]. Hugo je izdao još 5 pjesničkih zbirki (''Les Orientales'', [[1829]].; ''Les Feuilles d'automne'', [[1831]].; ''Les Chants du crépuscule'', [[1835]]; ''Les Voix intérieures'', [[1837]].; i ''Les Rayons et les ombres'', [[1840]].) i tako utvrdio svoju reputaciju kao jedan od najvećih i najboljih liričnih pjesnika svih vremena. == Kazališni rad == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hernani(1).jpg|thumb|right|"Bitka za ''Hernani''" ([[1830]].)]] Hugo nije tako brzo postigao uspjeh sa svojim kazališnim djelima. Godine [[1827]]. izdao je nikad izvedenu dramu ''[[Cromwell (drama)|Cromwell]]'', koja je najpoznatija po autorovom predgovoru nego po samoj radnji djela (glomazna duljina drame smatrala se "neprikladnom za izvođenje"). U uvodu, Hugo savjetuje francuske pisce da se oslobode od [[Klasicizam|klasičnog stila]] teatra i tako pokrenuo bitku između [[Francuska|francuskog]] [[klasicizam|klasicizma]] i [[romantizam|romantizma]] koja će nakon tog događaja trajati još godinama. Nakon ''Cromwella'', [[1928]]. je uslijedila drama ''[[Amy Robsart]]'', jedna eksperimentalna drama iz Hugova djetinjstva koja je inspirirana ''[[Kenilworth]]om'' [[Walter Scott|Waltera Scotta]] koja je bila u produkciji njegova šurjaka Paula Fouchera, i uspjela je izdržati čak jedan nastup pred više no nezahvalnom publikom prije nego što je skinuta sa pozornice. Prva Hugova drama koja je producirana pod njegovim osobnim imenom bila je ''[[Marion Delorme]]''. Iako je prvobitni zabranjena i cenzurirana zbog svojeg kritiziranja monarhije, zabrana je skinuta, a premijera bez cenzura bila je [[1829]]., no ponovno bez uspjeha. No, iduća drama koju je Hugo napisao i izveo - ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' - se pokazala kao jedan od najuspješnijih i najpotresnijih događaja [[19. vijek|19. stoljeća]] u francuskoj kazališnoj sceni i to već prve noći kada je postala poznata kao "Bitka za Hernani". Danas je djelo relativno nepoznato i ne pamti se osim ko podloga za [[Giuseppe Verdi|Verdijevu]] [[Hernani (opera)|istoimenu operu]]. No, u ono vrijeme, izvedba predstave skoro bi se pretvorila u rat između tada ključnih suparnika u francuskoj kulturi i društvu: klasicisti protiv romantičara, liberali protiv konformista i na kraju republikanci protiv rojalista. Drama je uvelike osuđena od strane novina, no izvodila se pred punim kazalištem noć za noć. Također je signalizirala da se Hugov koncept romantizma iznimno ispolitizirao: Hugo je vjerovao da će isto kao što će i [[liberalizam]] osloboditi narod od patnja pod monarhijom i diktaturom, [[romantizam]] osloboditi umjetnost od [[klasicizam|klasicizma]]. [[Datoteka:Victor Hugo-Drouet.jpg|frame|left|Glumica [[Juliette Drouet]], Hugova ljubavnica]] Hugo je [[1832]]., inspiriran uspjehom ''Hernania'', izdao još jednu dramu ''[[Kralj uživa]]''. Drama je zabranjena odmah nakon prve večeri i to zbog istaknutog ismijavanja francuskog plemstva, no postala je izuzetno popularna u tiskanom obliku. Motiviran zabranom, Hugo je svoju iduću dramu ''[[Lucrèce Borgia]]'' napisao za samo 14 dana. Drama je izvedena tek [[1833]]. i doživjela je znatan uspjeh. Mademoiselle George (prijašnja [[Napoleon]]ova ljubavnica) igrala je glavnu ulogu, a glumica Juliette Drouet igrala je jednu od sporednih uloga. No, Drouet je kasnije zaigrala jako veliku ulogu u Hugovu privatnom životu postavši njegova doživotna ljubavnica i muza. Iako je Hugo imao mnogo ljubavnih avantura, čak je i Hugova supruga priznala kako Drouet ima jako veliku povezanost sa Victorom i ona se smatrala djelom obitelji. U Hugovoj sljedećoj drami (''[[Marie Tudor]]'', [[1833]].), Drouet je igrala ulogu [[Jane Grey]], prethodnicu [[Marija I. Krvava|kraljice Mary Tudor]]. No, Drouet se nije smatra pogodnom za ulogu i zamijenjena je sa drugom glumicom odmah nakon prve večeri. To je bila njezina posljednja uloga na francuskoj pozornici. Od tada je svoj život posvetila Hugou. Uz malu novčanu potporu, ona je postala njegova neplaćena tajnica i suputnica idućih 50 godina. Hugov ''[[Angelo (drama)|Angelo]]'' je imao premijeru [[1835]]. i bio je velik uspjeh. Ubrzo nakon, grof od Orleansa (brat kralja [[Luj-Filip, kralj Francuza|Luja-Filipa]] i veliki obožavatelj Hugovih djela) osnovao je novo kazalište da podrži izvođenje novih drama. ''Théâtre de la Renaissance'' otvoreno je u [[novembar|studenom]] [[1838]]. i prva predstava koja se u njemu izvodila je ''[[Ruy Blas]]''. Iako se ta drama danas smatra jednim od Hugovih najboljih, u ono vrijeme nije bila baš dobro prihvaćena. Hugo nije napisao iduću dramu [[1843]]. ''Les Burgraves'' je igrala samo 33 večeri i polako je gubila gledatelje, koji su išli gledati konkurentnu dramu. ''Les Burgraves'' je bila Hugova zadnja prava drama. Iako je kasnije, [[1862]]., napisao jednu kratku dramu ''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'', ona nije izdana sve do nekoliko godina prije njegove smrti, [[1882]] i nije bila namijenjena za izvođenje na pozornici. No, Hugov interest za kazalište nije opao i [[1864]]. je izdao dobro-prihvaćeni [[esej]] o [[William Shakespeare|Williamu Shakespeareu]], čiji je stil pokušao emulirati u svojim vlastitim dramama. == Djela za odrasle == [[Datoteka:Victor_Hugo-Hunchback.jpg|thumb|right|220px|Ilustracija [[Alfred Barbou|Alfreda Barboua]] iz prvog izdanja ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonara crkve Notre-Dame]]'' ([[1831]].)]] Hugovo prvo djelo za odrasle pojavilo se [[1829]]., a reflektiralo je oštru socijalnu savjest koja će uvelike utjecati na jedno od njegovih kasnijih djela. ''[[Posljednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt]]'' je djelo koje je imalo dubok utjecaj na književnike kao što su [[Albert Camus]], [[Charles Dickens]] i [[Fjodor Mihajlovič Dostojevski]]. ''[[Claude Gueux]]'', kratka dokumentarna priča o ubojici iz stvarnog života koji je pogubljen u [[Francuska|Francuskoj]], pojavila se [[1834]]., i kako je sam Hugo tvrdio, ona je bila preteča njegova najpoznatijeg djela ''[[Les Misérables|Jadnici]]''. No prvi Hugov pravi, dugi roman bio je enormno uspješni ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'', koji je izdan [[1831]]. i odmah je preveden na skoro sve europske jezike. Jedan od efekata romana bila je popularizacija [[Notre Dame de Paris|katedrale Notre-Dame]], koja je sada privlačila tisuće turista koji su pročitali roman. Knjiga je također inspirirala ljubav prema predrenesansnim građevinama, koje se od tada aktivno čuvaju. [[Datoteka:Ebcosette.jpg|thumb|left|150px|Portret "Cosette" koji je napravio Emile Bayard, slika je iz prvog izdanja ''[[Les Misérables|Jadnika]]'' ([[1862]].)]] Hugo je počeo planove za svoj novi veliki roman o socijalnoj patnji i nepravdi za vrijeme [[1830-e|1830ih]], no bilo je potrebno punih 17 godina kako bi se njegovo najpoznatije i najdugovječnije djelo, ''[[Les Misérables|Jadnici]]'', realiziralo i konačno izdalo [[1862]]. Sam autor je bio svjestan da je njegov novi roman izvrstan i izdavanje je pripalo kupcu koji je najviše ponudio. Belgijska izdavačka kuća ''Lacroix & Verboeckhoven'' prihvatila se marketinške kampanje, što je bilo neobično za to vrijeme, tiskajući novinska izdanja djela punih 6 mjeseci prije izdavanja djela. Prvobitno je izdala samo prvi dio djela (''"Fantine"'') koji je istodobno izdavan u većim gradovima. Dijelovi knjige brzo su se rasprodali i imali su veliki utjecaj na francusko društvo. Odgovori na djelo sezali su od divljeg entuzijazma pa do intenzivnih osuda, no problemi koji su istaknuti u ''Jadnicima'' ubrzo su se našli na dnevnom redu francuske [[Narodna Skupština|Narodne Skupštine]]. Taj roman je i dan danas još uvijek popularan u cijelom svijetu, adaptiran je za film, TV i glazbenu sceni i napisano je još par knjiga koje se na neki način smatraju nastavcima romana. Hugo se od socijalno-političkih problema udaljio u svom idućem romanu, ''Les Travailleurs de la Mer'' koji je izdan [[1866]]. Unatoč tome, knjiga je dobro primljena, možda zbog prijašnjeg uspjeha ''Jadnika''. U romanu posvećenom kanalskom otoku [[Guernsey]], na kojem je Hugo proveo 15 godina izgnanstva, Hugovo opisivanje čovjekove bitke sa morem i sa strašnim stvorenjima koje žive ispod površine izrodilo je novi trend u [[Pariz]]u - [[lignja|lignje]]. Od jela i ekshibicija pa do šešira i zabava u simbolu lignje, Parižani su postali fascinirani tom životinjom koju su mnogi tada smatrali mističnom. Guernseyska riječ koja je korištena u knjizi koristila se kako bi referirala na hobotnicu. [[Datoteka:Les représentans représentés, Victor Hugo, 3017.jpg|thumb|desno|220px|Karikatura [[Honoré Daumier|Honoréa Daumiera]], na vrhuncu Hugova političkog života: ''"Hugo je najmračniji od svih velikih ozbiljnih ljudi."'' ([[1849]].)]] Političko-socijalnim problemima vratio se u svom idućem djelu, ''[[Čovjek koji se smije]]'' koje je izdano [[1869]]. i dalo je kritični prikaz aristokracije. No, roman nije bio toliko uspješan kao njegovi prethodnici te je sam Hugo rekao da se povećava razlika između njega i njegovih književnih suvremenika kao što su [[Gustave Flaubert]] i [[Émile Zola]], čija su [[naturalizam|naturalistička]] djela postajala sve popularnija od Hugovih romantističkih djela. Njegov zadnji roman ''[[Devedeset i tri]]'', izdan [[1874]]., bavio se problemom koji je Hugo prije izbjegavao: [[Strahovlada|Vladavina terora]] za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Iako je njegova popularnost opadala kada je roman izdan, mnogi ''Devedeset i tri'' smatraju jako močnim djelom koje je rame uz rame sa Hugovim prijašnjim djelima. == Politički život i izgnanstvo == [[Datoteka:Victor Hugo-Exile.jpg|thumb|left|220px|''Među stijenama u Jerseyu'' (1953.-55.)]] Nakon tri neuspješna pokušaja, Hugo je [[1841]]. prvi put izabran u [[Académie Francaise]] i tako je utvrdio svoju važnu ulogu u francuskoj književnosti. Nakon toga se uvelike uključio u politički život i postao je veliki pobornik [[Republika|Republike]]. [[Luj-Filip, kralj Francuza|Kralj Luj-Filip]] ga je [[1841]]. postavio za kraljevskog geneaologa i time je ušao u Visoke odaje kao ''[[Pair de France]]'' (ekvivalent engleskog [[lord]]a) i na toj poziciji je govorio protiv [[smrtna kazna|smrtne kazne]] i socijalne nepravde, a zalagao se za [[Sloboda tiska|slobodu tiska]] i samo-vladu za [[Poljska|Poljsku]]. Kasnije je izabran u Zakonodavni i Konstitucionalnu Skupštinu, malo prije [[Proljeće naroda|revolucija 1848.]] i formiranja [[Druga Republika|Druge Francuske Republike]]. Kada je Louis Napoleon ([[Napoleon III]].) preuzeo potpunu vlast [[1851]]. i kada je donio anti-[[parlament]]arni [[ustav]] Hugo ga je otvoreno proglasio izdajicom vlastite domovine. U strahu za život Hugo bježi u [[Bruxelles]], pa na [[Jersey (otok)|Jersey]], a sa obitelji se konačno smjestio na jedan od [[kanalska ostrva|kanalskih otoka]], [[Guernsey]], točnije u Hauteville Houseu gdje je živio u izgnanstvu do [[1870]]. Dok je bio u egzilu, Hugo je napisao svoje poznate [[pamflet]]e protiv [[Napoleon III|Louisa Bonapartea]], ''[[Napoléon mali]]'' i ''Histoire d'un crime''. Pamfleti su zabranjeni u Francuskoj, no unatoč tome imali su velik utjecaj tamo. Hugo je za svog boravka u Guernseyu napisao neka od svojih najpoznatijih djela, kao što su ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' i njegove vrlo cijenjene zbirke poezije (''Les Châtiments'', [[1853]].; ''Les Contemplations'', [[1856]].; i ''La Légende des siècles'', [[1859]].). Hugo je u jednom slučaju uvjerio vladu [[Viktorija|kraljice Viktorije]] da poštedi 6 Iraca smrtne kazne zbog terorističkih aktivnosti. Taj njegov čin rezultirao je uklanjanjem smrtne kazne iz [[Ženeva|ženevskog]], [[portugal]]skog i [[Kolumbija|kolumbijskog]] ustava.[http://expositions.bnf.fr/hugo/pedago/dossiers/mort/reperes/signe.htm]. Iako je [[Napoleon III]]. izdao pomilovanje svim političkim izgnanicima [[1859]]., Hugo se odbio vratiti jer je to značilo da treba povući svoje kritike i mišljenja prema vladi i kralju. Tek kada je Napoleon III. pao i nastala je [[Treća Republika]], Hugo se vratio u rodnu zemlju [[1870]]., u kojoj je jako brzo izabran u Narodnu Skupštinu i Senat. == Vjerski pogledi == [[Datoteka:Victor hugo.jpg||thumb|levo|150px|Victor Hugo 1884.]] Hugovi vjerski pogledi radikalno su se mijenjali tokom njegova života. Kao mladić bio je [[Katoličanstvo|katolik]] i izražavao je veliko poštovanje prema Crkvenoj hijerarhiji i autoritetu. Od tada on se sve više odaljava od katolicizma i izražava veliko negodovanje prema [[papa]]ma i ima snažne [[Anti-katolicizam|anti-klerične]] poglede. Tijekom egzila postao je [[Spiritizam|spiritualist]], a kasnije je postao pobornik [[Racionalizam|racionalnog]] [[deizam|deizma]] koji je bio sličan onome koji je podržavao [[Voltaire]]. Kada je jedan popisnik [[1872]]. pitao Hugoa da li je on katolik, Hugo je odgovorio: ''"Br. 1 [[Sloboda mišljenja|slobodoumnik]]"''. [[Datoteka:Victor_Hugo-Brooding.jpg|right|Hugo za vrijeme svog "spiritističkog" perioda na [[Guernsey]]u ([[1855]].)|mini|281x281piksel]] Hugo nikad nije izgubio svoju antipatiju prema [[katolička crkva|rimokatoličkoj crkvi]] uglavnom zbog njezine ravnodušnosti za nedaće radnika koji su bili tlačeni od [[Monarhija|monarhije]] i možda zbog učestalosti da se Hugova djela nalaze na papinoj listi [[Zabranjene knjige|"zabranjenih knjiga"]] (Hugo je dobio čak 740 napada zbog ''Jadnika'' od strane katoličkog tiska.). Nakon njegovih sinova Charlesa i Françoisa-Victora, Hugo je zahtijevao da se pokopaju bez križa i bez svećenika, a isto je želio da se napravi i na njegovom pogrebu. Iako je Hugo vjerovao da je katolička [[dogma]] stara i umiruća, on nikad nije direkto napao samu instituciju. On je također ostao jako religiozan čovjek i do kraja života je vjerovao u moć i potrebu [[Molitva|molitve]]. Hugov [[racionalizam]] se može naći u njegovim pjesmama ''Torquemada'' ([[1869]]., koja govori o vjerskom fanatizmu), ''Papa'' ([[1878]]., nasilno [[Anti-katolicizam|anti-klerična]]), ''Vjere i vjera'' ([[1880]]., u kojoj odbija korist crkava) i u onim posthumno izdanim ''Kraj Sotone'' i ''Bog'' ([[1886]]. i [[1891]]., u kojoj kršćanstvo predstavlja kao grifona, a racionalizam kao anđela). O vjeri je Hugo rekao: {{izdvojeni citat|Vjera prolazi, no Bog ostaje}}. Predvidio je da će kršćanstvo eventualno nestati, no da će ljudi i nakon toga vjerovati u ''"Boga, Dušu i odgovornost"''. == Posljednje godine i smrt == [[Datoteka:Legros - Victor Hugo.jpg|thumb|left|150px|Victor Hugo, autor: [[Alphonse Legros]]]] [[Datoteka:Hugo, Victor (1802-1885) - par Felix Nadar (1820-1910).jpg|thumb|200px|Tijelo mrtvog Victora Hugoa na njegovom krevetu, sliku je napravio [[Félix Nadar]].]] Kada se Hugo [[1870]]. vratio u [[Pariz]], narod ga je slavio kao nacionalnog heroja. Unatoč svojoj popularnosti Hugo je izgubio izbore za primanje u Narodnu skupštinu [[1872]]. U jako kratkom periodu nakon neuspjelih izbora Hugo je dobio lakši [[moždani udar]], doživio je [[Opsada Pariza|Opsadu Pariza]], njegova kći je završila u umobolnici, a u tom kratkom periodu doživio je i smrt svojih dvaju sinova. Njegova druga kći, Léopoldine, utopila se u brodskoj nesreći [[1843]]., njegova supruga Adèle umrla je [[1868]]., a njegova vjerna ljubavnica [[Juliette Drouet]] umrla je [[1883]]., samo dvije godine nakon njegove smrti. Unatoč velikim obiteljskim gubicima Hugo ustrajava na političkim promjenama. Dana [[30. 1.|30. siječnja]] [[1876]]. Hugo je izabran za člana u novoosnovanom Senatu. Njegova posljednja faza u političkom životu smatra se neuspjehom. Hugo je preuzeo ulogu tvrdoglavog starca i jako je malo učinio za svog boravka u Senatu. U [[februar|veljači]] [[1881]]. Hugo je proslavio svoj 79. rođendan. U čast njegova ulaska u osmo desetljeće života, održana je jedna od najvećih posveta koja je održana nekom živućem piscu. Proslava je započela 25. i Hugo je dobio Sevresku vazu, tradicionalni dar za suverenike. Dana [[27. 2.|27. veljače]] u njegova čast je održana jedna od najvećih parada u francuskoj povijesti. Narod je marširao od Avenue d'Eylau, pa do Champs-Elysees i na kraju do samog centra [[Pariz]]a. Narod je marširao 6 sati kako bi prošao kraj Hugova stana u kojem ih je on gledao sa prozora. Svaki pedalj parade napravljen je i isplaniran samo za Hugoa. Službeni vodiči su čak nosili i različke da bi aludirali na Cosetteinu pjesmu u ''[[Les Misérables|Jadnicima]]''. Victor Hugo umro je [[22. 5.|22. svibnja]] [[1883]]. u 83. godini života, i njegova smrt je bila popraćena masovnim javnim žaljenjem. U svijetu ga ne cijenimo samo kao izvrsnog književnika nego kao i državnika koji se borio za očuvanje cjelovitosti [[Treća Republika|Treće Republike]] i [[demokracija|demokracije]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Više od 2 milijuna ljudi pridružilo se njegovoj pogrebnoj povorci koja je krenula od [[Slavoluk pobjede|Slavoluka pobjede]] pa do [[Panteon u Parizu|Panthéona]] gdje je Hugo i pokopan. == Nacrti == [[Datoteka:Victor_Hugo-Setting_Sun.jpg|thumb|right|275px|''Zalazeće sunce'' (1853.-1855.)]] [[Datoteka:Victor_Hugo-Octopus.jpg|thumb|left|140px|''Hobotnica sa inicijalima V.H.'' (1866.)]] Jako malo ljudi zna da je Hugo bio jednako profiličan u likovnoj umjetnosti kao i u književnosti, stvorivši preko 4,000 crteža u svom životu. Iako mu je crtanje na početku bio samo hobi, ono počinje igrati jako veliku ulogu u njegovom životi malo prije njegova egzila, kada je donio odluku o prestanku pisanja kako bi život posvetio politici. Crtanje je bio Hugov glavni kreativni izlaz u periodu od 1948. do 1851. Hugo je radio samo na papiru i u malom mjerilu, koristeći uglavnom tamnosmeđi ili crni tuš sa malim dodacima bijela i jako rijetko u boji. Njegovi sačuvani crteži su iznenađujuće uspješni i poprilično "moderni" u svom stilu. Danas se njegove slike smatraju jednim od preteča [[nadrealizam|nadrealizma]] i [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]]. Hugo se ne bi ustručavao koristiti dječje šablone, mrlje od tinte, lokve i mrlje, čipke i druga pomagala, također često koristeći ugljen sa šibica i svoje prste radije nego olovke i kistove. Nekad je dodavao i kavu i čađu da bi postigao efekte koje želi. Govori se da je Hugo često crtao sa svojom lijevom rukom ili bez gledanja papir, čak i dok je bio u [[Spiritualizam|spritualističkim]] [[seansa]]ma kako bi dopro do [[Nesvjesna misao|nesvjesne misli]]. Taj njegov koncept je kasnije popularizirao [[Sigmund Freud]]. Hugo je svoje crteže držao podalje od javnosti u strahu da oni ne bi zasjenili njegov književni rad. No, volio je podijeliti svoje crteže sa obitelji i prijateljima, najčešće kao slike na ručno izrađenim razglednicama koje je slao za vrijeme svog egzila. Neka njegova djela pokazana su, i njima su se divili, umjetnici kao [[Vincent van Gogh]] i [[Eugène Delacroix]] koji su se kasnije složili u tome da je Hugo postao umjetnik, a ne književnik, da bi zasjenio sve umjetnike [[19. vijek|njegova stoljeća]]. == Memorijali == Stanovnici [[Guernsey]]a podigli su mu kip u Candie vrtovima kako bi komemorirali njegov boravak na otoku. [[Pariz|Grad Pariz]] očuvao je njegova boravišta na [[Guernsey]]u i u [[Place des Vosges]] 6, [[Pariz]] i pretvorio ih u muzeje. Kuća u [[Vianden]]u, [[Luksemburg]] u kojoj je boravio [[1871]]. također je pretvorena u komemorativni muzej. Victor Hugo je svetac u [[Vijetnam]]skoj religiji [[Cao Dai]]. == Djela == === Izdana za Hugova života === * ''Nouvelles Odes'' ([[1824]].) * ''[[Bug-Jargal]]'' (1826.) * ''[[Han d'Islande]]'' (1823.) * ''[[Ode i balade]]'' ([[1826]].) * ''[[Cromwell (drama)|Cromwell]]'' ([[1827]].) * ''[[Les Orientales]]'' ([[1829]].) * ''[[Poslijednji dani čovjeka koji je osuđen na smrt]]'' (''Le Dernier jour d'un condamné''), (1829.) * ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' ([[1830]].) * ''[[Notre-Dame de Paris (roman)|Zvonar crkve Notre-Dame]]'' ([[1831]].), (''Notre-Dame de Paris'') * ''[[Marion Delorme (Hugo)|Marion Delorme]]'' ([[1831]].) * ''[[Jesensko lišće]]'' ('Les Feuilles d'automne''s) ([[1831]].) * ''[[Kralj uživa]]'' (''Le roi s'amuse''), ([[1832]].) * ''[[Lucrèce Borgia]]'' ([[1833]].) * ''[[Marie Tudor]]'' (1833.) * ''[[Honoré Mirabeau|Mirabeau]]'' ([[1834]].) * ''Littérature et philosophie mêlées'' (1834.) * ''[[Claude Gueux]]'' (1834.) * ''[[Angelo (drama)|Angelo]]'' ([[1835]].) * ''[[Les Chants du crépuscule]]'' (1835.) * ''[[Les Voix intérieures]]'' ([[1837]].) * ''[[Ruy Blas]]'' ([[1838]].) * ''[[Les Rayons et les ombres]]'' ([[1840]].) * ''[[Le Rhin|Rajna]]'' ([[1842]].) * ''[[Les Burgraves]]'' ([[1843]].) * ''[[Napoléon mali]]'' ([[1852]].) * ''[[Les Châtiments]]'' ([[1853]].) * ''[[Pisma Louisu Bonaparteu]]'' ([[1855]].) * ''[[Les Contemplations]]'' ([[1856]].) * ''[[La Légende des Siècles]]'' ([[1859]].) * ''[[Les Misérables|Jadnici]]'' ([[1862]].), (prema kojem je napisan [[Jadnici (mjuzikl)|istoimeni]] mjuzikl) * ''[[William Shakespeare (esej)]]'' ([[1864]].) * ''[[Les Chansons des rues et des bois]]'' ([[1865]].) * ''[[Les Travailleurs de la Mer]]'' ([[1866]].), * ''[[Pariz - vodič]]'' ([[1867]].) * ''[[Čovjek koji se smije]]'' ([[1869]].), (''L'Homme qui rit'') * ''[[L'Année terrible]]'' ([[1872]].) * ''[[Devedeset i tri]]'' (''Quatre-vingt-treize'') ([[1874]].) * ''Mes Fil'' (1874.) * ''[[Actes et paroles — Avant l'exil]]'' ([[1875]].) * ''[[Actes et paroles - Pendant l'exil]]'' (1875.) * ''[[Actes et paroles - Depuis l'exil]]'' ([[1876]].) * ''[[La Légende des Siècles - 2. dio]]'' ([[1877]].) * ''[[Umjetnost bivanja djed]]'' ([[1877]].) * ''[[Histoire d'un crime]]'' 1. dio (1877.) * ''[[Histoire d'un crime]]'' 2. dio ([[1878]].) * ''[[Papa (Hugo)|Papa]]'' (1878.) * ''Religions et religion'' ([[1880]].) * ''[[L'Âne]]'' (1880.) * ''Les Quatres vents de l'esprit'' ([[1881]].) * ''[[Torquemada (drama)|Torquemada]]'' ([[1882]].) * ''[[La Légende des siècles Tome III]]'' ([[1883]].) * ''L'Archipel de la Manche'' (1883.) '''[[Pjesme Victora Hugoa]]''' === Izdana posthumno === * ''[[Théâtre en liberté]]'' ([[1886]].) * ''[[Kraj Sotone]]'' (''La fin de Satan'') ([[1886]].) * ''Choses vues - 1. serija'' ([[1887]].) * ''[[Toute la lyre]]'' ([[1888]].) * ''[[Alpe i Pireneji]]'' ([[1890]].) * ''[[Dieu]]'' ([[1891]].) * ''[[Francuska i Belgija]]'' ([[1892]].) * ''[[Toute la lyre - nouvelle série]]'' ([[1893]].) * ''Correspondances - Tome I'' ([[1896]].) * ''Correspondances - Tome II'' ([[1898]].) * ''Les années funestes'' ([[1898]].) * ''Choses vues - 2. serija'' ([[1900]].) * ''Post-scriptum de ma vie'' ([[1901]].) * ''Dernière Gerbe'' ([[1902]].) * ''Mille francs de récompense'' ([[1934]].) * ''Océan. Tas de pierres'' ([[1942]].) * ''Pierres'' ([[1951]].) * ''[[Razgovori sa vječnošću]]'' === Internetski tekstovi === * [http://onlinebooks.library.upenn.edu/webbin/book/search?amode=start&author=Hugo%2c%20Victor E-texts of some of Hugo's works from various sources] * [http://www.gavroche.org/vhugo/ Victor Hugo Central] * [http://www.ellopos.net/politics/eu_hugo.html Political speeches by Victor Hugo: Victor Hugo, My Revenge is Fraternity!] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm Biography and speech from 1851] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=2007-08-08 }} * {{gutenberg author|id=Victor_Hugo|ime=Victora Hugoa}} == Reference == === Internetske reference === * Afran, Charles (1997). [http://www.discoverfrance.net/France/Theatre/Hugo/hugo.shtml “Victor Hugo: French Dramatist”]. Website: Discover France. (Originally published in ''Grolier Multimedia Encyclopedia'', 1997, v.9.0.1.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo001.html “Victor Hugo”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp.&nbsp;11–13.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo006.html “Hernani”]. Website: Threatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp.&nbsp;20–23.) Retrieved November 2005. * Bates, Alfred (1906). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo005.html “Hugo’s Cromwell”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''The Drama: Its History, Literature and Influence on Civilization'', vol. 9. ed. Alfred Bates. London: Historical Publishing Company, 1906. pp.&nbsp;18–19.) Retrieved November 2005. * Bittleston, Misha (uncited date). [http://www.mishabittleston.com/artists/victor_hugo/ "Drawings of Victor Hugo"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322220758/http://www.mishabittleston.com/artists/victor_hugo/ |date=2010-03-22 }}. Website: Misha Bittleston. Retrieved November 2005. * Burnham, I.G. (1896). [http://www.theatrehistory.com/french/hugo008.html “Amy Robsart”]. Website: Theatre History. (Originally published in ''Victor Hugo: Dramas''. Philadelphia: The Rittenhouse Press, 1896. pp.&nbsp;203–6, 401-2.) Retrieved November 2005. * Columbia Encyclopedia, 6th Edition (2001-05). [http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html “Hugo, Victor Marie, Vicomte”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080516093903/http://aol.bartleby.com/65/hu/Hugo-Vic.html |date=2008-05-16 }}. Website: Bartleby, Great Books Online. Retrieved November 2005. Retrieved November 2005. * Fram-Cohen, Michelle (2002). [http://www.objectivistcenter.org/navigator/articles/nav+mframcohen_romanticism-dead-long-live-romanticism.asp “Romanticism is Dead! Long Live Romanticism!”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041009221049/http://www.objectivistcenter.org/navigator/articles/nav%20mframcohen_romanticism-dead-long-live-romanticism.asp |date=2004-10-09 }}. ''The New Individualist, An Objectivist Review of Politics and Culture''. Website: The Objectivist Center. Retrieved November 2005. * Haine, W. Scott (1997). [http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080411025136/http://www.cats.ohiou.edu/~Chastain/dh/hugo.htm |date=2008-04-11 }}. Encyclopedia of 1848 Revolutions. Website: Ohio University. Retrieved November 2005. * Illi, Peter (2001-2004). [http://www.hugo-online.org/050000.htm “Victor Hugo: Plays”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090415135602/http://www.hugo-online.org/050000.htm |date=2009-04-15 }}. Website: The Victor Hugo Website. Retrieved November 2005. * Karlins, N.F. (1998). [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp "Octopus With the Initials V.H."] Website: ArtNet. Retrieved November 2005. * Liukkonen, Petri (2000). [http://www.kirjasto.sci.fi/vhugo.htm “Victor Hugo (1802-1885)”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140324184201/http://www.kirjasto.sci.fi/vhugo.htm |date=2014-03-24 }}. Books and Writers. Website: Pegasos: A Literature Related Resource Site. Retrieved November 2005. * Meyer, Ronald Bruce (2004). [https://web.archive.org/web/20060508103328/http://www.ronaldbrucemeyer.com/rants/0226almanac.htm “Victor Hugo”]. Website: Ronald Bruce Meyer. Retrieved November 2005. * Robb, Graham (1997). [http://www.nytimes.com/books/first/r/robb-hugo.html “A Sabre in the Night”]. Website: New York Times (Books). (Excerpt from Graham, Robb (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. New York: W.W. Norton & Company.) Retrieved November 2005. * Roche, Isabel (2005). [http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 “Victor Hugo: Biography”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080319092617/http://www.barnesandnoble.com/writers/writerdetails.asp?cid=30497 |date=2008-03-19 }}. Meet the Writers. Website: Barnes & Noble. (From the Barnes & Noble Classics edition of ''The Hunchback of Notre Dame'', 2005.) Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm “Victor Hugo”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070808003845/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EUhugo.htm |date=2007-08-08 }}. Website: Spartacus Educational. Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.bbc.co.uk/guernsey/content/articles/2004/09/20/victor_hugo_timeline_feature.shtml “Timeline of Victor Hugo”]. Website: BBC. Retrieved November 2005. * Uncited Author. (2000-2005). [http://www.online-literature.com/victor_hugo/ “Victor Hugo”]. Website: The Literature Network. Retrieved November 2005. * Uncited Author. [http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm "Hugo Caricature"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020128084404/http://www.victorhugo.education.fr/ressources/caricature.htm |date=2002-01-28 }}. Website: Présence de la Littérature a l’école. Retrieved November 2005. === Dodatna literatura === * Barbou, Alfred (1882). ''Victor Hugo and His Times''. University Press of the Pacific: 2001 paper back edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=089875478X]. * Brombert, Victor H. (1984). ''Victor Hugo and the Visionary Novel''. Boston: Harvard University Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0674935500]. * Davidson, A.F. (1912). ''Victor Hugo: His Life and Work''. University Press of the Pacific: 2003 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1410207781]. * Dow, Leslie Smith (1993). ''Adele Hugo: La Miserable''. Fredericton: Goose Lane Editions. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0864921683]. * Falkayn, David (2001). ''Guide to the Life, Times, and Works of Victor Hugo''. University Press of the Pacific. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0898754658]. * [[Feller, Martin]], ''Der Dichter in der Politik. Victor Hugo und der deutsch-französische Krieg von 1870/71. Untersuchungen zum französischen Deutschlandbild und zu Hugos Rezeption in Deutschland.'' Doctoral Dissertation, Marburg 1988. * Frey, John Andrew (1999). ''A Victor Hugo Encyclopedia''. Greenwood Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0313298963]. * Grant, Elliot (1946). ''The Career of Victor Hugo''. Harvard University Press. Out of print. * Halsall, A.W. et al (1998). ''Victor Hugo and the Romantic Drama''. University of Toronto Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0802043224]. * Hart, Simon Allen (2004). ''Lady in the Shadows : The Life and Times of Julie Drouet, Mistress, Companion and Muse to Victor Hugo.'' Publish American. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=1413711332]. * Houston, John Porter (1975). ''Victor Hugo''. New York: Twayne Publishers. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0805724435]. * Ireson, J.C. (1997). ''Victor Hugo: A Companion to His Poetry''. Clarendon Press. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0198157991]. * Maurois, Andre (1956). ''Olympio: The Life of Victor Hugo''. New York: Harper & Brothers. * Maurois, Andre (1966). ''Victor Hugo and His World''. London: Thames and Hudson. Out of print. * Robb, Graham (1997). ''Victor Hugo: A Biography''. W.W. Norton & Company: 1999 paperback edition. [http://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Special:Booksources&isbn=0393318990].([http://www.wwnorton.com/catalog/spring99/victorhugo.htm description/reviews]) * Tonazzi, Pascal (2007) ''Florilège de Notre-Dame de Paris (anthologie)'', Editions Arléa, Paris, {{ISBN|2-86959-795-9}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Victor Hugo}} * {{NSK ime|000006120}} * {{worldcat id|id=lccn-n79091479}} * [http://www.mtholyoke.edu/courses/rschwart/hist255 France of Victor Hugo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170329135841/http://www.mtholyoke.edu/courses/rschwart/hist255 |date=2017-03-29 }} * {{fr}} [http://www.lescitations.net/citations/auteurs/Victor_Hugo.html Some Victor Hugo's quotes] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080423034635/http://www.lescitations.net/citations/auteurs/Victor_Hugo.html |date=2008-04-23 }} * [http://www.victorhugo.gg Guernsey’s Official Victor Hugo Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080408091638/http://www.victorhugo.gg/ |date=2008-04-08 }} * [http://gavroche.org/vhugo Victor Hugo Central] * [http://www.hugo-online.org Victor Hugo Website] * [http://www.intratext.com/Catalogo/Autori/AUT187.HTM Victor Hugo's works]: text, concordances and frequency lists * [http://greatcaricatures.com/articles_galleries/gill/galleries/html/1867_0519_hugo.html 1867 Caricature of Victor Hugo by André Gill] * [http://www.artnet.com/Magazine/features/karlins/karlins5-5-98.asp Reprodukcije nekih Hugovih djela] * [http://www.3dsrc.com/victorhugo/ Victor Hugo le dessinateur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130710085447/http://www.3dsrc.com/victorhugo/ |date=2013-07-10 }} {{Romantizam}} {{Authority control}} {{Izabran}} {{Lifetime|1802|1885|Hugo, Victor}} [[Kategorija:Victor Hugo| ]] [[Kategorija:Francuski pisci]] [[Kategorija:Francuski dramski pisci]] [[Kategorija:Francuski pjesnici]] [[Kategorija:Pjesnici romantizma]] [[Kategorija:Francuski aktivisti]] [[Kategorija:Francuski slikari]] [[Kategorija:Francuski romanopisci|H]] [[Kategorija:Pisci romantizma]] g0wo4kt9ff7j7agr0lditpf4mddymj0 0 21964 42681462 42652816 2026-08-27T02:48:32Z Stephan1000000 137538 809 42681462 wikitext text/x-wiki {{translitN|The Simpsons}} {{TVserija | bgcolour = | ime serije = Simpsoni | originalni naslov = The Simpsons | slika = Simpsons FamilyPicture.png | opis slike = U smjeru kazaljke sata: Homer, Marge, Lisa, Maggie i Bart. | format = [[animirani film|animirani]]/[[komedija]] | trajanje epizode = 21 - 23 [[minut]]e | autor = [[Met Grejning|Matt Groening]] | razvoj = James L. Brooks <br /> Matt Groening <br /> Sam Simon | izvršni producent = Al Jean <br /> James L. Brooks <br /> Matt Groening <br /> Sam Simon | glumci = Dan Castellaneta <br /> Julie Kavner <br /> Nancy Cartwright <br /> Yeardley Smith <br /> Hank Azaria <br /> Harry Shearer <br /> Marcia Wallace <br /> Pamela Hayden <br /> Tress MacNeille <br /> Maggie Roswell <br /> Russi Taylor <br /> Marcia Mitzman Gaven | država = {{ZD|USA}} [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]<br>{{ZD|NED}} [[Nizozemska]]<br>{{ZD|DAN}} [[Danska]] | jezik = [[engleski jezik|engleski]] | tv kuća = [[Fox Broadcasting Company|FOX]] | početak serije = [[17. 12.|17. decembar]] [[1989]]. | kraj serije = | broj epizoda = 809 <small>(trenutno)</small> | prethodna = | sljedeća = | u BiH = NTV Hayat<br>BHT 1 | web_stranica = http://www.thesimpsons.com/ | imdb = 0096697 }} '''''Simpsoni''''', '''''Simpsonovi''''' i '''''Obitelj Simpson''''' ({{Jez-en|'''The Simpsons'''}}) su [[animirani film|animirana]] [[Televizijska serija|TV serija]], dobitnik [[Emmy Award|Emmyja]] koju je stvorio [[Met Grejning|Matt Groening]], također i autor animirane TV serije ''[[Futurama]]'', za TV kuću Fox Network. Serija je postala jedna od prvih velikih hitova te TV kuće, a uz to je i jedna od najuspješnijih televizijskih serija u historiji tog medija. Televizijska se serija razvila iz niza kratkih animacija koje su se emitirale tokom showa Tracey Ullman. Serija je [[satira|satirička]] parodija [[sjedinjene Američke Države|američkog]] načina života. Prikazuje cjelovitu [[američka kultura|američku kulturu]] i [[društvo]], a često se koristi šalama na vlastiti račun. Sami Simpsoni utjecali su na [[popularna kultura|popularnu kulturu]]. Fraze iz serije počele su se koristiti u stvarnom životu, a usklik "d'oh!" može se pronaći u rječniku engleskog jezika. Simpsoni su utjecali i na mnoge animirane serije za odrasle tokom kasnih 1990-ih kao što su ''[[South Park]]'' i ''[[Family Guy]]''. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina, po nekima, došlo do pada kvalitete serija je još uvijek veoma gledana i dobija pozitivne kritike. Simpsoni su najdugotrajnija američka animirana TV serija.<ref name="dužina">http://www.nohomers.net/content/info/history/{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Od njihovog prvog prikazivanja [[17. 12.|17. decembra]] [[1989]]. emitirano je 662 epizode kroz 30 sezona. U produkciji postoji i cjelovečernji animirani film koji se prikazivao [[27. 7.|27. jula]] [[2007]].<ref name="film">http://www.imdb.com/title/tt0462538/releaseinfo</ref> == Nastanak == Groening je prvi put dobio ideju za Simpsone u predvorju ureda [[James L. Brooks|Jamesa L. Brooksa]]. Brooks ga je pozvao na dogovor za stvaranje kratke animirane serije temeljene na Groeningovom stripu ''Life in Hell''. Kad je Groening shvatio da bi stvaranje animirane serije prema njegovom stripu zahtijevalo odricanje od autorskih prava, odlučio je krenuti u drugom smjeru. U žurbi je skicirao svoju verziju disfunkcionalne porodice. Likove je oblikovao po članovima vlastite porodice, a za svoj je lik izabrao ime "Bart" zato što je to [[anagram]] engleske riječi "''brat''" (derište).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.1.4 |deadurl=yes }}</ref> [[Porodica Simpson]] prvi se put pojavila u kratkoj animaciji u showu Tracey Ullman, a prva je epizoda, "Good Night", emitirana [[19. 4.|19. aprila]] [[1987]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.1 |deadurl=yes }}</ref> Porodica je bila prilično "grubo" nacrtana zato što je Groening animatorima predao samo skice vjerujući da će ih oni popraviti, ali su oni nastavili crtati prema njegovim skicama.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |access-date=2007-02-02 |archive-date=2009-04-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090407072153/http://www.simpsoncrazy.com/information/history.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[1989]]. Simpsoni su prilagođeni za polusatnu seriju za TV kuću Fox. Prva emitirana epizoda bila je "''Simpsons Roasting on an Open Fire''" umjesto planirane prve epizode "Neka začarana večer". Ta je epizoda morala biti ponovno nacrtana nakon što su autori uočili lošu kvalitetu animacije i bila je emitirana kao posljednja epizoda prve sezone. Simpsoni su bili jedna od prvih pravih Foxovih hit TV serija; to je bila prva Foxova serija koja je dospjela na spisak trideset najgledanijih serija u sezoni.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://classictvhits.com/tvratings/1989.htm |access-date=2007-02-02 |archive-date=2015-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150512024139/http://www.classictvhits.com/tvratings/1989.htm }}</ref> nekoliko epizoda serije gledalo je više od 20 miliona ljudi, a povremeno je ta brojka dostizala i 30 miliona gledatelja.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-01-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070101205652/http://www.snpp.com/guides/bibliography02.html |deadurl=yes }}</ref> Tracey Ullman podnijela je tužbu protiv Foxa, tvrdeći da je njena emisija izvor uspjeha Simpsona i stoga je zahtijevala udio u profitu serije. Nakon nekog vremena sud je presudio u korist TV kuće.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2013-02-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130206011706/http://www.snpp.com/guides/lisa-2.html#2.2.13 |deadurl=yes }}</ref> Simpsoni su izazvali kontroverzu i negodovanje roditeljskih udruga i konzervativnijih političara zbog [[Bart Simpson|Barta Simpsona]], buntovnika koji izaziva nevolje i izvlači se bez posljedica, kojeg su smatrali lošim uzorom djeci. [[George H. W. Bush]] jednom je prilikom rekao: "Pokušat ćemo ojačati američku porodicu. Učiniti je više nalik porodici Walton, a manje porodici Simpson."<ref name="mikescully">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2014-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140811014602/http://www.snpp.com/other/articles/firstfamily.html |deadurl=yes }}</ref> Mnogi su proizvodi sa Simpsonima kao zaštitinim znakom zabranjeni u nekim američkim školama u nekoliko dijelova [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a. Međutim, proizvodi s likovima iz Simpsona nastavili su se odlično prodavati. U prvih 14 mjeseci prodaje ukupni je profit u cijelom svijetu iznosio 2 milijarde [[dolar]]a.<ref name="mikescully"/> == O seriji == === Teme === Serija redovno izruguje i satirizira osobe iz svijeta zabave. [[Klaun Krusty]] omiljen je među springfieldskom djecom, ali izvan pozornice on je ciničan i ogorčen čovjek lošeg zdravlja zbog godina zloupotrebe droga, alkohola i kockanja. Podržat će i reklamirati bilo koji proizvod ako mu se ponudi dovoljna svota novca. Kent Brockman je egoističan, razmažen voditelj vijesti koji ne poštuje novinarsku etiku. Čak se i [[Rupert Murdoch]], čije korporativno carstvo uključuje i TV kuću Fox koja je prva počela emitirati Simpsone, pojavio u nekoliko epizoda serije. Zapravo je ismijavanje TV kuće Fox postala stalna šala u seriji. Serija se tokom godina bavila i političkom satirom, često prikazujući bivše i aktualne predsjednike SAD-a, ali i druge svjetske vođe. Neki od primjera su: [[George H. W. Bush]], prikazan kao Homerov zakleti neprijatelj u epizodi "Two Bad Neighbors", [[Al Gore]] ismijan zbog svoje, u seriji, banalne osobnosti, a [[Ujedinjeni narodi]] često su prikazivani kao nekompetentna organizacija. Seriju su prihvatili mnogi socijalni konzervativci zato što su Simpsoni, za razliku od drugih, modernijih porodica iz TV serija ipak tradicionalna porodica. Serija se poigravala mogućnostima izvanbračnih avantura, ali na kraju uvijek još više učvršćujući Homerov i Margein brak. Konzervativni i evangelički kršćani također su istaknuli i ulogu Neda Flandersa kao uzor predanog kršćanina koji je ponekad ismijavan, ali unatoč stalnim Homerovim provokacijama ne odstupa od svojeg načina života. Ipak, postoje i mnoge epizode koje socijalni konzervativci toliko ne odobravaju; na primjer, u epizodi "Homerova fobija", Homer pobjeđuje [[homofobija|homofobiju]] i sprijateljuje se s [[homoseksualnost|homoseksualcem]], a u epizodi "Ima nešto u ženidbi" promiče prihvaćanje gay brakova. [[Lisa Simpson]], najinteligentnija članica porodice Simpson prikazana je kao veliki liberal. === Radnja === Format radnje Simpsona tokom godina se donekle promijenio. Lik ili skupina likova obično je smještena u neku problematičnu situaciju koju moraju riješiti ili naučiti prihvatiti. U početku su te sitacije bile prilično jednostavne, realne društvene situacije s realističnim raspletima, veoma slične ostalim TV serijama. Na primjer, u jednoj od epizoda prve sezone Barta tuče školski nasilnik i on mora naučiti založiti se za sebe. S vremenom su zapleti postajali sve neobičniji i često sve manje realistični. Kako je serija napredovala, osim sve manjeg realizma, postalo je uobičajeno da uzrok nekog događja u glavnoj radnji dolazi iz relativno nepovezanog uvodnog dijela. Na primjer, u epizodi "Hurricane Neddy", cijeli se uvodni dio bavi [[orkan|uraganom]] koji je pogodio Springfield po scenariju sličnom onome iz filma [[Twister (film)|Twister]]; tada doznajemo samo da je uništena kuća Neda Flandersa, a zatim kreće glavna radnja u kojoj Fladners doživljava živčani slom. Simpsoni ponekad koriste još jednu strukturu radnje. Ta se struktura sastoji od tri kratke priče, često sa širom pričom koja povezuje manje priče. Obično se korsiti za epizode u povodu [[Noć vještica|Noći vještica]], ali i u običnim epizodama; tipična je za parodiranje starih priča u kojima su glavni likovi Simpsoni. Radnje mnogih epizoda usredotočuju se na jedan određeni lik ili vezu između dva lika. Te se radnje često razvijaju iz određenih shema: [[Homer Simpson|Homer]] dobiva novi posao ili se pokušava na brzinu obogatiti; [[Marge Simpson|Marge]] pokušava pobjeći iz monotonije održavanja kućanstva tražeći posao ili baveći se novim hobijem; [[Bart Simpson|Bart]] uzrokuje veliki problem i pokušava popraviti situaciju, zataškati cijeli događaj ili ga potpuno ignorirati; [[Lisa Simpson|Lisa]] prihvaća i sprovodi ciljeve neke određene grupe ili zajednice. Epizode su se ponekad usredotočile i na probleme sporednih likova koji se obično rješavaju uz pomoć člana porodice Simpson. Kad se radnja bavi cijelom porodicom, oni obično odlaze na odmor. To se događalo dovoljno često da rečenica koju Homer tada obično izgovori postane jedna od poznatih parodija same serije: "Simpsoni sada idu (gdje već idu)!" Sa svim putovanjima na kojima su bili, Simpsoni su posjetili sve [[kontinent]]e osim [[Antarktik]]e. Serija ponekad koristi i razdvajanje priče na dvije paralelne radnje kao u epizodi "Sunday, Cruddy Sunday", koja prati Homerov i Bartov put na Super Bowl, a uz to i Margeino i Lisino dosađivanje kod kuće. ==== Mjesto i vrijeme radnje ==== Radnja serije odvija se u imaginarnom američkom gradu [[Springfield (Simpsoni)|Springfieldu]]. Savezna država u kojoj se grad nalazi nikad nije imenovana, a namjera autora nikad ni nije bila da grad postoji u nekoj određenoj državi. Unatoč tome, obožavatelji su pokušavali odrediti lokaciju Springfielda koristeći se karakteristikama grada, okolnim reljefom i znamenitostima kao tragovima. U posljednje vrijeme kao odgovor na to "traganje" autori serije sugerirali su, ali i isključili većinu američkih saveznih država kao moguću lokaciju grada sukobljavajući "dokaze". Groening je rekao da Springfield ima mnogo zajedničkog s [[Portland]]om u [[Oregon]]u, gradom u kojem je on odrastao<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |access-date=2005-03-05 |archivedate=2005-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050305065812/http://www.portlandtribune.com/archview.cgi?id=12392 |deadurl=yes }}</ref>, a ime "Springfield" izabrano je zato što je to često ime američkih gradova, koje se pojavljuje u više od trideset saveznih država. Reljef Springfielda i okolice veoma je "prilagodljiv" pa tako postoje obale mora, pustinje, visoke planine, ili bilo koji drugi reljefni oblik potreban za priču ili šalu. Vrijeme radnje smješteno je u vječne '90e, iako se [[kultura|kulturne]] reference mijenjaju kako [[vrijeme (fizika)|vrijeme]] prolazi , u ''Simpsonima'' niko ne [[starenje|stari]] i ništa se ne mijenja. Sve ono što se dogodilo u nekoj epizodi do kraja iste mora biti ''sređeno'' kako bi se održao [[status quo]]. == Likovi == Homer Jay Simpson, Bart Simpson, Marge (Bouvier) Simpson, Lisa Simpson, Maggie Simpson, Montgomery Burns, Milhouse Van Houten, Luan Van Houten, Nelson Muntz, Ned Flanders, Nahasapimapetilon Apu, Krusty de Clown, Abraham Simpson, Ralph Wiggum, Barney Gumble, Moe Szyslak, Seymour Skinner, Patty i Selma Bouvier, Waylon Smithers, Edna Krabapel, domar Willie, Troy Maklur, Hans Krticman, Martin Prins, Clancy Wiggum, grappig boek, Joe Quimby, Kent Brockman, Timothy Lovejoy, Julius Hibbert, Carl Carlson, Leny Lenard === Glavni likovi === {{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}<br /> Homer Simpson djelatnik je springfieldske nuklearne elektrane i prilično je prigluh, ali ipak brižan surprug i otac. Marge Simpson najvećim je dijelom tipizirana američka kućanica i majka koja želi uzbudljiviji život. Bart Simpson desetogodišnji je dječak koji redovito upada u nevolje, a sebe smatra buntovnikom. Lisa Simpson veoma je inteligentna osmogodišnjakinja i srednje dijete u porodici koja je liberalna aktivistica i voli svirati [[saksofon]]. Maggie Simpson je beba koja se izražava jedino gestikulacijom i sisanjem cucle varalice. Porodica ima psa (Božićnjakov mali pomoćnik) i mačku (Pahuljica br. 2), a uz to je imala i nekoliko drugih ljubimaca koji su se pojavili svega jednom ili dvaput samo za potrebe radnje neke epizode. === Sporedni likovi === {{glavni|Spisak likova u Simpsonima}}<br /> U seriji postoje mnogi luckasti sporedni likovi koji uključuju kolege sa posla, učitelje, porodične prijatelje, daljnju rodbinu i lokalne poznate osobe. U originalu su mnogi od tih likova planirani kao jednokratne šale ili kako bi ispunili neku određenu funkciju u gradu; mnogi od njih dobili su veće i važnije uloge, a neki su likovi čak bili i teme vlastitih epizoda. == Produkcija == === Izvršni producenti === <div class="infobox" style="width: 40em; font-size: 85%; padding-left: 5px; width: 360px"> Popis ''show runnera'' Simpsona po sezonama: * 1. - 2. sezona: [[Met Grejning|Matt Groening]], [[James L. Brooks]] i [[Sam Simon]] * 3. - 4. sezona: [[Al Jean]] i [[Mike Reiss]] * 5. - 6. sezona: [[David Mirkin]] * 7. - 8. sezona: [[Bill Oakley]] i [[Josh Weinstein]] * 9. - 12. sezona: [[Mike Scully]] * 13. sezona do danas: [[Al Jean]] </div> [[Datoteka:Mirkinjean.jpg|left|200px|thumbnail|[[Al Džin]] (levo) je trenutno producent Simpsonovih. [[Dejvid Mirkin]] (desno) je bio producent petog i šestog serijala, a od 1994 radi i kao scenarista.]] Groening, Brooks i Simon prije su bili izvršni producenti serije dok sada djeluju kao kreativni savjetnici. Zahtjevnije radno mjesto na seriji poznato je kao ''show runner'', osoba koja je glavni scenarist serije i zadužena je za sve aspekte produkcije serije kroz cijelu sezonu. Na odjavnoj špici serije ''show runneri'' su navedeni kao izvršni producenti. Oni često ostaju raditi na seriji i po nekoliko sezona, ali obično svoje planove uspijevaju ostvariti i u samo jednoj sezoni. Od 13. sezone ''show runner'' serije je [[Al Jean]]. === Glasovi === Postoji šest glavnih glumaca koji svoje glasove posuđuju likovima iz Simpsona. Tako npr. [[Dan Castellaneta]] posuđuje glas Homeru Simpsonu, njegovom ocu Abrahamu Simpsonu, klaunu Krustyju i mnogim drugim likovima.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230723/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_castellaneta.htm |deadurl=no }}</ref> [[Julie Kavner]] daje glas Marge Simpson i njezinim sestrama Patty i Selmi.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |access-date=2004-11-15 |archivedate=2004-11-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041115023514/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_kavner.htm |deadurl=no }}</ref> Ona također povremeno, ali rijetko posuđuje glas i drugim likovima koji se u seriji pojave samo jednom. Poznata je po tome što je odbila izvesti imitaciju Margeinog glasa u javnosti kako bi održala tajnovitost lika. [[Nancy Cartwright]] daje glas Bartu Simpsonu i drugim učenicima springfieldske osnovne škole.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207230419/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_cartwright.htm |deadurl=no }}</ref> [[Yeardley Smith]], glas Lise Simpson, jedini je glumac u seriji koji daje glas samo jednom liku, iako i on povremeno daje glasove likovima koji se u seriji pojavljuju samo jednom.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207233504/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_smith.htm |deadurl=no }}</ref> Dva glavna glumca koja ne posuđuju glasove ni jednom članu naslovne porodice daju glasove većini građana Springfielda. Tako [[Hank Azaria]] glas posuđuje Moe, šefu policije Wiggumu i Apuu<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207225533/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_azaria.htm |deadurl=no }}</ref>, dok [[Harry Shearer]] daje glas gospodinu Burnsu, Smithersu, ravnatelju Skinneru, Nedu Flandersu, dr. Hibbertu i mnogim drugima.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |access-date=2004-12-07 |archivedate=2004-12-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20041207232319/http://www.thesimpsons.com/actors/bios_actors_shearer.htm |deadurl=no }}</ref> Zajedno s glavnim glumcima, glasove likovima redovno posuđuju i Pamela Hayden, Tress MacNeille, Marcia Wallace, Maggie Rosswell i Russi Taylor. Od 1999. do 2002. zbog svađe oko plaće s FOX-om likovima Maggie Roswell glas je posuđival Marcia Mitzman Gaven. Karl Wiedergott također je posudio glas mnogim manjim likovima. "Posebni gosti" koji se često vraćaju u seriju i daju glasove likovima su, između ostalog, [[Albert Brooks]], [[Phil Hartman]], [[Jon Lovitz]], [[Jane Kaczmarek]], [[Jan Hooks]], [[Joe Mantegna]] i [[Kelsey Grammer]]. === Scenarij === Ekipa scenarista koja radi na seriji dijeli sezonu na dva dijela. Za svaku polovinu sezone napiše se otprilike 16 priča od kojih zatim scenaristi izabiru i razvijaju 12 scenarija.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |access-date=2007-02-02 |archivedate=2012-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120130035403/http://www.snpp.com/guides/lisa-4.html#4.3 |deadurl=yes }}</ref> Zato što produkcija jedne epizode Simpsona traje šest mjeseci, serija vrlo rijetko komentira aktualne događaje, iako se ponekad bavi predviđenim događajima kao što su [[Olimpijske igre]] ili različita svjetska prvenstva. Završna obrada scenarija odvija se na grupnim preoblikovanjima scenarija. Tada scenaristi mogu dodavati ili izbacivati pojedine šale, dodavati nove scene te čuti glavne glumce kako čitaju svoj tekst. Vođa te grupe je [[George Meyer]] koji na seriji radi još od njezinih početaka. Dugogodišnji scenarist serije [[Jon Vitti]] objašnjava da iako on dobiva zaslugu za scenarij pojedine epizode, najbolje citate i dijaloge obično smisli George Meyer.<ref>Owen, David. "Taking Humor Seriously", The New Yorker, 13. februara 2000.</ref> Scenarist s najviše napisanih epizoda je [[John Swartzwelder]] koji je lično napisao 60 epizoda. Scenarist serije bio je i [[Conan O'Brien]] koji je napisao 4 scenarija prije nego što je postao voditelj emisije Late Night s Conanom O'Brienom koja se emitira na [[NBC]]-u. Engleski komičar [[Ricky Gervais]] jedina je slavna osoba koja je napisala scenarij epizode, iako su epizode pisali i drugi gostujući scenaristi kao na primjer [[Spike Feresten]], scenarist [[Seinfeld]]a. === Emitiranje === Simpsone u SAD-u emitira mreža FOX, a uz to su distribuirani i u inozemstvu. U BiH je Simpsone emitirala TV kuća [[Hayat]]. == Zaštitni znakovi == === Uvodna špica === Uvodna špica Simpsona jedan je od najupečatljivijih zaštitnih znakova serije. Gotova svaka epizoda započinje približavanjem gradu Springfieldu kroz veliki natpis s imenom serije. Zatim slijedimo članove porodice na njihovom putu kući. Nakon ulaska u kuću porodica se smješta na svoj kauč kako bi gledali televiziju. Skladbu koja se može čuti tokom uvodne špice skladao je Danny Elfman 1989. nakon što ga je Groening zamolio za "retro" skladbu. Jedan od jedinstvenih aspekata uvodne špice serije je nekoliko njezinih dijelova koji se mijenjaju od epizode do epizode. Bart obično svaki put piše nešto drugo na školskoj ploči. Lisa ponekad svira neku drugu skladbu na svojem saksofonu i nešto se drugo dogodi kad porodica uđe u dnevnu sobu i sjedne na kauč. Ovo posljednje ponekad je i jedini dio uvodne špice koje "preživi" proces skraćivanja u nekim dužim epizodama. === Epizode za Noć vještica === Tradicija serije postale su epizode za [[Noć vještica]]. Epizodom "Treehouse of Horror" započela je tradicija od tri odvojene i nepovezane priče u svakoj epizodi za Noć vještica. U tim se pričama naslovna porodica obično nađe u nekom zastršujućem, znanstveno fantastičnom ili nadnaravnom okruženju i obično parodira ili odaje počast slavnim filmskim ostvarenjima iz tih žanrova. === Gegovi i fraze === U Simpsonima postoje mnogi gegovi, od kojih su neki tokom emitiranja serije i "umirovljeni". Simpsoni su možda najbolje došli do javnosti brojnim frazama svojih likova. Te fraze, između ostaloga, uključuju i poznati Homerov uzvik "D'oh!", "Eeeeeeexcellent..." ("Ooooodlično...") [[montgomeri Berns|gospodina Burnsa]] i "Ha-ha!" [[Nelson Muntz|Nelsona Muntza]]. Zanimljiv se fenomen dogodio s Bartovim frazama. Njegovi zaštitni znakovi "Ay, caramba!" i "Eat my shorts!" ("Pojedi mi gaće!") pojavili su se na majicama još u početku emitiranja serije; međutim, druga je fraza bila rijetko korištena u seriji sve dok je nisu popularizirali prozivodi vezani za seriju. Serija je poznata i po gegovima sa znakovima i gegovima smrznutog ekrana. Gegovi sa znakovima su u seriji znakovi s tekstom koji zvuče smiješno. Takvi se gegovi često pojavljuju kod naziva različitih trgovina, ali i na natpisima ispred škole i crkve. Gegovi smrznutog ekrana su oni koji su prekratki da bi ih se moglo vidjeti uobičajenim gledanjem serije, ali vidljivi su ako se snimka epizode zaustavi u određenom trenutku. == Reakcije kritike i postignuća == === Nagrade === Simpsoni su od početka emitiranja osvojili desetine nagrada, uključujući i 23 [[Emmy Award|Emmyja]], 22 nagrade Annie i nagradu Peabody. 14. januara 2000. Simpsoni su dobili svoju zvijezdu na hollywoodskom Šetalištu slavnih. Časopis Time je [[1998]]. u svojem broju o najvećim uspjesima u umjetnosti i zabavi u 20. vijeku proglasio Simpsone najboljom televizijskom serijom stoljeća.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2007-09-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070930204041/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,993039,00.html |deadurl=yes }}</ref> U istom je broju Bart Simpson stavljen na popis 100 najutjecajnijih ljudi 20. vijeka.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |access-date=2007-02-02 |archivedate=2000-04-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20000408163510/http://www.time.com/time/time100/artists/profile/simpson.html |deadurl=no }}</ref> Bio je jedini imaginarni lik na popisu. === Duljina prikazivanja === [[9. 2.|9. februara]] [[1997]]. Simpsoni su epizodom "The Itchy & Scratchy & Poochie Show" postali najduže emitirana animirana TV serija koja se prikazuje u najboljem terminu u Americi, zamijenivši na tom mjestu Kremenkove. 2004. postali su i najdulje emitirana serija, igrana ili animirana, u Americi zamijenivši tako seriju [[Avanture Ozzieja i Harriet]] (1952. - 1966.)<ref name="dužina"/> U oktobru 2004. Scooby-Doo je nakratko od Simpsona preuzeo mjesto animirane serije s najvećim brojem epizoda<ref>http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3949579.stm</ref> U aprilu 2005. Scooby-Doo je ponovno prestao s emitiranjem, s ukupno 371 epizodom, a Simpsoni su do kraja prikazivanja sedamnaeste sezone "skupili" 378 epizoda. 2007. Simpsoni će obilježiti 20. godišnjicu prikazivanja zato što je serija počela s prikazivanjem 1987. u emisiji Tracey Ullman. Sa svojom 19. sezonom (2007. - 2008.) Simpsonima će nedostajati samo jedna sezona da dostignu američku TV seriju Gunsmoke koja je bila emitirana kroz 20 sezona; međutim, ukupni broj epizoda Gunsmokea je 635, mnogo manje od broja epizoda Simpsona. Simpsoni drže i još tri rekorda. Zato što su tehnički nastali iz emisije Tracey Ullman, najduže su emitirani američki spinoff. Imaju najdulje nepromijenjenu uvodnu scenu; iako uvodna "špica" svake epizode sadrži neke drugačije elemente i tokom godina je skraćivana, osnovna tema i uvodna glazba nisu se mijenjali. Najduže je emitirana serija koja nikad nije doživjela veliku promjenu glumačke ekipe ili dodavanje/izbacivanje glavnih likova. I dok su Simpsoni američka serija s najviše epizoda, neke inozemne animirane serije, pogotovo japanski animei kao što su Dragon Ball, Doraemon i [[Pokémon]]i imaju više epizoda od Simpsona. == Film == {{glavni|The Simpsons Movie}} O mogućem cjelovečernjem filmu o Simpsonima priča se još od ranih dana emitiranja serije. James L. Brooks smatrao je epizodu "Kamp Krusty" prikladnom za film. Međutim, ta je epizoda normalno emitirana zbog poteškoća tokom pokušaja proširivanja scenarija. Glasine o snimanju [[igrani film|igranog filma]] o Simpsonima bile su lažne. Sada je potvrđeno da se radi na animiranom filmu o Simpsonima. Produciraju ga 20th Century Fox, Gracie Films i Film Roman, a trebao bi početi s prikazivanjem [[27. 7.|27. srpnja]] [[2007]].<ref name="film"/> Film će biti produciran uz seriju, unatoč glasinama da će se u produkciju filma krenuti tek nakon završetka prikazivanja serije.i tako ce ostati. == Izvori == {{Reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|The Simpsons}} * [http://www.thesimpsons.com/ Službene web-stranice ''Simpsona''] * [http://www.simpsonscity.com/ The Simpsons City] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070408234018/http://www.simpsonscity.com/ |date=2007-04-08 }} {{The Simpsons}} {{Tinejdžerski izbor za animiranu seriju}} {{Authority control}} {{TVSvijek|1989|TRAJE|Simpsons, The}} [[Kategorija:The Simpsons| ]] [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:Animirane TV-serije]] 96il21e3t6pr8m9ovm1wsmd275t26sx 0 24356 42681504 42678801 2026-08-27T10:23:18Z Fertile Snowcent 268167 /* Opaske */ Osuvremenjen sadržaj i izbrisani zastarjeli podatci. 42681504 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Cakavstina.png|thumb|Karta današnje distribucije čakavskog]] [[Datoteka:Serbo croatian dialects historical distribution 2.png|thumb|Rasprostranjenost čakavice prije osmanskih invazija u 16. vijeku]] {{Shhsjezici}} '''Čakavski''' (također '''čakavica''', '''čakavština''') jest [[Južnoslavenski jezici|južnoslavensko]] narječje ili jezik kojim govore [[Hrvati]] duž [[Jadransko more|Jadranske obale]], u historijskim regijama [[Dalmacija|Dalmacije]], [[Istra|Istre]], [[Hrvatsko primorje|Hrvatskog primorja]] i dijelovima primorske i južne [[Središnja Hrvatska|Središnje Hrvatske]], kao i [[gradišćanski Hrvati]] u jugoistočnoj [[Austrija|Austriji]], severozapadnoj [[Mađarska|Mađarskoj]] i jugozapadnoj [[Slovačka|Slovačkoj]] te u nekoliko opština u južnoj [[Slovenija|Sloveniji]] na granici s Hrvatskom. Nazvan je po upitnoj zamjenici ''ča''. U međunarodnoj lingvističkoj zajednici, čakavski se često smatra zasebnim jezikom.<ref>{{Cite news|url=https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/66414-chakavian|title=Chakavian Officially Declared a Language in 2020, Croatia Pays No Attention|publication-date=30. 1. 2023.|access-date=15. 1. 2025.|last=Simmonds|first=Lauren|quote=Chakavian and Kajkavian have long been considered languages in the international world of linguistic science, and not a mere branch of the Croatian standard language, that is, the Shtokavian Croatian language as we know it.|archive-date=3. 2. 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203220154/https://www.total-croatia-news.com/lifestyle/66414-chakavian|language=engleski}}</ref> Od 2020. posjeduje vlastiti [[ISO 639-3]] kod [ckm].<ref>{{cite web |url=https://iso639-3.sil.org/code/ckm |title=ISO 639-3 Registration Authority |date=23. januar 2020 |accessdate=13. maj 2022}}</ref> Prema službenoj hrvatskoj lingvistici smatra se narječjem [[hrvatski jezik|hrvatskog jezika]], uz [[kajkavski]] i [[štokavski]]. Najstariji pisani zapisi na tlu današnje Hrvatske pisani su upravo čakavskim. Današnje područje čakavštine znatno je manje nego prije migracija izazvanih osmanskim osvajanjima velikog dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Naseljavanjem govornika (novo)štokavštine čakavski je potisnut s većeg dijela kopna. U jednom dijelu čakavskog područja (na [[Brač]]u, [[Vis]]u, gradu [[Hvar]]u s bližom okolicom, u [[Trogir]]u i [[Bakar (grad)|Bakru]], mjestimično na kvarnerskim otocima i dr.) umjesto ''ča'' govori se ''ca'', što je poznato kao [[cakavizam]]. ==Čakavski dijalekti== Čakavski govori dosada su dijeljeni po različitim kriterijima. Prema refleksu "jata" dijele se na: # ekavske ili Liburnske čakavštine ili staročakavski (sjeveroistočna [[Istra]] od rijeke [[Raša (rijeka)|Raše]] do [[Kastav]]štine i [[Rijeka (grad)|Rijeke]], i istarskih otoka [[Cres (otok)|Cres]], [[Lošinj]]...), # ikavsko-ekavske (na primjer sjeverno i istočno od [[Sušak]]a, [[Krk]], [[Rab]], [[Pag]], [[Dugi otok]], [[Kornati]], [[Ogulin]], [[Brinje]], [[Otočac]], [[Duga Resa]]) # ikavske (na primjer zapadna [[Istra]], [[Korčula]], [[Pelješac]], [[Brač]], [[Hvar]], [[Vis]], [[Šolta]]) # jekavske ([[Lastovo]]) Po naglasnome sustavu [[Dalibor Brozović]] razlikuje sljedeće skupine čakavskih govora: # govore s "klasičnim" čakavskim sustavom s tri naglaska # govore s dvonaglasnim sustavom # govore sa ("štokavoidnim") četveronaglasnim sustavom # govore s četveronaglasnim štokavskim sustavom # govore u kojima se prepliću naglasne značajke 1. i 2. skupine. Kombinacijom naglasnih i fonoloških kriterija, čakavski se dijeli u šest dijalekata: # buzetski ili gornjomiranski # jugozapadni istarski ili štokavsko-čakavski # sjeverno-čakavski ili ekavskočakavski # srednjočakavski ili ikavsko-ekavski # južnočakavski ili ikavsko-čakavski # lastovski ili jekavsko-čakavski [[Božidar Finka]] i [[Milan Moguš]] odlučivali su o pripadnosti govora čakavštini prema sljedećim kriterijima: # zamjenica ''ča'' odnosno ''ca'' i ''zač'' odnosno ''zac'' # stara akcentuacija # refleks jata # čakavski izgovor fonema /''t'''/ # prijelaz ''ę'' u ''a'' iza ''j'', ''č'' i ''ž'' # prijelaz ''d''' u ''j'' # aorist ''bin-biš-bimo-bite'' # izostanak afrikate ''d͡ʒ''.<ref>Moguš, Milan. 1977. ''Čakavsko narječje: fonologija''. Školska knjiga. Zagreb. 100 str.</ref> S obzirom na činjenicu da se znatan broj čakavskih govora odlikuje starinom i drugim značajkama, čakavski je privlačilo i hrvatske i strane dijalektologe tako da su mnogi govori dobro proučeni i iscrpno opisani (Hvar, Brač, [[Sušak]], [[Bakar (grad)|Bakar]], [[Trsat]] i druge). Izrađeni su rječnici pojedinih čakavskih govora ([[Trogir]], [[Sali]], [[Labin]], Duga Resa, Karlovac, Vrgada i drugi). Čakavsko jezično blago donose mnogi stariji hrvatski leksikografi: [[Faust Vrančić]] (''Dikcionar'', Mletci, [[1595]]), [[Bartol Kašić]] (u rukopisnom hrvatsko-[[Talijanski jezik|talijanskom]] rječniku; objavljen [[1990]]), [[Ivan Belostenec]] (''Gazofilacij''; postumno: [[Zagreb]], 1740), [[Ivan Tanzlinger Zanotti]] (rukopisni ''Dizionario'', [[1679]]. i druge), [[Josip Jurin]] (rukopisni ''Calepinus trium linguarum'', 2. pol. [[18. stoljeće|18. stoljeća]]). ==Čakavska književnost== Početci hrvatske pismenosti vezani su za čakavštinu kojom su napisana mnoga djela rane (srednjovjekovne) hrvatske pismenosti i [[Hrvatska književnost|književnosti]]: natpisi i ploče (Valunska ploča, [[Bašćanska ploča]], Plominski natpis), pravna djela (Istarski razvod), lekcionari (Zadarski lekcionar, Bernardinov lekcionar), zbornici (Kolunićev zbornik, dijelom Petrisov zbornik). Od [[15. stoljeće|XV. stoljeća]] na čakavskom književnom jeziku pisali su mnogi hrvatski književnici ([[Marko Marulić]], [[Petar Hektorović]], [[Hanibal Lucić]], [[Mikša Pelegrinović]], [[Petar Zoranić]], [[Juraj Baraković]], [[Brne Karnarutić]] i drugi). Osim u Gradišću, književnost na čakavskom, dijelom i pod utjecajem štokavštine, do polovice XVIII. stoljeća posve zamire. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] razvila se bogata čakavska književnost, naročito pjesništvo ([[Vladimir Nazor]], [[Drago Gervais]], [[Mate Balota]], [[Marin Franičević]], [[Zvane Črnja]], [[Šime Vučetić]], [[Drago Ivanišević]], [[Milorad Stojević]] i drugi). Najopsežnije jezikoslovno djelo o čakavštini predstavlja trodijelni ''Čakavisch-deutsches Lexikon'' Mate Hraste, [[Petar Šimunović|Petra Šimunovića]] i [[Reinhold Olesh|Reinholda Olescha]] (Köln-Beč, 1979 - 1983) s čakavsko-njemačkim rječnikom, glosarom i izabranim čakavskim tekstovima. == Tumač izgovora i još neka svojstva == * t'- (izostavnik označava meki poluglas, znak za njega je postojao u glagoljici) - kao umekšano "ć", negdje slično "tj" * č - izgovorom je glas između "č" i "ć" * Glasovni skup šć (prema književnom št) - šćipunica, rašćika. * Glasovni skup žj (prema književnom žd) - možjani. * Postojanje slogotvornog l ( u književnom je u nom. -o) - posol, bil (u nekim narječjima je iza "i" jedva čujan, kao bi^l). * Postojanje slogotvornog r ( izgovoren kao ar, er) - sarce, parsti, žerat. * Postojanje dvoglasa uo (u književnom samo o) - ruod, nuono, divjuok. * Izgovor samoglasnika, gdje je u književnom "a", kao "o", "u" ili u neki poluglas (u čokavskim i cokavskim narječjima) - posol (posao), jo (ja). * Aorist: bih-biš-bi-bismo-biste-bidu * Izgovor "j", gdje u književnom dolazi lj - divjok, jubav, judi. * Nastavak u 3. osobi množine -du (pensuodu, plijedu, išćedu) == Čakavske primjese u inim hrvatskim narječjima == * sačuvana kratka množina * naglasni sustav * izgovor lj kao meko j == Opaske == Dosad na internetu postojahu dva specijalizirana wiki-portala čakavštine i čakavske kulture. Najnoviji od jeseni 2009. je [http://chakavian.wiki.zoho.com Chakavian Zohowiki] (Čakavski wiki-leksikon) koji je ostao u početnoj fazi. Veća je 'Čakavsko-jadranska Wiki-enciklopedija' ili Čakàvsko-adriànski velikàz ''(WikiCha)'' koja postojaše od jeseni 2007. Ovaj specijalizirani Wiki treba obuhvatiti najdetaljniju dokumentaciju na internetu o čakavskoj kulturi i jadranskoj ekumeni, a do jeseni 2009. imao je 506 članaka. Obje čakavske wikienciklopedije su se već davno ugasile. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * J. Hamm, M. Hraste, P. Guberina: ''Govor otoka Suska''. Hrvatski dijalektološki zbornik 1, Zagreb 1956. * M. Hraste, P. Šimunović, R. Olesch: ''Čakavisch-deutsches Lexikon'', Band I-III, Köln-Wien, 1979 - 1983. * M. Kranjčević: ''Ričnik gacke čakavščine''. Čakavski sabor, Otočac 2003. * B. Matoković-Dobrila: ''Ričnik velovaroškega Splita'', Denona, Zagreb 2004. * A. Roki-Fortunato: ''Libar Viškiga jazika''. Libar Publishing, Toronto 1997. * P. Šimunović: ''Rječnik bračkih čakavskih govora'', Brevijar, Supetar 2006. * N. Velčić: ''Besedar Bejske Tramuntane''. Čakavski sabor i Adamić d.o.o, Cres-Lošinj 2003. * R. Vidović, J. Božanić: ''Čakavska rič,'' vol. 1.- 34., Književni krug Split 1967-2006. * M. Yoshamya: ''Rječnici istočnog Kvarnera (Baška, Rab, Vinodol) - rječnik, gramatika i kultura'', knj. 1, Zagreb 2005, knj. 2 u tisku 2008. == Vanjske veze == * [http://www.istarski-rjecnik.com/ Dictionary of Istrian dialects] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191022040304/http://www.istarski-rjecnik.com/ |date=2019-10-22 }} {{Srpskohrvatski jezik}} {{DEFAULTSORT:Čakavsko narječje}} [[Kategorija:Dijalekti srpskohrvatskog jezika]] [[Kategorija:Hrvatski jezik]] prfxuq33bqhn9e6wvr0var25vjgd20d 10 26394 42681291 42679275 2026-08-26T16:43:07Z Aca 108187 - 42681291 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol support vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=]]&nbsp;<b>{{{1|Za}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> o3bo8r6iycdzom04k3b027cgykpmjvp 10 26395 42681292 42679276 2026-08-26T16:43:42Z Aca 108187 + 42681292 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Symbol oppose vote.svg|16px|class=skin-invert|text-bottom|link=|alt=]]&nbsp;<b>{{{1|Protiv}}}</b><noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Slikovni šabloni]] </noinclude> oaasy0kozy0ta4a3zsgwf5o501u1orw 10 27797 42681420 40666568 2026-08-27T00:28:19Z Aca 108187 42681420 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Merge-sub-arrows 2.svg|40px]] | tekst = '''Ovaj članak ima [[{{{1}}}|dvojnika]].'''</center><br />Članak na ovu temu je '''već napisan''' na [[Početna strana|srpskohrvatskoj Wikipediji]]. Potrebno je objediniti tekst u jedan kvalitetan članak. Ako smatrate da ste sposobni objediniti ga, potražite njegovog dvojnika u kategoriji [[:category:Članak dvojnik|članak dvojnik]] na dnu ove stranice i napravite adekvatne izmjene. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}[[Kategorija:Članak dvojnik|{{PAGENAME}}]]<noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude> tdbjprdgab3h0uumty5rz16i0dqczm6 10 27806 42681426 42558094 2026-08-27T00:31:27Z Aca 108187 + 42681426 wikitext text/x-wiki {{ambox | slika = [[Datoteka:Ambox warning blue construction.svg|50x40px|link=|Radovi u toku]] | tekst = Na ovoj stranici '''obavljaju se radovi'''. Da biste izbjegli sukob izmjena, '''nemojte uređivati stranicu''' dok je prikazana ova poruka. Ako imate komentare i pitanja u vezi sa stranicom, upotrijebite [[{{TALKPAGENAME}}|njenu stranicu za razgovor]]. Ovu poruku možete ukloniti ako na stranici dulje vrijeme nije bilo izmjena. {{Posljednje uređivanje|datum=da}} {{nobots}} | stil = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important; }}{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedija:Šabloni za održavanje||<includeonly>[[Kategorija:Izmjene u toku|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}}<noinclude> {{dokumentacija}} </noinclude> k3il0htise28x1kertbaqy1k5f6rsze 10 27812 42681403 42590976 2026-08-26T23:53:39Z Aca 108187 42681403 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-scales.svg|40px]] | tekst = '''[[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralnost]] ovog članka ili dijela članka je [[Wikipedija:Spor oko neutralnog gledišta|osporena]].'''<br/>Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]]</includeonly>}}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 9laxx5n7pbxan7mlzlhvgyhz9ka5od2 42681438 42681403 2026-08-27T01:37:06Z Aca 108187 42681438 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Unbalanced scales.svg|40px|class=skin-invert|alt=|link=|Neutralnost]] | tekst = '''[[Wikipedija:Neutralno gledište|Neutralnost]] ovog članka ili dijela članka je [[Wikipedija:Spor oko neutralnog gledišta|osporena]].'''<br/>Molimo da prije uređivanja članka sporne dijelove razmatrate na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Članci čija je neutralnost osporena]]</includeonly>}}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> nw48n3yblgakgqba1ukj4dihpdby9sc 10 27814 42681416 40666481 2026-08-27T00:14:09Z Aca 108187 42681416 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ozbiljno | slika = [[Datoteka:NotCommons-emblem-copyrighted.svg|40px]] | tekst = '''Postoji sumnja da ovaj članak ili njegov dio krše [[Wikipedia:Autorska prava|autorska prava]]''', a time i politiku Wikipedije o [[Wikipedia:Radovi u javnom domenu|radovima u javnom vlasništvu]] i [[GNU licenca za slobodnu dokumentaciju|GFDL licencu]].<br>'''Prilikom postavljanja ovog šablona obavezno treba navesti dokaze temeljem kojih se dokazuje kršenje aurotskih prava'''. Za više informacija pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]] članka. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly> [[Kategorija:Sporna autorska prava|{{PAGENAME}}]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> ggye81uju9x7xqn0u0apbsokgfehav4 42681458 42681416 2026-08-27T02:34:05Z Aca 108187 42681458 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ozbiljno | slika = [[Datoteka:Codex icon alert red.svg|40px|link=|alt=|Autorska prava]] | tekst = '''Postoji sumnja da ovaj članak ili njegov dio krše [[Wikipedia:Autorska prava|autorska prava]]''', a time i politiku Wikipedije o [[Wikipedia:Radovi u javnom domenu|radovima u javnom vlasništvu]] i [[GNU licenca za slobodnu dokumentaciju|GFDL licencu]].<br>'''Prilikom postavljanja ovog šablona obavezno treba navesti dokaze temeljem kojih se dokazuje kršenje aurotskih prava'''. Za više informacija pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]] članka. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly> [[Kategorija:Sporna autorska prava|{{PAGENAME}}]] </includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> s7ayadhfizqw41de9ybi8ghh6zdfs7o 10 27818 42681424 42558041 2026-08-27T00:29:59Z Aca 108187 42681424 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Merge-arrows 2.svg|40px]] | tekst = '''Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom [[{{{1|}}}]].'''<br/>Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Članci predloženi za spajanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}}<noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> dwd1jr8aa4ky7vtdixi0vv0o67pu225 42681435 42681424 2026-08-27T01:24:29Z Aca 108187 + 42681435 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Codex icon merge.svg|40px|class=skin-invert]] | tekst = '''Predloženo je da se ovaj članak spoji s člankom [[{{{1|}}}]].'''<br/>Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Članci predloženi za spajanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}}<noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 9bh7ws2k0utwxf0h4cbryjcl9dmgpaz 0 29272 42681275 42547125 2026-08-26T15:26:45Z ~2026-46685-43 386944 /* */ 42681275 wikitext text/x-wiki {{Istorija Srbije}} '''Prvi srpski ustanak''' je bio ustanak Srba u [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]] protiv Turaka u periodu od [[14. 2.|14. februara]] [[1804.]] do [[7. 10.|7. oktobra]] [[1813.]] godine. Ustanici predvođeni [[Karađorđe|od strane Tare Mitić]]m su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu zauzmu teritoriju pašaluka. Ovaj ustanak je prethodio [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] [[1815]], koji je na kraju doveo do stvaranja moderne Srbije. == Pozadina == [[Datoteka: Belgrade pashaluk.png|thumb|left|Beogradski pašaluk pred Prvi srpski ustanak|250px]] U 18. veku turski feudalizam je ušao u fazu raspadanja i to se naročito odrazilo na njen međunarodni položaj. Turska vojska je postepeno gubila svoju nekadašnju moć i organizovanost, a i u naoružanju, opremi i obuci znatno je zaostajala za armijama evropskih sila. To je bio jedan od razloga što Turska nije bila više u stanju da očuva integritet velike Osmanlijske imperije. S druge strane, nizali su se neuspesi i u austrijsko-turskim i rusko-turskim ratovima. Teritorijalne pretenzije na tursko carstvo bile su sve učestalije, tj. takozvano Istočno pitanje postajalo je sve aktuelnije. Međutim, Turska je uspela na neki način da ublaži krizu svoje imperije zahvaljujući Napoleonovim ratovima, koji su tada potresali i zaoštravali odnose i interese velikih sila. == Stanje u Beogradskom pašaluku pred Prvi srpski ustanak == Svištovskim mirom je okončan poslednji austrijsko-turski rat koji se vodio od 1788. do 1791. Srbi su kao dobrovoljci aktivno učestvovali na strani Austrije. Ovaj period srpske istorije se naziva Kočina krajina, po Koči Anđelkoviću, jednom od srpskih komandanata. Svištovski mir nije doneo Srbima oslobođenje od turske vlasti, već samo amnestiju. Da bi smirio, Selim III je fermanima iz 1793/1794. potvrdio Srbima organe vlasti, tako da su, pored vezira i kadije, upravljali i knezovi, a u knežinama oborknezovi. Tada je u Beogradskom pašaluku bilo 45 knežina; zatim, fermanom od aprila 1796. godine, na čelo 12 nahija birani su obor-knezovi, koji su sami ubirali poreze i predavali ih vlastima (čak su delimično vršili i sudsku i upravnu vlast u svojim knežinama), ali sukobi između janjičara, koji su i dalje hteli najvišu vlast i spahija, koji su želeli osvetu, zbog ugroženog položaja, sve više su zaoštravani. Dolaskom novog paše Abu Bekira, situacija u Srbiji se dosta izmenila. Odmah posle njegovog dolaska u Niš, organizovano je ubistvo tadašnjeg predvodnika janjičara, Deli-Ahmeta. Njega je s leđa ubio jedan od pašinih sluga, prilikom njegove posete Nišu. Odmah nakon toga, posebnim fermanom paša je naredio janjičarima da se uklone iz Beograda i pašaluka. Janjičari su se pretežno sklonili u susedne pokrajine. U narednom periodu u Srbiji dolazi do oživljavanja privrede, a tako je bilo u Srbiji na početku vladavine Hadži Mustafe, naslednika Abu Bekira. Čak su za vreme njegove vladavine neki Srbi, kao Aleksa Nenadović, došli do položaja obor-knezova, zato su novog pašu neki nazivali "srpskom majkom". == Povratak dahija == Janjičari su našli utočište u Vidinu, tačnije kod sina vidinskog ajana Osmana Pazvanoglua, koji je bio zaslužan, najverovatnije po nagovoru janjičara, za napad na Dahije beogradskog pašaluka. Porta je primorana da se brani i uključuje Srbe u borbu protiv janjičara. Već krajem 1793. godine Srbi kod sela Kolara učestvuju u borbi protiv janjičara koji su zauzeli Požarevac i krenuli prema Smederevu. Zbog opasnosti od daljih janjičarskih napada, 1797. godine formirana je narodna vojska na čelu sa Stankom Arambašićem, koja je krajem aprila 1797. godine brojala preko 16 hiljada ljudi. Međutim, približavanje francuskih trupa turskim teritorijama (zauzimanje Krfa i drugih Jonskih ostrva 1797-99. i iskrcavanje Napoleona Bonaparte u Egiptu 1798. godine) uticalo je na Portu 1798. godine da zaključi savez sa Rusijom, uz obostranu garanciju stečenih poseda. Kako Porta nije uspela da oružjem umiri janjičare, Hadži Mustafa je primoran da im dozvoli povratak u pašaluk, iako su oni proterani iz Beograda posebnim fermanom. U početku, janjičari, koji su se već vratili u Srbiju, nisu toliko navaljivali na pašu da im vrati oduzeta imanja, ali veoma brzo sukobili su se sa domaćim obor-knezovima. Situacija u zemlji se naročito pogoršala kada su janjičari ustali i protiv samog paše. Zbog toga je on za rat protiv janjičara angažovao Srbe, Turke, ali i svog sina Derviš-bega. Međutim, u julu 1801. godine janjičari su zauzeli Beograd i primorali pašu da udalji svoju vojsku; ubrzo nakon povlačenja Srba i odlaska Turaka u Niš, Hadži-Mustafa je ubijen (15. decembra), baš onog dana kad mu je sin, kojeg je ovaj odmah obavestio o svom hapšenju, stigao skoro do Beograda. Vrhovnu vlast tada su preuzeli četiri vođe janjičara, Alija Kučuk, Aganlija, Jusuf Mula i Mehmed-aga Fočić. Nazivali su sebe dahijama, a svakom od njih pripao je jedan deo zemlje, a zajedničku vlast vršili su iz Beograda. Dahije su ukinule povlastice iz 1793. i 1794. godine, sami ubirali poreze i druge dažbine, sudili i presuđivali po svojoj volji. Turska Porta je bila potpuno nemoćna, što je ugrozilo autoritet centralne vlasti i sultana. Kao naslednik, u Beograd je stigao Hasan-paša, koji nije imao nekog velikog uticaja ni na tadašnju vlast, ali ni na dahije. Zbog bojazni Porte da bi janjičari mogli u Beograd dovesti samog Pazvanoglua, što bi dovelo do još većih zaoštravanja odnosa u Srbiji, posebnim pismom s Porte, 10. maja 1802. godine janjičarima je oproštena učinjena krivica. == Vladavina dahija == Stanje u pašaluku stvoreno janjičarskim terorom uticalo je na ujedinjenje svih srpskih društvenih snaga (seljačke mase, starešinski i trgovački sloj) da se dignu na ustanak. U Zemunu se okupio veliki broj Mustafa-pašinih prijatelja, Srba i Turaka, među kojima je najaktivniji bio Petar Ičko, a na Turskoj strani najviše se isticao nekadašnji pašin blagajnik Hasan-Beg, na čijoj je strani bio i priličan broj spahija, koji su bili ugroženi od dahija. Oni su već u leto 1802. godine pokušali da organizuju neki veći pokret u Srbiji, ali su zbog prerane akcije oko Požarevca i ispod Avale pretrpeli neuspeh. Nakon ovog poraza, pritisak koji su dahije vršile na spahije bio je sve veći. Pobunjenici su već tada uputili pismo Carigradu u kojem traže pomoć sultana Selima III. U Crnoj Gori vladalo je slično raspoloženje, Crnogorci su bili spremni da se priključe zajedničkom ustanku u Beogradskom pašaluku. Vladika Petar I je početkom 1804. godine pisao dečanskom igumanu da će Crnogorci zajedno sa Srbijancima dići organizovan ustanak protiv Turaka. Takođe, on je 1803. godine u Rusiju uputio arhimandrita Arsenija Gagovića da traži Rusku pomoć. Međutim, Rusija je u to vreme bila u savezu sa Turskom, pa zato nije htela ni na koji način da učestvuje u ustancima Balkanskih naroda koji bi oslabili Tursku državu. Takođe, ustanici nisu računali ni na saradnju s Portom, tako da su morali samostalno da otpočnu oružanu borbu protiv Dahija, ali im je bilo bar omogućena povoljna nabavka oružja u Austriji, preko srpskih trgovaca. Početkom 1803. godine sastalo se 12 knezova valjevske nahije, među kojima su se naročito isticali Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin. Na ovom sastanku odlučeno je da se za 8 meseci podigne ustanak. Neke starešine iz Šumadije su se takođe sastale i donele sličnu odluku. Krajem iste godine Aleksa Nenadović je uputio jedno pismo austrijskom komandantu u Zemunu majoru Mitezeru, u kojem je konstatovano da su Srbi posvađali dahije i da će najverovatnije doći do oružanog sukoba između njih. == Seča knezova == Sasvim slučajno ovo pismo je palo u ruke dahijama, koji su tek tada uvideli kakva je situacija u Beogradskom pašaluku. Bojeći se i austrijske intervencije u mogućem ustanku, dahije su organizovale seču knezova, februara 1804. godine, u kojoj je pobijena većina istaknutijih Srba trgovaca, knezova, sveštenika, naročito onih koji su se istakli u borbi protiv janjičara i u Kočinoj krajini. U ovom teroru koji su sprovodile beogradske dahije stradalo je oko 70 lica, među njima i Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin i Hadži Ruvim. Pored toga, dahije su primoravale stanovništvo da preda oružje. Zbog toga je narod bežao u šume, a negde čak i pružao otpor i napadao janjičarske odrede.Ovaj dogadjaj je potstakao srpsko stanovnistvo na ustanak. == Buna == [[Datoteka:Serbia1809.png|thumb|Srbija u vreme Prvog srpskog ustanka 1809. godine|250px]] [[Datoteka:Serbia1813.png|thumb|Srbija u vreme Prvog srpskog ustanka 1813. godine|250px]] Najpre su se u Šumadiji sastala tri narodna poglavara, a to su bili Đorđe Petrović, kog su Turci nazvali Karađorđe, zatim Janko Katić i Vasa Čarapić. Oko njih su se veoma brzo okupili mnogi, kako i domaće srpsko stanovništvo, tako i hajduci, među kojima su bili i Stanoje Glavaš i hajduk Veljko. Na ovu vest diglo se stanovništvo i s one strane Kolubare, gde su se naročito istakli Jakov Nenadović, Aleksin brat, sveštenik Luka Lazarević. Slična situacija bila je i s one strane Morave, gde su se istakli Milenko Stojković i Petar Teodorović Dobrnjac. Ubrzo je skoro cela zemlja bila pod oružjem. Za vođu ustanka na skupštini najuglednijih iz Šumadije prvo je predložen Stanoje Glavaš, ali pošto je to ovaj odbio, predložen je knez [[Teodosija Marićević|Teodosije Marićević]] iz Orašja u kragujevačkom okrugu, ali posle njegovog odbijanja i na njegov predlog za vođu ustanka izabran je Karađorđe 14. februara 1804. godine na jednom zboru u Orašcu. Na ovom zboru bilo je oko 300 ljudi, uglavnom iz okoline. Posle izbora vođe, ustanak je postepeno uzimao sve više maha, a Karađorđe je poručio svim prijateljima, poznanicima i prvim ljudima u okolnim nahijama da ustaju na Turke, ubijaju subaše i pale hanove. === Buna na dahije === Dahije su bile iznenađene i uplašene masovnošću ustanka i zato su počele raznim podmićivanjem, pregovorima i prevarom da zaustave ustanak. Tako je Aganlija sa oko 400 janjičara pošao u Šumadiju, 21. februara 1804. godine, s ciljem da pregovara sa ustanicima, ali u stvari glavni povod je bilo izvršenje napada na pobunjenike. On je srpskom narodu obećavao bolji položaj i ukidanje hanova, a Karađorđu je nudio novac ili da mu u Austriji kupe imanje bolje od njegovog u Topoli. Lične ponude on je odbio, a za obećanje u vezi sa promenom režima tražio je jamstvo i Austrijanaca, jer se nije mogao osloniti na turska obećanja. Kako Aganlija nije na to pristao, zajedno sa svojom vojskom pretrpio je poraz u boju u Drlupi 24. februara, u kojem je ranjen u nogu i jedva uspeo pobeći u Beograd. Ovo je ujedno bio prvi sukob ustanika protiv dahija, ali i njihova prva pobeda. Značaj ove pobede je bio od velike važnosti, jer je podigao moral srpskom stanovništvu. Nakon ovog poraza, dahije su opet pokušale preko svojih delegata, koje je Karađorđe primio u Hasan-pašinoj palanci (Smederevska Palanka), 4. marta, da pregovaraju o miru. Kao uslov za mir Karađorđe je tražio izručenje dahija, što oni, naravno, nisu prihvatili. Zbog toga su pregovori završeni bez rezultata. Ubrzo su srpski ustanici, zajedno sa svojim vođom, 18. marta zauzeli Rudnik, a u aprilu potukli janjičare kod Batočine i Jagodine, a ostatke janjičara, koji su se povlačili prema Beogradu, potukao je kod sela Leštana Vasa Čarapić. Krajem aprila cela Šumadija je bila očišćena od Turaka, a ustanici, kojih je početkom marta bilo oko 10.000, zajedno sa svojim vođom Karađorđem približili su se Beogradu. Kad su ustanici 20. marta bili već nadomak Beograda, u gradu je zavladala panika, dahije su organizovale otpor i zatražile pomoć na više strana, naročito iz Bosne i iz Vidina; s druge strane bili su spremni na pregovore, ali i na znatna popuštanja. Pomoć od Porte nisu mogli tražiti, jer su i sami bili odmetnici, čak su neki pisali da je nekoliko okolnih paša učestvovalo u borbi protiv dahija. S druge strane bila im je uskraćena pomoć i od nekadašnjeg prijatelja Pazvanoglua koji je i dalje težio da potčini pod svoju vlast i Beograd, čak je to i tražio od Porte u januaru 1804. godine. Sad kad je celo polje od Save i Dunava bilo na nogama, pod komandom Jakova na Savi, Čarapića na Dunavu, a između njih bili su Karađorđe i Katić, Carigrad se ipak zainteresovao za ustanak. Hasan-beg, Ibrahim-aga Fidahić i drugi nezadovoljni u samom Carigradu, pokušavali su da skrenu pažnju velikog vezira na ovaj sukob koji sve više prerasta u pravi rat. Oni su smatrali da je poželjan otpor sa bilo koje strane protiv osionih dahija, i zbog toga je veliki vezir dopustio Hasan-begu da oko sebe prikupi spahije koje su pobegle od janjičara, zatim je kneza Jovana Raškovića, koji se baš tad nalazio u Carigradu, postavio za nadzornika carina u Beogradu, a bosanskom paši Bećiru naredio je da čitavu stvar uzme u svoje ruke, udalji dahije i uspostavi red u pašaluku. Sa 3.000 ljudi bosanski paša stigao je u Srbiju, gde su ga ljudi dočekali sa najvišim počastima. Njegov dolazak je uplašio dahije, naročito zbog toga što su shvatili da je ipak moguće da jedan paša sklopi savez sa rajom, što su oni do tada smatrali nemogućim. Pored toga što je trebao zavesti red u Beogradskom pašaluku, Bećir-paša je imao sultanovo ovlašćenje da ubije četiri beogradske dahije, da bi na taj način izmirio janjičare sa hrišćanskom rajom. On je to i uspeo tako što je dahije izolovao na dunavsko ostrvo Ada-kale, a zatim ostavio Srbima da ih ubiju. Pored toga postavio je 20 srpskih knezova i dao im gradove na upravu, što znači da su Bećir-pašine odredbe odgovarale početnim ciljevima srpskih pobunjenika. Krajem aprila, Karađorđe je pregovarao sa austrijskim kapetanom Sajtinskim. Na ovom sastanku on je izjavio želju srpskog naroda da ih Austrija primi pod svoju zaštitu. Međutim, austrijske vlasti, zbog teškoća sa Napoleonom i zato što su htele da održe svoju neutralnost, da bi ostale ispravne prema Porti, nisu mogle da prihvate njegove ponude. Zato su one zvanično suzbijale emigraciju iz Srbije i davanje municije, ali su ipak potajno sa Srbima vršile trgovinu municijom i oružjem. Srbi su bili primorani da traže zaštitu Rusa, kad tu ulogu nije preuzela Austrija i zato su 3. maja 1804. godine srpske vođe uputile pismo ruskom poslaniku u Carigrad u kojem se govori o nevoljama i željama srpskog naroda, ali su takođe isticale da će i dalje ostati verne sultanu. Do Ostružničke skupštine, na kojoj su se sastale starešine oslobođenih krajeva, borbe u Srbiji su bile u punom jeku. U zapadnom delu Beogradskog pašaluka ustanak su organizovali Jakov i Matija Nenadović; i tamo se, kao i u Šumadiji, on brzo širio i zauzeo celu Kolubaru, Tamnavu i Posavinu. Međutim, čim su Turci iz Šapca čuli za ustanak u Šumadiji, zatražili su pomoć Ali-bega Fidahića iz Zvornika, koji se zajedno sa nekoliko stotina svojih vojnika uputio u Šabac, ali pod velikim pritiskom srpske vojske neprijatelj je uništen, 28. februara 1804. godine na Svileuvi. Ova pobeda je bila od velikog značaja za valjevsku i šabačku nahiju i njen ustanički pokret. Ubrzo zatim, tačnije 18. marta, ustaničke čete zauzele su i zapalile Valjevo, opsele Šabac, delom ga spalile i saterale Turke u grad. Opsednutim janjičarima u pomoć su pristigli janjičari iz Bosne. Ali i njih je krajem aprila, na utvrđenom položaju kod manastira Čokešine, sačekala grupa ustanika pod vođstvom Jakova Nenadovića. U teškoj jednodnevnoj borbi ustanicima je nestalo municije, zbog čega su u ovom sukobu pretrpeli poraz, u kojoj su se naročito istakli braća Damnjan i Gligorije Nedić. I pored uspeha Turaka u borbi kod Čokešine, oni su primorani da predaju Šabac. Tada je veći deo ustaničkih snaga prebačen od Šapca prema Beogradu. U aprilu i maju ustaničke čete pod komandom Milenka Stojkovića, Petra Dobrnjca, Đuše Vulićevića i Stojka Krivokuće oslobodile su sva sela između Velike Morave i Timoka i opsele Požarevac. Tada je u Požarevcu bilo oko 1.000 turskih kuća i oko 1.500 dobro naoružanih Turaka. Ali zajedničkim snagama Srbi su uspeli očistiti požarevačku nahiju od Turaka i popaliti sve hanove. U noći 7. marta Srbi su krenuli na Požarevac, gde su veoma brzo opkolili Turke, koji su se kasnije sami predali. Karađorđe je kod Smedereva ostavio odred na celu sa Đušom Vulićevićem da čuvaju ulaz u grad, gde su bili zatvoreni Turci. Može se reći da su Srbi polovinom marta 1804. godine očistili gotovo sva sela beogradske nahije i Turke zatvorili po gradovima i tvrđavama, kao što su Beograd, Šabac, Požarevac, Smederevo, Jagodina, Karanovac, Kragujevac itd. Pošto je ostavio jedan odred na ulazu u Smederevo, Karađorđe se uputio prema Beogradu. Jedan deo snaga uputio je da postave zasede na glavnim putevima koji vode prema Beogradu, a jednim delom je posednuta granica pašaluka na Moravi pod komandom Stevana Jakovljevića, prema užičkoj nahiji pod Petrom Kneževićem, na Maljenu pod Milovanom Grbovićem, kod Ovčara pod Milanom Obrenovićem, ispod Medvednika pod protopopom Stefanom i na Ceru pod Dimitrijem Milićancem. Turci su pokušavali da probiju ustaničku vojsku i na taj način oslobode zauzete teritorije, ali u tome nisu imali nekog većeg uspeha. To je učinio i Kučuk-Alija sa 200 svojih vojnika, želeći da dopre do Morave u dva navrata napadao je srpsku vojsku, ali bezuspešno. Od 21. marta do 24. aprila u Beogradu su se vodile žestoke borbe između srpskih ustanika s jedne i opsednutih Turaka s druge strane. Za vreme Karađorđevog odsustva, koji je morao napustiti Beograd zbog dolaska Kučuk-Alije, koji se je sukobljavao sa ustanicima u okolini Jagodine i Kragujevca, beogradski Turci su nekoliko puta došli u sukob sa srpskom vojskom, ali ona je bila dovoljno jaka da izdrži sve turske napade. Život u Beogradu je bio nesnošljiv. Svi izlazi iz grada bili su zatvoreni, zbog toga je zavladala velika oskudica i u hrani i u stoci. Zbog gladi, koja je potresala Beograd, pravoslavno, ali i muslimansko stanovništvo počelo je da iseljava i napušta grad. Situacija se znatno pogoršala izbijanjem sukoba između janjičara i dahija s jedne strane i Turaka građana s druge, ali i sukoba između samih dahija. Jer, 14. aprila, u pregovorima sa beogradskim vezirom Hasan-aga pašom, dvojica dahija (Aganlija i Mehmed-aga Fočić) bili su spremni da predaju vlast, i to bi se desilo da se tome žestoko nije protivio Mula-Jusuf. To je proizvelo krizu u odnosima između samih dahija, što im nije nikako išlo u korist. Zbog neizdržljivog i veoma kritičnog stanja u Beogradu, dahije, koje se više nisu nadale nikakvoj pomoći sa strane, pošto su im to u međuvremenu okolne paše odbile, pristale su na popuštanje i pregovore. Po nagovoru Hasan-age, koji je uputio molbu slavonskom komandantu baronu Dženejnu, dahije su pristale na sastanak sa najizrazitijim srpskim prvacima u Zemunu. === Skupština u Ostružnici === Sastanku u Zemunu prethodila je skupština u Ostružnici (6-15. maja 1804. godine), gde se, pored dogovora o tome šta će se izneti pred dahijske izaslanike u pregovorima o miru u Zemunu, razgovaralo i o daljem razvoju ustanka, organizaciji nove vlasti, nabavci municije itd. Sa ove skupštine je zahtevano da se dahije proteraju iz Beograda, da svaki vezir upravlja po fermanu iz 1793. godine, u svakoj nahiji da bude sudnica i da se svima sudi po zakonu, zatim tražili su slobodu vere, tj. da obnavljaju porušene manastire, da su običaji vere slobodni, slobodnu trgovinu i da raja prodaje svoja dobra kome želi, da srpsko stanovništvo sámo bira svoje knezove itd. Dok je u Ostružnici zasedala skupština, posredstvom komandanta Slavonske krajine generala Dženejna organizovan je sastanak srpskih starešina i predstavnika dahija 10. maja u Zemunu. Ustanici nisu želeli mirenje s dahijama, postavili su zahteve za koje su znali da neće biti prihvaćeni: da se u Beogradskom pašaluku vrate na snagu samoupravne povlastice iz 1793. godine, dahije pobiju, janjičari napuste pašaluk i da sprovođenje tih uslova garantuje Austrija. Kako pregovori u Zemunu nisu dali rezultata, zasedanje u Ostružnici je nastavljeno i odlučeno je da se borba protiv dahija nastavi bez kompromisa. === Opsada Beograda === Posle sastanka u Zemunu, ustaničke starešine zajedno sa svojom vojskom počele su se prikupljati oko Beograda. Kragujevačku i rudničku vojsku predvodio je Karađorđe, a valjevsku i šabačku Jakov Nenadović, prota Matija, Živko Dabić, Ostoja Spuž i Andrija Vitomirović. Njihov osnovni cilj bio je oslobođenje Beograda i, kada je Karađorđe pošao u susret valjevskoj vojsci, 9. maja 1804. godine, Turci su pokušali da ih spreče, ali bezuspešno. Turke su predvodile dahije i Alija Gušanac. Veliki uspeh ove bitke je taj što se na ovaj način suzila opsadna linija oko Beograda. Ubrzo zatim oslobođen je Požarevac 12. maja i Smederevo 6. jula 1804. godine. === Diplomatske akcije ustanika i Porte === Verujući da ustanici mogu očekivati pomoć od Rusije, Karađorđe i ustaničke starešine su 27. jula 1804. napisali molbu ruskom caru i odredili izaslanstvo na čelu sa protom Matejom Nenadovićem, koje je otputovalo u Rusiju. Izaslanici su objasnili razloge dizanja ustanka, njegove dotadašnje rezultate, neuspele pregovore sa Bećir-pašom i rešenost ustanika da se bore dok ne ispune svoje zahteve uz jemstvo Rusije i Austrije. Istaknuta je želja ustanika da se u Srbiji uspostavi samostalna srpska država koja bi bila pod zaštitom Rusije, ali koja bi i dalje plaćala danak sultanu. Takođe je zatražena pomoć u oružju, municiji, novcu i vojnim stručnjacima. Primivši ove molbe, car je 28. novembra 1804. naredio da se izdvoji 5.000 dukata za ustanike u Srbiji i poslao pismo ruskom poslaniku u Carigradu sa uputstvom kako da utiče na Portu. Istovremeno je sultan rešio da pregovorima umiri Srbe, pa je zamolio vlaškog i moldavskog kneza da, kao hrišćani, posreduju između Porte i ustanika. Vlaški knez je u jesen 1804. poslao svog izaslanika među ustanike, ali su oni rekli da su i dalje verni sultanu, ali su tražili da Alija Gušanac bude uklonjen iz Beograda i da odnose utvrđene pregovorima sa Bećir-pašom garantuje jedna strana sila. Sultan je odbio predloge Srba, a oni su odbili sultanov zahtev da raspuste oružane odrede. Rezultate nisu dali ni ubeđivanja moldavskog kneza i Carigradske patrijaršije. Karađorđe je međutim poslušao savete Bećir-paše i drugih posrednika da bude tolerantniji prema Porti, pa je smanjio ustaničke snage oko Beograda. Izgubivši strpljenje prema ustanicima, Porta je aprila 1805. naredila niškom Hafiz-paši da počne da skuplja vojsku i uguši bunu. Ni Karađorđe nije sedeo skrštenih ruku, pa je još u martu 1805. jedan deo ustaničke vojske od Beograda pomerio ka [[Zapadna Morava|Zapadnoj Moravi]] radi zauzimanja Karanovca, Trstenika, Požege i Užica, a drugi deo prema Velikoj Moravi radi odbrane ako tim pravcem krenu Turci. == Ustanak == === Prerastanje bune u ustanak === Besna zbog zauzimanja Karanovca, Trstenika, Požege i Užica tokom jula 1805, Porta je naredila Hafiz-paši da odmah krene u napad i uguši bunu. Ustanici su ga dočekali i porazili kod Ivankovca avgusta 1805, a zatim i kod Paraćina nekoliko dana kasnije.Ove pobede nad regularnom carskom vojskom su još više ojačale veru ustanika u sopstvene snage i od tog trenutka buna protiv dahija je prerasla u ustanak protiv turske vlasti. === Praviteljstvujušči sovjet === U međuvremenu; 14. avgusta 1805. godine, na skupštini ustaničkih starešina u Borku je doneta odluka o osnivanju Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog kao centralnog organa vlasti u ustaničkoj Srbiji, radi rešavanja raznih životnih pitanja. Među pojedinim ustaničkim i nahijskim starešinama težnji da se njime donekle ograniči Karađorđeva vlast. Sovjet je naročito radio na organizovanju seoskih, knežinskih i nahijskih sudova, a on je sam do 1811. bio vrhovni sud. Vremenom je Sovjet obavljao sve više poslova, odigravši značajnu ulogu u organizovanju vlasti i funkcionisanju ustaničke države. === Ičkov mir === Ičkov mir je dobio naziv po Petru Ičku. Petar Ičko je želeo da sklopi mir sa Turcima 1807, ili bar primirje, koji je odbijen zbog dolaska ruskih saveznika, koji su pomagali Srbima sve do 1812 kada je Napoleon napao Rusiju. Rusi i Srbi su zajedno učestvovali u bitkama na Štubiku i Varvarinu, gde su pobedili. === Slom ustanka === Do sloma ustanka je došlo 1812-1813. Rusi, saveznici ustanika, morali su nazad u Rusiju jer je Napoleon napadao, pa su zbog toga Rusi morali da potpišu Bukureški mir, a po osmoj tački tog mira Srbi bi dobili autonomiju, a Turci bi se vratili u Beograd i opet upravljali Srbijom. Ustanici to nisu prihvatili, jer bi se sve ono za šta su se trudili palo u vodu, i Sinđelićeva žrtva na Čegru, i pobeda na Ivankovcu, Mišaru, Varvarinu, Loznici… Tako da su Turci napali Srbiju sa juga, istoka i zapada. Najžešći otpor je pokazao Mladen Milovanović, koji je bio u sukobu sa Karađorđem oko toga kako bi trebalo organizovati odbranu Srbije, u Zasavici (Podrinju); iako je poginulo mnogo Turaka, otpor je bio slomljen. Do oktobra 1813. Turci ulaze u Beograd, a Karađorđe i još neke vođe ustanka beže u Austriju, a (delimičnu) nezavisnost je Srbija stekla tek u Drugom srpskom ustanku, koji je vodio Miloš Obrenović. == Posledice == Podignut protiv zuluma (nepravde, nasilja...) janičara, Prvi srpski ustanak je već 1806. prerastao u nacionalnu revoluciju za oslobođenje od viševekovne turske vladavine i ponovno uspostavljanje države Srbije. Osnove državnosti u ustaničkoj Srbiji su postavljene radom Narodne skupštine, Praviteljstvujušćeg sovjeta i donošenjem zakonika. Prvi srpski ustanak je utro put Drugom srpskom ustanku 1815, koji će na kraju dovesti do obezbeđivanja autonomije Srbije. == Vanjske veze == {{Commonscat|First Serbian Uprising}} * [http://www.discoverserbia.org/sr/sumadija/orasac Orašac] Kompletan vodič kroz Srbiju * [http://204.202.14.35/articles/60/bogoslovlje1.html Uloga srpskog svestenstva u Karadjordjevom ustanku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111115182253/http://204.202.14.35/articles/60/bogoslovlje1.html |date=2011-11-15 }} [[Kategorija:Prvi srpski ustanak| ]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Ustanci]] hc63qyhdktcwxf1n4owcgz94bk94n2u 42681283 42681275 2026-08-26T15:47:54Z نوفاك اتشمان 11942 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-46685-43|~2026-46685-43]] ([[User talk:~2026-46685-43|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Borhan|Borhan]] 42515843 wikitext text/x-wiki {{Istorija Srbije}} '''Prvi srpski ustanak''' je bio ustanak Srba u [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]] protiv Turaka u periodu od [[14. 2.|14. februara]] [[1804.]] do [[7. 10.|7. oktobra]] [[1813.]] godine. Ustanici predvođeni [[Karađorđe]]m su uspeli da u značajnom vremenskom intervalu zauzmu teritoriju pašaluka. Ovaj ustanak je prethodio [[Drugi srpski ustanak|Drugom srpskom ustanku]] [[1815]], koji je na kraju doveo do stvaranja moderne Srbije. == Pozadina == [[Datoteka: Belgrade pashaluk.png|thumb|left|Beogradski pašaluk pred Prvi srpski ustanak|250px]] U 18. veku turski feudalizam je ušao u fazu raspadanja i to se naročito odrazilo na njen međunarodni položaj. Turska vojska je postepeno gubila svoju nekadašnju moć i organizovanost, a i u naoružanju, opremi i obuci znatno je zaostajala za armijama evropskih sila. To je bio jedan od razloga što Turska nije bila više u stanju da očuva integritet velike Osmanlijske imperije. S druge strane, nizali su se neuspesi i u austrijsko-turskim i rusko-turskim ratovima. Teritorijalne pretenzije na tursko carstvo bile su sve učestalije, tj. takozvano Istočno pitanje postajalo je sve aktuelnije. Međutim, Turska je uspela na neki način da ublaži krizu svoje imperije zahvaljujući Napoleonovim ratovima, koji su tada potresali i zaoštravali odnose i interese velikih sila. == Stanje u Beogradskom pašaluku pred Prvi srpski ustanak == Svištovskim mirom je okončan poslednji austrijsko-turski rat koji se vodio od 1788. do 1791. Srbi su kao dobrovoljci aktivno učestvovali na strani Austrije. Ovaj period srpske istorije se naziva Kočina krajina, po Koči Anđelkoviću, jednom od srpskih komandanata. Svištovski mir nije doneo Srbima oslobođenje od turske vlasti, već samo amnestiju. Da bi smirio, Selim III je fermanima iz 1793/1794. potvrdio Srbima organe vlasti, tako da su, pored vezira i kadije, upravljali i knezovi, a u knežinama oborknezovi. Tada je u Beogradskom pašaluku bilo 45 knežina; zatim, fermanom od aprila 1796. godine, na čelo 12 nahija birani su obor-knezovi, koji su sami ubirali poreze i predavali ih vlastima (čak su delimično vršili i sudsku i upravnu vlast u svojim knežinama), ali sukobi između janjičara, koji su i dalje hteli najvišu vlast i spahija, koji su želeli osvetu, zbog ugroženog položaja, sve više su zaoštravani. Dolaskom novog paše Abu Bekira, situacija u Srbiji se dosta izmenila. Odmah posle njegovog dolaska u Niš, organizovano je ubistvo tadašnjeg predvodnika janjičara, Deli-Ahmeta. Njega je s leđa ubio jedan od pašinih sluga, prilikom njegove posete Nišu. Odmah nakon toga, posebnim fermanom paša je naredio janjičarima da se uklone iz Beograda i pašaluka. Janjičari su se pretežno sklonili u susedne pokrajine. U narednom periodu u Srbiji dolazi do oživljavanja privrede, a tako je bilo u Srbiji na početku vladavine Hadži Mustafe, naslednika Abu Bekira. Čak su za vreme njegove vladavine neki Srbi, kao Aleksa Nenadović, došli do položaja obor-knezova, zato su novog pašu neki nazivali "srpskom majkom". == Povratak dahija == Janjičari su našli utočište u Vidinu, tačnije kod sina vidinskog ajana Osmana Pazvanoglua, koji je bio zaslužan, najverovatnije po nagovoru janjičara, za napad na Dahije beogradskog pašaluka. Porta je primorana da se brani i uključuje Srbe u borbu protiv janjičara. Već krajem 1793. godine Srbi kod sela Kolara učestvuju u borbi protiv janjičara koji su zauzeli Požarevac i krenuli prema Smederevu. Zbog opasnosti od daljih janjičarskih napada, 1797. godine formirana je narodna vojska na čelu sa Stankom Arambašićem, koja je krajem aprila 1797. godine brojala preko 16 hiljada ljudi. Međutim, približavanje francuskih trupa turskim teritorijama (zauzimanje Krfa i drugih Jonskih ostrva 1797-99. i iskrcavanje Napoleona Bonaparte u Egiptu 1798. godine) uticalo je na Portu 1798. godine da zaključi savez sa Rusijom, uz obostranu garanciju stečenih poseda. Kako Porta nije uspela da oružjem umiri janjičare, Hadži Mustafa je primoran da im dozvoli povratak u pašaluk, iako su oni proterani iz Beograda posebnim fermanom. U početku, janjičari, koji su se već vratili u Srbiju, nisu toliko navaljivali na pašu da im vrati oduzeta imanja, ali veoma brzo sukobili su se sa domaćim obor-knezovima. Situacija u zemlji se naročito pogoršala kada su janjičari ustali i protiv samog paše. Zbog toga je on za rat protiv janjičara angažovao Srbe, Turke, ali i svog sina Derviš-bega. Međutim, u julu 1801. godine janjičari su zauzeli Beograd i primorali pašu da udalji svoju vojsku; ubrzo nakon povlačenja Srba i odlaska Turaka u Niš, Hadži-Mustafa je ubijen (15. decembra), baš onog dana kad mu je sin, kojeg je ovaj odmah obavestio o svom hapšenju, stigao skoro do Beograda. Vrhovnu vlast tada su preuzeli četiri vođe janjičara, Alija Kučuk, Aganlija, Jusuf Mula i Mehmed-aga Fočić. Nazivali su sebe dahijama, a svakom od njih pripao je jedan deo zemlje, a zajedničku vlast vršili su iz Beograda. Dahije su ukinule povlastice iz 1793. i 1794. godine, sami ubirali poreze i druge dažbine, sudili i presuđivali po svojoj volji. Turska Porta je bila potpuno nemoćna, što je ugrozilo autoritet centralne vlasti i sultana. Kao naslednik, u Beograd je stigao Hasan-paša, koji nije imao nekog velikog uticaja ni na tadašnju vlast, ali ni na dahije. Zbog bojazni Porte da bi janjičari mogli u Beograd dovesti samog Pazvanoglua, što bi dovelo do još većih zaoštravanja odnosa u Srbiji, posebnim pismom s Porte, 10. maja 1802. godine janjičarima je oproštena učinjena krivica. == Vladavina dahija == Stanje u pašaluku stvoreno janjičarskim terorom uticalo je na ujedinjenje svih srpskih društvenih snaga (seljačke mase, starešinski i trgovački sloj) da se dignu na ustanak. U Zemunu se okupio veliki broj Mustafa-pašinih prijatelja, Srba i Turaka, među kojima je najaktivniji bio Petar Ičko, a na Turskoj strani najviše se isticao nekadašnji pašin blagajnik Hasan-Beg, na čijoj je strani bio i priličan broj spahija, koji su bili ugroženi od dahija. Oni su već u leto 1802. godine pokušali da organizuju neki veći pokret u Srbiji, ali su zbog prerane akcije oko Požarevca i ispod Avale pretrpeli neuspeh. Nakon ovog poraza, pritisak koji su dahije vršile na spahije bio je sve veći. Pobunjenici su već tada uputili pismo Carigradu u kojem traže pomoć sultana Selima III. U Crnoj Gori vladalo je slično raspoloženje, Crnogorci su bili spremni da se priključe zajedničkom ustanku u Beogradskom pašaluku. Vladika Petar I je početkom 1804. godine pisao dečanskom igumanu da će Crnogorci zajedno sa Srbijancima dići organizovan ustanak protiv Turaka. Takođe, on je 1803. godine u Rusiju uputio arhimandrita Arsenija Gagovića da traži Rusku pomoć. Međutim, Rusija je u to vreme bila u savezu sa Turskom, pa zato nije htela ni na koji način da učestvuje u ustancima Balkanskih naroda koji bi oslabili Tursku državu. Takođe, ustanici nisu računali ni na saradnju s Portom, tako da su morali samostalno da otpočnu oružanu borbu protiv Dahija, ali im je bilo bar omogućena povoljna nabavka oružja u Austriji, preko srpskih trgovaca. Početkom 1803. godine sastalo se 12 knezova valjevske nahije, među kojima su se naročito isticali Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin. Na ovom sastanku odlučeno je da se za 8 meseci podigne ustanak. Neke starešine iz Šumadije su se takođe sastale i donele sličnu odluku. Krajem iste godine Aleksa Nenadović je uputio jedno pismo austrijskom komandantu u Zemunu majoru Mitezeru, u kojem je konstatovano da su Srbi posvađali dahije i da će najverovatnije doći do oružanog sukoba između njih. == Seča knezova == Sasvim slučajno ovo pismo je palo u ruke dahijama, koji su tek tada uvideli kakva je situacija u Beogradskom pašaluku. Bojeći se i austrijske intervencije u mogućem ustanku, dahije su organizovale seču knezova, februara 1804. godine, u kojoj je pobijena većina istaknutijih Srba trgovaca, knezova, sveštenika, naročito onih koji su se istakli u borbi protiv janjičara i u Kočinoj krajini. U ovom teroru koji su sprovodile beogradske dahije stradalo je oko 70 lica, među njima i Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin i Hadži Ruvim. Pored toga, dahije su primoravale stanovništvo da preda oružje. Zbog toga je narod bežao u šume, a negde čak i pružao otpor i napadao janjičarske odrede.Ovaj dogadjaj je potstakao srpsko stanovnistvo na ustanak. == Buna == [[Datoteka:Serbia1809.png|thumb|Srbija u vreme Prvog srpskog ustanka 1809. godine|250px]] [[Datoteka:Serbia1813.png|thumb|Srbija u vreme Prvog srpskog ustanka 1813. godine|250px]] Najpre su se u Šumadiji sastala tri narodna poglavara, a to su bili Đorđe Petrović, kog su Turci nazvali Karađorđe, zatim Janko Katić i Vasa Čarapić. Oko njih su se veoma brzo okupili mnogi, kako i domaće srpsko stanovništvo, tako i hajduci, među kojima su bili i Stanoje Glavaš i hajduk Veljko. Na ovu vest diglo se stanovništvo i s one strane Kolubare, gde su se naročito istakli Jakov Nenadović, Aleksin brat, sveštenik Luka Lazarević. Slična situacija bila je i s one strane Morave, gde su se istakli Milenko Stojković i Petar Teodorović Dobrnjac. Ubrzo je skoro cela zemlja bila pod oružjem. Za vođu ustanka na skupštini najuglednijih iz Šumadije prvo je predložen Stanoje Glavaš, ali pošto je to ovaj odbio, predložen je knez [[Teodosija Marićević|Teodosije Marićević]] iz Orašja u kragujevačkom okrugu, ali posle njegovog odbijanja i na njegov predlog za vođu ustanka izabran je Karađorđe 14. februara 1804. godine na jednom zboru u Orašcu. Na ovom zboru bilo je oko 300 ljudi, uglavnom iz okoline. Posle izbora vođe, ustanak je postepeno uzimao sve više maha, a Karađorđe je poručio svim prijateljima, poznanicima i prvim ljudima u okolnim nahijama da ustaju na Turke, ubijaju subaše i pale hanove. === Buna na dahije === Dahije su bile iznenađene i uplašene masovnošću ustanka i zato su počele raznim podmićivanjem, pregovorima i prevarom da zaustave ustanak. Tako je Aganlija sa oko 400 janjičara pošao u Šumadiju, 21. februara 1804. godine, s ciljem da pregovara sa ustanicima, ali u stvari glavni povod je bilo izvršenje napada na pobunjenike. On je srpskom narodu obećavao bolji položaj i ukidanje hanova, a Karađorđu je nudio novac ili da mu u Austriji kupe imanje bolje od njegovog u Topoli. Lične ponude on je odbio, a za obećanje u vezi sa promenom režima tražio je jamstvo i Austrijanaca, jer se nije mogao osloniti na turska obećanja. Kako Aganlija nije na to pristao, zajedno sa svojom vojskom pretrpio je poraz u boju u Drlupi 24. februara, u kojem je ranjen u nogu i jedva uspeo pobeći u Beograd. Ovo je ujedno bio prvi sukob ustanika protiv dahija, ali i njihova prva pobeda. Značaj ove pobede je bio od velike važnosti, jer je podigao moral srpskom stanovništvu. Nakon ovog poraza, dahije su opet pokušale preko svojih delegata, koje je Karađorđe primio u Hasan-pašinoj palanci (Smederevska Palanka), 4. marta, da pregovaraju o miru. Kao uslov za mir Karađorđe je tražio izručenje dahija, što oni, naravno, nisu prihvatili. Zbog toga su pregovori završeni bez rezultata. Ubrzo su srpski ustanici, zajedno sa svojim vođom, 18. marta zauzeli Rudnik, a u aprilu potukli janjičare kod Batočine i Jagodine, a ostatke janjičara, koji su se povlačili prema Beogradu, potukao je kod sela Leštana Vasa Čarapić. Krajem aprila cela Šumadija je bila očišćena od Turaka, a ustanici, kojih je početkom marta bilo oko 10.000, zajedno sa svojim vođom Karađorđem približili su se Beogradu. Kad su ustanici 20. marta bili već nadomak Beograda, u gradu je zavladala panika, dahije su organizovale otpor i zatražile pomoć na više strana, naročito iz Bosne i iz Vidina; s druge strane bili su spremni na pregovore, ali i na znatna popuštanja. Pomoć od Porte nisu mogli tražiti, jer su i sami bili odmetnici, čak su neki pisali da je nekoliko okolnih paša učestvovalo u borbi protiv dahija. S druge strane bila im je uskraćena pomoć i od nekadašnjeg prijatelja Pazvanoglua koji je i dalje težio da potčini pod svoju vlast i Beograd, čak je to i tražio od Porte u januaru 1804. godine. Sad kad je celo polje od Save i Dunava bilo na nogama, pod komandom Jakova na Savi, Čarapića na Dunavu, a između njih bili su Karađorđe i Katić, Carigrad se ipak zainteresovao za ustanak. Hasan-beg, Ibrahim-aga Fidahić i drugi nezadovoljni u samom Carigradu, pokušavali su da skrenu pažnju velikog vezira na ovaj sukob koji sve više prerasta u pravi rat. Oni su smatrali da je poželjan otpor sa bilo koje strane protiv osionih dahija, i zbog toga je veliki vezir dopustio Hasan-begu da oko sebe prikupi spahije koje su pobegle od janjičara, zatim je kneza Jovana Raškovića, koji se baš tad nalazio u Carigradu, postavio za nadzornika carina u Beogradu, a bosanskom paši Bećiru naredio je da čitavu stvar uzme u svoje ruke, udalji dahije i uspostavi red u pašaluku. Sa 3.000 ljudi bosanski paša stigao je u Srbiju, gde su ga ljudi dočekali sa najvišim počastima. Njegov dolazak je uplašio dahije, naročito zbog toga što su shvatili da je ipak moguće da jedan paša sklopi savez sa rajom, što su oni do tada smatrali nemogućim. Pored toga što je trebao zavesti red u Beogradskom pašaluku, Bećir-paša je imao sultanovo ovlašćenje da ubije četiri beogradske dahije, da bi na taj način izmirio janjičare sa hrišćanskom rajom. On je to i uspeo tako što je dahije izolovao na dunavsko ostrvo Ada-kale, a zatim ostavio Srbima da ih ubiju. Pored toga postavio je 20 srpskih knezova i dao im gradove na upravu, što znači da su Bećir-pašine odredbe odgovarale početnim ciljevima srpskih pobunjenika. Krajem aprila, Karađorđe je pregovarao sa austrijskim kapetanom Sajtinskim. Na ovom sastanku on je izjavio želju srpskog naroda da ih Austrija primi pod svoju zaštitu. Međutim, austrijske vlasti, zbog teškoća sa Napoleonom i zato što su htele da održe svoju neutralnost, da bi ostale ispravne prema Porti, nisu mogle da prihvate njegove ponude. Zato su one zvanično suzbijale emigraciju iz Srbije i davanje municije, ali su ipak potajno sa Srbima vršile trgovinu municijom i oružjem. Srbi su bili primorani da traže zaštitu Rusa, kad tu ulogu nije preuzela Austrija i zato su 3. maja 1804. godine srpske vođe uputile pismo ruskom poslaniku u Carigrad u kojem se govori o nevoljama i željama srpskog naroda, ali su takođe isticale da će i dalje ostati verne sultanu. Do Ostružničke skupštine, na kojoj su se sastale starešine oslobođenih krajeva, borbe u Srbiji su bile u punom jeku. U zapadnom delu Beogradskog pašaluka ustanak su organizovali Jakov i Matija Nenadović; i tamo se, kao i u Šumadiji, on brzo širio i zauzeo celu Kolubaru, Tamnavu i Posavinu. Međutim, čim su Turci iz Šapca čuli za ustanak u Šumadiji, zatražili su pomoć Ali-bega Fidahića iz Zvornika, koji se zajedno sa nekoliko stotina svojih vojnika uputio u Šabac, ali pod velikim pritiskom srpske vojske neprijatelj je uništen, 28. februara 1804. godine na Svileuvi. Ova pobeda je bila od velikog značaja za valjevsku i šabačku nahiju i njen ustanički pokret. Ubrzo zatim, tačnije 18. marta, ustaničke čete zauzele su i zapalile Valjevo, opsele Šabac, delom ga spalile i saterale Turke u grad. Opsednutim janjičarima u pomoć su pristigli janjičari iz Bosne. Ali i njih je krajem aprila, na utvrđenom položaju kod manastira Čokešine, sačekala grupa ustanika pod vođstvom Jakova Nenadovića. U teškoj jednodnevnoj borbi ustanicima je nestalo municije, zbog čega su u ovom sukobu pretrpeli poraz, u kojoj su se naročito istakli braća Damnjan i Gligorije Nedić. I pored uspeha Turaka u borbi kod Čokešine, oni su primorani da predaju Šabac. Tada je veći deo ustaničkih snaga prebačen od Šapca prema Beogradu. U aprilu i maju ustaničke čete pod komandom Milenka Stojkovića, Petra Dobrnjca, Đuše Vulićevića i Stojka Krivokuće oslobodile su sva sela između Velike Morave i Timoka i opsele Požarevac. Tada je u Požarevcu bilo oko 1.000 turskih kuća i oko 1.500 dobro naoružanih Turaka. Ali zajedničkim snagama Srbi su uspeli očistiti požarevačku nahiju od Turaka i popaliti sve hanove. U noći 7. marta Srbi su krenuli na Požarevac, gde su veoma brzo opkolili Turke, koji su se kasnije sami predali. Karađorđe je kod Smedereva ostavio odred na celu sa Đušom Vulićevićem da čuvaju ulaz u grad, gde su bili zatvoreni Turci. Može se reći da su Srbi polovinom marta 1804. godine očistili gotovo sva sela beogradske nahije i Turke zatvorili po gradovima i tvrđavama, kao što su Beograd, Šabac, Požarevac, Smederevo, Jagodina, Karanovac, Kragujevac itd. Pošto je ostavio jedan odred na ulazu u Smederevo, Karađorđe se uputio prema Beogradu. Jedan deo snaga uputio je da postave zasede na glavnim putevima koji vode prema Beogradu, a jednim delom je posednuta granica pašaluka na Moravi pod komandom Stevana Jakovljevića, prema užičkoj nahiji pod Petrom Kneževićem, na Maljenu pod Milovanom Grbovićem, kod Ovčara pod Milanom Obrenovićem, ispod Medvednika pod protopopom Stefanom i na Ceru pod Dimitrijem Milićancem. Turci su pokušavali da probiju ustaničku vojsku i na taj način oslobode zauzete teritorije, ali u tome nisu imali nekog većeg uspeha. To je učinio i Kučuk-Alija sa 200 svojih vojnika, želeći da dopre do Morave u dva navrata napadao je srpsku vojsku, ali bezuspešno. Od 21. marta do 24. aprila u Beogradu su se vodile žestoke borbe između srpskih ustanika s jedne i opsednutih Turaka s druge strane. Za vreme Karađorđevog odsustva, koji je morao napustiti Beograd zbog dolaska Kučuk-Alije, koji se je sukobljavao sa ustanicima u okolini Jagodine i Kragujevca, beogradski Turci su nekoliko puta došli u sukob sa srpskom vojskom, ali ona je bila dovoljno jaka da izdrži sve turske napade. Život u Beogradu je bio nesnošljiv. Svi izlazi iz grada bili su zatvoreni, zbog toga je zavladala velika oskudica i u hrani i u stoci. Zbog gladi, koja je potresala Beograd, pravoslavno, ali i muslimansko stanovništvo počelo je da iseljava i napušta grad. Situacija se znatno pogoršala izbijanjem sukoba između janjičara i dahija s jedne strane i Turaka građana s druge, ali i sukoba između samih dahija. Jer, 14. aprila, u pregovorima sa beogradskim vezirom Hasan-aga pašom, dvojica dahija (Aganlija i Mehmed-aga Fočić) bili su spremni da predaju vlast, i to bi se desilo da se tome žestoko nije protivio Mula-Jusuf. To je proizvelo krizu u odnosima između samih dahija, što im nije nikako išlo u korist. Zbog neizdržljivog i veoma kritičnog stanja u Beogradu, dahije, koje se više nisu nadale nikakvoj pomoći sa strane, pošto su im to u međuvremenu okolne paše odbile, pristale su na popuštanje i pregovore. Po nagovoru Hasan-age, koji je uputio molbu slavonskom komandantu baronu Dženejnu, dahije su pristale na sastanak sa najizrazitijim srpskim prvacima u Zemunu. === Skupština u Ostružnici === Sastanku u Zemunu prethodila je skupština u Ostružnici (6-15. maja 1804. godine), gde se, pored dogovora o tome šta će se izneti pred dahijske izaslanike u pregovorima o miru u Zemunu, razgovaralo i o daljem razvoju ustanka, organizaciji nove vlasti, nabavci municije itd. Sa ove skupštine je zahtevano da se dahije proteraju iz Beograda, da svaki vezir upravlja po fermanu iz 1793. godine, u svakoj nahiji da bude sudnica i da se svima sudi po zakonu, zatim tražili su slobodu vere, tj. da obnavljaju porušene manastire, da su običaji vere slobodni, slobodnu trgovinu i da raja prodaje svoja dobra kome želi, da srpsko stanovništvo sámo bira svoje knezove itd. Dok je u Ostružnici zasedala skupština, posredstvom komandanta Slavonske krajine generala Dženejna organizovan je sastanak srpskih starešina i predstavnika dahija 10. maja u Zemunu. Ustanici nisu želeli mirenje s dahijama, postavili su zahteve za koje su znali da neće biti prihvaćeni: da se u Beogradskom pašaluku vrate na snagu samoupravne povlastice iz 1793. godine, dahije pobiju, janjičari napuste pašaluk i da sprovođenje tih uslova garantuje Austrija. Kako pregovori u Zemunu nisu dali rezultata, zasedanje u Ostružnici je nastavljeno i odlučeno je da se borba protiv dahija nastavi bez kompromisa. === Opsada Beograda === Posle sastanka u Zemunu, ustaničke starešine zajedno sa svojom vojskom počele su se prikupljati oko Beograda. Kragujevačku i rudničku vojsku predvodio je Karađorđe, a valjevsku i šabačku Jakov Nenadović, prota Matija, Živko Dabić, Ostoja Spuž i Andrija Vitomirović. Njihov osnovni cilj bio je oslobođenje Beograda i, kada je Karađorđe pošao u susret valjevskoj vojsci, 9. maja 1804. godine, Turci su pokušali da ih spreče, ali bezuspešno. Turke su predvodile dahije i Alija Gušanac. Veliki uspeh ove bitke je taj što se na ovaj način suzila opsadna linija oko Beograda. Ubrzo zatim oslobođen je Požarevac 12. maja i Smederevo 6. jula 1804. godine. === Diplomatske akcije ustanika i Porte === Verujući da ustanici mogu očekivati pomoć od Rusije, Karađorđe i ustaničke starešine su 27. jula 1804. napisali molbu ruskom caru i odredili izaslanstvo na čelu sa protom Matejom Nenadovićem, koje je otputovalo u Rusiju. Izaslanici su objasnili razloge dizanja ustanka, njegove dotadašnje rezultate, neuspele pregovore sa Bećir-pašom i rešenost ustanika da se bore dok ne ispune svoje zahteve uz jemstvo Rusije i Austrije. Istaknuta je želja ustanika da se u Srbiji uspostavi samostalna srpska država koja bi bila pod zaštitom Rusije, ali koja bi i dalje plaćala danak sultanu. Takođe je zatražena pomoć u oružju, municiji, novcu i vojnim stručnjacima. Primivši ove molbe, car je 28. novembra 1804. naredio da se izdvoji 5.000 dukata za ustanike u Srbiji i poslao pismo ruskom poslaniku u Carigradu sa uputstvom kako da utiče na Portu. Istovremeno je sultan rešio da pregovorima umiri Srbe, pa je zamolio vlaškog i moldavskog kneza da, kao hrišćani, posreduju između Porte i ustanika. Vlaški knez je u jesen 1804. poslao svog izaslanika među ustanike, ali su oni rekli da su i dalje verni sultanu, ali su tražili da Alija Gušanac bude uklonjen iz Beograda i da odnose utvrđene pregovorima sa Bećir-pašom garantuje jedna strana sila. Sultan je odbio predloge Srba, a oni su odbili sultanov zahtev da raspuste oružane odrede. Rezultate nisu dali ni ubeđivanja moldavskog kneza i Carigradske patrijaršije. Karađorđe je međutim poslušao savete Bećir-paše i drugih posrednika da bude tolerantniji prema Porti, pa je smanjio ustaničke snage oko Beograda. Izgubivši strpljenje prema ustanicima, Porta je aprila 1805. naredila niškom Hafiz-paši da počne da skuplja vojsku i uguši bunu. Ni Karađorđe nije sedeo skrštenih ruku, pa je još u martu 1805. jedan deo ustaničke vojske od Beograda pomerio ka [[Zapadna Morava|Zapadnoj Moravi]] radi zauzimanja Karanovca, Trstenika, Požege i Užica, a drugi deo prema Velikoj Moravi radi odbrane ako tim pravcem krenu Turci. == Ustanak == === Prerastanje bune u ustanak === Besna zbog zauzimanja Karanovca, Trstenika, Požege i Užica tokom jula 1805, Porta je naredila Hafiz-paši da odmah krene u napad i uguši bunu. Ustanici su ga dočekali i porazili kod Ivankovca avgusta 1805, a zatim i kod Paraćina nekoliko dana kasnije.Ove pobede nad regularnom carskom vojskom su još više ojačale veru ustanika u sopstvene snage i od tog trenutka buna protiv dahija je prerasla u ustanak protiv turske vlasti. === Praviteljstvujušči sovjet === U međuvremenu; 14. avgusta 1805. godine, na skupštini ustaničkih starešina u Borku je doneta odluka o osnivanju Praviteljstvujuščeg sovjeta serbskog kao centralnog organa vlasti u ustaničkoj Srbiji, radi rešavanja raznih životnih pitanja. Među pojedinim ustaničkim i nahijskim starešinama težnji da se njime donekle ograniči Karađorđeva vlast. Sovjet je naročito radio na organizovanju seoskih, knežinskih i nahijskih sudova, a on je sam do 1811. bio vrhovni sud. Vremenom je Sovjet obavljao sve više poslova, odigravši značajnu ulogu u organizovanju vlasti i funkcionisanju ustaničke države. === Ičkov mir === Ičkov mir je dobio naziv po Petru Ičku. Petar Ičko je želeo da sklopi mir sa Turcima 1807, ili bar primirje, koji je odbijen zbog dolaska ruskih saveznika, koji su pomagali Srbima sve do 1812 kada je Napoleon napao Rusiju. Rusi i Srbi su zajedno učestvovali u bitkama na Štubiku i Varvarinu, gde su pobedili. === Slom ustanka === Do sloma ustanka je došlo 1812-1813. Rusi, saveznici ustanika, morali su nazad u Rusiju jer je Napoleon napadao, pa su zbog toga Rusi morali da potpišu Bukureški mir, a po osmoj tački tog mira Srbi bi dobili autonomiju, a Turci bi se vratili u Beograd i opet upravljali Srbijom. Ustanici to nisu prihvatili, jer bi se sve ono za šta su se trudili palo u vodu, i Sinđelićeva žrtva na Čegru, i pobeda na Ivankovcu, Mišaru, Varvarinu, Loznici… Tako da su Turci napali Srbiju sa juga, istoka i zapada. Najžešći otpor je pokazao Mladen Milovanović, koji je bio u sukobu sa Karađorđem oko toga kako bi trebalo organizovati odbranu Srbije, u Zasavici (Podrinju); iako je poginulo mnogo Turaka, otpor je bio slomljen. Do oktobra 1813. Turci ulaze u Beograd, a Karađorđe i još neke vođe ustanka beže u Austriju, a (delimičnu) nezavisnost je Srbija stekla tek u Drugom srpskom ustanku, koji je vodio Miloš Obrenović. == Posledice == Podignut protiv zuluma (nepravde, nasilja...) janičara, Prvi srpski ustanak je već 1806. prerastao u nacionalnu revoluciju za oslobođenje od viševekovne turske vladavine i ponovno uspostavljanje države Srbije. Osnove državnosti u ustaničkoj Srbiji su postavljene radom Narodne skupštine, Praviteljstvujušćeg sovjeta i donošenjem zakonika. Prvi srpski ustanak je utro put Drugom srpskom ustanku 1815, koji će na kraju dovesti do obezbeđivanja autonomije Srbije. == Vanjske veze == {{Commonscat|First Serbian Uprising}} * [http://www.discoverserbia.org/sr/sumadija/orasac Orašac] Kompletan vodič kroz Srbiju * [http://204.202.14.35/articles/60/bogoslovlje1.html Uloga srpskog svestenstva u Karadjordjevom ustanku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111115182253/http://204.202.14.35/articles/60/bogoslovlje1.html |date=2011-11-15 }} [[Kategorija:Prvi srpski ustanak| ]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Ustanci]] 682bf4ir0oln3mlcxenp8wuo0tziwil 0 36636 42681314 42674684 2026-08-26T18:24:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681314 wikitext text/x-wiki {{Infokutija TV | bgcolour = #CCCCCC | naziv_emisije = The Sopranos | slika = | caption = | format = [[dramska serija]] | kreator = [[David Chase]] | uloge = [[James Gandolfini]]<br />[[Edie Falco]]<br />[[Lorraine Bracco]]<br />[[Michael Imperioli]]<br />[[Dominic Chianese]]<br />[[Steven Van Zandt]]<br />[[Vincent Pastore]]<br />[[Tony Sirico]]<br />[[Jamie-Lynn Sigler]]<br />[[Robert Iler]]<br />[[Drea de Matteo]]<br />[[Steven R. Schirripa]]<br />[[Aida Turturro]]<br />[[Vincent Curatola]]<br />[[Steve Buscemi]]<br />[[Robert Loggia]]<br />[[Frank Vincent]]<br />[[Joe Pantoliano]]<br />[[David Proval]]<br />[[Katherine Narducci]]<br />[[Maureen Van Zandt]]<br />[[Sharon Angela]]<br />[[Jerry Adler]]<br />[[Nancy Marchand]]<br />[[Annabella Sciorra]]<br />[[Peter Bogdanovich]]<br />[[Dan Grimaldi]]<br />[[Joseph Gannascoli]]<br />[[Max Casella]]<br />[[Tony Lip]]<br />[[Ray Abruzzo]] | uvodna_tema = [[Alabama 3]]: "[[Woke Up This Morning]]" | zemlja = {{flag|Sjedinjene Države}} | jezik = [[Engleski jezik|engleski]] | br_serijala = 6 | br_epizoda = 86 | lista_epizoda = Popis epizoda The Sopranos | izvrš._producent = [[David Chase]]<br />[[Brad Grey]]<br />[[Terence Winter]]<br />[[Ilene S. Landress]]<br />[[Matthew Weiner]] | lokacija = [[Datoteka:Flag of New Jersey.svg|20px|State flag]][[New Jersey]]<br />[[Silvercup Studios]] | trajanje = cca. 45-60 minuta (bez reklama) | kanal = [[HBO]] | slika = [[Film stock|Film]] kao [[NTSC]] ([[480i]])<br />[[1080i]] ([[HDTV]]) | zvuk = [[Stereofonija|Stereo]]<br />[[Dolby Digital|Dolby Digital 5.1]] | početak = [[10. 1.|10.1.]] [[1999]]. | kraj = [[10. 6.|10.6.]] [[2007]]. | website = http://www.hbo.com/sopranos/ | imdb_id = 0141842 | tv_com_id = 314 }} '''''The Sopranos''''' je nagrađivana [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[dramska serija|dramska]] [[Televizijska serija|TV serija]] koju je stvorio [[David Chase]] a originalno prikazivala mreža [[HBO]]. Radnja se bavila šefom [[New Jersey|njudžerzijske]] [[mafia|mafije]] [[Tony Soprano|Tonyjem Sopranom]] i poteškoćama koje je ima pokušavajući uravnotežiti svoj obiteljski život s poslovanjem vlastite zločinačke organizacije. U seriji su, između ostalih, glumili [[James Gandolfini]], [[Lorraine Bracco]], [[Edie Falco]] i [[Michael Imperioli]]. Serija se originalno emitirala na HBO-u od [[10. 1.|10.1.]] [[1999]]. do [[10. 6.|10.6.]] [[2007]], u [[Popis epizoda The Sopranos|šest sezona i 86 epizoda]]. Seriju je izuzetno hvalila kritika, i navodila kao uzor brojnim suvremenim TV-projektima koji su sliejdili. Također je osvojila brojne nagrade kao 21 [[Emmy Award|Emmy]] i pet [[Zlatni globus|Zlatnih globusa]], te bila predmetom brojnih analiza i [[parodija]]. ''The Sopranos'' je bila temelj za [[videoigra|video igre]], [[knjiga|knjige]], popularne [[soundtrack album|albume sa soundtrackoms]]<ref name="albuma">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/r444213 |title=''The Sopranos: Music from the HBO Original Series'': Billboard Albums at All Music Guide |accessdate = 30. 07. 2007. |publisher=[[All Music Guide]] |work=}}</ref><ref name="albumb">{{cite web |url=http://www.allmusic.com/album/r529963 |title=''The Sopranos: Peppers & Eggs (Music From the HBO Original Series)'': Billboard Albums at All Music Guide |accessdate = 30. 07. 2007. |publisher=[[All Music Guide]] |work=}}</ref> i brojne komercijalne [[proizvod]]e. U Hrvatskoj se serija prikazivala pod nazivom '''''Obitelj Soprano''''', a u Srbiji kao '''''Porodica Soprano'''''. == Produkcija == === Koncepcija === Prije nego što je kreirao ''Obitelj Soprano'', [[David Chase]] je preko 20 godina bio televizijski scenarist.<ref name="chaseHBO">{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/crew/david_chase.shtml |title=David Chase profile at HBO.com |accessdate=14. studenog 2007 |publisher=HBO |archive-date=2012-02-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120219201622/http://www.hbo.com/the-sopranos/cast-and-crew |dead-url=yes }}</ref><ref name="vanity"/> Bio je scenarist/producent na nekoliko televizijskih serija (uključujući ''[[Kolchak: The Night Stalker]]'', ''[[The Rockford Files]]'', ''[[I'll Fly Away]]'' i ''[[Northern Exposure|Život na sjeveru]]'')<ref name="fortwave"> {{cite web |url=http://www.fortwaynereader.com/story.php?uid=674 |title=The Sopranos – "Oh Poor You!" |last=Ehrmann |first=Bert |date=20. ožujka 2006. |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=''Fort Wayne Reader''}}</ref><ref name="referencechase"> {{cite web |url=http://www.filmreference.com/film/53/David-Chase.html |title=David Chase Biography (1945-) |publisher=[http://www.filmreference.com/ www.filmreference.com] |accessdate=14. studenog 2007.}}</ref> te je 1988. kreirao jednu kratkotrajnu originalnu seriju, ''[[Almost Grown]]''.<ref name="wgafontana">{{cite web |url=http://www.wga.org/writtenby/writtenbysub.aspx?id=2354 |title=Wiseguys: A conversation between David Chase and Tom Fontana. |last=Lee |first=Mark |date=svibanj 2007. |accessdate=14. studenog 2007 |publisher=Writers Guild of America, west |archivedate=2007-11-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071116222056/http://www.wga.org/writtenby/writtenbysub.aspx?id=2354 |deadurl=yes }}</ref><ref name="eagle"> {{cite news |last=Baker |first=Kathryn |title=Almost Grown: tells story of growing up |pages=9A |publisher=Wichita Eagle |date=23. studenog 1988.}}</ref> Prije uspjeha s ''Obitelji Soprano'', Chase je osvojio dva [[Emmy Award|Emmyja]]: jedan 1980. za scenarij TV filma ''Off the Minnesota Strip'', a drugog 1978. za svoj rad na seriji ''The Rockford Files'' (kojeg je podijelio s ostalim producentima).<ref name="familyman">{{cite web |url=http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/sepoct/features/chase.html |title=Family Man |last=Oxfeld |first=Jesse |year=2002. |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=Stanford Magazine |archivedate=2012-02-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120220140905/http://www.stanfordalumni.org/news/magazine/2002/sepoct/features/chase.html |deadurl=yes }}</ref><ref name="chasehollywood">{{cite web |title=David Chase at Hollywood.com |url=http://www.hollywood.com/celebrity/David_Chase/1115964 |publisher=hollywood.com |accessdate=14. studenog 2007 |archiveurl=https://archive.today/20121206013525/http://www.hollywood.com/celebrity/1115964/David_Chase |archivedate=2012-12-06 |dead-url=no }}</ref> Priča o ''Obitelji Soprano'' isprva je počela kao dugometražni film o "mafijašu na terapiji koji ima problema sa svojom majkom".<ref name="wgafontana"/> Nakon doprinosa svoga menadžera, Lloyda Brauna, Chase je odlučio adaptirati scenarij za televizijsku seriju.<ref name="wgafontana"/> Chase je 1995. potpisao razvojni ugovor s produkcijskom kompanijom Brillstein-Grey i napisao originalni scenarij za pilot-epizodu.<ref name="vanity"/><ref name="familyman"/><ref name="pilotinterview"> {{cite video |people=David Chase i Peter Bogdanovich |year=1999. |title="The Sopranos" - David Chase interview |medium=DVD |publisher=HBO }}</ref> Preuzevši dosta materijala iz svog osobnog života i iskustava odrastanja u [[New Jersey]]ju, Chase je izjavio da je pokušao "primijeniti vlastitu obiteljsku dinamiku na mafijaše."<ref name="Salon">{{cite web |url=http://www.salon.com/ent/int/1999/01/20int.html |title=Chasing TV |date=20. siječnja 1999. |accessdate=22. rujna 2007 |last=Dougherty |first=Robin |publisher=Salon.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/19991011020817/http://www.salon.com/ent/int/1999/01/20int.html |archivedate=1999-10-11 |deadurl=no }}</ref> Primjerice, burni odnos između protagonista serije [[Tony Soprano|Tonyja Soprana]] i njegove majke, [[Livia Soprano|Livie]], djelomično je temeljen na Chaseovu odnosu sa svojom majkom.<ref name="Salon"/> I Chase je išao na terapiju u vrijeme kad je osmislio lik [[dr. Jennifer Melfi]] po vlastitoj psihijatrici.<ref name="chaseRS">{{cite web |url=http://www.rollingstone.com/news/story/9448169/sopranos_creator_shoots_straight |title="Sopranos" Creator Shoots Straight |last=Dana |first=Will |date=10. ožujka 2006. |accessdate=11. studenog 2007 |publisher=[[Rolling Stone]] |archivedate=2008-11-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081108023127/http://www.rollingstone.com/news/story/9448169/sopranos_creator_shoots_straight |deadurl=yes }}</ref> Chase je od rane dobi bio fasciniran mafijom jer je odrastao uz klasične gangsterske filmove kao što je ''[[Državni neprijatelj (1931)|Državni neprijatelj]]'' i kriminalističku seriju ''[[Nedodirljivi (TV serija)|Nedodirljivi]]'', ali i svjedočio kako takvi ljudi odrastaju. Serija je imenovana po njegovim srednjoškolskim prijateljima.<ref name="chaseHBO"/><ref name="chaseRS"/> Chase je smatrao kako će mu okružje mafije omogućiti obrađivanje tema kao što su, između ostalih, identitet talijanskih Amerikanaca i priroda nasilja.<ref name="wgafontana"/><ref name="pilotinterview"/> Sami Chase je talijanski Amerikanac, dok je originalno ime njegovo obitelji DeCesare.<ref name="chaseNJ">{{cite web |url=http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/030401chase.html |title=Boss of bosses |last=Zoller Seitz |first=Matt |date=4. ožujka 2001. |accessdate=27. studenog 2007 |publisher=The Star-Ledger |archive-date=2009-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090206102953/http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/030401chase.html |dead-url=yes }}</ref> Chase i producent [[Brad Grey]], iz Brillstein-Grey, ponudili su ''Obitelj Soprano'' nekolicini mreža; [[Fox Broadcasting Company|FOX]] je pokazao zanimanje, ali je odustao nakon što im je Chase prezentirao scenarij za pilot.<ref name="pilotinterview"/> Chase i Grey na kraju su ponudili seriju tadašnjem predsjedniku [[HBO Original Programming]]a, [[Chris Albrecht|Chrisu Albrechtu]], koji je prepoznao originalnost i potencijal serije te odlučio financirati snimanje pilot-epizode.<ref name="vanity"/><ref name="familyman"/> Albrecht je izjavio: {{izdvojeni citat|Rekao sam sam sebi, ovo je serija o tipu koji navršava 40. Naslijedio je posao od svog oca. Pokušava ga prenijeti u moderno doba. Ima svu odgovornost koja ide zajedno s time. Ima kontroli sklonu majku kojoj i dalje pokušava pobjeći iz zone utjecaja. Iako voli svoju ženu, imao je aferu. Ima dvoje djece tinejdžera te se muči s realnošću svega toga. Nervozan je; depresivan je; počinje viđati terapeuta jer još traži smisao u svojem životu. Mislio sam: jedina razlika između njega i svih koje poznajem jest činjenica da je on Don New Jerseyja.<ref name="vanity"/>}} Pilot-epizoda (na DVD izdanju nazvana "The Sopranos", ali inače poznata kao "[[Pilot (Obitelj Soprano)|Pilot]]") snimljena je 1997.<ref name="hollywoodreporter">{{cite web |url=http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3i5caaebc3b67867e5395b97e39aa8026d |title=Sopranos signoff marks end of era |last=Flaherty |first=Michael |publisher=The Hollywood Reporter |date=8. lipnja 2007. |accessdate=11. studenog 2007 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070921183451/http://www.hollywoodreporter.com/hr/content_display/television/features/e3i5caaebc3b67867e5395b97e39aa8026d |archivedate=2007-09-21 |deadurl=no }}</ref> Režirao ju je sami Chase, koji je prije režirao epizode ''The Rockford Files'' i ''Almost Grown''.<ref name="referencechase"/> Nakon što je pilot dovršen i prikazan šefovima HBO-a, serija je stavljena na čekanje na godinu dana prije nego što ju je HBO konačno odlučio producirati te je naručio sezonu od 13 epizoda.<ref name="vanity"/><ref name="familyman"/> Serija se počela prikazivati na HBO-u 10. siječnja 1999. ''Obitelj Soprano'' bila je druga jednosatna televizijska dramska serija koju je producirao HBO. Prva je bila zatvorska drama ''[[Oz (serija)|Oz]]''. === Casting === Kao i likovi koje portretiraju u u seriji, većina glumaca u ''Obitelji Soprano'' su talijanski Amerikanci. Mnogi članovi glumačke postave pojavili su se zajedno u filmovima i serijama prije nego što su se pridružili postavi ''Obitelji Soprano''. U seriji je nastupilo ukupno 27 glumaca koji su se pojavili u kriminalističkom filmu [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] ''[[Goodfellas|Dobri momci]]'' iz 1990., uključujući glavne glumce [[Lorraine Bracco]], [[Michael Imperioli|Michaela Imperiolija]], [[Frank Vincent|Franka Vincenta]] i [[Tony Sirico|Tonyja Sirica]]. Osam glumaca iz serije pojavilo se u komediji ''[[Za njegove plave oči]]'' iz 1999. Glavna glumačka postava stavljena je u proces audicija i čitanja. Glumci često nisu znali da li su se njihove izvedbe Chaseu svidjele ili ne.<ref name="vanity"/> Michael Imperioli, koji je u natječaju za ulogu [[Christopher Moltisanti|Christophera Moltisantija]] zasjenio nekoliko glumaca, prisjetio se: "On ima pokerašku facu pa sam mislio kako mu se ne sviđam, ali mi je davao napomene i puštao me da ponavljam, što je često znak da ne radite kako treba. Mislio sam, neću dobiti ulogu. A on je rekao, 'Hvala ti', i ja sam otišao. Nisam očekivao da ću ga ponovno čuti. I tada su me nazvali."<ref name="vanity"/> [[James Gandolfini]] je pozvan na audiciju za ulogu Tonyja Soprana nakon što je casting redateljica Susan Fitzgerald vidjela kratki isječak njegove izvedbe iz filma ''[[True Romance|Prava romansa]]'' iz 1993.<ref name="vanity"/> Lorraine Bracco, koja je prije glumila ženu mafijaša Karen Hill u ''Dobrim momcima'', originalno je pozvana za ulogu [[Carmela Soprano|Carmele Soprano]]. Umjesto toga je preuzela ulogu [[dr. Jennifer Melfi]] jer se htjela okušati u nečem drugom te je smatrala kako će uloga visokoobrazovane dr. Melfi za nju biti veći izazov.<ref name="bracco">{{cite web |url=http://www.lbracco.com/stuffonline2004.htm |title=Sopranos star Lorraine Bracco thought her five minutes of fame had ended with Goodfellas. |last=Davis |first=Ivor |coauthors=Haward, Anthony |date=18. srpnja 2004. |accessdate=11. studenog 2007 |publisher=[http://www.lbracco.com/ www.lbracco.com] |quote=Prvo smo razgovarali o Carmeli," kaže Bracco, "ali za mene bi to bila ista stvar da sam prihvatila... To sam glumila u ''Dobrim momcima'' i to sam obavila jako jako dobro i to činiti opet za mene nije bilo ispravno. Rekla sam mu kako mi se svidio scenarij te sam htjela igrati dr. Melfi. A on je to prihvatio. |archive-date=2008-01-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080105002520/http://www.lbracco.com/stuffonline2004.htm |dead-url=yes }}</ref> Tony Sirico, koji ima kriminalnu pozadinu,<ref name="sirico1">{{cite web |url=http://www.amiannoying.com/(S(gdv2j32jp5tjuvzglksj2t45))/view.aspx?ID=12567 |title=AmIAnnoying - Tony Sirico |publisher=AmIAnnoying.com |accessdate=11. studenog 2007 |archive-date=2012-02-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120222060020/http://www.amiannoying.com/(S(oufmsymyuhe4bmemw2bl4xqf))/view.aspx?ID=12567 |url-status=dead }}</ref> potpisao je za ulogu [[Paulie Walnuts|Paulieja Walnutsa]] uz uvjet da njegov lik ne bude policijski doušnik<ref name="sirico2"> {{cite web |url=http://www.the-sopranos.com/cast/tony.htm |title=Cast: The-Sopranos.com - Tony Sirico |publisher=[http://www.the-sopranos.com/ www.thesopranos.com] |accessdate=11. studenog 2007}}</ref> Chase je na audiciju pozvao i glazbenika [[Steven Van Zandt|Stevena Van Zandta]] (poznatog kao gitarista sastava [[Bruce Springsteen|Brucea Springsteena]] [[E Street Band]]) nakon što ga je vidio na svečanosti primanja u Kuću slavnih rock and rolla i ostao impresioniran njegovom pojavom. Van Zandt, koji nikad prije nije glumio, kasnije se dogovorio da će nastupiti u seriji.<ref name="vanzandt1"> {{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2007/03/18/sunday/main2581880.shtml |title=A Hit Man In More Ways Than One |publisher=CBS News |date=18. ožujka 2007. |accessdate=14. studenog 2007}}</ref><ref name="vanzandt2"> {{cite web |url=http://tv.yahoo.com/steven-van-zandt/contributor/1043027/bio |title=Steven Van Zandt biography at Yahoo |publisher=[[Yahoo!]] |accessdate=14. studenog 2007}}</ref><ref name="vanzandt3"> {{cite web |url=http://www.nytimes.com/2007/06/10/arts/television/10cart.html?_r=1&oref=slogin |title=One Final Whack at That HBO Mob |last=Carter |first=Bill |publisher=The New York Times |date=10. lipnja 2007. |accessdate=27. studenog 2007}}</ref> Suprugu Silvia Dantea u seriji je glumila Van Zandtova supruga [[Maureen Van Zandt|Maureen]]. Uz iznimku za [[Oscar]] nominirane Bracco (''Dobri momci'') i Dominica Chianesea koji se pojavio u ''[[The Godfather Part II|Kumu II]]'', zajedno s kazališnom glumicom i dobitnicom Emmyja Nancy Marchand (''[[Lou Grant (TV serija)|Lou Grant]]''), glumačka postava serije sastojala se od uvelike nepoznatih glumaca. Nakon prvotnog uspjeha serije, mnogi glumci su zapaženi zbog svojih glumačkih sposobnosti te su zbog svojih izvedbi zaradili pozornost velikih medija.<ref name="vanity"/><ref name="bury">{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20033896,00.html |title=Burying the Sopranos |accessdate=10. listopada 2007 |last=Wolk |first=Josh |date=6. travnja 2007 |publisher=Entertainment Weekly |archivedate=2012-07-09 |archiveurl=https://www.webcitation.org/691cVvVqn?url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20033896,00.html |deadurl=yes }}</ref> U kasnijim su se sezonama glumačkoj postavi pridružili poznati glumci ([[Joe Pantoliano]],<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/joe_pantoliano.shtml |title=Joe Pantoliano as Ralph Cifaretto |accessdate=2. rujna 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109132131/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/joe_pantoliano.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[Robert Loggia]],<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/robert_loggia.shtml |title=Robert Loggia as Michele "Feech" La Manna |accessdate=2. rujna 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100115202747/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/robert_loggia.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[Steve Buscemi]],<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/steve_buscemi.shtml |title=Steve Buscemi as Tony Blundetto |accessdate=2. rujna 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100115202139/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/steve_buscemi.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[Frank Vincent]]<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/frank_vincent.shtml |title=Frank Vincent as Phil Leotardo |accessdate=2. rujna 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100106011631/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/frank_vincent.shtml |dead-url=yes }}</ref>) zajedno s poznatim glumcima u neredovitim ulogama kao što su [[Peter Bogdanovich]],<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/peter_bogdonavich.shtml |title=Peter Bogdanovich as Dr. Elliott Kupferberg |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100115202419/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/peter_bogdonavich.shtml |dead-url=yes }}</ref> [[John Heard (glumac)|John Heard]],<ref>{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800021206/bio |title=John Heard Biography |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=Yahoo! Movies}}</ref> [[Robert Patrick]],<ref>{{cite web |url=http://www.cbs.com/primetime/the_unit/bio/robert_patrick/bio.php |title=Robert Patrick: The Unit on CBS |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=CBS}}</ref> [[Peter Riegert]],<ref>{{cite web |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2001/09/18/DD154391.DTL&type=performance |title=Profile: Peter Riegert |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=SFGate.com |archive-date=2012-03-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120326181404/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2001/09/18/DD154391.DTL&type=performance |url-status=dead }}</ref> [[Annabella Sciorra]],<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/annabella_sciorra.shtml |title=Annabella Sciorra as Gloria Trillo |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=HBO}}</ref> i [[David Strathairn]].<ref>{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800019124/bio |title=David Strathairn Biography |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=Yahoo! Movies |archivedate=2007-05-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070505133738/http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800019124/bio |deadurl=yes }}</ref> Nekoliko poznatih glumaca pojavilo se u samo jednoj epizodi, kao što su [[Charles S. Dutton]],<ref>{{cite web |url=http://movies.nytimes.com/person/20824/Charles-S-Dutton/filmography |title=Charles S. Dutton Filmography |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=The New York Times}}</ref> [[Ken Leung]],<ref>{{cite web |url=http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800418093/bio |title=Ken Leung Biography |accessdate=5. rujna 2008 |publisher=Yahoo! Movies}}</ref> [[Ben Kingsley]], [[Elias Koteas]], [[Anette Bening]] i [[Sydney Pollack]].<ref>{{cite web |url=http://www.reuters.com/article/entertainmentNews/idUSN0930398420070409 |title=Sopranos finale begins on downbeat note |accessdate=6. rujna 2008 |author=Richmond, Ray |date=9. travnja 2007. |work=Reuters}}</ref> === Produkcijska ekipa === Izvršni je producent David Chase tijekom svih šest sezona bio voditelj i glavni producent serije. Poznat je kao zahtjevan i kontroli sklon producent.<ref name="chaseHBO"/><ref name="chasehollywood"/> Osim što je pisao nekoliko epizoda po sezoni, Chase je nadgledao cjelokupnu montažu, konzultirao se s redateljima epizoda i radio velike, ali nepotpisane prepravke epizoda koje su napisali drugi scenaristi.<ref name="bury"/><ref name="vanityfamily"/> Brad Grey bio je uz Chasea izvršni producent, ali nije imao kreativnog doprinosa.<ref name="bradgreyHBO"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/crew/brad_grey.shtml |title=Brad Grey profile at HBO.com |accessdate=7. srpnja 2009 |publisher=HBO}}</ref> Mnogi članovi kreativnog tima iza ''Obitelji Soprano'' bili su hendikepirani Chaseovim intervencijama, s tim da su neki bili njegovi stari prijatelji i kolege; drugi su birani nakon intervjua koje su vodili producenti serije.<ref name="vanity"/><ref name="HBOcastcrew"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/ |title=HBO: The Sopranos: Cast and Crew |publisher=HBO |accessdate=11. studenog 2007}}</ref> Mnogi su od scenarista serije prije ''Obitelji Soprano'' radili na televiziji. Bračni par [[Robin Green]] i [[Mitchell Burgess]], koji su zajedno između 1999. i 2006. napisali 19 epizoda serije, prethodno su s Chaseom surađivali na seriji ''[[Northern Exposure|Život na sjeveru]]''.<ref name="greenburgess">{{cite web |url=http://www.tomsgames.com/us/fringedrinking/2007/10/the_sopranos_from_a_different.html |title=The Sopranos From a Different Perspective |last=Konow |first=David |work=[http://www.tomsgames.com/us/fringedrinking/ Fringe Drinking] |date=25. listopada 2007. |accessdate=14. studenog 2007 |archivedate=2007-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071128074230/http://www.tomsgames.com/us/fringedrinking/2007/10/the_sopranos_from_a_different.html |deadurl=yes }}</ref> [[Terence Winter]], koji je postao scenarist nakon druge sezone serije, dvije je godine prakticirao pravo, nakon čega se odlučio za karijeru scenarista te pridobio Chaseovu pažnju.<ref name="Winter"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/crew/terence_winter.shtml |title=HBO: Terence Winter, Executive Producer : The Sopranos |publisher=HBO |accessdate=11. studenog 2007}}</ref> [[Matthew Weiner]], scenarist serije tijekom pete i šeste sezone, 2000. je napisao probni scenarij za seriju nazvanu ''[[Mad Men]]'' (koju je 2007. producirala mreža [[AMC (TV mreža)|AMC]]). Scenarij je došao do Chasea koji je, nakon što ga je pročitao, ostao tako impresioniran da je odmah Weineru ponudio posao scenarista ''Obitelji Soprano''.<ref name="nytimesweiner"> {{cite web |url=http://www.nytimes.com/2007/07/18/arts/television/18madm.html?ex=1342411200&en=c2bc74ac3cdf6288&ei=5088&partner=rssnyt&emc=rss |title=In Act 2, the TV Hit Man Becomes a Pitch Man |last=Steinberg |first=Jacques |publisher=The New York Times |date=18. srpnja 2007. |accessdate=14. studenog 2007}}</ref> I dva su člana glumačke postave potpisali epizode serije: [[Michael Imperioli]], koji igra Christophera Moltisantija, također je scenarist te je napisao pet epizoda serije, od kojih se većina bavi temama talijanskih Amerikanaca;<ref name="Imperioli"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/michael_imperioli.shtml |title=HBO: Michael Imperioli as Christopher Moltisanti: The Sopranos |publisher=HBO |accessdate=11. studenog 2007}}</ref> [[Toni Kalem]], koja glumi Angie Bonpensiero, također je napisala jednu epizodu .<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/episode/season5/episode56.shtml |title=HBO: The Sopranos: Episode Guide: Season 5: Episode 56 |publisher=HBO |accessdate=3. rujna 2008 |archive-date=2010-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109140259/http://www.hbo.com/sopranos/episode/season5/episode56.shtml |dead-url=yes }}</ref> Ostali scenaristi serije bili su [[Frank Renzulli]], [[Todd A. Kessler]] i scenaristički tim [[Diane Frolov]] i [[Andrew Schneider]]. Prije režije ''Obitelji Soprano'', mnogi su redatelji radili na drugim televizijskim serijama. Mnogi redatelji bili su poznati po doprinosima na polju nezavisne produkcije.<ref name="HBOcastcrew"/> Najčešći redatelji serije bili su [[Tim Van Patten]] (20 epizoda), [[John Tiffin Patterson|John Patterson]] (13 epizoda), [[Allen Coulter]] (12 epizoda) i [[Alan Taylor (redatelj)|Alan Taylor]] (9 epizoda), koji su svi prethodno radili na televiziji.<ref name="HBOcastcrew"/> Česti članovi glumačke postave [[Steve Buscemi]] i [[Peter Bogdanovich]] također su režirali neke epizode serije.<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/crew/steve_buscemi.shtml |title=HBO: Steve Buscemi, Director: The Sopranos |publisher=HBO |accessdate=3. rujna 2008}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/crew/peter_bogdanovich.shtml |title=HBO: Peter Bogdanovich, Director: The Sopranos |publisher=HBO |accessdate=3. rujna 2008}}</ref> Sami Chase je režirao dvije epizode, [[Pilot (Obitelj Soprano)|pilot]] i [[Made in America (Obitelj Soprano)|završnicu serije]].<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20198837,00.html |title=David Chase directing his first feature |accessdate=3. rujna 2008 |work=EW.com |date=9. svibnja 2008. |archive-date=2008-10-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081010163802/http://www.ew.com/ew/article/0,,20198837,00.html |dead-url=yes }}</ref> Alik Sakharov bio je prvotni direktor fotografije, a kasnije se izmjenjivao s [[Phil Abraham|Philom Abrahamom]].<ref name="dop"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/dpfeature/index.shtml |title=HBO: Sopranos: Behind the Scenes: Director of Photography Feature |publisher=HBO |accessdate=14. studenog 2007}}</ref> Fotografija i režija poznati su po kvaliteti jednakoj onoj dugometražnih filmova.<ref name="popmatters"/><ref name="badabye">{{cite web |url=http://entertainment.uk.msn.com/tv/features/article.aspx?cp-documentid=6495000 |title=Bada Bye To The Sopranos |last=Cooper |first=Lorna |publisher=MSN |year=2007. |accessdate=14. studenog 2007 |archivedate=2009-08-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090811153125/http://entertainment.uk.msn.com/tv/features/article.aspx?cp-documentid=6495000 |deadurl=yes }}</ref> Ovaj je izgled postignut Chaseovom suradnjom sa Sakharovim: "David je htio izgled koji ima glavu i rep. [...] Od pilota smo sjeli sa scenarijem i dijelili scene u kadrove. To se radi sa dugometražnim filmovima."<ref name="dop"/> === Muzika === {{Glavni|Glazba u Obitelji Soprano}} ''Obitelj Soprano'' poznata je po eklektičnom izboru glazbe te je zaradila mnoge kritičke pohvale za efektno korištenje prethodno snimljenih pjesama.<ref name="thehits">{{cite web | last =Sepinwall | first =Alan | authorlink = | coauthors = | title =The hits keep on coming | work = | publisher =The Star-Ledger | date =8. ožujka 2006. | url =http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/hits_seasonsix.html | format = | doi = | accessdate =11. studenog 2007 | archive-date =2011-06-05 | archive-url =https://web.archive.org/web/20110605075658/http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/hits_seasonsix.html | dead-url =yes }}</ref><ref name="sharps">{{cite web | last =Gross | first =Joe | authorlink = | coauthors = | title =Sharps & Flats | work = | publisher =Salon.com | date =4. siječnja 2000. | url =http://archive.salon.com/ent/music/review/2000/01/04/sopranos/index.html | format = | doi = | accessdate =11. studenog 2007 | archive-date =2007-10-16 | archive-url =https://web.archive.org/web/20071016151124/http://archive.salon.com/ent/music/review/2000/01/04/sopranos/index.html | dead-url =yes }}</ref><ref name="musicanother">{{cite web | last =Ventre | first =Michael | authorlink = | coauthors = | title =Music another member of the Sopranos’ crew | work = | publisher =MSNBC | date =2. travnja 2006. | url =http://www.msnbc.msn.com/id/11994702/ | format = | doi = | accessdate =11. studenog 2007 | archivedate =2009-06-20 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20090620085651/http://www.msnbc.msn.com/id/11994702 | deadurl =yes }}</ref><ref name="peppersandeggs">{{cite web | last =Browne | first =David | authorlink = | coauthors = | title =The Sopranos; Peppers & Eggs | work = | publisher =Entertainment Weekly | date =18. svibnja 2001. | url =http://www.ew.com/ew/article/0,,281317,00.html | format = | doi = | accessdate =11. studenog 2007 | archivedate =2007-12-21 | archiveurl =https://web.archive.org/web/20071221031941/http://www.ew.com/ew/article/0,,281317,00.html | deadurl =yes }}</ref> Chase je osobno birao glazbu za seriju zajedno s producentom [[Martin Bruestle|Martinom Bruestleom]] i glazbenom urednicom Kathryn Dayak, ponekad se konzultirajući sa [[Steven Van Zandt|Stevenom Van Zandtom]].<ref name="thehits"/> Glazba je obično birana po završetku produkcije i montaže epizode, ali su ponekad sekvence snimane kako bi odgovarale prethodno odabranoj glazbi.<ref name="vanityfamily">{{cite web | last=Biskind | first=Peter | coauthors= | title=The Family that Preys Together | work= | publisher=Vanity Fair | date=13. ožujka 2007. | url=http://www.vanityfair.com/culture/features/2007/03/chase200703 | format = | doi = | accessdate=11. studenog 2007}}</ref> Uvodna tema serije je "Woke Up This Morning (Chosen One Mix)" britanskog sastava [[Alabama 3]].<ref>{{cite web |url=http://www.jsonline.com/story/index.aspx?id=768462 |title=Alabama 3 tastes some success, especially with ‘Sopranos’ theme |accessdate=3. rujna 2008 |author=Gilbertson, Jon M. |date=2. srpnja 2008. |work=Milwaukee Journal Sentinel }}</ref> [[Glazba u Obitelji Soprano#Odjavna špica|Drugačija pjesma]] svira preko odjavne špice svake epizode, uz nekoliko iznimki.<ref name="musicanother"/> Mnoge pjesme se ponavljaju tijekom epizode, kao što je "Living on a Thin Line" [[The Kinks]]a u epizodi treće sezone "[[University (Obitelj Soprano)|University]]" i "Glad Tidings" [[Van Morrison]]a u završnici pete sezone "[[All Due Respect]]".<ref name="musicanother"/> Ostale pjesme čuju se nekoliko puta tijekom serije. Poznati primjer je "[[Con te partirò]]" koju izvodi talijanski pjevač [[Andrea Bocelli]],<ref name="carmelasong">{{cite web |url=http://www.abmusica.com/ctp.htm |title=Con Te Partiro - abmusica.com |publisher=[http://www.abmusica.com/ Arhiv stihova Andree Bocellija] |accessdate=14. studenog 2007 |archive-date=2007-11-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071114131403/http://www.abmusica.com/ctp.htm |dead-url=yes }}</ref> koja služi kao vrst tematske pjesme za lik [[Carmela Soprano|Carmele Soprano]].<ref name="carmelasongb"> {{cite web |url=http://www.the-sopranos.com/faq.htm |title=The Sopranos - Family Values - FAQ |publisher=[http://www.the-sopranos.com/ www.the-sopranos.com] |accessdate=14. studenog 2007}}</ref> Iako serija koristi mnogo prethodno snimljene glazbe, u usporedbi s drugim televizijskim serijama, poznata je i po nedostatku originalno skladane glazbe.<ref name="articlebase">{{cite web |url =http://findinarticles.com/asVSVjS/261452/Sopranos_-One-of-the-Most-Popular-TV-Dramas-of-All-Time_.html |title =Sopranos: One of the Most Popular TV Dramas of All Time! |last =McDonald |first =Jim |publisher =[http://findinarticles.com/ findinarticles.com] |date =10. lipnja 2007. |accessdate =14. studenog 2007 |archive-date =2009-01-08 |archive-url =https://web.archive.org/web/20090108124026/http://findinarticles.com/asVSVjS/261452/Sopranos_-One-of-the-Most-Popular-TV-Dramas-of-All-Time_.html |url-status =dead }}</ref> Objavljena su dva soundtrack albuma s glazbom iz serije. Prvi, nazvan ''[[Glazba u Obitelji Soprano#Soundtrack kompilacije|The Sopranos: Music from the HBO Original Series]]'', objavljen je 1999. Sastoji se od selekcija iz prve dvije sezone serije te je zauzeo 54. mjesto na američkoj ljestvici [[Billboard 200]].<ref name="albuma"/><ref name="amazonalbuma"> {{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title =Amazon.com: The Sopranos: Music From The HBO Original Series | work = | publisher =Amazon.com | date = | url =http://www.amazon.com/dp/B00003A9MG/ | format = | doi = | accessdate =14. studenog 2007}}</ref> Druga soundtrack kompilacija, nazvana ''[[Glazba u Obitelji Soprano#The Sopranos: Peppers & Eggs: Music from the HBO Original Series|The Sopranos: Peppers & Eggs: Music from the HBO Original Series]]'', objavljena je 2001. Ovaj dvostruki album sadrži pjesme i izabrane dijaloge iz prve tri sezone serije.<ref name="amazonalbumb"> {{cite web | last = | first = | authorlink = | coauthors = | title =Amazon.com: The Sopranos - Peppers and Eggs: Music From The HBO Series | work = | publisher =Amazon.com | date = | url =http://www.amazon.com/dp/B00005AR37/ | doi = | accessdate =14. studenog 2007}}</ref> Zauzela je 38. mjesto na Billboard 200.<ref name="albumb"/> === Setovi i lokacije === Većina vanjskih kadrova serije snimljeno je na lokaciji u [[New Jersey]]ju, dok je većina unutarnjih kadrova - uključujući najčešće setove kao što su unutrašnjost rezidencije Sopranovih, stražnja soba striptiz kluba [[Bada Bing!]] te psihijatrijski ured dr. Melfi — snimljena u [[Silvercup Studios]] u [[Long Island City, Queens|Long Island Cityju]] u [[Queens, New York|Queensu]], [[New York|New York City]].<ref name="bury"/> Trgovina svinjetinom, često okupljalište mafijaša u seriji, u pilotu je bila poznata kao Centanni's Meat Market, stvarna mesnica u [[Elizabeth, New Jersey|Elizabethu]] u državi New Jersey.<ref name="locations">{{cite web |url=http://www.nj.com/sopranos/stories/030401locations.html |title=The Locations |last=Parrillo |first=Rosemary |date=4. ožujka 2001. |accessdate=14. studenog 2007 |publisher=The Star-Ledger |archive-date=2010-05-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100515001511/http://www.nj.com/sopranos/stories/030401locations.html |dead-url=yes }}</ref> Nakon što je seriju preuzeo HBO, producenti su iznajmili zgradu s trgovinom u prednjem dijelu u [[Kearny, New Jersey|Kearnyju]].<ref name="locations"/> Ova je zgrada ostatak vremena služila za snimanje scena ispred i unutar mesnice, sada preimenovana u [[Satriale's Pork Store|Satriale's]].<ref name="locations"/> Nakon što je serija završila, zgrada je srušena.<ref name="porkstoredemolished"> {{cite web |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,310659,00.html |title='Sopranos' Pork Store Demolished |publisher=FOX News |date=12. studenog 2007. |accessdate=14. studenog 2007}}</ref> Bada Bing!, u seriji striptiz klub vlasnika i voditelja [[Silvio Dante|Silvija Dantea]], stvarni je go go bar na Cesti 17 u [[Lodi, New Jersey|Lodiju]] u New Jerseyju.<ref name="locations"/> Vanjske i unutarnje scene (uz iznimku stražnje sobe) snimljene su na lokaciji.<ref name="locations"/> Klub se zove Satin Dolls, a prije početka serije bio je u funkciji.<ref name="locations2">{{cite web |url=http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/location.html |title=Location, location, location |last=Zoller Seitz |first=Matt |publisher=The Star-Ledger |date=16. siječnja 2000. |accessdate=14. studenog 2007 |archive-date=2009-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090206175551/http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/location.html |dead-url=yes }}</ref> Klub je nastavio raditi tijekom osam godina snimanja serije, ali i kasnije. Takva organizacija dogovorena je s vlasnikom kluba.<ref name="locations2"/> Lokacijski menadžer Mark Kamine prisjetio se kako je vlasnik bio "vrlo susretljiv" sve dok se snimanje ne "poklapa s njegovim radnim vremenom."<ref name="locations2"/> Sve vanjske i unutarnje scene rezidencije Sopranovih snimljene su na lokaciji u privatnoj rezidenciji u [[North Caldwell, New Jersey|North Caldwellu]] u New Jerseyju.<ref name="locations"/> === Uvodna sekvenca === Prepoznatljivi dio ''Obitelji Soprano'' uvodna je sekvenca. U njoj [[Tony Soprano]] izlazi iz Lincoln Tunnela i ulazi na New Jersey Turnpike. U međuvremenu se vide mnoge lokacije u i oko [[Newark (New Jersey)|Newarka]] i [[Elizabeth, New Jersey|Elizabetha]].<ref name="openingcredits"> {{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/credits/index.shtml |title=HBO: The Sopranos: Behind the Scenes: Inside the Opening Credits |publisher=HBO |accessdate=14. studenog 2007}}</ref> Sekvenca završava s Tonyjem koji ulazi na prilaz svojeg predgradskog doma. Chase je rekao kako je cilj uvodne sekvence pokazati da ova mafijaška serija govori o [[New Jersey]]ju, a ne [[New York]]u, gdje je većina takvih drama bilo smješteno.<ref name="pilotcommentary"> {{cite video |people=David Chase |year=1999. |title="The Sopranos" commentary track |medium=DVD |publisher=HBO }}</ref> U prve tri sezone, između dijelova u kojima Tony napušta tunel i ulazi na Turnpike, u njegovu se retrovizoru mogla vidjeti slika tornjeva [[Svjetski trgovački centar|Svjetskog trgovačkog centra]]. Nakon [[napadi 11. septembra 2001.|napada 11. rujna]], ovaj je kadar uklonjen, počevši s četvrtom sezonom serije.<ref name="jewish">Parodija uvodne sekvence korištena je u epizodi [[The Simpsons|Simpsona]]. U njoj Fat Tony umjesto Tonyja napušta springfieldski tunel. Fat Tony zatim nastavlja voziti kroz Springfield dok se u pozadini čuje ista glazba. {{cite web |url=http://www.jewishjournal.com/home/preview.php?id=7574 |title=The Left ‘Wing’ |last=Pfefferman |first=Naomi |publisher=The Jewish Journal of Greater Los Angeles |date=12. listopada 2001. |accessdate=14. studenog 2007 |archive-date=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206021631/http://www.jewishjournal.com/home/preview.php?id=7574 |dead-url=yes }}</ref> == Glumci == ''Obitelj Soprano'' u svojih šest sezona emitiranja uključuje veliki broj likova. Neki se pojavljuju samo u određenim sezonama, dok se drugi pojavljuju tijekom cijele serije. [[Tony Soprano]] je protagonist serije. Tony je na početku serije kapetan [[Zločinačka obitelj DiMeo|zločinačke obitelji DiMeo]], a od druge sezone izvršni šef. Uz to je i glava obitelji Soprano. Sklon je [[depresija|depresiji]], a u prvoj epizodi počinje viđati psihijatra. Tijekom serije Tony pokušava balansirati između života svoje obitelji i karijere u mafiji.<ref name = "Character Profile Tony Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Tony Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/tony_soprano.shtml | archive-date = 2009-02-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20090215003443/http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/tony_soprano.shtml | dead-url = yes }}</ref> Tony počinje patiti od depresije te ima brojne napade panike što je rezultat godina stresa zbog svog "posla", potisnutih emocija i teškog djetinjstva. Počinje tražiti pomoć kod dr. [[Jennifer Melfi]] ([[Lorraine Bracco]]).<ref name = "Character Profile Jennifer Melfi">{{cite web | author = | title = Character profile - Dr. Jennifer Melfi | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/dr_melfi.shtml }}</ref> Dodatni teret Tonyjevu složenom životu zategnuti je odnos s njegovom suprugom [[Carmela Soprano|Carmelom Soprano]] ([[Edie Falco]])<ref name = "Character Profile Carmela Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Carmela Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/carmela_soprano.shtml }}</ref> i njihovo dvoje djece, [[Meadow Soprano|Meadow]] ([[Jamie-Lynn Sigler]])<ref name = "Character Profile Meadow Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Meado (Meadow) Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/meadow_soprano.shtml }}</ref> i [[A.J. Soprano|Anthonyjem Juniorom]] ([[Robert Iler]]).<ref name = "Character Profile AJ Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - AJ Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/anthony_soprano.shtml }}</ref> Udarnu glumačku postavu čine Tonyjeva šira obitelj: njegova majka [[Livia Soprano|Livia]] ([[Nancy Marchand]]),<ref name = "Character Profile Livia Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Livia Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/livia_soprano.shtml }}</ref> sestra [[Janice Soprano|Janice]] ([[Aida Turturro]]),<ref name = "Character Profile Janice Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Janice Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/janice_soprano.shtml }}</ref> stric [[Junior Soprano|Corrado "Junior" Soprano]] ([[Dominic Chianese]]), koji prvotno postaje tehnički šef obitelji nakon smrti [[Jackie Aprile, Sr.|Jackieja Aprilea, Sr.]] (iako s vremenom odlazi u polu-mirovinu, a na kraju potpuno gubi konce zbog zdravstvenih problema),<ref name = "Character Profile Junior Soprano">{{cite web | author = | title = Character profile - Corrado "Junior" Soprano | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/janice_soprano.shtml }}</ref> rođak [[Tony Blundetto]] ([[Steve Buscemi]])<ref name = "Character Profile Tony Blundetto">{{cite web | author = | title = Character profile - Tony Blundetto | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/tony_blundetto.shtml }}</ref> i nećak (zapravo ženin rođak) [[Christopher Moltisanti]] ([[Michael Imperioli]]).<ref name = "Character Profile Christopher Moltisanti">{{cite web | author = | title = Character profile - Christopher Moltisanti | publisher = HBO | accessdate = 28. rujna 2007 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/christopher_moltisanti.shtml }}</ref> I Livia i Janice su lukave manipulatorice vlastitim emocionalnim problemima. Tonyjev Stric Junior uključen je u njegovu zločinačku organizaciju, a njihova obiteljska veza povezana je sa zločinačkim ambicijama. I njegovi rođak Tony i nećak Christopher također su vezani za njegovu "drugu" obitelj, a njihovi potezi postaju daljnji izvor sukoba. Christopher se muči s narkomanijom i alkoholizmom te željom da stekne poštovanje, dok se Tony Blundetto nada kako će krenuti poštenim putem, no događaju mu se nasilni ispadi. Tonyjev bliski krug unutar obitelji DiMeo čine [[Silvio Dante]] ([[Steven Van Zandt]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Silvio Dante | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/silvio_dante.shtml }}</ref> [[Paulie Walnuts|Paul "Paulie Walnuts" Gualtieri]] ([[Tony Sirico]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Paulie Walnuts | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/paulie_walnuts.shtml }}</ref> i [[Big Pussy Bonpensiero|Salvatore "Big Pussy" Bonpensiero]] ([[Vincent Pastore]]).<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Big Pussy | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/big_pussy.shtml }}</ref> Silvio je Tonyjev [[consigliere]] i najbolji prijatelj. Paulie i Big Pussy su dugogodišnji vojnici i bliski saveznici koji su radili s Tonyjem i njegovim ocem; Paulie uskoro postaje [[caporegime|capo]], a s vremenom i zamjenik šefa. U Tonyjevoj zločinačkoj organizaciji su i [[Patsy Parisi]] ([[Dan Grimaldi]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Patsy Parisi | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/patsy_parisi.shtml }}</ref> i [[Furio Giunta]] ([[Federico Castelluccio]]).<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Furio Giunta | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/furio_giunta.shtml }}</ref> Patsy je tihi vojnik koji poštuje snažnije figure. Furio je doveden iz Italije kako bi djelovao kao Tonyjev utjerivač dugova. Ostali značajni likovi u obitelji DiMeo su [[Bobby Baccalieri|Bobby "Bacala" Baccalieri]] ([[Steven R. Schirripa]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Bobby Baccala | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/bobby_baccala.shtml }}</ref> [[Richie Aprile]] ([[David Proval]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Richie Aprile | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/richie_aprile.shtml }}</ref> [[Ralph Cifaretto]] ([[Joe Pantoliano]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Ralph Cifaretto | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/ralph_cifaretto.shtml }}</ref> [[Eugene Pontecorvo]] ([[Robert Funaro]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Eugene Pontecorvo | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/eugene_pentacorvo.shtml }}</ref> i [[Vito Spatafore]] ([[Joseph R. Gannascoli]]).<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Vito Spatafore | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/vito_spadafore.shtml }}</ref> Bobby je Juniorov podređeni kojeg Tony isprva tiranizira, ali kasnije prima u svoj uži krug. Cifaretto inteligentan i najviše zarađuje, ali je arogantan, omražen te ne poštuje autoritete. Richie Aprile je pušten iz zatvora u drugoj sezoni i ubrzo unosi nemir u organizaciju. Pontecorvo je mladi vojnik koji zajedno s Christopherom postaje član mafije. Spatafore se polako uspinje u hijerarhiji i donosi najviše zarade u Aprileovoj ekipi, ali vodi dvostruki privatni život. Prijatelji obitelji Soprano su [[Hesh Rabkin]] ([[Jerry Adler]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Hesh Rabkin | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/hesh_rabkin.shtml }}</ref> [[Adriana La Cerva]] ([[Drea de Matteo]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Adriana La Cerva | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/adriana_lacerva.shtml }}</ref> [[Rosalie Aprile]] ([[Sharon Angela]])<ref>,{{cite web | author = | title = Character profile - Rosalie Aprile | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/rosalie_aprile.shtml }}</ref> Angie Bonpensiero ([[Toni Kalem]]), zajedno s [[Artie Bucco|Artiejem]] ([[John Ventimiglia]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Artie Bucco | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/artie_bucco.shtml }}</ref> i [[Charmaine Bucco]] ([[Kathrine Narducci]]).<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Charmaine Bucco | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/charmaine_bucco.shtml }}</ref> Hesh je Tonyjev savjetnik i prijatelj, a u toj je ulozi bio i pod Tonyjevim ocem. Adriana je Christopherova dugogodišnja djevojka; par ima buran odnos. Rosalie je udovica prethodnog šefa obitelji DiMeo i Carmelina bliska prijateljica. Angie je supruga Salvatorea Bonpensiera koja kasnije pokreće vlastiti posao. Artie i Charmaine su školski prijatelji Sopranovih te vlasnici popularnog restorana Vesuvio. Charmaine ne želi imati veze s Tonyjem i njegovom ekipom zbog njegovih kriminalnih aktivnosti, a često na tome mora i inzistirati jer Artieja - pokornog i marljivog - privlači Tonyjev životni stil. [[John Sacramoni|John "Johnny Sack" Sacramoni]] ([[Vince Curatola]]),<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Johnny Sack | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/johnny_sack.shtml }}</ref> [[Phil Leotardo]] ([[Frank Vincent]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Phil Leotardo | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/phil_leotardo.shtml }}</ref> i [[Little Carmine|"Little" Carmine Lupertazzi, Jr.]] ([[Ray Abruzzo]])<ref>{{cite web | author = | title = Character profile - Little Carmine | publisher = HBO | accessdate = 29. srpnja 2008 | url = http://www.hbo.com/sopranos/cast/character/little_carmine.shtml }}</ref> značajni su likovi iz njujorške zločinačke obitelji Lupertazzi, koja veliki dio posla dijeli sa Sopranovom organizacijom. Iako su često u pitanju interesi Lupertazzijevih i DiMeoa, Tony s Johnnyjem Sackom uspijeva održavati prijateljski, ali opet poslovni odnos, dogovarajući poslove koji će koristiti objema obiteljima. Njegov zamjenik i kasniji nasljednik, Phil Leotardo, manje je susretljiv i teži poslovni partner za Tonyja. Little Carmine je sin prvog šefa, a s ostalima se natjeće za utjecaj. == Sinopsis i popis epizoda == {{Glavni|Popis epizoda Obitelji Soprano}} === Sezona 1 === Serija počinje kad se [[Tony Soprano]] sruši nakon pretrpljenog napada panike. Zbog toga potraži pomoć na [[psihoterapija|terapiji]] s [[Jennifer Melfi|dr. Jennifer Melfi]]. Priča se postupno otkriva: detalji o Tonyjevu odgoju, kako je očev utjecaj najviše pomogao njegovu gangsterskom razvoju, ali i kako je Tonyjeva majka, [[Livia Soprano|Livia]], bila osvetoljubiva i možda patila od poremećaja ličnosti; njegov komplicirani odnos sa svojom ženom [[Carmela Soprano|Carmelom]], kao i njezini osjećaji u pogledu muževih veza s mafijom; životi njihove djece, [[Meadow Soprano|Meadow]] i [[Anthony Soprano, Jr.|Anthonyja Jr.]], koji sve više saznaju za položaj svoga oca u mafijaškoj organizaciji; federalne optužbe koje slijede kao posljedica suradnje nekog člana njegove organizacije s [[FBI]]-em; i urota njegova strica kojoj je cilj njegova smrt. Nakon naredbe likvidacije [[Brendan Filone|Brendana Filonea]] i lažne egzekucije [[Christopher Moltisanti|Christophera Moltisantija]], Tonyjev [[Stric Junior]] postavljen je za šefa obitelji (nakon smrti prethodnog šefa [[Jackie Aprile, Sr.|Jackieja Aprilea Sr.]] od raka), iako zapravo Tony iza kulisa kontrolira većinu stvari. Bijesan zbog Juniorova plana da ga ubije, Tony na pokušaj oduzimanja vlastitog života reagira nasilnim ispadom i posvađa se s majkom zbog njene uloge u uroti kojoj je cilj njegov pad. Ona doživljava psihološki uzrokovani lažni moždani udar. Juniora uhićuje FBI. === Sezona 2 === Na početku [[Popis epizoda Obitelji Soprano#Sezona 2: 2000.|druge sezone]], Jackiejev brat [[Richie Aprile]] biva pušten iz zatvora te se pokazuje kao usijana glava kad se radi o poslu; počinje i vezu s Tonyjevom sestrom [[Janice Soprano|Janice]], koja je stigla iz Seattlea. Tonyjev prijatelj [[Big Pussy Bonpensiero|"Big Pussy"]] vraća se u New Jersey nakon upadljivog izostanka, a Tony shvaća kako je postao doušnik FBI-a. Tony, [[Silvio Dante]] i [[Paulie Walnuts]] ubijaju Big Pussyja na brodu, zamotaju ga u lance i izbacuju u more. [[Christopher Moltisanti]] se zaruči sa svojom dugogodišnjom djevojkom [[Adriana La Cerva|Adrianom La Cervom]]. Matthew Bevilaqua i Sean Gismonte, dvojica nižerangiranih suradnika nezadovoljnih neuspjehom u Sopranovoj ekipi, pokušaju steći ime time što će ubiti Christophera. Plan im se izjalovi; Christopher preživljava napad (iako kritično ranjen), ubija Seana u samoobrani, dok Tony i Big Pussy ubrzo ubijaju Matthewa. Junior je smješten u kućni pritvor dok čeka suđenje. Richie, frustriran autoritetom koji Tony ima nad njim, zamoli Juniora da dâ ubiti Tonyja. Junior odglumi zanimanje, a zatim obavještava Tonyja o Richiejevim namjerama, ostavivši Tonyja s još jednim neriješenim problemom. Međutim, situacija se neočekivano okrene nakon što Janice u izljevu bijesa ubije Richieja; Tony i njegovi ljudi sakriju sve dokaze ubojstva, a Janice se vraća u Seattle. === Sezona 3 === U [[Popis epizoda Obitelji Soprano#Sezona 3: 2001.|trećoj se sezoni]] nakon dugog izbivanja na Floridi vraća ambiciozni [[Ralph Cifaretto]]. Započinje vezu s [[Rosalie Aprile]], udovicom bivšeg šefa, Jackieja Aprilea, Sr. Unatoč osobnom animozitetu i oprezu zbog njegova destruktivnog ponašanja (Ralph je ubio striptizetu u [[Bada Bing]]u, nakon što ga je Tony napao, prekršivši mafijaški kod da se ne napada drugi član mafije), Tony ga promovira u kapetana zbog njegova profesionalnog uspjeha. Meadow, sada brucošica na [[Sveučilište Columbia|Sveučilištu Columbia]], počinje hodati s Noahom Tannenbaumom, tamnoputim židovom; on postaje meta Tonyjeva rasističkog gnjeva, a Noah na kraju okončava njihovu vezu. [[Jackie Aprile, Jr.]] počinje se viđati s Meadow, a zatim potone u život droge i kriminala. Tony isprva na Jackieja pokuša djelovati kao mentor, ali postaje sve više nestrpljiv zbog Jackiejeve sve veće bezobraštine, pogotovo kad Jackiejeva veza s Meadow postaje ozbiljnija. Usprkos Tonyjevim savjetima i upozorenjima, Jackie prelazi liniju nakon što pokuša organizirati prepad na Ralphovu kartašku igru. Tony odlučuje prepustiti Ralphu odluku o kazni za Jackieja Jr. Unatoč svojoj ulozi zamjenskog oca, Ralph na kraju odlučuje dati ubiti Jackieja. Livia umire od moždanog udara. Tony započinje aferu s Gloriom Trillo, koja je također pacijent dr. Melfi. Njihova veza je kratka i turbulentna. U međuvremenu dr. Melfi biva silovana. Junioru je dijagnosticiran rak želuca; nakon kemoterapije nestaje. Unatoč uspjehu u školskoj momčadi američkog nogometa, A.J. nastavlja upadati u nevolje; sve kulminira izbacivanjem iz škole. === Sezona 4 === U [[Popis epizoda Obitelji Soprano#Sezona 4: 2002.|četvrtoj sezoni]], njujorški se podšef [[Johnny Sack]] razbjesni nakon što čuje za Ralphovu neumjesnu šalu o njegovoj ženi. Potraži dozvolu za njegovo ubojstvo, ali biva odbijen; tenzija između dvojice s vremenom se smanjuje. Tony kasnije ubije Ralpha u izljevu bijesa jer vjeruje kako je Ralph u staji ubio njihova trkaćeg konja Pie-O-My. Nakon smrti žene [[Bobby Baccalieri|Bobbyja Baccalierija]], Janice se upušta u romantičnu vezu s njim. Christopherova ovisnost o heroinu se produbljuje, što natjera njegove suradnike i obitelj da organiziraju intervenciju, nakon čega on odlazi u kliniku za odvikavanje. Adriana se sprijatelji sa ženom koja je zapravo agentica FBI-a na tajnom zadatku; nakon što Adriana iznenada prekine njihovo prijateljstvo, privode je i prisile da bude FBI-ev doušnik. Junior se suočava s RICO suđenjem; na kraju se ono poništava. Carmela, čija je veza s Tonyjem napeta zbog financijskih briga i Tonyjeve nevjere, razvija obostranu zaljubljenost s [[Furio Giunta|Furiom Guintom]]. Bojeći se posljedica upuštanja u vezu sa šefovom ženom, Furio se iznenada vraća kući u Italiju, ostavivši Carmelu očajnu. Nakon što Tonyjeva bivša ljubavnica nazove u njihov dom i pripita počne pričati detalje o njihovoj vezi, Carmela izbaci Tonyja iz kuće. Tonyju prilazi Johnny Sack s ponudom ubojstva [[Carmine Lupertazzi|Carminea Lupertazzija]], koju on kasnije odbija. === Sezona 5 === U [[Popis epizoda Obitelji Soprano#Sezona 5: 2004.|petoj sezoni]], Tonyjev rođak [[Tony Blundetto]] pušten je iz zatvora zajedno s drugim mafijaškim figurama. Carmine neočekivano umire, a kako nije imenovao nasljednika, u New Yorku dolazi do borbe za premoć između Carminea Jr. i Johnnyja Sacka. Iako se trudi izbjeći povratak u organizirani kriminal, Blundetto se nađe umiješan u sukob protivno Tonyjevim naredbama. Nakon što Blundetto ubije brata [[Phil Leotardo|Phila Leotarda]], Johnny Sack zahtijeva da ga Tony preda. Odbijanje tog prijedloga isprovocira reakciju njujorške frakcije, a Tony na kraju odlučuje sam ubiti Blundetta umjesto da ga preda na mučenje. Tony i Carmela ostaju rastavljeni, a Tony živi u bivšoj kući svojih roditelja s prijateljem iz djetinjstva [[Artie Bucco|Artiejem Buccom]], kojeg je također ostavila žena. Carmela, sada jedini autoritet u odnosu na A.J.-a u kući Sopranovih, postane frustrirana jer njezina pravila samo dovode to toga da je sin prezire; kasnije dopušta A.J.-u da živi s ocem. Ona sama se upušta u kratku vezu s Robertom Weglerom, A.J.-evim školskim savjetnikom; on iznenada prekine vezu posumnjavši kako ga ona iskorištava da bi popravila A.J.-eve ocjene. Tony i Carmela kasnije ipak pokušavaju oživjeti svoj brak; Tony obećava da će biti diskretniji i pristane kupiti zemljište koje Carmela želi razviti. Adriana nastavlja raditi kao doušnik FBI-a. Nakon što postane umiješana u ubojstvo u njenom noćnom klubu, federalni joj agenti postavljaju ultimatum: da pridobije Christophera na suradnju ili će u zatvor. Ona sve prizna Christopheru; isprva bijesan, on postaje sve zainteresiraniji za program zaštite svjedoka. Međutim, opet se predomisli i kaže Tonyju za Adrianu. Tony, uz Christopherovo odobrenje, naređuje Silviu da je ubije. Nakon što je ubio svog rođaka Tonyja Blundetta, Tony pristupa Johnnyju Sacku kako bi okončao krvoproliće između dviju obitelji i nastavio s poslom. Na sastanku Johnnyja Sacka uhiti FBI, a Tony pobjegne. === Sezona 6 === Na početku [[Popis epizoda Obitelji Soprano#2006.-2007.|šeste sezone]], Tonyja ustrijeli sada senilni i zbunjeni Stric Junior. Tony u komi sanja kako je prodavač na poslovnom putu, gdje igrom slučaja zamijeni aktovku i lisnicu s čovjekom po imenu Kevin Finnerty. Tonyjev oporavak od ranjavanja mijenja njegove poglede i on pokušava poboljšati svoje odnose. Međutim, suočen je s nizom problema u svojem poslovnom životu. [[Vito Spatafore]] je prokazan kao homoseksualac, a Tonyja na rješenje problema pritišće Phil Leotardo, sada izvršni šef New Yorka kako je Johnny Sack u zatvoru. Nakon što Tony ne učini ništa, Phil intervenira i ubija Spataforea. Tonyjeva zločinačka obitelj obavi osvetničko ubojstvo i opet se čini kako su obitelji na rubu sveopćeg rata. Tony razmatra ubojstvo nekoliko svojih suradnika za relativno male prekršaje. Christopher ne uspijeva napustiti mafiju, udaljava se od svojih problema ponovno se prihvativši droge te ubija prijatelja iz Anonimnih narkomana. Zatim biva teško ranjen u prometnoj nesreći pod utjecajem narkotika. Tony, jedini suputnik, nije ozbiljnije ozlijeđen te uguši Christophera. A.J.-a ostavlja zaručnica, a on pada u depresiju, što kulminira njegovim pokušajem samoubojstva u dvorišnom bazenu. Doktoricu Melfi prijatelji uvjeravaju da Tony ne napreduje te da čak koristi terapiju za svoje sociopatske potrebe. Ona mu otkazuje terapiju. Johnny Sack umire u zatvoru od raka pluća, a Leotardo konsolidira svoju poziciju u obitelji Lupertazzi. Daje ubiti svoje protivnike za čelnu poziciju i zatim službeno preuzima titulu šefa. Nastavivši njihovu svađu iz prošlosti, Phil se odbije dogovoriti s Tonyjem oko posla s otpadom. Nakon što Tony napadne vojnika Lupertazzijevih zbog uznemiravanja Meadow na izlasku, Phil uhvati priliku za osvetu. Phil naređuje ubojstvo Bobbyja Baccalierija, koji je ustrijeljen nasmrt, Silvia, koji završava u komi te Tonyja, koji se počne skrivati. Dogovor se izjalovi nakon što se ostatak obitelji Lupertazzi složi da ignorira naredbu za Tonyjevo ubojstvo te puštaju Tonyja da krene na Phila. Agent FBI-a informira Tonyja gdje se skriva Phil, a Tony ga daje ubiti. Philov podšef postaje doušnik, a ekipe iz Jerseyja i New Yorka dobivaju sudski poziv. Neko vrijeme nakon Philove smrti i sastanka sa svima, Tony, Carmela, A.J., i konačno Meadow sastaju se na ležernoj večeri. Scena se iznenada zacrni, a odjavna špica kreće u tišini. == Teme i karakteristike == ''Obitelj Soprano'' poznata je po višeznačnim scenarijima Davida Chasea koji se uvelike oslanjaju na simbolizam, a serija je konstantno bila predmet analiza.<ref name="nytimes">{{cite web |url=http://www.crankyeditor.com/Portfolio/Awards%20&%20Press/Deconstructing%20'The%20Sopranos'.htm |title=Deconstructing ''The Sopranos'' |last=Kelly |first=David |publisher=The New York Times |date=15. rujna 2002. |accessdate=14. studenog 2007 |archivedate=2009-07-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090712142750/http://www.crankyeditor.com/Portfolio/Awards%20%26%20Press/Deconstructing%20%27The%20Sopranos%27.htm |deadurl=yes }}</ref> Chase i ostali scenaristi tijekom serije obradili veliki broj psiholoških, filozoskih, društvenih i političkih tema. === Snovi === Jedinstven aspekt serije su sekvence snova. Chase, koji je napisao većinu sekvenci snova,<ref name="Alan">Sepinwall, Alan. [http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/tonydreams_six.html The stuff that Tony's dreams are made of] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081229080806/http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/tonydreams_six.html |date=2008-12-29 }}, nj.com, 6. ožujka 2006., preuzeto 19. ožujka 2007.</ref> o njima je rekao, "Te snove smo koristili kako bi unaprijedili pripovjedačku strukturu. Na primjer, "[[Funhouse (Obitelj Soprano)|Funhouse]]" je mogla biti priča u kojoj Tony dobiva informacije da je Pussy doušnik i istražuje taj trag, a mi napravimo neki smiješni postupak sve dok u rukama ne nađemo dokaz. A ja jednostavno nisam mogao proći kroz to. Ne mogu to raditi. Zato smo odlučili kako bi bilo jednostavnije da na nekoj razini Tony to zna, da ga prijatelj izdaje i od toga mu je muka u kombinaciji s pokvarenom piletinom, a podsvijest mu eruptira na isti način te mu daje informaciju."<ref name="Alan"/> Sekvenca snova uključuje Tonyjev razgovor s Big Pussyjem u obliku ribe kad on shvaća da mu je prijatelj doušnik FBI-a. Druga slavna sekvenca snova je u epizodi "[[The Test Dream]]" koja traje više od 20 minuta.<ref name="Alan"/> Šesta sezona sadrži najdužu sekvencu snova s Tonyjem kao običnim čovjekom koji je zamijenio identitet s izvjesnim Kevinom Finnertyjem.<ref name="msnbc.com">Dehnart, Andy. [http://www.msnbc.msn.com/id/11917564 Real, dream families blend for Tony Soprano], msnbc.com, 20. ožujka 2006., preuzeto 19. ožujka 2007.</ref> U snu, Tony se zadržava u [[Costa Mesa|Costa Mesi]] u [[Kalifornija|Kaliforniji]], gradu u koji je otputovao radi posla, a zbog zamjene identiteta ne može otputovati kući. Finnerty je portretiran kao prodavač koji živi konzervativnim, poštenim životom.<ref name="msnbc.com"/> === Prikaz mafijaša === Mafijaši su u seriji prikazani kao čvrsti, snalažljivi i kao poznanici zakona ulice, ali bez formalnog obrazovanja i dubljeg razumijevanja samih sebe i njihova svijeta. Obrazovni i lingvistički nedostaci, posebno Pauliejevi i Christopherovi, često su izvor humora.<ref name="goodman">Goodman, Tim. [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/04/02/DDG9IOUL3Q1.DTL A tidy finish? Fahgeddaboutit.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101121012748/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2007/04/02/DDG9IOUL3Q1.DTL |date=2010-11-21 }}, ''San Francisco Chronicle'', 2. travnja 2007., preuzeto 24. svibnja 2007.</ref> Sami su likovi često zaboravljivi pri izvrtanju i shvaćanju osnovne povijesti i općeg znanja. Nekompetentnost gangstera na neki se način pokazuje u svakoj epizodi. Neki od primjera su sljedeći: * Većina epizode "[[Pine Barrens (Obitelj Soprano)|Pine Barrens]]" posvećena je Pauliejevim i Christopherovim neuspješnim pokušajima da prežive jedan dan i noć u snježnoj divljini nakon neuspješne likvidacije. Christopher u epizodi pokazuje svoju ignoranciju prema povijesti kad kaže kako se [[Kubanska raketna kriza]] zapravo nikad nije dogodila: "To je bilo stvarno? Gledao sam [[Trinaest dana (2000)|taj film]]. Mislio sam da je to sranje." * [[Bobby Baccalieri]] na sebe navuče Tonyjev gnjev tijekom rasprave o svjetskim događajima i biblijskim proročanstvima izjavivši kako je "[[Quasimodo]] sve to predvidio." Tony ga zatim ispravi rekavši kako je mislio na [[Nostradamus]]a i da je Quasimodo bio zvonar (eng. ''hunchback'') crkve Notre-Dame. Baccalieri nakon toga nastavi razgovor spominjući braniča footballske momčadi Notre Dame Fighting Irish, misleći kako je grba (eng. ''hunchback'') isto što i napadač u američkom nogometu (eng. ''halfback''). * Iako mnogo inteligentniji od svojih podređenih, Tony često izvrće i ponavlja stvari koje mu kaže dr. Melfi na drugačiji način, samo kako bi pogrešno izgovorio frazu ili potpuno promašio poantu. * Ne osobito bistar lik [[Little Carmine|"Little Carminea" Lupertazzija]] često je izvor humora.<ref name="goodman"/> Često izvrće metafore pa tako jednom kaže Tonyju, "Ti si sada na litici ogromnog raskrižja." Neki su mafijaši portretirani kao pametni i elokventni, iako se kao takvi čine iznimkama u odnosu na pravilo. Na primjer, [[Johnny Sack]], [[Ralph Cifaretto]] i [[Tony Blundetto]] iznimno su inteligentni (Blundetto navodno ima kvocijent inteligencije 158) i relativno artikulirani, rijetko čineći izvrtanja, iako je Cifaretto socijalno neprilagođen i netaktičan.<ref>Goldberg, Jeffrey and Capeci, Jerry. [http://www.slate.com/id/2100255/entry/2100275/ Mob Experts on The Sopranos, Week 10], slate.com, 10. svibnja 2004., preuzeto 27. ožujka 2007.</ref> === Reference i aluzije === ==== ''Dobri momci'' ==== Chase je izjavio kako je gangsterski film [[Martin Scorsese|Martina Scorsesea]] ''[[Goodfellas|Dobri momci]]'' za njega bio izvor inspiracije, nazvavši ga svojim "[[Kuran]]om".<ref>Stark, Jeff. [http://archive.salon.com/ent/movies/dvd/review/2001/04/04/sopranos/index.html "Jersey Cases Inspire New Season"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114005239/http://archive.salon.com/ent/movies/dvd/review/2001/04/04/sopranos/index.html |date=2007-11-14 }}, ''Newark Star Ledger'', 5. travnja 2001.</ref> ''Obitelj Soprano'' je započela s četiri člana glumačke postave ([[Lorraine Bracco]], [[Michael Imperioli]], [[Tony Sirico]] i [[Vincent Pastore]]) koji su se pojavili u ''Dobrim momcima''. [[Joseph R. Gannascoli]], kojeg se u filmu na kratko može vidjeti kao nepotpisanog statista, pridružio se postavi serije kao [[Vito Spatafore]] u drugoj sezoni, a kasnije se i [[Frank Vincent]], još jedan od glavnih glumaca iz filma, pridružio postavi kao [[Phil Leotardo]]. Mnogi neredoviti i manji likovi u seriji prethodno su se pojavili u filmu. Ukupno se 27 glumaca pojavilo u obje produkcije. [[Ray Liotta]], zvijezda filma, bio je rani kandidat za ulogu Tonyja Soprana. Liotta je kasnije odbio ulogu Ralpha Cifaretta.<ref>{{cite web |url=http://www.lubbockonline.com/stories/031501/ent_031501027.shtml |title=Ray Liotta Turned Down 'Sopranos' |accessdate=30. srpnja 2008 |work=The Lubbock Avalanche-Journal |date=15. ožujka 2001. }}</ref> Serija je radila i reference na film. Primjerice, u ''Dobrim momcima'', lik Michaela Imperiolija "Pauk" pogođen je u stopalo. U epizodi serije "[[The Legend of Tennessee Moltisanti]]", njegov lik [[Christopher Moltisanti]] ustrijeli prodavača u pekarnici u stopalo. Dok prodavač vrišti od boli, vičući "Pogodio si me u stopalo!", Christopher izlazi, rekavši "Događa se."<ref>{{cite web |url=http://www.parade.com/articles/editions/2007/edition_11-25-2007/In_Step_With...Michael_Imperioli |title=In Step With...Michael Imperioli |accessdate=4. kolovoza 2008 |last=Brady |first=James |date=25. studenog 2008. |work=Parade }}</ref> U ''Dobrim momcima'', lik [[Lorraine Bracco]] predmet je zlostavljanja što kaže svojem dečku, Henryju Hillu, koji se obračuna sa zlostavljačem; u ''Obitelji Soprano'', njezin lik, dr. Melfi, biva silovana, ali to odbija reći Tonyju. U drugoj epizodi Christopher ispred noćnog kluba susreće Martina Scorsesea (kojeg glumi pjevač i glumac [[Tony Caso]]) i kaže mu kako mu se svidio ''[[Kundun]]''. ==== ''Kum'' ==== ''Obitelj Soprano'' na brojne je načine povezana s trilogijom ''[[The Godfather (film)|Kum]]'' [[Francis Ford Coppola|Francisa Forda Coppole]]. Serija s tri filma dijeli neke članove glumačke postave; najistaknutiji je [[Dominic Chianese]], koji u seriji portretira [[Junior Soprano|Juniora Soprana]], a u ''[[The Godfather Part II|Kumu II]]'' Johnnyja Olu.<ref>{{cite web |url=http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/dominic_chianese.shtml |title=Dominic Chianese as Corrado "Junior" Soprano |accessdate=27. srpnja 2008 |publisher=HBO |archive-date=2010-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109050832/http://www.hbo.com/sopranos/cast/actor/dominic_chianese.shtml |dead-url=yes }}</ref> Osim toga, jasno se daje do znanja kako su likovi u ''Obitelji Soprano'' upoznati s filmovima i koliko ih vole pa se tako u međusobnim razgovorima često referiraju na pojedini film iz trilogije.<ref>{{cite web |url=http://blog.nj.com/sopranosarchive/2007/06/the_sopranos_and_stereotypes_p.html#more |title='The Sopranos' and stereotypes, perfect together |accessdate=27. srpnja 2007 |author=Di Ionno, Mark |date=10. lipnja 2007. |work=Newark Star-Ledger }}</ref> U početku serije, [[Silvio Dante]] povremeno oponaša [[Al Pacino|Al Pacina]] u ulozi Michaela Corleonea.<ref>{{cite web |url=http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2003/02/13/Arts/Interview.Sopranos.Silvio.Speaks-368766.shtml |title=INTERVIEW: Sopranos' Silvio speaks |accessdate=27. srpnja 2008 |author=Phillips, Andrew |date=13. veljače 2003. |work=GW Hatchet |archivedate=2009-08-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090821110820/http://media.www.gwhatchet.com/media/storage/paper332/news/2003/02/13/Arts/Interview.Sopranos.Silvio.Speaks-368766.shtml |deadurl=yes }}</ref> Izražava se i Tonyjeva ljubav za filmove; dok njegova ekipa prije odlaska u Italiju gleda piratsko DVD izdanje drugog filma, on kaže kako mu je najdraži trenutak u cijeloj trilogiji kad se u drugom nastavku Vito Corleone vraća u Italiju. U 6. sezoni, A.J. pokušava ubiti Strica Juniora, rekavši kasnije kako je jedan od Tonyjevih omiljenih trenutaka u ''Kumu'' kad Michael Corleone osvećuje svog oca.<ref>{{cite book |title=The Sopranos on the Couch: Analyzing Television's Greatest Series |url=https://archive.org/details/sopranosoncoucha0000yaco_b7p8 |last=Yacowar |first=Maurice |year=2003. |publisher=Continuum }}</ref> Osim toga, kritičari su naveli brojne vizualne i simboličke posvete i reference na ''Kuma'' u seriji. Na primjer, u prvoj sezoni, kad dvojica muškaraca pokušaju ubiti Tonyja, on je upravo kupio bocu soka od naranče; to aludira na scenu u prvom ''Kumu'' u kojem Vito kupuje naranče pred pokušaj njegova ubojstva.<ref>{{cite news |first=Stephen |last=Cole |title=How The Sopranos changed television |url=http://www.cbc.ca/arts/tv/sopranos.html |work=CBC.ca |date=6. lipnja 2007 |accessdate=24. 07. 2008. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070609220928/http://www.cbc.ca/arts/tv/sopranos.html |archivedate=2007-06-09 |deadurl=no }}</ref> Nadalje, nakon smrti [[Livia Soprano|Livije Soprano]] u trećoj sezoni, postoji scena s Tonyjem koji se dizalom spušta u pogrebnikov podrum, gdje ga pogrebnik uvjerava kako će "iskoristiti svu svoju moć, i sve svoje umijeće" u korist Livije. Scena je izravna posveta sceni iz ''Kuma'' gdje Vito zatraži uslugu od Bonasere nakon ubojstva njegova sina Santina.<ref name="Bondanella">{{cite book |title=Hollywood Italians: Dagos, Palookas, Romeos, Wise Guys, and Sopranos |url=https://archive.org/details/hollywooditalian00bond |last=Bondanella |first=Peter |year=2004. |publisher=Continuum International Publishing Group |page=[https://archive.org/details/hollywooditalian00bond/page/308 308]}}</ref> Pisac Peter E. Bondanella tvrdi kako reference serije na klasičnu mafijašku dramu predstavljaju nešto više od puke parodije ili posvete. Kaže kako Chase "koristi reference na Coppolina remek-djela na pametan način, i da bi nas oduševio i da bi dodao slojeve vlastitim pričama."<ref name="Bondanella"/> === Prikriveno oglašavanje === ''Obitelj Soprano'' često je u programu prikazivala stvarne proizvode raznih brandova. Ovakva se praksa u medijima naziva [[prikriveno oglašavanje]]. Producenti serije rekli su kako nikad nisu primili honorar za pojavljivanje proizvoda u seriji, iako su se na ekranu često besplatno pojavljivali proizvodi, uključujući skupa vina i računala; stvarni brandovi korišteni su kako bi se naglasio osjećaj realizma.<ref>[http://www.businessweek.com/innovate/FineOnMedia/archives/sopranos/index.html "Sopranos Product Placement Watch"], BusinessWeek Online, 2006.</ref><ref>[http://www.usatoday.com/money/advertising/2002-12-02-sopranos_x.htm "HBO shows use real brands"], USA Today, 12. prosinca 2002.</ref><ref>[http://medialit.med.sc.edu/sopranos.htm "Advertisers find "Sopranos" hard to refuse"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051026034906/http://medialit.med.sc.edu/sopranos.htm |date=2005-10-26 }}, Reuters, October 11, 2002</ref> == Kritike == === Recenzije i utjecaj === ''Obitelj Soprano'' kritičari navode kao jednu od najboljih i najinovativnijih televizijskih serija svih vremena, iako su kritičarske ocjene serije uglavnom varirale od sezone do sezone.<ref name="hollywoodreporter"/><ref name="greatest"> {{cite web |url=http://www.salon.com/ent/tv/feature/2007/09/15/best_show |title=The best TV show of all time |date=15. rujna 2007. |last=Traister |first=Rebbeca |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=Salon.com}}</ref><ref name="Time"/> [[Peter Biskind]] iz''[[Vanity Fair]]a'' nazvao ju je "možda najvećim remek-djelom pop-kulture svojeg vremena".<ref name="vanity"> {{cite web |url=http://www.vanityfair.com/culture/features/2007/04/sopranos200704?currentPage=1 |title=An American Family |accessdate=22. rujna 2007 |last=Biskind |first=Peter |date=travanj 2007. |publisher=Vanity Fair}}</ref> Urednik ''[[The New Yorker]]a'' [[David Remnick]] nazvao je seriju "najbogatijim dostignućem u televizijskoj povijesti."<ref> {{cite web |url=http://www.newyorker.com/talk/comment/2007/06/04/070604taco_talk_remnick |title=Family Guy |accessdate=24. srpnja 2008 |last=Remnick |first=David |date=lipanj 2007. |publisher=The New Yorker}}</ref> ''[[TV Guide]]'' uvrstio je ''Obitelj Soprano'' na peto mjesto na svojoj listi "Top 50 TV serija svih vremena".<ref name="TVguide"> {{cite web |url=http://www.cbsnews.com/stories/2002/04/26/entertainment/main507388.shtml |title=TV Guide Names Top 50 Shows |date=26. travnja 2002. |accessdate=18. veljače 2008 |publisher=CBS News}}</ref> [[Channel 4]] ''Obitelj Sopranos'' 2007. je nazvao najboljom televizijskom serijom svih vremena.<ref name="c4">{{cite web |url=http://www.thestage.co.uk/tvtoday/2007/03/the_50_greatest_tv_dramas.php |title=The 50 greatest TV dramas |last=Matthewman |first=Scott |date=6. ožujka 2007. |accessdate=11. studenog 2007 |publisher=The Stage |archive-date=2007-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070529162022/http://www.thestage.co.uk/tvtoday/2007/03/the_50_greatest_tv_dramas.php }}</ref> Serija je uvrštena i na ''[[Time (časopis)|TIME]]-ov'' popis "100 najboljih TV serija svih vremena," dok je urednik James Poniewozik napisao, "Ova mafijaška saga pokazala je kako kompleksna i angažirana može biti televizijska priča, izazvavši eksploziju ambicioznih drama na kabelskim i drugim mrežama."<ref name="Time">{{cite web |url=http://www.time.com/time/specials/2007/article/0,28804,1651341_1659196_1652728,00.html |title=The Sopranos - The 100 Best TV Shows of All-TIME - TIME |last=Poniewozik |first=James |publisher=TIME |date=listopad 2007. |accessdate=14. studenog 2007 |archivedate=2010-04-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100412105419/http://www.time.com/time/specials/2007/article/0,28804,1651341_1659196_1652728,00.html |deadurl=yes }}</ref> Prva sezona serije zaradila je iznimno pozitivne recenzije.<ref name="tom1">{{cite web |url=http://www.rottentomatoes.com/m/sopranos_the_complete_first_season |title=The Sopranos - The Complete First Season - Rotten Tomatoes |accessdate=27. studenog 2007 |publisher=Rotten Tomatoes}}</ref> Nakon originalnog emitiranja 1999., ''[[The New York Times]]'' je napisao "[''Obitelj Soprano''] bi mogla biti najveće djelo američke popularne kulture posljednje četvrti stoljeća."<ref name="familyman"/> [[PopMatters]] je 2007. napisao "debitanska sezona ''Obitelji Soprano'' ostaje krunsko ostvarenje američke televizije."<ref name="popmattersdvd"> {{cite web |url=http://www.popmatters.com/pm/features/article/49146/part-4-feasts-from-the-fringe/ |title=Part 4 - Feasts from the Fringe |last=Holland |first=Roger |publisher=PopMatters |date=11. listopada 2007. |accessdate=27. studenog 2007}}</ref> Scenarij, gluma i režija često su bili predmet pohvala. Serija je zarađivala pohvale i za izbor glazbe, fotografiju i volju da se bavi teškim temama.<ref name="badabye"/><ref name="Time"/> === Nagrade === {{Glavni|Popis nagrada i nominacija Obitelji Soprano}} ''Obitelj Soprano'' svake je godine svojeg originalnog emitiranja nominirana za [[Primetime Emmy za najbolju dramsku seriju]]. Nakon što je 1999., 2000., 2001. i 2003. bila nominirana i izgubila nagradu (izgubivši prvu od serije ''[[Pravda za sve]]'', a potonje tri od ''[[Zapadno krilo|Zapadnog krila]]''), ''Obitelj Soprano'' 2004. je osvojila nagradu, kao i 2007., postavši prva serija kabelske televizije koja je osvojila nagradu.<ref>{{cite web |url=http://www.msnbc.msn.com/id/6048792/ |title=‘Arrested Development,’ ‘Sopranos’ win Emmys |accessdate=24. srpnja 2007 |publisher=[[Associated Press]] |date=20. rujna 2004. }}</ref> Pobjeda 2007. učinila je ''Obitelj Soprano'' prvom dramskom serijom od ''[[Upstairs, Downstairs]]'' 1977. koja je osvojila nagradu nakon završetka emitiranja.<ref>{{cite web |url=http://www.foxnews.com/story/0,2933,296842,00.html?sPage=fnc/entertainment/tv |title='The Sopranos' Wins Emmy for Best Dramatic Series |accessdate=30. srpnja 2008 |work=FOXNews.com |date=17. rujna 2007. }}</ref> Serije je ukupno zaradila 21 nominaciju za [[Primetime Emmy za najbolji scenarij dramske serije|najbolji scenarij dramske serije]], osvojivši nagradu šest puta.<ref name="emmys">{{cite web |url=http://cdn.emmys.tv/awards/awardsearch.php |title=Emmy Awards Database |accessdate=24. srpnja 2008 |publisher=Academy of Television Arts & Sciences |archive-date=2008-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080629084817/http://cdn.emmys.tv/awards/awardsearch.php }}</ref> ''Obitelj Soprano'' osvojila je bar jedan glumački Emmy svake natjecateljske godine osim 2006. i 2007. I James Gandolfini i [[Edie Falco]] bili su šest puta nominirani za [[Primetime Emmy za najboljeg glavnog glumca - dramska serija|najboljeg glavnog glumca]] i [[Primetime Emmy za najbolju glavnu glumicu - dramska serija|glumicu]], a oboje su osvojili po tri nagrade. Joe Pantoliano 2003. je osvojio Emmy za [[Primetime Emmy za najboljeg sporednog glumca - dramska serija|najboljeg sporednog glumca]], a Michael Imperioli i Drea de Matteo 2004. za njihove sporedne uloge u seriji. Ostali glumci koji su nominirani za Emmyje su Lorraine Bracco (u kategorijama najbolje glavne i [[Primetime Emmy za najbolju sporednu glumicu - dramska serija|sporedne glumice]]), Dominic Chianese, Nancy Marchand, Aida Turturro, Steve Buscemi (koji je nominiran i za režiranje epizode "[[Pine Barrens (Obitelj Soprano)|Pine Barrens]]"), [[Tim Daly]], [[John Heard]] i [[Annabella Sciorra]].<ref name="emmys"/> 2000. i 2001., ''Obitelj Soprano'' je osvojila dvije uzastopne [[Nagrada George Foster Peabody|Nagrade George Foster Peabody]]. Samo su dvije serije osvojile nagradu dvije godine uzastopno: ''[[Northern Exposure|Život na sjeveru]]'' i ''[[Zapadno krilo]]''.<ref>{{cite web |url=http://www.uga.edu/columns/000403/front4.html |title=''West Wing'', ''Sopranos'' among Peabody Award winners |accessdate=27. srpnja 2008 |author=Hannon, Sharron |date=3. travnja 2000. |publisher=Sveučilište Georgije}}</ref><ref>{{cite web |url=http://de.eonline.com/news/article/index.jsp?uuid=8dd9942d-cd7c-448b-b467-f0bf769f00eb&entry=index |title="Sopranos," "West Wing" Peabody'd |accessdate=27. srpnja 2008 |author=Grossberg, Josh |date=29. ožujka 2001. |work=E! News}}</ref> Serija je zaradila i brojne nominacije za [[Zlatni globus|Zlatne globuse]] (osvojivši 2000. [[Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju - drama|najbolju dramsku seriju]])<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,84940,00.html |title=Good as Golden |accessdate=30. srpnja 2008 |author=Wolk, Josh |date=23. siječnja 2000. |work=EW.com |archivedate=2013-12-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131202221724/http://www.ew.com/ew/article/0,,84940,00.html |deadurl=yes }}</ref> i značajnije cehovske nagrade ([[Ceh američkih redatelja|redatelja]],<ref name="dga"> {{cite web |url=http://www.variety.com/article/VR1117978818.html?categoryid=14&cs=1 |title=DGA announces TV nominations |last=McNary |first=Dave |date=10. siječnja 2008. |accessdate=30. srpnja 2008 |publisher=Variety}}</ref> [[Ceh američkih producenata|producenata]],<ref name="PGA">{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,409194,00.html |title=Crime Pays |last=Susman |first=Gary |date=23. siječnja 2003. |accessdate=30. srpnja 2008 |publisher=Entertainment Weekly |archive-date=2009-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090210050320/http://www.ew.com/ew/article/0,,409194,00.html |dead-url=yes }}</ref> [[Ceh američkih scenarista|scenarista]],<ref> {{cite web |url=http://www.usatoday.com/life/television/televisionawards/2007-12-12-writers-guild-awards_N.htm |title=Writers Guild Awards go on despite strike |accessdate=30. srpnja 2008 |last=Wyatt |first=Edward |date=28. siječnja 2008. |publisher=San Francisco Chronicle}}</ref> i [[Ceh američkih glumaca|glumaca]]<ref>{{cite web |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2008/01/28/MN36UNE61.DTL |title=Screen Actors Guild awards glitter |date=13. prosinca 2007. |accessdate=30. srpnja 2008 |publisher=USA Today |archive-date=2011-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716095001/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2008/01/28/MN36UNE61.DTL |url-status=dead }}</ref>). === Kontroverze === Serija je često kritizirana zbog navodnih neprestanih stereotipa o talijanskim Amerikancima. 2000. su dužnosnici [[Okrug Essex, New Jersey|okruga Essex]] producentima odbili izdati dozvolu za snimanje na vlasništvu okruga, tvrdeći kako serija prikazuje talijanske Amerikance u "manje nego poželjnom svjetlu."<ref>{{cite web |url=http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/121600essex.html |title=Essex officials tell 'The Sopranos': Fuhgeddabout filming around here |accessdate=31. srpnja 2008 |last=Schuppe |first=Jonathan |date=16, prosinca 2000. |work=The Star-Ledger |archive-date=2009-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090206175545/http://www.nj.com/sopranos/ledger/index.ssf?/sopranos/stories/121600essex.html |dead-url=yes }}</ref> Serija se u epizodi iz 2002. "[[Christopher (Obitelj Soprano)|Christopher]]" bavila temom identiteta talijanskih Amerikanaca, a u nju je uključena i godišnja parada na Kolumbov dan. Kasnije te godine, organizatori parade su zabranili članovima glumačke postave sudjelovanje u stvarnom događaju.<ref>{{cite web |url=http://www.ew.com/ew/article/0,,364447,00.html |title=Marching Banned |accessdate=31. srpnja 2008 |last=Susman |first=Gary |date=14. listopada 2002. |work=EW.com |archive-date=2008-12-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081201154021/http://www.ew.com/ew/article/0,,364447,00.html |dead-url=yes }}</ref> Chase je branio svoju seriju, rekavši kako to nije bio pokušaj stereotipiziranja svih talijanskih Amerikanaca, samo male zločinačke subkulture.<ref>{{cite web |url=http://blog.nj.com/sopranosarchive/2001/05/italianamerican_targets_stereo.html |title=Italian-American targets stereotypes |accessdate=31. srpnja 2008 |last=Mays |first=Jeffrey C. |date=20. svibnja 2001. |work=The Star-Ledger}}</ref> == DVD izdanja == {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !rowspan="2"| Sezona !colspan="3"| Datumi izdanja !rowspan="2"| Epizode !rowspan="2"| Posebni dodaci !rowspan="2"| Diskovi |- ! Regija 1 ! Regija 2 ! Regija 4 |- ! 1 | 12. prosinca 2000. | 24. studenog 2003. | 24. studenog 2003. | 13 |align="left"| * 77-minutni intervju s autorom serije [[David Chase|Davidom Chaseom]] kojeg je vodio filmski povjesničar i redatelj [[Peter Bogdanovich]]. * Kratki film "Family Life". * Kratki film "Meet Tony Soprano". * Jedan audio komentar Davida Chasea i Petera Bogdanovicha pilot-epizodu.<ref name="dvd1">{{cite web |url=http://www.play.com/DVD/DVD/4-/481212/The-Sopranos-Series-1/Product.html |title=The Sopranos - Series 1 |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=Play.com}}</ref> |rowspan="7" align="center"|4 |- ! 2 | 6. studenog 2001. | 24. studenog 2003. | 24. studenog 2003. | 13 |align="left"| * Kratki film "The Real Deal". * Kratki film "A Sit Down With Tony Soprano". * Četiri audio komentara ćlanova glumačke postave za epizode "Commendatori", "From Where to Eternity", "The Knight in White Satin Armor" i "Funhouse".<ref name="dvd2">{{cite web |url=http://www.play.com/DVD/DVD/4-/481213/The-Sopranos-Series-2/Product.html |title=The Sopranos - Series 2 |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=Play.com}}</ref> |- ! 3 | 27. kolovoza 2002. | 24. studenog 2003. | 24. studenog 2003. | 13 |align="left"| * Kratki film "A Day On The Set Of The Sopranos". * Tri audio komentara članova glumačke postave za epizode "The Telltale Moozadell", "Pine Barrens" i "Amour Fou".<ref name="dvd3">{{cite web |url=http://www.play.com/DVD/DVD/4-/481215/The-Sopranos-Series-3/Product.html |title=The Sopranos - Series 3 |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=Play.com}}</ref> |- ! 4 | 28. listopada 2003. | 3. studenog 2003. | 3. studenog 2003. | 13 |align="left"| * Uskrsna jaja. * Najave i sažeci epizoda. * Biografije glumaca i producentske ekipe. * Četiri audio komentara članova glumačke postave za epizode "The Weight", "Everybody Hurts", "Whoever Did This" i "Whitecaps".<ref name="dvd4">{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Sopranos/572 |title=The Sopranos: The Complete 4th Season |date=2. kolovoza 2003. |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=TVShowsOnDVD.com |archive-date=2007-10-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071018111300/http://tvshowsondvd.com/news/Sopranos/572 }}</ref> |- ! 5 | 7. lipnja 2005. | 20. lipnja 2005. | 17. kolovoza 2005. | 13 |align="left"| * Pet audio komentara članova glumačke i producentske ekipe za epizode "All Happy Families...", "Sentimental Education", "In Camelot", "Cold Cuts" i "Long Term Parking".<ref name="dvd5">{{cite web |url=http://www.dvdfanatic.com/review.php?id=sopranos5 |title=The Sopranos: The Complete Fifth Seaso |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=[http://www.dvdfanatic.com/ DVDfanatic.com] |archive-date=2009-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090206141707/http://www.dvdfanatic.com/review.php?id=sopranos5 }}</ref> |- ! 6<br />(1. dio) | 7. studenog 2006. | 27. studenog 2006. | 7. ožujka 2007. | 12 |align="left"| * Četiri audio komentara članova glumačke i producentske ekipe za epizode "Join The Club", "Luxury Lounge", "The Ride" i "Kaisha".<ref name="dvd6a">{{cite web |url=http://www.dvdfanatic.com/review.php?id=sopranos61 |title=The Sopranos - Season 6, Part 1 |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=[http://www.dvdfanatic.com/ DVDfanatic.com] |archive-date=2009-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090206141810/http://www.dvdfanatic.com/review.php?id=sopranos61 }}</ref> |- ! 6<br />(2. dio) | 23. listopada 2007. | 19. studenog 2007. | 31. siječnja 2008. | 9 |align="left"| * Kratki film "Making ''Cleaver'': Behind the scenes of Christopher's horror film". * "The Music of The Sopranos" – Autor David Chase, glumci i producenti razgovaraju o pjesmama iz serije. * Četiri audio komentara članova glumačke postave za epizode "Soprano Home Movies", "Remember When", "The Second Coming" i "The Blue Comet".<ref name="dvd6b">{{cite web |url=http://www.tvshowsondvd.com/news/Sopranos/7749 |title=The Sopranos - Season 6, Part 2 |date=29. srpnja 2007. |accessdate=22. rujna 2007 |publisher=TVShowsOnDVD.com |archive-date=2007-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071012085622/http://www.tvshowsondvd.com/news/Sopranos/7749 }}</ref> |- ! Box set<br />Complete HBO<br />Sezone 1–6 | | 19. studenog 2007. | | 86 |align="left"| * Kolekcija prethodno objavljenih box-setova. | 28 |- ! Kompletna serija –<br />Deluxe izdanje | 11. studenog 2008. | 24. studenog 2008. | | 86 |align="left"| * Uključuje sve posebne dodatke s prije objavljenih box-setova. * Nikad prije viđene scene iz svih šest sezona. * Eksluzivni intervju [[Alec Baldwin|Aleca Baldwina]] s Davidom Chaseom. * Večera s Obitelji Soprano: dvije večere s glumcima i ekipom serije na kojima razgovaraju o završnici serije. * Izgubljene scene iz svih šest sezona serije. * Panel Center Seminar: razgovor s "otkačenim" likovima. * Extra Gravy: podvale i parodije uključujući ''Simpsone'' i ''Saturday Night Live''. | 30 |} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|The Sopranos}} * {{imdb title|id=0141842|title=The Sopranos}} * {{dmoz|Arts/Television/Programs/Dramas/Sopranos,_The/|The Sopranos}} * [http://www.sopranosuessightings.com/ Sopranos locations and sightings]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.highbeam.com/doc/1G1-139345953.html?refid=hbw_my The Sopranos and the American Dream]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://sopranos.wikia.com/wiki/Main_Page The Sopranos wikia] * [http://thecheappop.com/2007/06/27/joe-gannascoli-interview/ Vito comes clean on Sopranos] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926234640/http://thecheappop.com/2007/06/27/joe-gannascoli-interview/ |date=2007-09-26 }} {{start box}} {{succession box | before = [[The West Wing]] | title = [[Primetime Emmy Award za najbolju dramsku seriju|Emmy Award za najbolju dramsku seriju]] | years = 2004 | after = [[Lost (TV serija)|Lost]]}} {{succession box | before = [[24 (TV serija)|24]] | title = [[Primetime Emmy Award za najbolju dramsku seriju|Emmy Award za najbolju dramsku seriju]] | years = 2007 | after = }} {{succession box | before = [[The Practice]] | title = [[Zlatni globus za najbolju televizijsku seriju – drama|Zlatni globus za najbolju dramsku seriju]] | years = 2000 | after = [[The West Wing]]}} {{end box}} {{The Sopranos}} {{Zlatni globus TV drama}} {{Emmy SerijaDrama}} {{TVSvijek|1999|2007|Sopranos}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:The Sopranos| ]] [[Kategorija:Američke TV serije]] [[Kategorija:Kriminalističke TV-serije]] [[Kategorija:Serije nagrađene Emmyjem za najbolju dramsku seriju]] [[Kategorija:Serije nagrađene Zlatnim globusom za najbolju dramsku seriju]] ftore2jht5ejr2t6qe7981bi925uth2 10 38197 42681397 41841272 2026-08-26T23:49:49Z Aca 108187 + 42681397 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:Čć.png|40px|alt=|class=skin-invert]] | tekst = '''Ovom članku nedostaju afrikati (''č, ć, đ, š, ž'').'''<br/>Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. }}<includeonly>[[Kategorija:Potrebni afrikati|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Potrebni afrikati| !]]</noinclude> 99oc0w6vfly7cfmv5wwusgx0onbi6u2 42681401 42681397 2026-08-26T23:51:46Z Aca 108187 42681401 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[Datoteka:Čć.png|40px|alt=|class=skin-invert]] | tekst = '''Ovom članku nedostaju afrikati (''č, ć, đ, š, ž'').'''<br/>Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Potrebni afrikati|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>{{dokumentacija}}[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Potrebni afrikati| !]]</noinclude> ensekbbd8gpl8q6m9emtelmqtq4yhlt 10 38202 42681406 40666392 2026-08-27T00:02:33Z Aca 108187 42681406 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Commons-emblem-question book orange.svg|40px]] | tekst = '''Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno istraživanje]] ili [[Wikipedia:Proverljivost|tvrdnje koje nisu verificirane]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji da potkrijepi teze odgovarajućim referencama, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> dbyvuc78chl2s8c6d1om4wgaqo5egay 42681444 42681406 2026-08-27T01:57:24Z Aca 108187 42681444 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Codex icon Notice orange.svg|40px|alt=|link=|Originalno istraživanje]] | tekst = '''Moguće je da ovaj članak ili neki njegov dio sadrži [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno istraživanje]] ili [[Wikipedia:Proverljivost|tvrdnje koje nisu verificirane]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji da potkrijepi teze odgovarajućim referencama, ukoliko je to moguće. Za više detalja, pogledajte [[{{TALKPAGENAME}}|stranicu za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci koji možda sadrže originalno istraživanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> csot24e85q466h5zkl3wzao0d7mv06p 10 38205 42681422 40666586 2026-08-27T00:29:19Z Aca 108187 42681422 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Merge-arrow 2.svg|40px]] | tekst = '''Predloženo je da se sadržaj ovog članaka prebaci u članak [[{{{1|}}}]].'''<br/>Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci predloženi za prebacivanje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] [[Kategorija:Članci predloženi za prebacivanje|!]]</noinclude> gk8puzkur99db34xrz4a9hvm9zxn3zr 10 38206 42681421 42558073 2026-08-27T00:29:15Z Aca 108187 42681421 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Split-arrows 2.svg|40px]] | tekst = '''Predloženo je da se ovaj članak podjeli na više članaka.'''<br/>Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Članci predloženi za podjelu|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}}<noinclude> {{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> nh7tvk926r8a7rh7zzrw467b2ey1hhm 10 38208 42681402 41841273 2026-08-26T23:52:06Z Aca 108187 42681402 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Crystal Clear filesystem folder yellow.png|40px]] | tekst = '''Ovaj članak nije kategoriziran ili je loše kategoriziran.'''<br/>Pogledajte kako uređivati članak i [[Wikipedija:Kategorije|pravila o kategorijama]], kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i kategorizirajte ga vodeći računa o standardima Wikipedije. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }} <includeonly>[[Kategorija:Potrebna kategorizacija|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude> 6ffvbquvttn1f26f1x30g9oq0ktpylp 10 38213 42681429 42441948 2026-08-27T00:32:31Z Aca 108187 42681429 wikitext text/x-wiki {{ambox | slika = [[Datoteka:Soccerball current event.svg|40px]] | tekst = '''Ovaj članak govori o [[Wikipedija:Događaji|aktualnom sportskom događaju]].'''<br>Moguće su česte i brze izmjene na članku, ovisno o tome kojom brzinom provjerene informacije stižu do javnosti.<br>{{small|Šablon je potrebno ukloniti kada sportski događaj prestane biti aktualan.}}{{nobots}} | stil = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Aktualni događaji|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> tr7hhq3k6pmnanjhv5a89lqxdo3wgym 10 38416 42681398 41841274 2026-08-26T23:51:01Z Aca 108187 42681398 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Wikitext.svg|40px]] | tekst = ''' Ovom članku ili dijelu članka nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]].'''<br/> Pogledajte kako uređivati članak i [[Wikipedia:Poveznice|dodavati poveznice]], kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i dodajte ih, nakon čega možete ukloniti ovaj šablon. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }} <includeonly>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica| {{PAGENAME}}]][[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude> oulbxa86dy7zgdbngy5hoxrqwnndvua 42681399 42681398 2026-08-26T23:51:27Z Aca 108187 42681399 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Wikitext.svg|40px|alt=|class=skin-invert]] | tekst = ''' Ovom članku ili dijelu članka nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]].'''<br/> Pogledajte kako uređivati članak i [[Wikipedia:Poveznice|dodavati poveznice]], kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i dodajte ih, nakon čega možete ukloniti ovaj šablon. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }} <includeonly>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica| {{PAGENAME}}]][[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude> jjjbmsyn3x8stg40fvkwglx0jw8tzs6 42681440 42681399 2026-08-27T01:45:10Z Aca 108187 42681440 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = stil | slika = [[File:Codex icon link color-warning.svg|40px|alt=|link=|Wikiveze]] | tekst = ''' Ovom članku ili dijelu članka nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]].'''<br/> Pogledajte kako uređivati članak i [[Wikipedia:Poveznice|dodavati poveznice]], kliknite na link '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} uredi]</span>''' i dodajte ih, nakon čega možete ukloniti ovaj šablon. | stil = border-color: var(--border-color-option-yellow, #ab7f2a) !important; }} <includeonly>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Članci bez internih poveznica| {{PAGENAME}}]][[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]</noinclude> 0t9aes7xxrazhgftd93ly2upt3l4iqb 0 38507 42681262 42234658 2026-08-26T14:42:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681262 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Tata Nano im Verkehrszentrum des Deutschen Museums.JPG|mini|250px|Tata Nano]] '''Tata Nano''' je [[gradski automobil]] koga je [[Indija|indijska]] firma [[Tata Motors]] lansirala na 9. godišnjoj izložbi [[Auto Expo]] [[10. 1.|10.1.]] [[2008]] u [[Pragati Maidan]]u u [[Delhi|New Delhiju]] u [[Indija|Indiji]].<ref> {{cite news | url = http://www.rediff.com/money/2008/jan/04tatacar.htm | title = Why criticising the 1-Lakh car is wrong | date = 10. 01. 2008. | accessdate = 10. 01. 2008. | last = Mohanty | first = Mrituinjoy | publisher = Rediff News}}</ref> U Tatinom promotivnom materijalu je označen kao ''narodni auto'', te se predviđa da će biti najjeftiniji [[masovna produkcija|masovno proizvođeni]] automobil na svijetu.<ref name="driving.timesonline.co.uk">{{Cite web|url=http://driving.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/driving/article3164205.ece|title=Tata Nano - world's cheapest new car is unveiled in India|accessdate=21. 01. 2008.|work=driving.timesonline.co.uk|archive-date=2008-05-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20080517052135/http://driving.timesonline.co.uk/tol/life_and_style/driving/article3164205.ece}}</ref> Standardna verzija Nanoa (bez [[klima uređaj]]a, radija ili [[servovolan]]a) bi trebala koštati 100.000 [[Indijska rupija|R]] (bez poreza i drugih troškova) (US$2500, GB£1277, €1700),<ref>{{cite news | url = http://www.ibnlive.com/news/first-look-ratan-tata-unveils-nano/56038-7.html | title = First Look: Ratan Tata unveils Nano | publisher = IBN | date = 10. 01. 2008. | accessdate = 10. 01. 2008. | archive-date = 2008-01-11 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080111095340/http://www.ibnlive.com/news/first-look-ratan-tata-unveils-nano/56038-7.html }}</ref>.<ref>{{cite web | url=http://articles.moneycentral.msn.com/Investing/Extra/WorldsCheapestCarArrivesTomorrow.aspx | title=Tata unveils Nano, its $2,500 car | date=[[10. 1.|10.1.]] [[2008]] | publisher=[[MSN]] | accessdate=11. 01. 2008. | archivedate=2008-01-11 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20080111004211/http://articles.moneycentral.msn.com/Investing/Extra/WorldsCheapestCarArrivesTomorrow.aspx | deadurl=yes }}</ref> Zbog cijene je Nano nazvan ''auto od jednog [[lakh]]a'' (po indijskoj riječi za '100.000').<ref> {{cite web |url=http://sify.com/finance/equity/fullstory.php?id=14587413 |title=Tatas' unveil Rs 1-lakh car}}</ref> == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tata Nano}} * [http://www.tatapeoplescar.com Official website of the Tata Nano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190112215426/http://www.tatapeoplescar.com/ |date=2019-01-12 }} * [http://www.hindustantimes.com/PhotoGallery/Photos_StoryPage.aspx?Category=TataunveilsRs1lakhcarnano A photo gallery of the Tata Nano launch from Auto Expo 2008] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090514003756/http://www.hindustantimes.com/PhotoGallery/Photos_StoryPage.aspx?Category=TataunveilsRs1lakhcarnano |date=2009-05-14 }} * [http://www.bcmtouring.com/auto-expo-2008/tata-nano-the-one-lakh-rupee-car-video.html Launch video of the Tata Nano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080116065258/http://www.bcmtouring.com/auto-expo-2008/tata-nano-the-one-lakh-rupee-car-video.html |date=2008-01-16 }} * [http://nano-dream-car.blogspot.com/ Tata Nano Car] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160123201549/http://nano-dream-car.blogspot.com/ |date=2016-01-23 }} * [http://environment.independent.co.uk/climate_change/article3328387.ece Can the world afford the Tata Nano?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080115065151/http://environment.independent.co.uk/climate_change/article3328387.ece |date=2008-01-15 }}, [[The Independent]], 11. 1. 2008. * [http://www.independent.co.uk/living/motoring/features/article3326134.ece World's cheapest car unveiled] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080111151101/http://www.independent.co.uk/living/motoring/features/article3326134.ece |date=2008-01-11 }}, [[The Independent]], 11. 1. 2008. * [http://economictimes.indiatimes.com/Automobiles/Tatas_one-lakh_car_Nano_Western_media_on_overdrive/articleshow/2691099.cms Tata's one-lakh car Nano: Western media on overdrive] [[The Economic Times]], 11. 1. 2008. * [http://www.tatapeoplescar.com/tatamotors/index.php?option=com_content&task=view&id=132&Itemid=139 Why critics of the Tata small car are barking up the wrong tree] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080116053635/http://www.tatapeoplescar.com/tatamotors/index.php?option=com_content&task=view&id=132&Itemid=139 |date=2008-01-16 }} Domain-b.com, 10. 1. 2008. * [http://nanocar.wordpress.com/ Nano Car News] * [http://www.autoindia.com/Column/ColumnArticle.aspx?id=532# Specifications of 'People's Car' - Tata Nano] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080119100240/http://www.autoindia.com/Column/ColumnArticle.aspx?id=532 |date=2008-01-19 }} [AutoIndia.com] [[Kategorija:Gradski automobili]] [[Kategorija:Ekonomija Indije]] nfyju59rachadxw2ewspbe07vc3qq43 0 45482 42681286 42644737 2026-08-26T15:58:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681286 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Tereza Kesovija | slika = Tereza Kesovija u Lisinskom.JPG | opis_slike = Tereza Kesovija na koncertu "Olympia u Lisinskom" ([[Zagreb]], april 2009.) | Img_size = | Landscape = | tip = solo_izvođač | ime_po_rođenju = Tereza Ana Kesovija | Pseudonim = | datum_rođenja = [[3. 10.|3. listopada]] [[1938]]. | mesto rođenja = [[Dubrovnik]] | Smrt = | Prebivalište = [[Zagreb]] | instrument = | žanr = [[pop]]<br />[[klasična muzika|klasična glazba]]<br />[[easy listening]]<br />[[šansona]] | zanimanje = pjevačica | period = 1960-e - danas | label = [[Jugoton]], [[PGP RTB]], [[ZKP RTLJ]], [[Croatia Records]], [[Columbia Records]], [[Dallas Records]], [[EMI]], [[Barclay Records]] | Angažman = | URL = [http://tereza-kesovija.com/ www.terezakesovija.com] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Tereza Kesovija''' ([[Dubrovnik]], [[3. 10.|3. listopada]] [[1938]].), jugoslavenska i [[hrvatska]] pjevačica. == Biografija == Upravo u [[Dubrovnik]]u, u kojem je Tereza živjela isprva skromno sa svojim ocem, pomajkom i bratom, počinje njena karijera osnovnim glazbenim obrazovanjem. Tereza je, kao maturantica srednje glazbene škole u Dubrovniku, na Odsjeku za flautu, osvojila Grand Prix na natjecanju mladih muzičara u [[Ljubljana|Ljubljani]] [[1958]]. Studij glazbe započinje na Glazbenoj akademiji u [[Zagreb]]u, svirajući istovremeno u Simfonijskom orkestru Radio Zagreba. Diplomirala je na odsjeku za flautu u klasi prof. Thea Tabake. U to vrijeme počinje nastupati i kao pjevačica. Prvi nastup pred većim auditorijem imala je [[1961]]. u zagrebačkom Varijeteu, a prvi inozemni nastup bio je na festivalu Pjesma za Europu u St. Vincentu u [[Italija|Italiji]] [[1962]]. Tijekom karijere, koja traje 45 godina, Tereza je nastupala na svim domaćim festivalima, gdje je bila i nagrađivana. Sa festivala u [[Splitski festival|Splitu]], [[Festival Opatija|Opatiji]], [[Zagrebfest|Zagrebu]], [[Vaš šlager sezone|Sarajevu]] i [[Beogradsko proleće|Beogradu]] publika je pamti po pjesmama autora: [[Zdenko Runjić]], [[Nikica Kalogjera]], [[Arsen Dedić]], [[Kemal Monteno]], [[Đelo Jusić]],[[Stipica Kalogjera]], [[Andrej Baša]], i drugih. Terezinu internacionalnu karijeru obilježavaju nastupi i gostovanja na festivalima u Bratislavi, Rio de Janeiru, na Kupu Europe u Bernu, te festivalima u Meksiku, Sopotu i Antaliji. Dva puta Tereza je pjevala i na [[Eurosong|Pjesmi Eurovozije]]: [[1966]]. godine kao predstavnica Kneževine [[Monako]] s pjesmom "Bien plus fort", kad je sa 0 bodova bila na posljednjem mjestu, te [[1972]]. godine, kad predstavlja i [[Jugoslavija|Jugoslaviju]] s pjesmom "Muzika i ti" te osvaja 7. mjesto. Održala je i turneje po državama svijeta. U [[Francuska|Francuskoj]] je tijekom [[1960-e|1960-ih]] i [[1970te|1970-ih]] izgradila karijeru. Francuska karijera počinje još [[1965]]., kad pjeva "Larinu pjesmu" (La Chanson de Lara) iz filma "Doktor Živago". Za svoga boravka u Francuskoj Tereza surađuje s poznatim zvijezdama kao što su [[Serge Lama]],[[Tino Rossi]], [[Gilbert Bécaud|Gilbert Becaud]] i [[Ritta Pavone]]. Vrhunac je njen solistički koncert u pariškoj Olympiji održan [[1988]]. godine. Poslije 19 godina Tereza je održala trijumafalan povratnički koncert u Olympiji 2007. == Nagrade == Za svoj umjetnički rad Tereza je nekoliko puta bila nagrađivana prestižnim društvenim nagradama, među kojima su i Nagrada Vlaho Paljetak [[1977]]., te Nagrada Đeki Srbljenović za poseban doprinos Splitskom festivalu [[2000]]. [[1999]]. godine Tereza je odlikovana i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi (Chevalier des Arts et Lettres), koju dodjeljuje predsjednik Republike Francuske, a ubrzo potom uručena joj je i Zlatna povelja humanizma. Tereza nastupa i na velikim koncertima UNICEF-a, prilikom kojih je upoznala i brojne zvijezde poput Charliea Chaplina, Richarda Burtona i Petera Ustinova. == Karijera == U svojoj karijeri Tereza je snimila više od trideset LP ploča i preko sedamdeset singlica, te desetak CD-ova, ali isto tako i veliki broj pjesama koje nikada nisu našle svoje mjesto na nekom od nosača zvuka. Svoje pjesme Tereza je osim na našem jeziku, otpjevala i na osam drugih svjetskih jezika (slovenskom, talijanskom, francuskom, ruskom, engleskom, njemačkom, španjolskom i portugalskom). == Festivali == [[Splitski festival|Festival zabavne glazbe Split]]: * 1962. Ćakule o siromajima (I. nagrada publike i nagrada za tekst) * 1962. Boja sreće * 1962. Odrazi * 1963. Balada o tovaru (III. nagrada publike) * 1964. Nima Splita do Splita (Duet: Toni Kljaković, I nagrada publike i II nagrada žirija) * 1964. Legenda o Miljenku i Dobrili (nagrada turističke zajednice) * 1965. Odrasli smo(III. nagrada zirija) * 1965. Splite moj (Duet: Miro Ungar)(III. nagrada publike) * 1965. Peškarija (Trio: Beti & Maruška) * 1965. Grade moj (Duet: Mišo Kovač) * 1966. Gradovi pokraj mora * 1967. Split je svit (Duet: Miro Ungar)(III. nagrada publike) * 1967. Hoće li ikad doći? * 1968. Moje suze (II. nagrada publike i III. nagrada zirija) * 1968. Nema života bez ljubavi (Duet: Miro Ungar) * 1969. Nono, dobri moj nono (I. nagrada publike i I nagrada internacionalnog žirija) * 1969. Sine, ne pitaj za oca * 1971. Voli me, voli me (Brončani grb Grada Splita: nagrada žirija jugoslavenskih gradova) * 1972. Rusticana (I. nagrada žirija i II. nagrada publike) * 1973. Nek' idu lađe (Zlatni grb Grada Splita: I. nagrada publike) * 1974. Sunčane fontane (I. nagrada žirija i II. nagrada publike) * 1975. Nježne strune mandoline (Srebrni grb Grada Splita: II. nagrada publike) * 1976. Sviraj mi, sviraj (Zlatni grb Grada Splita: I nagrada publike) * 1977. Ispijmo čašu sve do dna (Večer dalmatinske šansone: I. nagrada) * 1977. Poljubi me s obje bande * 1979. Mladosti, moja lijepa radosti (II. nagrada publike) * 1982. Ja sam pjesma (II. nagrada žirija i nagrada za tekst) * 1983. Na kušinu (Duet: Silvije Petričić) * 1983. Promenade * 1985. Tajna života (II. nagrada publike i nagrada za eleganciju) * 1986. Molim te, ostani (I. nagrada publike) * 1986. Dalmatinko * 1986. Švora * 1987. Zapjevajmo prijatelji (I. nagrada publike) * 1988. Još u meni ima vatre * 1988. Nima Splita do Splita (Večer splitskih biseri 1960-1970, II. nagrada publike) * 1988. Moja mala pjesmo * 1989. Sunčane fontane (Večer splitskih biseri 1970-1980, III. nagrada publike) * 1990. Ljubav je moj grijeh (Nagrada za najuspješniju pjevačicu Festivala svih vremena, III. nagrada publike i nagrada za najbolju interpretaciju) * 1990. Molim te, ostani (Večer splitskih biseri 1980-1990, III. nagrada publike) * 1992. Moja Dalmacija (III. nagrada publike) * 1994. Nek' zapjeva stara klapa (III. nagrada radio stanica) * 1995. Tamo sam rođena (Nagrada za najbolju interpretaciju) * 2007. Serenada Splitu (Nagrada za doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi) [[Melodije hrvatskog Jadrana]]: * 1993. Pjevaj pjevaj Dalmacijo (III. nagrada publike i radio stanica) * 1996. Pred tvojim vratima (III. nagrada publike i II nagrada žirija, najbolji aranžman) * 1997. Ja sam tvoja muzika (II. nagrada žirija i nagrada za aranžman) * 1998. Nikad ne reci nikad (nagrada "Legenda festivala") * 1999. I ni me stra (III. nagrada publike) * 2000. Moja ljubavi * 2001. Ja jubin te zauvik (Nagrada za najbolju interpretaciju) [[Zagrebfest]]: * 1963. Rastanimo se (III. nagrada publike) * 1964. Golubovi(I. nagrada žirija) * 1964. Stari vrtuljak * 1965. Otiš´o si (III. nagrada publike) * 1965. Parkovi (Večer šansona: I. nagrada publike) * 1970. Kad se jednom vratiš (I. nagrada žirija i II. nagrada publike) * 1970. Uspavanka za Ivu (Večer sansona) * 1975. Zaboravi ako možeš (I. nagrada publike) * 1976. Stare ljubavi (II. mjesto publike) * 1976. I onda kradom gledam lice tvoje (Večer šansona, nagrada "Vlaho Paljetak") * 1977. Sve se vraća, sve se plaća (I. nagrada publike) * 1978. Što je ostalo od ljubavi (I. nagrada publike i I. nagrada zirija) * 1979. Na Stradunu (I. nagrada) * 1979. Neću misliti na te (Večer šansona) * 1983. Spomenar * 1984. Vrtuljak stari (Retrospektiva šansona) * 1985. Nije mi, nije lako (III. nagrada publike) * 1985. Dobro nam došli (Večer pjesama o Univerzijadi, I. nagrada žirija i I. nagrada publike) * 1986. Pozdravi ga, vjetre (III. nagrada publike) * 1987. Nemam te * 1990. Gdje ima srca tu sam i ja * 1996. Još se srce umorilo nije * 1997. Sanjaj da te sanjam (Večer šansona) * 2002. Ti si grijeh (II. mjesto publike) [[Festival Opatija|Opatija - Dani jugoslavenske zabavne muzike]]: * 1961. Oči (I. nagrada zirija) * 1961. Plavi nocturno (II. nagrada publike) * 1963. Poruka mora * 1964. Stani (II. nagrada publike) * 1968. Tvoj glas (I. nagrada publike i žirija) * 1974. Mili moj Dubrovnik Festa: * 2002. Pred tvojim vratima * 2003. Skalini od buže * 2004. Serenade * 2005. Sve dok bude i nas dvoje (duet Kemal Monteno) * 2006. Napitnica (duet Ivo Gamulin) * 2007. Dubrovniče slavni [[Vaš šlager sezone]]: * 1975. San julske noći [[Beogradsko proleće]]: * 1961. Sviđaš mi se * 1970. Stani, stani (II. nagrada žirija) * 1978. Sva su moja proljeća u meni (I. nagrada publike i I. nagrada žirija, koncert) * 1979. Ljubomora * 1983. Divlja strast [[MESAM]]: * 1984. Sutra je novi dan * 1986. Moja posljednja i prva ljubavi (I. nagrada publike i nagrada za najbolju [[Interpretacija|interpretaciju]], te nagrada za pjevačicu godine Jugoslavije) [[Melodije Istre i Kvarnera]]: * 1996. Nikada te nisan prokljela (Nagrada za najbolju interpretaciju) * 1997. Za ljubav san dala se (Grand Prix) * 1998. Lipa mladosti moja [[Večeri dalmatinske šansone]] - Šibenik: * 1998. Jer to je ljubav * 2001. Ne traži dalje (nagrada Dalmatinski sansonijer) [[Arenafest]]: * 1994. To sam ja (I nagrada zirija) [[Zadarfest]]: * 1996. Ja ti samo pjevat' mogu [[Neumfest]]: * 1996. Zelena narandža * 1997. Mediteranski plesovi [[Melodije Mostara]]: * 1997. Dok istina postoji (II nagrada zirija) [[Marko Polo Fest]]: * 2000. Sastala se stara klapa (Grand Prix festivala) [[Eurosong|Pjesma Eurovizije]]: * Bien plus fort (predstavnica Monaka 1966., Eurovizija: 17 mjesto) * Muzika i ti (predstavnica Jugoslavije 1972., Eurovizija: 9 mjesto) * Mili moj (Jugovizija 1974., 10 mjesto) * Tko mi je kriv (Jugovizija 1987., 3 mjesto) * Zlatni ključ sudbine (Dora 2001., 16 mjesto) [[Festival kajkavske popevke - Krapina]]: * 1974. - Stiha dojdi dragi * 1986. - Popevka za ljubav (I nagrada publike i Grand Prix festivala) * 1989. - Popevleju ftice, jos Zagorje spi * 1992. - Beli cveti * 1994. - Bumo dugo, dugo, samiž * 1995. - Raspelo * 1996. - Bumo ti dosli * 1997. - Korune * 1998. - Sneg je beli pokril nase roze * 2002. - I nek zorje ostaneju tam * 2013. - Nalukni se [[Brodfest]]: * 2003. - Dubrovniče, pozdravi ravnicu Ostali i međunarodni festivali:<br /> Pjesma ljeta: * 1969. - Zar ima nešto ljepše na tom svijetu (II nagrada publike) Sisak: * 1971. - Ti si meni sve (Zlatni glas Jugoslavije) St. Vincent: * 1962. - Tango della gelosia Rio de Janeiro: * 1969. - Je t'aime est la Terre est blue (nagrada medjunarodne kritike) Bern: * 1970. - La flaute et violoncelle (I nagrada na Muzičkom kupu Evrope) Lugano: * 1970. - Due ragazze Mexico: * 1971. - Ti si meni sve Sopot: * 1971. - Zar ima nešto ljepše na tom svijetu (II nagrada publike i nagrada fotoreportera) Carigrad: * 1976. - I am waiting for you (nagrada za najboljeg interpretatora) Antalija: * 1986. - Dalmatinko Portorož: * 1982. - Ja sam pjesma (I nagrada žirija) * 2004. - Povej mi Palma de Mallorca: * 1976. - Sanjam i plačem == Uspjesi == == Diskografija == {| {{prettytable}} ! Godina ! Naziv ! Izdavač |- | align=center valign=top | [[1967]]. || "La Chanson de Lara" || EMI |- | align=center valign=top | [[1969]]. || "C´est ma chanson" || EMI |- | align=center valign=top | [[1971]]. || "Tereza" || [[Jugoton]] |- | align=center valign=top | [[1973]]. || "Tereza & Julio Live in Bulgaria" || Balkanton |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1974]]. || "Tereza" || PGP RTB |- | "Tereza & Miro" || Amiga |- | align=center valign=top | [[1975]]. || "Nježne strune mandoline" || Jugoton |- | align=center valign=top | [[1976]]. || "Stare ljubavi" || Jugoton |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1978]]. || "Tereza" || Jugoton |- | "Što je ostalo od ljubavi" || Jugoton |- | align=center valign=top | [[1979]]. || "Poljubi me" || Jugoton |- | align=center valign=top | [[1980]]. || "Moja splitska ljeta 1" || Jugoton |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1981]]. || "Sanjam" || PGP RTB |- | "Tereza" || Jugoton |- | align=center valign=top rowspan=3 | [[1982]]. || "Sinoć, kad sklopih oči" || ZKP RTVLJ |- | "Ja sam pjesma" || PGP RTB |- | "Prijatelji stari gdje ste" || Jugoton |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1983]]. || "Na kušinu" || PGP RTB |- | "Spomenar" || PGP RTB |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1984]]. || "Ponovni susret" || PGP RTB |- | "Koncert v Cankarjevem domu" || RTVLJ |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1985]]. || "Pronađi put" || Jugoton |- | "Bokelji i Tereza" || PGP RTB |- | align=center valign=top | [[1986]]. || "Molim te, ostani" || Jugoton |- | align=center valign=top | [[1987]]. || "Moja posljednja i prva ljubavi" || Jugoton |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1988]]. || "Moja splitska ljeta 2" || Jugoton |- | "Live `a l'Olympia" || Jugoton |- | align=center valign=top | [[1989]]. || "Nezaboravne melodije" || Orfej RTZ |- | align=center valign=top | [[1990]]. || "Ljubav je moj grijeh" || Croatia Records |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1995]]. || "To sam ja" || Tutico/Croatia Records |- | "Gold Mix Tereza" || Melody |- | align=center valign=top | [[1997]]. || "Kad jednog dana prisjetim se svega" || Croatia Records |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[1999]]. || "Gdje ima srca tu sam i ja" || Croatia Records |- | "Samo malo intime" || Croatia Records |- | align=center valign=top | [[2000]]. || "Spomenar " || Taped Pictures |- | align=center valign=top | [[2001]]. || "Ja sam pjesma " || Taped Pictures |- | align=center valign=top | [[2002]]. || "Kronologija" || Perfect Music/Croatia Records |- | align=center valign=top | [[2003]]. || "S druge strane sna (live)" || Croatia Records |- | align=center valign=top | [[2005]]. || "Mojih 45 skalina" || Croatia Records |- | align=center valign=top rowspan=2 | [[2007]]. || "Platinum Collection" || Croatia Records |- | "Zaustavi vrijeme" || Dallas Records |- | align=center valign=top | [[2008]]. || "A l` Olympia" || Dallas Records |- |} == Vanjske veze == * http://tereza-kesovija.com/ * http://terezakesovija.com/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071022042221/http://www.terezakesovija.com/ |date=2007-10-22 }} * http://www.terezakesovija.org/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080415175352/http://www.terezakesovija.org/ |date=2008-04-15 }} * [http://www.diskografija.com/sastav/tereza.htm Diskografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070331100102/http://www.diskografija.com/sastav/tereza.htm |date=2007-03-31 }} {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Authority control}} {{Lifetime|1938||Kesovija,Tereza}} [[Kategorija:Hrvatske pop-pjevačice]] [[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]] [[Kategorija:Predstavnici Monaka na Eurosongu]] [[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] e2keh98swu5k5443jzgx4584fq5gna3 10 46534 42681409 41350908 2026-08-27T00:03:18Z Aca 108187 42681409 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Question book-new.svg|40px]] | tekst = '''Ovom članku ili jednom njegovom dijelu [[Wikipedia:Literatura|nedostaju izvori]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 3u0adc9flxi5n80k2nr6104wpmpuamw 42681436 42681409 2026-08-27T01:27:30Z Aca 108187 42681436 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Unreferenced.svg|40px|link=]] | tekst = '''Ovom članku ili jednom njegovom dijelu [[Wikipedia:Literatura|nedostaju izvori]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 2roe0s813z2jgxwdzfp21su1o8rrthf 42681437 42681436 2026-08-27T01:29:04Z Aca 108187 42681437 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Unreferenced.svg|40px|link=|alt=|Nedostaju izvori]] | tekst = '''Ovom članku ili jednom njegovom dijelu [[Wikipedia:Literatura|nedostaju izvori]].'''<br/>Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće izvore u članak. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 407o5zu2yfb6wn54app5qcfge6ivw0d 10 47750 42681293 42432413 2026-08-26T16:52:01Z Aca 108187 42681293 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|Smjernica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|smjernicu]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <br /> To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|s dozom zdravog razuma]]. Moguća su mjestimična odstupanja, no ona moraju biti argumentovana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. Ako ste u dvojbi, prvo raspravljajte na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. }}<includeonly>[[Kategorija:Smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> 72cf3nmx31q6rbkwsi7cv1681m2u66j 42681297 42681293 2026-08-26T17:01:21Z Aca 108187 42681297 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|Smjernica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|smjernicu]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <div style="font-size: 90%;">To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|s dozom zdravog razuma]]. Moguća su mjestimična odstupanja, no ona moraju biti argumentovana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. Ako ste u dvojbi, prvo raspravljajte na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].</div> }}<includeonly>[[Kategorija:Smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> n1z46nzs2lo2gj94e75bc3ufewxokmk 42681298 42681297 2026-08-26T17:02:17Z Aca 108187 42681298 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|Smjernica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|smjernicu]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <div style="font-size: 90%;">To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|s dozom zdravog razuma]]. Moguća su mjestimična odstupanja, no ona moraju biti argumentovana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].</div> }}<includeonly>[[Kategorija:Smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> 61yedeyjgzmmq5f97wki2dzqqfbn7pq 42681299 42681298 2026-08-26T17:02:45Z Aca 108187 42681299 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|Smjernica]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|smjernicu]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <div style="font-size: 90%;">To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|s dozom zdravog razuma]]. Moguća su mjestimična odstupanja, ali ona moraju biti argumentirana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].</div> }}<includeonly>[[Kategorija:Smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> kp33tlaa7823oa95nnhxpvv237e4k9d 0 50089 42681471 42677846 2026-08-27T05:24:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681471 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Vice Vukov | slika = Stevan Kragujevic, Vice Vukov. portret 1964.JPG | opis_slike = Vice Vukov, 1964 | širina_slike = 250 px | Landscape = Yes | tip = solo_singer | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1936|8|3|df=yes}} | mesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{ZD|Jugoslavija|kingdom}} | datum_smrti = {{Death date and age|2008|09|24|1936|8|3|df=yes}} | mesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], {{ZD|Hrvatska}} | instrumenti = [[pjevanje|vokali]] | žanr = [[šlager]]i, [[pop]] | zanimanje = [[pjevač]], [[političar]] | period = 1959 – 1971, 1989-2005 | label = | povezani_izvođači = | URL = }} '''Vice Vukov''' ([[Šibenik]], [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1936]]. - [[Zagreb]], [[24. 9.|24. rujna]] [[2008]].) [[Hrvati|hrvatski]] estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka [[Zlarin]]a. == Početak pjevačke karijere == Sa 17 godina biva izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se je u [[Rusija|Rusiji]] [[1917]]. godine dogodila pobuna, a ne [[revolucija]]. Što je u tadašnje vrijeme u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bio ozbiljan prijestup i više nego dovoljan razlog za izbacivanje iz škole. [[1955]]. godine dolazi u [[Zagreb]] i upisuje Filozofski fakultet na kojem će diplomirati [[Filozofija|filozofiju]] i [[italijanski jezik|talijanski jezik]]. Njegova glazbena karijera počinje početkom [[1959]]. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače. Nakon audicije pristupa mu direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup u [[Opatija|Opatiji]]. Nastupa na opatijskom festivalu iste godine sa prvonagrađеnоm pjesmom "Mirno teku rijeke" i praktički preko noći postaje јеdan od najpoznatijih solista zabavne glazbe u tadašnoj [[Jugoslaviji]]. Šezdesetih godina je bio jedan od najnagrađivanijih pjevača u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Dva puta je predstavljao Jugoslaviju na Euroviziji i to u [[London]]u [[Eurosong 1963|1963]]. sa pjesmom "Brodovi" i u [[Napulj]]u [[Eurosong 1965|1965]]. sa pjesmom "Čežnja". Nastupao je u gotovo svim gradovima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim stranim zemljama kao [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Brazil]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Engleska]], [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Australija]] i dr. Za svoje karijere snimio je preko 400 skladbi. == Hrvatsko proljeće == [[1971]]. godine bio je aktivni sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zajedno sa Ljudevitom Jonkeom, Franjom Tuđmanom, Markom Veselicom, Šimom Đodanom i dr. To je zapravo kraj njegove pjevačke karijere u tadašnjoj državi. [[1972]]. za velikog vala hapšenja sudionika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] tadašnja milicija mu pretresa stan. U to vrijeme Vukov se je nalazio na turneji po [[Australija|Australiji]] i u strahu da će biti proganjan od vlasti, ne vraća se u Jugoslaviju već odlazi u [[Francuska|Francusku]] u [[Pariz]]. Gdje je tokom boravka diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije (Institut des Hautes Études Internationales) u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Upravo zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] bio je etiketiran kao hrvatski desničar i nacionalist, razni festivali su mu zatvorili vrata, bilo mu je zabranjeno javno nastupati i sve njegove ploče su povučene iz trgovina. [[1976]]. nakon smirivanja situacije oko njega odlučuje se vratiti u [[Zagreb]] gdje završava studij na Filozofskom fakultetu. Nakon završetka studija traži posao ali zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] jako ga teško nalazi. [[1978]]. uspjeva pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske. Nastupi i putovanja bili su mu onemogućeni sve do [[1989]]. godine. Te iste [[1989]]. godine, izlazi mu album sa novim pjesmama, ali bez njegova imena na albumu. To je bio jasan znak da dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji. == Politička karijera u Republici Hrvatskoj == Početkom devedesetih nakon raspada Jugoslavije i osamostaljena Hrvatske bio je blizak sa tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]]. No ubrzo se razilaze zbog drukčijih pogleda na politiku. Nakon čega pristupa [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]] iz koje odlazi [[1997]]. godine nakon pristupanja [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] u [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]. [[1999]]. godine objavljuje knjigu "Pogled iza ogledala" u kojoj su prikupljeni svi njegovi novinski tekstovi. Iste godine postaje član Gradskog savjeta [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijal Demokratske Partije]]. [[5. 1.|5. siječnja]] [[2001]]. imenovan je za veleposlanika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[2003]]. godine na listi SDP-a ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao nezavisni zastupnik. [[17. 11.|17. studenog]] [[2005]]. u zgradi [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] spotiče se na stepenicama i pada. Pri čemu zadobije teške ozljede glave, bio je hospitaliziran i podvrgnut operaciji nakon koje pada u komu. U [[novembar|studenom]] [[2007]]. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. Umro je [[24. 9.|24.9.]] [[2008]]. == Privatni život == Vukov je otac dvoje djece, Emila ([[1962]]) i Ivane ([[1978]]) i suprug Diane ([[1938]]), s kojom je u braku od [[1961]]. godine. Član je [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]] i [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]]. == Reference == * [http://www.nacional.hr/articles/view/24083/5/ Nacional - Drama u obitelji Vukov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003829/http://www.nacional.hr/clanak/24083/drama-u-obitelji-vukov |date=2012-07-17 }} {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/68oeu2aKa?url=http://www.nacional.hr/cla * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 24 sata - Vice Vukov budi se iz kome nakon 22 mjeseca?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} * [http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html Vice Vukov životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} == Vanjske veze == {{commonscat|Vice Vukov}} * [http://www.youtube.com/watch?v=U0tHFr-6JNI YouTube Vice Vukov - Tvoja Zemlja] * [http://www.youtube.com/watch?v=DDTQcSmyxbU YouTube Vice Vukov - U boj, U Boj] * [http://www.youtube.com/watch?v=LFxI_8FIYuE YouTube Vice Vukov - Zvona Moga Grada] * [http://www.youtube.com/watch?v=aM_4vzu8Y4U YouTube Vice Vukov - Suza Za Zagorske Brege] {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Authority control}} {{Lifetime|1936|2008|Vukov, Vice}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] ohcv5dokdah4ozqam3di29580tlelho 0 51507 42681495 41182795 2026-08-27T08:55:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681495 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = W. C. Fields | ime_po_rođenju = William Claude Dukenfield | datum_rođenja = {{birth date|1880|1|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Philadelphia]] | datum_smrti = {{death date and age|1946|12|25|1880|1|29|df=y}} | mjesto_smrti = [[Pasadena, California]] | alias = Charles Bogle<br /> Otis Criblecoblis<br />Mahatma Kane Jeeves | website = | znamenite_uloge =Profesor Eustance McGargle<br />''[[Sally of the Sawdust]]'' (1925)<br />Predsjednik<br />''[[Million Dollar Legs]]'' (1932)<br />Mr. C. Ellsworth Stubbins<br />''[[Mrs. Wiggs of the Cabbage Patch]]'' (1934) | nagrade = | supružnik = {{marriage|Harriet Hughes|1900|1946}}(njeova smrt) }} [[File:Wcfields36682u.jpg|thumb|right|]] '''W. C. Fields''' ([[29. 1.|29.1.]] [[1880]] – [[25. 12.|25.12.]] [[1946]].) bio je [[sjedinjene Američke Države|američki]] [[žongler]], [[komičar]] i [[glumci|glumac]], poznat po tome što je za potrebe svoje karijere u [[Hollywood]]u i američkoj radio-industriji [[1930-e|1930-ih]] razvio jedan od najpoznatijih komičnih likova svih vremena. == Biografija == Fields se rodio kao William Claude Dunkenfield u porodici trgovca potrošnom robom u [[Philadelphia|Philadelphiji]]. Dom je napustio još u dobi od 11 godina kako bi nastupao u [[vodvilj]]ima. U početku je naučio žonglerske vještine, a potom i [[pantomima|pantomimu]] kako bi viualnim gegovima nadomještao jezične barijere u stranim zemljama. S vremenom je razvio i vještine glumačke improvizacije, koje će mu dobro doći u karijeri. Godine 1900. se Fields oženio za Harriet "Hattie" Hughes, članicu zbora u vodvilju u kome je nastupao. Ona mu je godine 1904. rodila sina Claudea Fieldsa Juniora. Fields je nešto kasnije uspio doći na [[Broadway]] i postati dio ''Ziegfeld Follies'', varijete-šoua postavljenog od legendarnog producenta [[Florenz Ziegfeld|Florenza Ziegfelda]]. Dolazak zvučnog filma ga je odveo u Hollywood, gdje je njegov talent za verbalne doskočice omogućio nastup u cijelom nizu kratkometražnih i dugometražnih filmova. Sredovječni Fields se brzo nametnuo kao jedan od najpopularnijih komičara izgradivši [[alter ego]] mizantropa i alkoholičara koji uvijek pokušava nekoga prevariti, ili je sam prevaren. Holivudski studiji su svojom propagandnom mašinerijom nastojali stvoriti mit o tome da se Fields u stvarnom životu previše ne razlikuje od likova koje je tumačio na ekranu. U stvarnosti je Fields bio požrtvovni suprug i otac, ali se 1936. godine teško razbolio, djelomično i zbog sklonosti alkoholu. Zbog toga je kraće vrijeme morao prekinuti karijeru i nastupati u radio-dramama, da bi se nekoliko godina kasnije vratio u Hollywood, gdje je radio sve do pred smrt. == Filmografija == === Cjelovečernji === * ''[[Janice Meredith (film)|Janice Meredith]]'' ([[1924]]) * ''Sally of the Sawdust'' ([[1925]]) * ''That Royle Girl'' ([[1925]]) * ''It's the Old Army Game'' ([[1926]]) * ''So's Your Old Man'' ([[1926]]) * ''The Potters'' ([[1927]]) * ''Running Wild'' ([[1927]]) * ''Two Flaming Youths'' ([[1927]]) * ''Tillie's Punctured Romance'' ([[1928]]) * ''Fools for Luck'' ([[1928]]) * ''Her Majesty, Love'' ([[1931]]) * ''Million Dollar Legs'' ([[1932]]) * ''[[If I Had a Million]]'' ([[1932]]) * ''[[International House (1933 movie)|International House]]'' ([[1933]]) * ''Tillie and Gus'' ([[1933]]) * ''[[Alice in Wonderland (1933 film)|Alice in Wonderland]]'' ([[1933]]) * ''Six of a Kind'' ([[1934]]) * ''[[You're Telling Me!]]'' ([[1934]]) * ''The Old Fashioned Way'' ([[1934]]) * ''[[Mrs. Wiggs of the Cabbage Patch]]'' ([[1934]]) * ''[[It's a Gift]]'' ([[1934]]) * ''[[Personal History, Adventures, Experience, and Observation of David Copperfield the Younger|David Copperfield]]'' ([[1935]]) * ''[[Mississippi (1935 film)|Mississippi]]'' ([[1935]]) * ''[[Man on the Flying Trapeze]]'' ([[1935]]) * ''Poppy'' ([[1936]]) * ''[[The Big Broadcast of 1938]]'' ([[1938]]) * ''[[You Can't Cheat an Honest Man]]'' ([[1939]]) * ''[[My Little Chickadee]]'' ([[1940]]) * ''[[The Bank Dick]]'' ([[1940]]) * ''[[Never Give a Sucker an Even Break]]'' ([[1941]]) posljednji film s Fieldsom u glavnoj ulozi. * ''[[Tales of Manhattan]]'' ([[1942]]) (izbačene scene, kasnije izdane na VHS-izdanju) gostovanje. * ''[[Follow the Boys]]'' ([[1944]]) gostovanje. * ''[[Song of the Open Road]]'' ([[1944]]) gostovanje. * ''[[Sensations of 1945]]'' ([[1944]]) gostovanje. === Kratkometražni === * ''[[Pool Sharks]]'' ([[1915]]) * ''His Lordship's Dilemma'' ([[1915]]) * ''A Trip Through the Paramount Studio'' ([[1927]]) * ''[[The Golf Specialist]]'' ([[1930]]) * ''[[The Dentist (1932 film)|The Dentist]]'' ([[1932]]) * ''[[The Fatal Glass of Beer (1933 film)|The Fatal Glass of Beer]]'' ([[1933]]) * ''Hollywood on Parade No. A-9'' ([[1933]]) * ''The Pharmacist'' ([[1933]]) * ''How to Break 90 #3: Hip Action'' ([[1933]]) (gostovanje u golf-lekciji [[Bobby Jones|Bobbyja Jonesa]]) * ''The Barber Shop'' ([[1933 in film|1933]]) * ''[[Show Business at War]]'' ([[1943]]) == Vanjske veze == {{Commonscat|W. C. Fields}} * {{imdb ime|ime=W. C. Fields|id=0001211}} * [http://www.louisville.edu/~kprayb01/WCRadio.html "W.C. Fields: The Radio Years"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080930094556/http://louisville.edu/~kprayb01/WCRadio.html |date=2008-09-30 }} * {{Find A Grave|id=1148}} * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=79&eid=127&section=essay Criterion Collection essay by Dennis Perrin on ''W.C. Fields: Six Short Films''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080122025936/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=79&eid=127&section=essay |date=2008-01-22 }} * [http://www.archive.org/details/fatal_glass_of_beer The Fatal Glass of Beer] [http://www.archive.org/details/fatal_glass_of_beer_ipod (iPod format)] at the [[Internet Archive]] * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=1619 Bibliography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615142802/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=1619 |date=2009-06-15 }} {{Lifetime|1880|1946|Fields, W. C.}} [[Kategorija:Američki komičari]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] 3eus0zoiqmjx6stnhkoammkollitwnl 0 51918 42681346 42334368 2026-08-26T20:37:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681346 wikitext text/x-wiki '''Tomislav Ivčić''' ([[Zadar]], [[1953]]. – [[Zagreb]], [[4. 3.|4. ožujka]] [[1993]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač, skladatelj i političar. {{Infokutija02 muzičar | tip = pjevač | ime = '''Tomislav Ivčić''' | slika = Tomislav Ivčić nadgrobna ploča Mirogoj lipanj 2008.jpg | opis = | Img_size = | Landscape = | tip = | datum_rođenja = [[1953]] | datum_smrti = [[4. 3.|4. ožujka]] [[1993]] | mesto rođenja = [[Zadar]] | Prebivalište = | žanr = [[pop]] }} == Biografija == Rođeni [[Zadar|Zadranin]], podrijetlom iz [[Arbanasi|Arbanasa]], postao je jedan od poznatih hrvatskih pjevača i skladatelja svog vremena, zahvaljujući i brojnim nastupima na [[festival]]ima zabavne glazbe 1970-tih godina. Tijekom glazbene karijere proslavio se brojnim uspješnicama, uglavnom inspiriranim dalmatinskim folklorom, ali i obradom poznatih talijanskih [[canzona]]. U svojoj je bogatoj pjevačkoj i skladateljskoj karijeri napisao preko 200 pjesama i tekstova te snimio 23 albuma koji su prodani u 2,5 milijuna primjeraka. Među najpoznatijim pjesmama su: "''Otrov s tvojih usana''", "''Kalelarga''", "''Stop The War In Croatia''" i "''Večeras je naša fešta''". Tijekom [[Rat u Hrvatskoj|Domovinskog rata]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], Ivčić je skladao i otpjevao pjesmu na engleskom jeziku "''Stop the War in Croatia''". U veljači 1993. kao nezavisni, kandidirao za zastupničko mjesto u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] koje je na izborima i osvojio. Nekoliko tjedana prije stupanja na navedenu dužnost i kratko nakon intervjua u tjedniku "Globus", pogiba u prometnoj nesreći u Zagrebu. Upravljajući mercedesom, pri pokušaju da izbjegne pješakinju koja je istrčala na kolnik, Ivčić je prešao u suprotni trak i frontalno se sudario s BMW-om. U nesreći su poginuli on, pješakinja koju nije uspio izbjeći te suvozačica iz BMW-a. Pokopan je na zagrebačkom groblju [[Mirogoj]]. [[Datoteka:Grabmal Tomislav Ivčić.jpg|thumb|Grob Tomislava Ivčića na [[Mirogoj]]u.]] Jedan od većih uspjeha svakako je njegova pjesma "''Večeras je naša fešta''", koja je postala svojevrsna himna [[Dalmacija|Dalmacije]] i često se izvodi i pjeva na feštama, ali i prilikom proslavljanja pobjeda i priznanja dalmatinskih sportaša i sportskih klubova. Zadranima je posebno poznata Ivčićeva pjesma Kalelarga – pjesma kojom je opjevao zadarsku glavnu ulicu. Njegova braća su također poznati hrvatski pjevači: [[Vedran Ivčić]], kao i stariji polubrat [[Đani Maršan]], hrvatski pjevač i skladatelj, u novije vrijeme i diplomat. == Vanjske veze == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/tomislav-ivcic.htm Diskografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061031071331/http://www.diskografija.com/umjetnik/tomislav-ivcic.htm |date=2006-10-31 }} {{Lifetime|1953|1993|Ivcčicć, Tomislav}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] [[Kategorija:Članovi Hrvatske demokratske zajednice]] piojl8d8369yr5echh3lk8wzw5auf7m 0 51919 42681465 42267885 2026-08-27T04:00:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681465 wikitext text/x-wiki '''Vedran Ivčić''' ([[Zadar]], [[1951]]. - [[Split]], [[26. 11.|26. studenog]] [[2003]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjevač i skladatelj. {{Infokutija02 muzičar | tip = pjevač | ime = Vedran Ivčić | datum_rođenja = [[1951]] | datum_smrti = [[26. 11.|26. studenog]] [[2003]] | mesto rođenja = [[Zadar]] | žanr = [[Pop]] }} == Glazbena karijera == Rođeni [[Zadar|Zadranin]], podrijetlom iz [[Arbanasi|Arbanasa]], snimio je desetak albuma, među njima i "''Peškariju s braćom''", s Tomislavom Ivčićem i Đanijem Maršanom. Posljednjih godina života izdao je četiri albuma, među njima i vrlo zapažene ''"Suze moje majke"'' te ''"Više od života"''. Mnogi su mu albumi postigli zavidnu nakladu: četiri su postala zlatna, a tri srebrna. Vedran Ivčić počeo je pjevati krajem 60-ih godina s različitim sastavima na tada popularnim gradskim plesnjacima i ljetnim terasama. Njegove prve gramofonske snimke datiraju iz [[1972]]. godine, kada je snimio pjesme ''"Berekin"'' i ''"Bakalar"'', skladbe koje se i danas rado slušaju. Bio je rado viđen gost na mnogobrojnim feštama i priredbama, te posebno omiljen među hrvatskim iseljenicima. Često je pjevao i nastupao u sredinama s brojnijom hrvatskom populacijom, osobito u različitim gradovima Australije. Za njim su ostale interpretacije mnogih lijepih pjesama, od ''"Berekina"'' s kojim je počeo do tradicionalne ''"Ludo more"'', pjesme koju je upravo on popularizirao i često izvodio. Njegova braća su poznatiji hrvatski pjevači: mlađi [[Tomislav Ivčić]], kao i stariji polubrat [[Đani Maršan]], u novije vrijeme i diplomat. == Vanjske veze == * [http://www.diskografija.com/umjetnik/vedran-ivcic.htm Diskografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070112140034/http://www.diskografija.com/umjetnik/vedran-ivcic.htm |date=2007-01-12 }} {{Lifetime|1951|2003|Ivcčicć, Vedran}} [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Biografije, Zadar]] 1hn5e6n4oyplubhs90iclsxcbfnx7vt 10 58572 42681408 42505702 2026-08-27T00:03:12Z Aca 108187 42681408 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Orologio arancio.svg|40px]] | tekst = Ovaj članak '''sadrži zastarjele informacije'''. Pomozite u '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} njegovom ažuriranju]</span>''' i raspravite izmjene na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Potrebno ažuriranje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> ea37elpcastgnjj0vxkt61bf1k4jaep 42681443 42681408 2026-08-27T01:54:46Z Aca 108187 42681443 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Codex icon Clock orange.svg|40px|alt=|link=|Zastario]] | tekst = Ovaj članak '''sadrži zastarjele informacije'''. Pomozite u '''<span class="plainlinks">[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} njegovom ažuriranju]</span>''' i raspravite izmjene na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Potrebno ažuriranje|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> {{tl-sort}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 3y4hjyqbue87xcpb9259u3rt2toq3xm 0 66478 42681319 42466791 2026-08-26T18:57:06Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Galel_village.jpg|Galel_village.jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Pi.1415926535|Pi.1415926535]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/Files uploaded by Hamouda2015|]]. 42681319 wikitext text/x-wiki {{Infobox Settlement <!--See the Table at Infobox Settlement for all fields and descriptions of usage--> <!-- Basic info ----------------> |official_name =Al Qasabat |other_name =Msallata |native_name = مسلاتة |nickname = |settlement_type = <!--For Town or Village (Leave blank for the default City)--> |motto = <!-- images and maps -----------> |image_skyline = |imagesize = |image_caption = |image_flag = |flag_size = |image_seal = |seal_size = |image_shield = |shield_size = |image_blank_emblem = |blank_emblem_type = |blank_emblem_size = |image_map = |mapsize = |map_caption = |image_map1 = |mapsize1 = |map_caption1 = |image_dot_map = |dot_mapsize = |dot_map_caption = |dot_x = |dot_y = |pushpin_map =Libya <!-- the name of a location map as per http://en.wikipedia.org/wiki/Template:Location_map --> |pushpin_label_position =bottom |pushpin_map_caption =Location in Libya<!-- Location ------------------> |subdivision_type = Zemlja |subdivision_name = [[Datoteka:Flag of Libya.svg|25px]] [[Libija]] |subdivision_type1 = [[Distrikti Libije|Distrikt]] |subdivision_name1 = [[Al Murgub (distrikt)|Al Murgub]] |subdivision_type2 = |subdivision_name2 = |subdivision_type3 = |subdivision_name3 = |subdivision_type4 = |subdivision_name4 = <!-- Politics -----------------> |government_footnotes = |government_type = |leader_title = |leader_name = |leader_title1 = <!-- for places with, say, both a mayor and a city manager --> |leader_name1 = |leader_title2 = |leader_name2 = |leader_title3 = |leader_name3 = |leader_title4 = |leader_name4 = |established_title = <!-- Settled --> |established_date = |established_title2 = <!-- Incorporated (town) --> |established_date2 = |established_title3 = <!-- Incorporated (city) --> |established_date3 = <!-- Area ---------------------> |area_magnitude = |unit_pref =Imperial <!--Enter: Imperial, if Imperial (metric) is desired--> |area_footnotes = |area_total_km2 = |area_land_km2 = <!--See table @ Template:Infobox Settlement for details on automatic unit conversion--> |area_water_km2 = |area_total_sq_mi = |area_land_sq_mi = |area_water_sq_mi = |area_water_percent = |area_urban_km2 = |area_urban_sq_mi = |area_metro_km2 = |area_metro_sq_mi = |area_blank1_title = |area_blank1_km2 = |area_blank1_sq_mi = <!-- Population -----------------------> |population_as_of = |population_footnotes = |population_note = |population_total = 55.000 |population_density_km2 = |population_density_sq_mi = |population_metro = |population_density_metro_km2 = |population_density_metro_sq_mi = |population_urban = |population_density_urban_km2 = |population_density_urban_sq_mi = |population_blank1_title =Etniciteti |population_blank1 = |population_blank2_title =Religije |population_blank2 = |population_density_blank1_km2 = |population_density_blank1_sq_mi = <!-- General information ---------------> |timezone = |utc_offset = |timezone_DST = |utc_offset_DST = |latd=32|latm=34|lats=56 |latNS=N |longd=14|longm=2|longs=24|longEW=E |elevation_footnotes = <!--for references: use <ref> </ref> tags--> |elevation_m = |elevation_ft = <!-- accord. to Google Earth--> <!-- Area/postal codes & others --------> |postal_code_type = <!-- enter ZIP code, Postcode, Post code, Postal code... --> |postal_code = |area_code = |blank_name = |blank_info = |blank1_name = |blank1_info = |website = |footnotes = }} '''Msallata''' (također'''Al Qasabat''', '''Cussabat''' i '''El-Gusbát''') je grad u sjeverozapadnoj [[Libija|Libiji]], smješten u distriktu [[Al Murgub (distrikt)|Al Murgub]]. Ima oko 55.000 stanovnika, a u njemu su kroz historiju postojale islamske škole. Najpoznatiji je po maslinicima i proizvodnji maslinovog ulja. == Vanjske veze == {{Commonscat|Msallata}} * [http://www.fallingrain.com/world/LY/50/Al_Qasabat.html "Al Qasabat, Libya"] Falling Rain Genomics, Inc. {{coord|32|34|56|N|14|02|24|E|region:LY_type:city|display=title}} [[Kategorija:Gradovi u Libiji]] 1nc2m58ykk45u78hk0907ehugz28r66 10 68834 42681294 42443199 2026-08-26T16:53:27Z Aca 108187 42681294 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-success.svg|40px|link=|alt=|Pravilo]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <br/> To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|normalno]] slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]]. }}<includeonly>[[Kategorija:Pravila Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> sl4wckxtor76muatjj8jyzz1zm7qssq 42681295 42681294 2026-08-26T16:55:19Z Aca 108187 + 42681295 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-success.svg|40px|link=|alt=|Pravilo]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <div style="font-size: 90%;">To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|normalno]] slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].</div> }}<includeonly>[[Kategorija:Pravila Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> n5p79a1xpop2h8a1hoj2sgn2wda1yzr 42681296 42681295 2026-08-26T17:00:09Z Aca 108187 + 42681296 wikitext text/x-wiki {{ombox | type = notice | image = [[Datoteka:Codex icon check color-success.svg|40px|link=|alt=|Pravilo]] | imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }} | textstyle = padding-top:6px; padding-bottom:5px; | text = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' <div style="font-size: 90%;">To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|zdravorazumski]] slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].</div> }}<includeonly>[[Kategorija:Pravila Wikipedije|{{PAGENAME}}]]</includeonly> <noinclude>[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]</noinclude> eofc1inzwk3srh7fyerw7feew3bix4r 4 71261 42681405 42558074 2026-08-27T00:00:50Z Aca 108187 /* {{tl|Točnost}} */ 42681405 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ST|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}} Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovu su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoći kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike. ==Uređivački zahvati== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. ==={{tl|Sređivanje}}=== : {{see also|Wikipedia:Sređivanje}} :Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu. {{Sređivanje}} ==={{tl|Afrikati}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Afrikati}} ==={{tl|Neprevedeno}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Neprevedeno|bezkat=da}} ==={{tl|Wikipoveznice}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Wikipoveznice}} ==={{tl|Kategorizacija}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Kategorizacija}} ==Problematičnost članka== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom. ==={{tl|Neutralnost}}=== :Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Neutralnost|bezkat=da}} ==={{tl|Originalno istraživanje}}=== :Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Originalno istraživanje}} ==={{tl|Tačnost}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Točnost}} ==={{tl|Zastario}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebnoo obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci. {{Zastario}} ==={{tl|Nedostaju izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Nedostaju izvori}} ==={{tl|Primarni izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Primarni izvori}} ==={{tl|Zaštita stranice}}=== :Šablon se koristi na člancima i stranicama na kojima se zahtjeva zaštita od izmjena od strane neprijavljenih korisnika ili novih računa. Stranice označene ovim šablonom kategoriziraju se u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu|Kategoriju:Članci predloženi za zaštitu]], a potom zaštite u [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Kategoriju:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]. Šablon koristiti na stranicama i člancima koji su neprestalna meta vandalizama. {{Zaštita stranice|bezkategorije=da}} ==Pitanje brisanja== Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom. ==={{tl|Brzo brisanje}}=== :Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{brzo brisanje|bezkategorije=da}} ==={{tl|Sporna autorska prava}}=== :Iako je Wikipedija slobodna enciklopedija i dozvoljava preuzimanje svog sadržaja, upravo zbog toga njezin sadržaj ne smije biti opterećen nikakvim autorskim pravima, odnosno mora biti djelo samih autora, koji postavljanjem tog sadržaja na Wikipediju dozvoljavaju njegovu uporabu sukladno [[Creative Commons]] i [[GFDL]] licencama. Ukoliko je bilo koji članak, ili pak samo njegov dio, tuđe djelo koje se koristi bez dozvole, dakle predstavlja kršenje aurotskih prava, isti mora biti obrisan ili uklonjen po kratkom postupku. Razlozi korištenja ovog članka ne moraju biti posebno obrazloženi, ali korisnik koji ukazuje na ovo dužan je prezentirati dokaze koji nedvosmisleno potkrepljuju zahtjev. {{Sporna autorska prava}} ==Reorganizacija== Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom. ==={{tl|Dvojnik}}=== :Kada se dogodi situacija da o istoj temi postoje dva identična ili gotovo identična članka, onda se radi o duplikatima. U takvim situacijama koristi se ovaj šablon kako bi ukazao na postojeći problem, a ujedno i istaknuo o kojim se člancima radi. Prilikom uklanjanja duplikata, valjalo bi se, prije svega, voditi prema kvaliteti dvaju članaka (i prednost dati onom kvalitetnijem), a ukoliko je ona ista, prema vremenu nastanka članka (i prednost dati ranije napisanom članku). Što se tiče drugog članka, njegov sadržaj, ukoliko je to svrsishodno i moguće, trebao bi se uklopiti u glavni članak ili, ukoliko je ovakav rasplet nemoguć, pobrisati uz kreiranje preusmjeravanja. {{Dvojnik}} ==={{tl|Spajanje}}=== :Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Spajanje|bezkat=da}} ==={{tl|Podjela}}=== :Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostale važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Podjela|bezkat=da}} ==={{tl|Prebacivanje}}=== :Donekle sličan prijedlogu za spajanje, ovaj šablon koristi se u onim situacijama kada se smatra da se sadržaj jednog članka treba uklopiti u sadržaj drugog članka. Dakle, ovdje ne dolazi do spajanja dva samostalna članka u jedan novi, već se sadržaj jednog članka, kada mu je on sadržajno blizak, a nedovoljno je značajan da bude samostalan, jednostavno uklapa u sadržaj već postojećeg članka. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak u čiji tekst bi se predloženi članak trebao uklopiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Prebacivanje}} ==={{tl|Bolji naslov}}=== :Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. {{Bolji naslov|bezkat=da}} ==Obavijesti== Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste ona kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom. ==={{tl|Radovi}}=== :Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. {{Radovi}} ==={{tl|Zadržano}}=== :Ovaj se šablon koristi onda kada je o navedenom članku provedena rasprava o njegovom eventualnom brisanju, a postavlja se na '''stranici za razgovor''' istog članka. Nakon provedene rasprave, konsenzus zajednice bio je da se članak zadrži, odnosno ne briše (uz neke uvjete). Ovaj šablon nalazi se u članku kako bi korisnike uputio na raniju raspravu te objasnio zašto je određeni članak zadržan. On također znači da se članak ne može predložiti za brisanje temeljem iste osnove, s obzirom da je temeljem te osnove članak već zadržan. {{Zadržano}} ==={{tl|Aktualni događaj}}=== :Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. {{Aktualni događaj}} Ipak, zbog čestog korištenja, uz ovaj glavni, moguće je koristiti i neke od pomoćnih šablona, koji su sadržajno i stilski modelirani prema glavnom, a koji se pobliže odnose na konkretni događaj ili manifestaciju. Srpskohrvatska Wikipedija trenutno ima sljedeće pomoćne šablone: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Kod !! Šablon |- |{{tl|Aktualni sportski događaj}}||{{Aktualni sportski događaj}} |- |} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]] [[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]] q0q3scf7thzpjblhmog7ikrrktwn4j7 42681417 42681405 2026-08-27T00:16:31Z Aca 108187 /* Pitanje brisanja */ dopuna 42681417 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ST|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}} Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovu su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoći kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike. ==Uređivački zahvati== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. ==={{tl|Sređivanje}}=== : {{see also|Wikipedia:Sređivanje}} :Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu. {{Sređivanje}} ==={{tl|Afrikati}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Afrikati}} ==={{tl|Neprevedeno}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Neprevedeno|bezkat=da}} ==={{tl|Wikipoveznice}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Wikipoveznice}} ==={{tl|Kategorizacija}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Kategorizacija}} ==Problematičnost članka== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom. ==={{tl|Neutralnost}}=== :Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Neutralnost|bezkat=da}} ==={{tl|Originalno istraživanje}}=== :Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Originalno istraživanje}} ==={{tl|Tačnost}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Točnost}} ==={{tl|Zastario}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebnoo obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci. {{Zastario}} ==={{tl|Nedostaju izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Nedostaju izvori}} ==={{tl|Primarni izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Primarni izvori}} ==={{tl|Zaštita stranice}}=== :Šablon se koristi na člancima i stranicama na kojima se zahtjeva zaštita od izmjena od strane neprijavljenih korisnika ili novih računa. Stranice označene ovim šablonom kategoriziraju se u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu|Kategoriju:Članci predloženi za zaštitu]], a potom zaštite u [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Kategoriju:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]. Šablon koristiti na stranicama i člancima koji su neprestalna meta vandalizama. {{Zaštita stranice|bezkategorije=da}} ==Pitanje brisanja== Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom. ==={{tl|Brzo brisanje}}=== :Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{brzo brisanje|bezkategorije=da}} ==={{tl|Sporna autorska prava}}=== :Iako je Wikipedija slobodna enciklopedija i dozvoljava preuzimanje svog sadržaja, upravo zbog toga njezin sadržaj ne smije biti opterećen nikakvim autorskim pravima, odnosno mora biti djelo samih autora, koji postavljanjem tog sadržaja na Wikipediju dozvoljavaju njegovu uporabu sukladno [[Creative Commons]] i [[GFDL]] licencama. Ukoliko je bilo koji članak, ili pak samo njegov dio, tuđe djelo koje se koristi bez dozvole, dakle predstavlja kršenje aurotskih prava, isti mora biti obrisan ili uklonjen po kratkom postupku. Razlozi korištenja ovog članka ne moraju biti posebno obrazloženi, ali korisnik koji ukazuje na ovo dužan je prezentirati dokaze koji nedvosmisleno potkrepljuju zahtjev. {{Sporna autorska prava}} ==={{tl|Članak za brisanje}}=== : Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome. {{Članak za brisanje}} ==Reorganizacija== Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom. ==={{tl|Dvojnik}}=== :Kada se dogodi situacija da o istoj temi postoje dva identična ili gotovo identična članka, onda se radi o duplikatima. U takvim situacijama koristi se ovaj šablon kako bi ukazao na postojeći problem, a ujedno i istaknuo o kojim se člancima radi. Prilikom uklanjanja duplikata, valjalo bi se, prije svega, voditi prema kvaliteti dvaju članaka (i prednost dati onom kvalitetnijem), a ukoliko je ona ista, prema vremenu nastanka članka (i prednost dati ranije napisanom članku). Što se tiče drugog članka, njegov sadržaj, ukoliko je to svrsishodno i moguće, trebao bi se uklopiti u glavni članak ili, ukoliko je ovakav rasplet nemoguć, pobrisati uz kreiranje preusmjeravanja. {{Dvojnik}} ==={{tl|Spajanje}}=== :Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Spajanje|bezkat=da}} ==={{tl|Podjela}}=== :Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostale važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Podjela|bezkat=da}} ==={{tl|Prebacivanje}}=== :Donekle sličan prijedlogu za spajanje, ovaj šablon koristi se u onim situacijama kada se smatra da se sadržaj jednog članka treba uklopiti u sadržaj drugog članka. Dakle, ovdje ne dolazi do spajanja dva samostalna članka u jedan novi, već se sadržaj jednog članka, kada mu je on sadržajno blizak, a nedovoljno je značajan da bude samostalan, jednostavno uklapa u sadržaj već postojećeg članka. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak u čiji tekst bi se predloženi članak trebao uklopiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Prebacivanje}} ==={{tl|Bolji naslov}}=== :Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. {{Bolji naslov|bezkat=da}} ==Obavijesti== Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste ona kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom. ==={{tl|Radovi}}=== :Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. {{Radovi}} ==={{tl|Zadržano}}=== :Ovaj se šablon koristi onda kada je o navedenom članku provedena rasprava o njegovom eventualnom brisanju, a postavlja se na '''stranici za razgovor''' istog članka. Nakon provedene rasprave, konsenzus zajednice bio je da se članak zadrži, odnosno ne briše (uz neke uvjete). Ovaj šablon nalazi se u članku kako bi korisnike uputio na raniju raspravu te objasnio zašto je određeni članak zadržan. On također znači da se članak ne može predložiti za brisanje temeljem iste osnove, s obzirom da je temeljem te osnove članak već zadržan. {{Zadržano}} ==={{tl|Aktualni događaj}}=== :Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. {{Aktualni događaj}} Ipak, zbog čestog korištenja, uz ovaj glavni, moguće je koristiti i neke od pomoćnih šablona, koji su sadržajno i stilski modelirani prema glavnom, a koji se pobliže odnose na konkretni događaj ili manifestaciju. Srpskohrvatska Wikipedija trenutno ima sljedeće pomoćne šablone: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Kod !! Šablon |- |{{tl|Aktualni sportski događaj}}||{{Aktualni sportski događaj}} |- |} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]] [[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]] c20ss6wr8a93i5rgibea5tr8nfw02gg 42681425 42681417 2026-08-27T00:30:22Z Aca 108187 /* {{tl|Radovi}} */ 42681425 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ST|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}} Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovu su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoći kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike. ==Uređivački zahvati== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. ==={{tl|Sređivanje}}=== : {{see also|Wikipedia:Sređivanje}} :Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu. {{Sređivanje}} ==={{tl|Afrikati}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Afrikati}} ==={{tl|Neprevedeno}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Neprevedeno|bezkat=da}} ==={{tl|Wikipoveznice}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Wikipoveznice}} ==={{tl|Kategorizacija}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Kategorizacija}} ==Problematičnost članka== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom. ==={{tl|Neutralnost}}=== :Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Neutralnost|bezkat=da}} ==={{tl|Originalno istraživanje}}=== :Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Originalno istraživanje}} ==={{tl|Tačnost}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Točnost}} ==={{tl|Zastario}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebnoo obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci. {{Zastario}} ==={{tl|Nedostaju izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Nedostaju izvori}} ==={{tl|Primarni izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Primarni izvori}} ==={{tl|Zaštita stranice}}=== :Šablon se koristi na člancima i stranicama na kojima se zahtjeva zaštita od izmjena od strane neprijavljenih korisnika ili novih računa. Stranice označene ovim šablonom kategoriziraju se u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu|Kategoriju:Članci predloženi za zaštitu]], a potom zaštite u [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Kategoriju:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]. Šablon koristiti na stranicama i člancima koji su neprestalna meta vandalizama. {{Zaštita stranice|bezkategorije=da}} ==Pitanje brisanja== Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom. ==={{tl|Brzo brisanje}}=== :Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{brzo brisanje|bezkategorije=da}} ==={{tl|Sporna autorska prava}}=== :Iako je Wikipedija slobodna enciklopedija i dozvoljava preuzimanje svog sadržaja, upravo zbog toga njezin sadržaj ne smije biti opterećen nikakvim autorskim pravima, odnosno mora biti djelo samih autora, koji postavljanjem tog sadržaja na Wikipediju dozvoljavaju njegovu uporabu sukladno [[Creative Commons]] i [[GFDL]] licencama. Ukoliko je bilo koji članak, ili pak samo njegov dio, tuđe djelo koje se koristi bez dozvole, dakle predstavlja kršenje aurotskih prava, isti mora biti obrisan ili uklonjen po kratkom postupku. Razlozi korištenja ovog članka ne moraju biti posebno obrazloženi, ali korisnik koji ukazuje na ovo dužan je prezentirati dokaze koji nedvosmisleno potkrepljuju zahtjev. {{Sporna autorska prava}} ==={{tl|Članak za brisanje}}=== : Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome. {{Članak za brisanje}} ==Reorganizacija== Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom. ==={{tl|Dvojnik}}=== :Kada se dogodi situacija da o istoj temi postoje dva identična ili gotovo identična članka, onda se radi o duplikatima. U takvim situacijama koristi se ovaj šablon kako bi ukazao na postojeći problem, a ujedno i istaknuo o kojim se člancima radi. Prilikom uklanjanja duplikata, valjalo bi se, prije svega, voditi prema kvaliteti dvaju članaka (i prednost dati onom kvalitetnijem), a ukoliko je ona ista, prema vremenu nastanka članka (i prednost dati ranije napisanom članku). Što se tiče drugog članka, njegov sadržaj, ukoliko je to svrsishodno i moguće, trebao bi se uklopiti u glavni članak ili, ukoliko je ovakav rasplet nemoguć, pobrisati uz kreiranje preusmjeravanja. {{Dvojnik}} ==={{tl|Spajanje}}=== :Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Spajanje|bezkat=da}} ==={{tl|Podjela}}=== :Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostale važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Podjela|bezkat=da}} ==={{tl|Prebacivanje}}=== :Donekle sličan prijedlogu za spajanje, ovaj šablon koristi se u onim situacijama kada se smatra da se sadržaj jednog članka treba uklopiti u sadržaj drugog članka. Dakle, ovdje ne dolazi do spajanja dva samostalna članka u jedan novi, već se sadržaj jednog članka, kada mu je on sadržajno blizak, a nedovoljno je značajan da bude samostalan, jednostavno uklapa u sadržaj već postojećeg članka. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak u čiji tekst bi se predloženi članak trebao uklopiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Prebacivanje}} ==={{tl|Bolji naslov}}=== :Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. {{Bolji naslov|bezkat=da}} ==Obavijesti== Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste ona kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom. ==={{tl|Radovi u toku}}=== :Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. {{Radovi u toku}} ==={{tl|Zadržano}}=== :Ovaj se šablon koristi onda kada je o navedenom članku provedena rasprava o njegovom eventualnom brisanju, a postavlja se na '''stranici za razgovor''' istog članka. Nakon provedene rasprave, konsenzus zajednice bio je da se članak zadrži, odnosno ne briše (uz neke uvjete). Ovaj šablon nalazi se u članku kako bi korisnike uputio na raniju raspravu te objasnio zašto je određeni članak zadržan. On također znači da se članak ne može predložiti za brisanje temeljem iste osnove, s obzirom da je temeljem te osnove članak već zadržan. {{Zadržano}} ==={{tl|Aktualni događaj}}=== :Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. {{Aktualni događaj}} Ipak, zbog čestog korištenja, uz ovaj glavni, moguće je koristiti i neke od pomoćnih šablona, koji su sadržajno i stilski modelirani prema glavnom, a koji se pobliže odnose na konkretni događaj ili manifestaciju. Srpskohrvatska Wikipedija trenutno ima sljedeće pomoćne šablone: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Kod !! Šablon |- |{{tl|Aktualni sportski događaj}}||{{Aktualni sportski događaj}} |- |} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]] [[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]] ddh7jse1cc2qbno8kmpwrvz00c2rqi9 42681459 42681425 2026-08-27T02:34:51Z Aca 108187 + 42681459 wikitext text/x-wiki {{prečica|WP:ST|WP:PŠZO|WP:ŠABZOD}} Wikipedija je vrlo opsežan i složen projekt koji, osim klasičnog enciklopedijskog rada, uključuje i različite administrativne poslove i one održavanja projekta. Iako su [[Wikipedia:Administratori|administratori]] ti koji izvršavaju veliku većinu odluka oko samog održavanja projekta, svi korisnici imaju mogućnost i obvezu brinuti se o njegovom održavanju, u granicama ovlaštenja onih korisničkih skupina kojima pripadaju. Ti poslovu su različiti, od jednostavnog ispravljanja tipfelera pa sve do složenih rasprava oko neutralne točke nekog članka. Kako bi svi ti poslovi bili donekle jednostavniji ili kako bi se administratorima ukazalo na potrebu intervencije u određenim člancima, srpskohrvatska Wikipedija ima cijelu seriju tzv. šablona za održavanje, pomoći kojih se ukazuje na određeno pitanje (ili problem) u konkretnom članku, a koje iziskuje intervenciju. Šablonima se mogu koristiti svi, od neprijavljenih korisnika do administratora, a služe kao pomoćno sredstvo bilo za izvršenje neke radnje, bilo za pokretanje rasprave. Isti se odnose na različite aspekte održavanja projekta, od stila i pravopisa, preko spajanja i razdvajanja članaka pa do ozbiljnih problema oko neutralnosti ili referenciranosti samih članaka. Sukladno tim aspektima, šabloni su kategorizirani u nekoliko skupina (prema bojama), a popis istih nalazi se u ovom članku, kako bi korisnici imali lakši pristup istima. Ukoliko se s vremenom pojavi potreba, novi šabloni se mogu stvarati, čime je naglašeno kako se ovdje ne radi o zatvorenom popisu šablona za slike. ==Uređivački zahvati== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da određenom članku treba dorada. Zahtjevi za doradom mogu, kao što je vidljivo iz spiska šablona, biti različiti, od općeg usklađivanja sa stilom i standardima, do konkretnih problema poput afrikata, neprevedenog teksta ili nepostojanja poveznica. Svi šabloni iz ove skupine označeni su žutom bojom. ==={{tl|Sređivanje}}=== : {{see also|Wikipedia:Sređivanje}} :Opći šablon koji ukazuje da konkretni članak ne udovoljava stilskim smjernicama i standardima ove Wikipedije. Razlozi upotrebe mogu biti općeniti, ali i konkretni, s tim da se u potonjim slučajevima ovaj članak treba koristiti '''samo ako ne postoji''' alternativni šablon koji se bavi tom konkretnom problematikom. Razlozi njegove upotrebe '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom prikladnom mjestu. {{Sređivanje}} ==={{tl|Afrikati}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada članku nedostaju afrikati na potrebnim mjestima. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Afrikati}} ==={{tl|Neprevedeno}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, koristi kada je cijeli članak ili dio članka ostao nepreveden s nekog od jezika koji nije srpskohrvatski. Kako se potpuno neprevedeni članci načelno brišu, mole se korisnici koji postavljaju neprevedeni tekst da posebno naznače, bilo u sažetku bilo na stranici za razgovor članka, da imaju namjeru prevesti tekst u doglednom vremenskom periodu. Isto se odnosi za pojedine pasuse, koji mogu biti ili prevedeni, ili uklonjeni iz teksta. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Neprevedeno|bezkat=da}} ==={{tl|Wikipoveznice}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Poveznice|interne poveznice]]. Šablon bi se trebao koristiti samo u onim slučajevima kada je nedostatak poveznica u članku ili jednom većem pasusu toliko očit da to predstavlja problem u povezivanju tog članka s ostalima na Wikipediji. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Wikipoveznice}} ==={{tl|Kategorizacija}}=== :Šablon koji se, kako i stoji u samom tekstu, stavlja kada u članku nedostaju [[Wikipedia:Kategorije|kategorije]] ili kada su one loše postavljene. Šablon bi se trebao koristiti kada kategorija, dakle, uopće nema ili kada su one potpuno promašene u odnosu na samu temu članka. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Kategorizacija}} ==Problematičnost članka== U ovu skupinu šablona za održavanje spadaju svi oni koji upućuju na to da u konkretnom članku postoji ozbiljniji problem koji se tiče samog sadržaja ili njegove enciklopedičnosti; dakle, ovdje ne spadaju članci kojima treba sređivanje jer se u pravilu radi o sređenim člancima, ali koji manifestiraju neki drugi problem. Među najčešće probleme spadaju pitanje neutralnosti članka ili problemi s izvorima. Svi šabloni iz ove skupine označeni su narančastom bojom. ==={{tl|Neutralnost}}=== :Kao što i sam naziv govori, ovaj šablon se koristi kada netko od korisnika smatra da određeni članak [[Wikipedia:Neutralan stav|nije napisan dovoljno objektivno, odnosno da je pristran]]. Pristranost se može manifestirati na različite načine, bilo preko pretjerane hvale ili kritike, bilo preko zastupljenosti samo jednog kuta gledišta, bilo preko ignoriranja i namjernog zatajivanja određenih podataka s ciljem stvaranja određene slike. Isto tako, pristranost članka može se ogledati i preko specifične terminologije, hiperbola ili eufemizama, preko kojih se nastoji pojačati ili umanjiti dojam. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Neutralnost|bezkat=da}} ==={{tl|Originalno istraživanje}}=== :Šablon se koristi kada je članak, ili pak dio članka, zapravo [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|originalno autorovo istraživanje ili zaključivanje]], [[Wikipedia:Proverljivost|bez potvrde ili mogućnosti potvrde]] od strane nepristranih izvora. Za više informacija o navedenim pitanjima, konzultirati priložene poveznice. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Originalno istraživanje}} ==={{tl|Tačnost}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije čija je točnost, zbog ovih ili onih razloga, osporena ili kada postoje opravdane sumnje da članak iznosi lažne informacije o dotičnoj temi ili nekom od događaja spomenutih u članku. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{Točnost}} ==={{tl|Zastario}}=== :Šablon se koristi kada članak ili dio istog sadrži informacije koje su, zbog proteka vremena i neažuriranosti, zastarjele i samim time ili netočne ili neaktualne. Razlozi korištenja ne moraju biti posebnoo obrazlagani, ako je razvidno iz samog članka da već duže vrijeme ne postoje aktualni podaci. {{Zastario}} ==={{tl|Nedostaju izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji uopće nemaju izvora (u vidu web izvora, knjiške literature, članaka, itd.) ili čiji dijelovi nemaju izvora. Ipak, ukoliko su pojedine rečenice ili manji dijelovi teksta sporni, a članak je inače dobro referenciran, ne treba koristiti ovaj šablon već {{tl|fact}}. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Nedostaju izvori}} ==={{tl|Primarni izvori}}=== :Šablon se koristi u onim člancima koji se previše oslanjaju na [[Primarni izvor|primarne izvore]], dok [[Sekundarni izvor|sekundarnih]] i [[Tercijarni izvor|tercijarnih izvora]] ili nema ili ih ima premalo. Razlozi korištenja ne moraju biti posebno obrazlagani jer šablon govori sam za sebe, ali moraju biti razvidni iz pregleda samog teksta. {{Primarni izvori}} ==={{tl|Zaštita stranice}}=== :Šablon se koristi na člancima i stranicama na kojima se zahtjeva zaštita od izmjena od strane neprijavljenih korisnika ili novih računa. Stranice označene ovim šablonom kategoriziraju se u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu|Kategoriju:Članci predloženi za zaštitu]], a potom zaštite u [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Kategoriju:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]]. Šablon koristiti na stranicama i člancima koji su neprestalna meta vandalizama. {{Zaštita stranice|bezkategorije=da}} ==Pitanje brisanja== Iako slobodna enciklopedija, Wikipedija ima određene standarde koji moraju biti zadovoljeni kako bi članak mogao ostati na njoj. Standardi su različiti, a tiču se, između ostalog, duljine, sređenosti, relevantnosti teme i sličnoga. Ukoliko netko od korisnika smatra da članak, zbog nekog od razloga, treba biti obrisan, dužan je postaviti jedan od navedenih šablona, ovisno o tome koji je najbolje prilagođen situaciji. Nakon obrazloženog postavljanja, zajednica će razmotriti argumente te u najbržem mogućem roku donijeti odluku o brisanju, preuređivanju ili zadržavanju članka. Svi šabloni iz ove skupine označeni su crvenom bojom. ==={{tl|Brzo brisanje}}=== :Temeljni šablon za brisanje, ujedno i najopćenitiji. Kao što i sam tekst govori, dodaje se u one članke za koje pojedini korisnik smatra da bi trebali biti obrisani, a nerijetko se koristi u paru sa šablonom {{tl|Osporeno brisanje}}, koji se koristi kada se predloženo brisanje želi osporiti. Razlozi njegova korištenja '''moraju''' biti obrazloženi na u samom šablonu, na stranici za razgovor konkretnog članka ili na nekom drugom, prikladnom mjestu. {{brzo brisanje|bezkategorije=da}} ==={{tl|Članak za brisanje}}=== : Ovaj šablon se koristi na člancima koji su prethodno predloženi za brisanje na projektnoj stranici [[Wikipedija:Članci za brisanje]]. Brisanje članaka koji se označavaju ovim šablonom može biti sporno, pa se predlagatelju i suradnicima daje period od jedne sedmice da iznesu svoja mišljenja i rasprave o tome. {{Članak za brisanje}} ==={{tl|Sporna autorska prava}}=== :Iako je Wikipedija slobodna enciklopedija i dozvoljava preuzimanje svog sadržaja, upravo zbog toga njezin sadržaj ne smije biti opterećen nikakvim autorskim pravima, odnosno mora biti djelo samih autora, koji postavljanjem tog sadržaja na Wikipediju dozvoljavaju njegovu uporabu sukladno [[Creative Commons]] i [[GFDL]] licencama. Ukoliko je bilo koji članak, ili pak samo njegov dio, tuđe djelo koje se koristi bez dozvole, dakle predstavlja kršenje aurotskih prava, isti mora biti obrisan ili uklonjen po kratkom postupku. Razlozi korištenja ovog članka ne moraju biti posebno obrazloženi, ali korisnik koji ukazuje na ovo dužan je prezentirati dokaze koji nedvosmisleno potkrepljuju zahtjev. {{Sporna autorska prava}} ==Reorganizacija== Na Wikipediji se, zbog slobode u uređivanju, mogu javiti različite situacije u kojima je potrebno reorganizirati članke ili njihov sadržaj. Bilo da se radi o duplikatima, bilo o spajanju ili razdvajanju, ovakve situacije zahtijevaju razrješenje u što kraćem roku kako bi problemi što prije i što bolje riješili, a tekstovi dobili svoje prikladno mjesto na projektu. Šabloni iz ove skupine upućuju na te probleme i sugeriraju njihovu soluciju. Svi šabloni iz ove skupine označeni su ljubičastom bojom. ==={{tl|Dvojnik}}=== :Kada se dogodi situacija da o istoj temi postoje dva identična ili gotovo identična članka, onda se radi o duplikatima. U takvim situacijama koristi se ovaj šablon kako bi ukazao na postojeći problem, a ujedno i istaknuo o kojim se člancima radi. Prilikom uklanjanja duplikata, valjalo bi se, prije svega, voditi prema kvaliteti dvaju članaka (i prednost dati onom kvalitetnijem), a ukoliko je ona ista, prema vremenu nastanka članka (i prednost dati ranije napisanom članku). Što se tiče drugog članka, njegov sadržaj, ukoliko je to svrsishodno i moguće, trebao bi se uklopiti u glavni članak ili, ukoliko je ovakav rasplet nemoguć, pobrisati uz kreiranje preusmjeravanja. {{Dvojnik}} ==={{tl|Spajanje}}=== :Ovaj šablon koristi se kada postoje dva zasebna, ali različita članka koji bi se, tematski i sadržajno, mogli objediniti u jedan, jedinstveni članak. Dakle, ovdje se ne radi o duplikatima, već o dvama zasebnim člancima koji su si međusobno toliko bliski da bi bez ikakvih problema funkcionirali kao jedan članak. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak s kojim bi se trebalo spojiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Spajanje|bezkat=da}} ==={{tl|Podjela}}=== :Ovaj šablon funkcionira kao obrnuta varijanta prethodnoga, odnosno koristi se onda kada se jedan veći članak, bilo zbog veličine, bilo zbog samostale važnosti njegovih pojedinih dijelova, podijeli na dva ili više manjih članaka, koji mogu funkcionirati kao samostalne cjeline. Ova podjela može dovesti do brisanja glavnog članka, ali i ne mora. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članke koji bi trebali nastati podjelom, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Podjela|bezkat=da}} ==={{tl|Prebacivanje}}=== :Donekle sličan prijedlogu za spajanje, ovaj šablon koristi se u onim situacijama kada se smatra da se sadržaj jednog članka treba uklopiti u sadržaj drugog članka. Dakle, ovdje ne dolazi do spajanja dva samostalna članka u jedan novi, već se sadržaj jednog članka, kada mu je on sadržajno blizak, a nedovoljno je značajan da bude samostalan, jednostavno uklapa u sadržaj već postojećeg članka. Prilikom korištenja šablona potrebno je navesti članak u čiji tekst bi se predloženi članak trebao uklopiti, a poželjno bi bilo navesti i kratko objašnjenje zašto je takav potez svrsishodan. {{Prebacivanje}} ==={{tl|Bolji naslov}}=== :Ovaj se šablon od prethodnih razlikuje u tome što se predlaže samo preimenovanje članka, bez ikakvih intervencija u tekst ili druge članke. Preimenovanje je potrebno obrazložiti, a o prijedlogu je moguće provesti i raspravu na stranici za razgovor. {{Bolji naslov|bezkat=da}} ==Obavijesti== Posebnu kategoriju šablona za održavanje čine šabloni za obavijesti, koji se koriste ona kada se čitatelji i urednici žele upozoriti na određene činjenice vezane uz sam članak, a koje nisu povezane s nekim od ranije navedenih problema. Šabloni za obavijesti zapravo ne ukazuju na same probleme s člankom, već obavještavaju zajednicu o tome da će se na članku vršiti određene izmjene, bilo zbog odluke konkretnog suradnika, bilo zbog prirode samog događaja. Svi šabloni iz ove skupine označeni su plavom bojom. ==={{tl|Radovi u toku}}=== :Ovaj se šablon koristi samo onda kada jedan korisnik odluči vršiti izmjene na određenom članku, a koje bi mogle potrajati, pa obavještava zajednicu o prolongiranim radovima. Uz to, šablon se koristi kako bi korisnik zamolio zajednicu da ne vrši izmjene na samom članku dok su radovi u toku, s tim da se treba naglasiti da ova zamolba nije obveznog karaktera i ni na koji način ne ograničava nekog da vrši izmjene; ipak, mole se korisnici da, u duhu kolegijalnosti, ne vrše izmjene dok je ovaj šablon prisutan. Detaljnije upute dostupne su u tekstu samog šablona. {{Radovi u toku}} ==={{tl|Zadržano}}=== :Ovaj se šablon koristi onda kada je o navedenom članku provedena rasprava o njegovom eventualnom brisanju, a postavlja se na '''stranici za razgovor''' istog članka. Nakon provedene rasprave, konsenzus zajednice bio je da se članak zadrži, odnosno ne briše (uz neke uvjete). Ovaj šablon nalazi se u članku kako bi korisnike uputio na raniju raspravu te objasnio zašto je određeni članak zadržan. On također znači da se članak ne može predložiti za brisanje temeljem iste osnove, s obzirom da je temeljem te osnove članak već zadržan. {{Zadržano}} ==={{tl|Aktualni događaj}}=== :Vrlo jednostavan šablon, koji se koristi onda kada se želi ukazati da je članak u danom trenutku aktualan i da su moguće češće izmjene sadržaja, ovisno o pritoku provjerenih informacija. Kada aktualnost samog događaja prođe, šablon se treba ukloniti. {{Aktualni događaj}} Ipak, zbog čestog korištenja, uz ovaj glavni, moguće je koristiti i neke od pomoćnih šablona, koji su sadržajno i stilski modelirani prema glavnom, a koji se pobliže odnose na konkretni događaj ili manifestaciju. Srpskohrvatska Wikipedija trenutno ima sljedeće pomoćne šablone: {| class="wikitable" style="width:100%;" |- ! Kod !! Šablon |- |{{tl|Aktualni sportski događaj}}||{{Aktualni sportski događaj}} |- |} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije| ]] [[Kategorija:Liste|Šabloni obavještenja]] n91np6ugmw3opurhwtmi0ulowlhgszz 0 74391 42681414 42579559 2026-08-27T00:11:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681414 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:FirenzeIMG0281 bordercropped.jpg|thumb|right|250px|Usko dvorište između dva krila muzeja Uffizi stvara iluziju kratke, idealizirane ulice.]] '''Galerija Uffizi''' ([[Italijanski jezik|Talijanski]]: ''Galleria degli Uffizi'') je [[palača]] u [[Firenca|Firenci]], smještena kod trga [[Piazza della Signoria]]. Danas predstavlja jednu od najstarijih i najslavnijih [[muzej]]a [[likovna umjetnost|umjetnosti]] u svijetu. == Historija == [[Datoteka:Uffizi Hallway.jpg|thumb|right|250px|Pogled na predvorje.]] Palaču je započeo graditi [[Giorgio Vasari]] 1560. g. za [[Cosimo I. de' Medici|Cosima Medicija]] kao ured Firentinskih upravitelja — odatle joj i ime "''uffizi''" ("uredi"). Gradnju su po Vasarijevim nacrtima nastavili [[Alfonso Parigi]] i [[Bernardo Buontalenti]], te su je završili 1581. g. Dvorište ''cortile'' je dugo i usko, te se svojom dorskom kolonadom otvara prema rijeci [[Arno]] čime se uokviruje prostor a da se ne zatvara. Povjesničari umjetnosti smatraju da je to najraniji primjer organizirane ulične panorame u Europi<ref>[[Siegfried Giedion]], ''Space, Time and Architecture'' (1941) 1962 fig.17.</ref>. Vasari, koji je bio i slikar i arhitekt, naglasio je [[perspektiva|perspektivnu]] dužinu usklađujući krovne istake pročelja s neprekinutim istakama između katova, kao i tri neprekinute stube na kojima počiva prednja fasada palače. [[Datoteka:J.Zoffany, La tribuna degli Uffizi (detail).jpg|thumb|left|250px|Na detalju slike Johanna Zoffanya: ''La Tribuna degli Uffizi'' iz 18. st. mogu se prepoznati mnoga vrijedna djela koja su i danas dio kolekcije muzeja.]] [[Datoteka:UffiziCeiling1.jpg|thumb|right|250px|Slike na svodu glavnog hodnika.]] Palača Uffizi je pod jednim krovom ujedinila administrativne urede, sud i državni arhiv (''Archivio di Stato''). [[Cosimo I.]], nadvojvoda Toskane, uredio je da najbolja djela u kolekciji obitelji Medici dospiju u piano nobile (plemeniti kat). Danas ova izvanredna remekdjela, ujedinjena s djelima iz kolekcije još jednog nadvojvode Francesca I., čine glavnu atrakciju u muzejskom arhivu. S vremenom, susjedni dijelovi palače su uključeni u izložbeni prostor za ostale slike i skulpture koje su naručili [[Medici]]. Nakon što je obitelj Medici nestala, djela koja su bila u njihovom vlasništvu, prema uvjetima slavnog ''Patto di famiglia'' koji je objavila Anna Maria Lodovica, posljednja baštinica obitelji Medici, jedan od prvih modernih muzeja je ustanovljen. Galerija je povremeno otvarana posjetiteljima od 16. st., a 1765. g. je službeno otvorena javnosti Zbog veličine kolekcije neka od djela su proslijeđena u druge Firentinske muzeje. Npr. Neke slavne skulpture se danas nalaze u muzeju [[Bargello]]. U tijeku je projekt proširenja muzejskog izložbenog prostora sa 6,000 metara² na skoro 13,000 metara², čime će se omogućiti da se vide neka djela koja su bila u skladištu. Godine 1993. auto-bomba je eksplodirala u Via dei Georgofili i oštetila dijelove palače ubivši petoro ljudi. Najveću štetu pretrpjela je soba [[Niobe]]; te njene klasične skulpture i [[Neoklasicizam|neoklasični]] interijer koji je kasnije obnovljen, ali njene [[freska|freske]] su bile nepopravljive. Identitet bombaša nije nikad utvrđen iako se sumnjalo na [[Mafija|Mafiju]]. Danas je Uffizi jedna od najpopularnijih [[turizam|turističkih]] atrakcija Firence. Na vrhuncu sezone (osobito u srpnju), čekanje u redu na ulazak može trajati i do pet sati. Posjetitelji koji su unaprijed rezervirali karte čekaju mnogo manje. == Kolekcija == [[Datoteka:Sommer, Giorgio (1834-1891) - Lottatori Firenze.jpg|thumb|Ulaznica za galeriju s fotografijom [[Helenizam|helenističke]] skulpture '''Rvača'''.]] Lista odabranih djela u kolekciji muzeja: * [[Cimabue]] (''Maestà'') * [[Duccio]] (''Maestà'') * [[Giotto di Bondone|Giotto]] (''Madonna Ognissanti'', ''Poliptih Badia'') * [[Simone Martini]] (''[[Navještenje]]'') * [[Paolo Uccello]] (''Bitka kod San Romana'') * [[Piero della Francesca]] (''Diptih vojvode Federica da Montefeltra i vojvotkinje Battiste [[Sforza]] od [[Urbino|Urbina]]'') * [[Filippo Lippi|Fra Filippo Lippi]] (''Gospa s Djetetom i dva anđela'') * [[Andrea del Verrocchio]] (''[[Krštenje Kristovo]]'') * [[Hugo van der Goes]] (''Triptih Portinari'') * [[Sandro Botticelli]] (''[[Primavera]]'', ''[[Rođenje Venerino]]'', ''Poklonstvo kraljeva'' i dr.) * [[Leonardo Da Vinci|Leonardo da Vinci]] (''[[Navještenje]]'', ''[[Poklonstvo kraljeva]]'') * [[Piero di Cosimo]] (''Perzej oslobađa Andromedu'') * [[Albrecht Dürer]] (''Poklonstvo kraljeva'') * [[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]] (''[[Doni Tondo]]'') * [[Rafael]] (''Gospa od češljugara'', ''Portret Pape [[Leo X.|Lea X.]]'') * [[Tizian]] (''Flora'', ''[[Venera od Urbina]]'') * [[Parmigianino]] (''Dugovrata Madonna'') * [[Caravaggio]] (''[[Bakho]]'', ''[[Žrtvovanje Izaka]]'', ''[[Meduza (mitologija)|Meduza]]'') U kolekciji se nalaze i antičke skulpture kao ''[[Arrotino]]'' i ''[[Dva rvača]]''. == Galerija == {| {{prettytable}} allign=center valign=top |- | [[Datoteka:Sandro Botticelli 049.jpg|thumb|200px|Detalj slike ''[[Rođenje Venerino]]'' [[Sandro Botticelli|Botticellija.]]]] || [[Datoteka:Raffaello - ElisabettaGonzaga.jpg|thumb|180px|[[Rafael]], ''Portret Elisabette Gonzaga''.]] || [[Datoteka:Bronzino - Eleonora di Toledo col figlio Giovanni - Google Art Project.jpg|thumb|200px|[[Angelo Bronzino]], ''Portret Eleonore od Toleda''.]] |} <gallery> Datoteka:Simone Martini 078.jpg|[[Simone Martini]] Datoteka:Fra Filippo Lippi - Madonna and Child with two Angels - Uffizi.jpg|[[Filippo Lippi]] Datoteka:Piero della Francesca 044.jpg|[[Piero della Francesca]] Datoteka:La batalla de San Romano, por Paolo Uccello.jpg|[[Paolo Uccello]] Datoteka:Botticelli-primavera.jpg|[[Sandro Botticelli]] Datoteka:Rogier van der Weyden 013.jpg|[[Rogier van der Weyden]] Datoteka:Andrea_del_Verrocchio,_Leonardo_da_Vinci_-_Baptism_of_Christ_-_Uffizi.jpg|[[Andrea del Verrocchio]] Datoteka:Leonardo_da_Vinci_-_Annunciazione_-_Google_Art_Project.jpg|[[Leonardo Da Vinci|Leonardo da Vinci]] Datoteka:Michelangelo_Buonarroti_-_Tondo_Doni_-_Google_Art_Project.jpg|[[Michelangelo Buonarotti|Michelangelo]] Datoteka:Raffael 031.jpg|[[Rafael]] Datoteka:Parmigianino - Madonna dal collo lungo - Google Art Project.jpg|[[Parmigianino]] Datoteka:Albrecht Dürer - Adorazione dei Magi - Google Art Project.jpg|[[Albrecht Dürer]] Datoteka:Tizian - Venus von Urbino.jpg|[[Tizian]] Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|[[Caravaggio]] Datoteka:Claude Lorrain 010.jpg|[[Claude Lorrain]] Datoteka:Rembrandt Harmensz. van Rijn 138.jpg|[[Rembrandt van Rijn]] </gallery> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Uffizi}} * [http://www.uffizi.beniculturali.it/ Galerija Uffizi.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161203232804/http://www.uffizi.beniculturali.it/ |date=2016-12-03 }} * [http://holiday-apartment-tuscany.net/tuscany_travel_guide/florence_uffizi.htm Uffizi putnički vodič.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202030123/http://www.holiday-apartment-tuscany.net/tuscany_travel_guide/florence_uffizi.htm |date=2010-02-02 }} * [http://www.virtualuffizi.com Virtual Uffizi] - Informacije, povijest i mapa galerija, biografije zastupljenih umjetnika, slike i detalji o slikama, online registracija karata, posjete s vodičima. * [http://maps.google.com/maps?q=florence,+italy&ll=43.768506,11.255407&spn=0.003297,0.010274&t=h&hl=en Satellitske slike s Google Maps.] * [https://uffizigalleryticket.com Uffizi Gallery Tickets and Tours] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nacionalni muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Arheološki muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji u Italiji]] [[Kategorija:Muzeji u Firenci]] [[Kategorija:Palače u Firenci]] [[Kategorija:Renesansne palače]] [[Kategorija:Renesansne građevine u Italiji]] mbhpr1x6vsdcpq0ggc6kxzip7umjkhz 0 78897 42681241 42644356 2026-08-26T12:08:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681241 wikitext text/x-wiki '''Supersila''' je izraz koji se koristi za [[suverena država|državu]] koja se ističe svojom [[moć]]i i uticajem na međunarodne odnose, odnosno sposobnošću da vojnim, ekonomskim ili drugim putem projicira tu moć svuda ili u najvećem dijelu svijeta. Izraz se pojavio za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] kako bi označio novi fenomen međunarodne politike, odnosno države kao [[SAD]] i [[SSSR]] čiji se uticaj na tadašnji svijet nije mogao mjeriti s prethodnim državama u historiji. Izraz supersila se otada tradicionalno koristi države čija je moć i uticaj vidno veći od nekadašnjih [[velesila]]. Usprkos toga, historičari ponekad u opisne svrhe koriste izraz "supersila" za određene historijske entitete, pa se tako npr. egipatsko [[Novo kraljevstvo]] opisuje kao "supersila [[Drevni Bliski istok|Drevnog Bliskog istoka]]", a Rimsko Carstvo kao "supersila [[antika|antičkog]] [[Mediteran]]a". Za supersile koje same dominiraju ostatkom svijeta ili sebi poznatog svijeta se ponekad koristi izraz [[hipersila]]. == Povezano == * [[Velesila]] * [[Hipersila]] * [[Svjetsko carstvo]] * [[Hegemonija]] == Literatura == * {{Cite book | author= Belt, Don| year=2004| title=[[National Geographic]]| chapter=Europe's Big Gamble | editor= | others= | pages=54–65 | publisher= | id=| url= | authorlink= |ref=harv}} * {{Cite book | author = [[Zbigniew Brzezinski|Brzezinski, Zbigniew]] | year= 1997 | title=The Grand Chessboard: American Primacy and Its Geostrategic Imperatives | url = https://archive.org/details/grandchessboarda00brze_0 | publisher= Basic Books | location = New York|isbn=978-0-465-02726-2|ref=harv}} * {{Cite book | author=[[William Thornton Rickert Fox|Fox, William]]| year=1944| title=The Super-powers: the United States, Britain, and the Soviet union—their responsibility for peace| chapter= | editor= | others= | pages= | publisher=Harcourt, Brace a. Co | id= | url=https://archive.org/details/superpowersunite0000will| authorlink= |ref=harv}} * {{Cite book | author = Kamen, Henry| year=2003| title=Spain's Road To Empire: The Making Of A World Power, 1492-1763| url = https://archive.org/details/spainsroadtoempi0000kame| pages = 640p.| publisher=Penguin|ref=harv}} * {{Cite book | author=[[Paul Kennedy|Kennedy, Paul]]| year=1988| title=[[The Rise and Fall of the Great Powers]]| chapter= | editor= | others= | pages= | publisher= | isbn=0-679-72019-7 | url= | authorlink= |ref=harv}} * {{Cite book | first=John| last=[[John McCormick|McCormick, John]]| year=2007| title=The European Superpower| url=https://archive.org/details/europeansuperpow0000mcco| publisher=Palgrave Macmillan|ref=harv}} * {{cite book | author=[[Emmanuel Todd|Todd, Emanuel]]|year=200X| title=After the Empire — The Breakdown of the American Order| url=https://archive.org/details/afterempirebreak00todd| pages= | publisher=}} * {{Cite book |last=Rosefielde |first=Steven |title=Russia in the 21st Century: The Prodigal Superpower |url=http://assets.cambridge.org/97805218/36784/excerpt/9780521836784_excerpt.pdf |format=PDF |accessdate=07. 10. 2007. |year=2005 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0521836786 |ref=harv |access-date=2010-04-21 |archive-date=2007-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071029122003/http://assets.cambridge.org/97805218/36784/excerpt/9780521836784_excerpt.pdf |url-status=dead }} * Erik Ringmar, "[http://www.archive.org/download/ErikRingmartheRecognitionGameSovietRussiaAgainstTheWest/ErikRingmarTheRecognitionGame.pdf The Recognition Game: Soviet Russia Against the West]," ''Cooperation & Conflict'', 37:2, 2002. pp.&nbsp;115–36. -- an explanation of the relations between the superpowers in the 20th century based on the notion of recognition. {{Commonscat|Superpowers}} [[Kategorija:Međunarodni odnosi]] hp6okrjpf0q81yqjy4f96em6i101rfs 0 81244 42681311 42599718 2026-08-26T17:59:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681311 wikitext text/x-wiki {{sređivanje}} {{Infokutija muzičar <!-- See Wikipedia:WikiProject_Musicians --> | Ime = The New Seekers | Img = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = group_or_band | Alias = | Porijeklo = [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanija]] | Žanr =[[Pop]], [[Folk muzika|Folk]], [[Gospel muzika|Gospel]], [[Rock and Roll|Rock]], [[Middle of the road (muzika)|MOR]], [[Country]] | Period = 1969 – | Diskografska kuća = [[Philips Records|Phillips]]<br />[[Polydor Records|Polydor]]<br />[[CBS Records|CBS]]<br />[[Elektra Records]] | Povezani_izvođači = [[The Seekers]]<br /> [[Prima Donna (band)|Prima Donna]]<br /> Springfield Revival<br /> The Nocturnes<br /> [[Pussyfoot]] | URL = | Sadašnji_članovi = [[Paul Layton]]<br /> Donna Jones<br /> Francine Rees<br /> Mick Flynn<br /> Mark Hankins | Bivši_članovi = [[Eve Graham]]<br /> [[Lyn Paul]]<br /> [[Marty Kristian]]<br /> [[Peter Doyle (singer)|Peter Doyle]]<br /> [[Peter Oliver]]<br /> [[Keith Potger]]<br /> Sally Graham<br /> Laurie Heath<br /> Chris Barrington<br /> Kathryn Ann Rae<br /> Nicola Kerr<br /> Danny Finn<br /> Catriona Walsh<br /> Vikki James | Notable_instruments = }} '''''The New Seekers''''' je [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] [[muzika|pop]] [[bend|grupa]] koju je godine 1969. osnovao Keith Potger nakon raspada njegovog ranijeg benda ''[[The Seekers]]''. Potgerova zamisao je bila da pravi muziku za istu publiku koja je slušala stare ''Seekerse''. U tome je imao uspjeha, jer je grupa uživala veliku popularnost početkom 1970-ih. Uz niz izmjena u postavi djeluje i danas. Godine 1972. je s pjesmom ''Beg, Steal or Borrow'' predstavljala [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Veliku Britaniju]] na [[Eurosong 1972|natjecanju za Pjesmu Eurovizije]] kada je osvojila drugo mjesto. == Diskografija == === Singlice === {| class="wikitable" !width="40"|Date !Pjesma !width="30"|<sup>[[UK Singles Chart|UK]]<br /><ref>{{Cite web |title=UK chart positions |url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |access-date=2012-07-22 |archivedate=2012-07-22 |archiveurl=https://archive.today/20120722064011/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |deadurl=no }}</ref> !width="30"|<sup>[[Billboard Hot 100|US]]<br /><ref>{{Cite web |title=US chart positions |url=http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_202.htm |access-date=2010-05-25 |archive-date=2011-07-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110719185310/http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_202.htm }}</ref> !width="30"|<sup>[[IRL]]<br /><ref>{{Cite web |url=http://www.irishcharts.ie/search/placement |title=Irish chart positions |access-date=2010-05-25 |archive-date=2015-11-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement |url-status=dead }}</ref> !Album |- |oktobar 1969. |"Meet My Lord" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |rowspan="1"|''The New Seekers'' |- |jun 1970, |"What Have They Done to My Song, Ma" |align="center"|44 |align="center"|14 |align="center"|- |rowspan="1"|''Keith Potger and The New Seekers'' |- | oktobar 1970. |"Beautiful People / When There's No Love Left" |align="center"|- |align="center"|67 |align="center"|- | rowspan="1"|''Beautiful People'' |- | mart 1971. |"Nickel Song" |align="center"|- |align="center"|81 |align="center"|- | - |- |jun 1971. |"Never Ending Song of Love" |align="center"|2 |align="center"|- |align="center"|1 |rowspan="1"|''Beautiful People'' |- | oktobar 1971. |"Good Old Fashioned Music" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |rowspan="1"|''New Colours'' |- | decembar 1971. |"[[I'd Like to Teach the World to Sing (in Perfect Harmony)|I'd Like to Teach the World to Sing]]" |align="center"|1 |align="center"|7 |align="center"|1 |rowspan="2"|''We'd Like to Teach the World to Sing'' |- | mart 1972. |"Beg, Steal or Borrow" |align="center"|2 |align="center"|81 |align="center"|3 |- | jun 1972. |"Circles" |align="center"|4 |align="center"|87 |align="center"|3 |rowspan="1"|''Circles'' |- |septembar 1972. |"Dance Dance Dance" |align="center"|NR<small>1</small> |align="center"|84 |align="center"|- | rowspan="2"|- |- |novembar 1972. |"[[Come Softly to Me]]" |align="center"|20 |align="center"|95 |align="center"|- |- | februar 1973. |"[[Pinball Wizard]]-See Me Feel Me" |align="center"|16 |align="center"|29 |align="center"|20 |rowspan="1"|''Now'' |- | mart 1973. |"Nevertheless" |align="center"|34 |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="3"|- |- |jun 1973. |"Goodbye is Just Another Word" |align="center"|36 |align="center"|- |align="center"|- |- | septembar 1973. |"We've Got to Do it Now" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- | novembar 1973. |"[[You Won't Find Another Fool Like Me]]" |align="center"|1 |align="center"|- |align="center"|1 | rowspan="2"|''Together'' |- | mart 1974. |"I Get a Little Sentimental Over You" |align="center"|5 |align="center"|- |align="center"|9 |- | maj 1974. |"Sing Hallelujah" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="1"|''Farewell Album'' |- |jun 1976. |"It's so Nice (To Have You Home)" |align="center"|44 |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="2"|''Together Again'' |- |novembar 1976. <small>2</small> |"I Wanna Go Back" |align="center"|25 |align="center"|- |align="center"|- |- | maj 1977. |"Give Me Love Your Way"<small>3</small> |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="1"|- |- |januar 1978. |"Flashback" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="3"|''Anthem - One Day in Every Week'' |- |mart 1978. |"Do You Wanna Make Love" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |jun 1978. |"Anthem (One Day in Every Week)" |align="center"|21 |align="center"|- |align="center"|15 |- | novembar 1978. |"[[You Needed Me]]" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- | rowspan="6"|- |- |januar 1979. |"Don't Stop the Music" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |oktobar 1979. |"Love is a Song" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |mart 1980. |"Tell Me" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |jul 1980. |"California Nights" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |decembar 1985. |"Let the Bells Ring out Forever" |align="center"|- |align="center"|- |align="center"|- |- |} <small>NAPOMENE</small><br /> <small>1</small> neizdana u UK<br /> <small>2</small> na top-listi u januaru 1977.<br /> <small>3</small> posljednja singlica u SAD * Singlice "Tonight" i "The Greatest Song I Ever Heard" su izdane u SAD 1971. i 1973. (iako nisu došle na top-listu). * "For You We Sing" izdana kao singlica u mnogim evropskim zemljama 1972. * "All the Way" izdana kao singlica u Australiji 1983. === Albumi === {| class="wikitable" !width="40"|Godina !Naslov albuma !width="30"|^{[[UK Album Chart|UK]]} <br /><ref>{{Cite web |title=UK album chart positions |url=http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |access-date=2012-07-22 |archivedate=2012-07-22 |archiveurl=https://archive.today/20120722064011/http://www.chartstats.com/artistinfo.php?id=2269 |deadurl=no }}</ref> |- |januar 1970. | ''The New Seekers'' |align="center"|- |- |novembar 1970. | ''Keith Potger and The New Seekers'' |align="center"|- |- |maj 1971. | ''Beautiful People'' |align="center"|- |- | septembar 1971. | ''New Colours'' |align="center"|40 |- |mart 1972. | ''We'd Like to Teach the World to Sing'' |align="center"|2 |- |jun 1972. | ''Never Ending Song of Love'' <small>1</small> |align="center"|35 |- |septembar 1972. |''Circles'' |align="center"|23 |- |novembar 1972. |''Live at the Royal Albert Hall'' |align="center"|- |- |mart 1973. |''Now'' |align="center"|47 |- |mart 1974. | ''Together'' |align="center"|12 |- |august 1974. | ''Farewell Album'' |align="center"|- |- |novembar 1976. |''Together Again'' |align="center"|- |- |septembar 1978. | ''Anthem - One Day in Every Week'' |align="center"|- |- |2007 |''Live'' |align="center"|- |- |jul 2009. |''It's Been a Long Time - Greatest Hits and More'' |align="center"|17 |} <small>NAPOMENE</small><br /> <small>1</small> Reizdanje ''Beautiful People'' * U septembru 1973. su Peter Doyle, Paul Layton i Marty Kristian izdali album ''Peter, Paul and Marty''. On je uključivao singlicu New Seekersa "Come Softly to Me".<ref>{{Cite web |title=Official site - ''Peter, Paul and Marty'' |url=http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_182.htm |access-date=2010-05-25 |archive-date=2009-06-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090604050811/http://www.thenewseekers.com/new_seekers_web_site_182.htm }}</ref> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.thenewseekers.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070420094131/http://www.thenewseekers.com/ |date=2007-04-20 }} * [http://www.myspace.com/thenewseekersofficial MySpace stranica] * [http://www.lynpaulwebsite.org/Home.htm Lyn Paul] službena stranica * [http://www.evegraham.com Eve Graham Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190904095459/http://www.evegraham.com/ |date=2019-09-04 }} {{Authority control}} {{DEFAULTSORT:New Seekers, The}} [[Kategorija:Engleske muzičke grupe]] [[Kategorija:Pop-grupe]] [[Kategorija:Predstavnici Ujedinjenog Kraljevstva na Eurosongu]] 3bdbszgz6g1ftr14s4gqdr0a67vvv78 0 82223 42681510 42400432 2026-08-27T11:26:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681510 wikitext text/x-wiki {{Koordinate|41_42_05_N_74_52_49_W_type:landmark_region:US-NY|41°&nbsp;42′&nbsp;5″&nbsp;SG Š, 74°&nbsp;52′&nbsp;49″&nbsp;ZGD}} [[Datoteka:Woodstock poster.jpg|thumb|250px|Poster Woodstock festivala [[1969]].]] '''Festival muzike i umetnosti u Vudstoku''' je bio [[rok]] festival koji je održan na farmi Maksa Jasgura (''Max Yasgur'') u Vajt Lejku kod Betela u državi [[Njujork]] od [[15. avgust|15]] do [[18. avgust]]a [[1969]]. Tokom tog kišnog vikenda su nastupili mnogi od najpoznatijih muzičara tog vremena, među kojima su [[The Who]], [[Jefferson Airplane]], [[Grateful Dead]], [[Canned Heat]], [[Joan Baez]], [[Janis Joplin]], [[Joe Cocker]], [[Jimi Hendrix]] i drugi. Posetilo ga je blizu pola miliona ljudi. Posljednji je na binu izišao [[Jimi Hendrix]], četvrtog dana slavlja, 18. kolovoza 1969. u 8:30 ujutro, koji je nadahnuto odsvirao američku himnu pred (preostalih) 40.000 najizdržljivijih. Smatra se da je Woodstock najpoznatiji rok festival ikada održan. Festival je ušao među ''50 momenata koji su promenili [[rokenrol]]'' časopisa [[Rolling Stone]]. Za mnoge je on najbolji primer [[kontrakultura|kontrakulture]] [[1960e|1960-ih]] i [[hipici|hipi]]-ere. == Pozadina == Vudstok je nastao trudom Majkl Langa, Džon Robertsa, Džoel Rozenman i Arti Kornfelda. Investitori su bili Roberts i Rozenman, koji su u novinama [[Njujork Tajms]] i Vol Strit Džurnal dali oglas pod kojim bi uložili bezgraničnu sumu novca u neki projekat. Lang i Kornfeld su primetili oglas i četvoro ljudi se sastalo.<ref name="spitz-babylon">{{cite book| author=Robert Stephen Spitz| title=Barefoot in Babylon| url=https://archive.org/details/barefootinbabylo00spit| publisher=The Viking Press, New York| year=1979}}</ref> [[Datoteka:Woodstock redmond stage.JPG|thumb|[[Kiša]] na Woodstocku]] Organizovan pod nazivom "Vudstok Avanture", kao investicija rizičnog profita, postaje besplatna atrakcija koja privlači više stotina hiljada ljudi više nego na šta su organizatori bili spremni. Oko 186,000 karata biva prodato dok organizatori očekuju oko 200,000 hiljada posetilaca.<ref name="bbc-woodstockends">{{cite news| url=http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/august/18/newsid_2760000/2760911.stm| title=BBC ON THIS DAY - 1969: Woodstock music festival ends| accessdate = 17. 04. 2008. | date = 18. 08. 1969. | work=BBC News}}</ref> Karte su koštale 18$ (oko 75$ uračunato sa sadašnjom infalcijom<ref>{{Cite web |url=http://oregonstate.edu/cla/polisci/faculty-research/sahr/cv1996.pdf |title=CPI Conversion factors in dollars |access-date=2010-06-07 |archive-date=2009-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090225045803/http://oregonstate.edu/cla/polisci/faculty-research/sahr/cv1996.pdf |url-status=dead }}</ref>), a 24$ na dan festivala za sva tri dana. Vudstok Avanture nude Vorner Brodersu prava za snimanje filma o Vudstoku za 100,000$, a Kornfeld kaže: "Ili će film biti prodat u milion primeraka, a ako izbiju neredi, biće najbolji dokumentarac ikada snimljen". Festival je tekao tokom vojnih problema Amerike sa Vijetnamom i situacijom oko [[rasizam|rasizma]]. Tako festival rađa novu mini-naciju koja se bori za svoja prava. Umovi bivaju "otvoreni", naširoko se upražnjavaju [[droga|droge]] i "slobodna ljubav". Morala se uključiti i [[vojska]] osiguravajući prolaz znatiželjnima, ali i prijevoz sudionika helikopterima do bine, nužnu medicinsku pomoć te hranu i vodu. Tokom festivala su umrle dve osobe: jedna od predoziranja heroinom, druga kada je traktor slučajno pregazio preko vreće za spavanje. Dve bebe su rođene tokom festivala. === Izbor mesta === [[Datoteka:Woodstock redmond hair.JPG|thumb|Posetioci festivala]] U početku je festival trebao da zaume mesto u Midltavnu, Orindž Kaunti, Njujork, izdato za 10,000$ tokom proleća 1969. Gradski čelnici su bili uvereni da neće biti više od 50,000 posetilaca, a stanovnici Midltavna su se odmah protivili događaju. Petnaestog jula festivalu zabranjuju ovo mesto pod izgovorom da nisu zadovoljeni uslovi pokretnih toaleta.<ref name="woodstock69.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.woodstock69.com/wsrprnt3.htm |access-date=2010-06-07 |archivedate=2008-10-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081014182945/http://www.woodstock69.com/wsrprnt3.htm |deadurl=yes }}</ref> Saznavši za zabranu, Eliot Tiber nudi organizatorima svoj posed u Betelu.<ref name='TakingWoodstock'>{{cite book | last = Tiber | first = Elliot | authorlink = Elliot Tiber | coauthors = Tom Monte | title = Taking Woodstock | publisher = SquareOne Publishers | year = 2007 | location = | pages = | url =https://archive.org/details/takingwoodstock00tiber| doi = | id = | isbn = 0757002935}}</ref> Iako je Tiber imao dozvolu grada, ispostavilo se da je posed isuviše mali sa svojih 61,000 m². Preko njega Vudstok Avanture bivaju povezane sa paorom Meks Džezgarom pod dogovorom za 50$ po 5,000 gostiju. Dvadesetog jula se sastaju gde ugovaraju izdaju poseda od 600 akri za 75,000$ i dodatnih 25,000$ za stanovnike u blizini. Vesti oko ovog sastanka su procurele tokom samog dogovora jer su radnici restorana gde je isti bio održan obavestili radio stanice. Organizatori ponovo uveravaju Betela da se očekuje oko 50,000 zvanica. === Ton === Majstor zvuka je bio iskusni Bil Henli, nagrađen Parneli Nagradom za svoje inovacije.<ref>{{Cite web |title=Bill Hanley: Father of Festival Sound |url=http://www.billhanley.org/ |access-date=2010-06-07 |archive-date=2011-10-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111006053629/http://www.billhanley.org/ |dead-url=yes }}</ref> Ozvučenje za očekivanih 200,000 ljudi je imalo zadatak da se izbori sa pola miliona zvanica. Podrška od zavidnih 2,000 ampera napajanja daje ovom konceptu tona etiketu ''Vudstok oprema'' (''the Woodstock Bins'') kao uzor daljnjim festivaliima.<ref>{http://www.3rdearmusic.com/hyarchive/hiddenyearsstory/pasafari.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200128214730/http://www.3rdearmusic.com/hyarchive/hiddenyearsstory/pasafari.html |date=2020-01-28 }} From Live Peace in Toronto to the Thin End of Wedgies in Soweto</ref> == Izvođači == === Petak, 15. Avgust === Prvi dan zvanično počinje 15. avgusta u 17:07 sa nastupom [[Richie Havens|Ričija Hejvensa]] i ostalim kantri muzičarima. [[Datoteka:Swami opening.jpg|thumb|Swami otvara festival.]] * [[Richie Havens]] * [[Swami Satchidananda]], koji je otvorio festival * [[Sweetwater (band)|Sweetwater]] * [[The Incredible String Band]] * [[Bert Sommer]] * [[Tim Hardin]] * [[Ravi Shankar]] * [[Melanie Safka|Melanie]] * [[Arlo Guthrie]] * [[Joan Baez]] === Subota, 16. Avgust === Festival se otvara u 12:15. Nastupi psihodeličnih rok izvođača. * [[Quill (band)|Quill]] * [[Country Joe McDonald]] * [[John Sebastian]] * [[Santana (band)|Santana]] * [[Keef Hartley|Keef Hartley Band]] * [[Canned Heat]] * [[Mountain (band)|Mountain]] * [[Grateful Dead]] * [[Creedence Clearwater Revival]] * [[Janis Joplin]] with The Kozmic Blues Band <ref>{{cite web| url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/306112/Janis-Joplin| title=Janis Joplin entry| date = 24. 09. 2006.| accessdate = 03. 10. 2008.| publisher=Encyclopedia Britannica}}</ref> * [[Sly & the Family Stone]] * [[The Who]] * [[Jefferson Airplane]] === Nedelja, 17. avgust do ponedeljka, 18. avgusta === Džo Koker tog dana otvara Vudstok u 14 časova, prati ga Gris bend [[Datoteka:Woodstock redmond crowd.JPG|thumb|Publika na Woodstocku]] * [[The Grease Band]] * [[Joe Cocker]] * [[Country Joe and the Fish]] * [[Ten Years After]] * [[The Band]] * [[Blood, Sweat & Tears]] * [[Johnny Winter]] featuring his brother, [[Edgar Winter]] * [[Crosby, Stills & Nash|Crosby, Stills, Nash & Young]] * [[Paul Butterfield|Paul Butterfield Blues Band]] * [[Sha-Na-Na]] * [[Jimi Hendrix]] == U popularnoj kulturi == Dokumentarni film ''Vudstok'' iz 1970. režirao je [[Majkl Vadli]]. Montažeri su bili [[Martin Skorseze]] i [[Telma Skunmejker]]. Kompanija [[Vorner braders]] uložila je u snimanje filma 100.000 dolara, a Vadli je angažovao stotinjak [[Njujork|njujorških]] filmskih radnika. Međutim, zbog nedostatka novca s njima sklapa ugovor po principu "duplo ili ništa" gde zarada članova ekipe zavisi od uspeha filma. Film je dobio Oskara u kategoriji dokumentarnog filma. Pesma [[Džoni Mičel]] "Woodstock", kojom je ovekovečen ovaj događaj, postala je kasnije veliki hit grupe [[Krozbi, Stils, Neš i Jang]]. == Woodstock danas == [[Datoteka:Woodstock 8.JPG|thumb|Komemorativna ploča u Woodstocku.]] Na mestu održavanja festivala podignuta je bista. Polja i bine su zadržale svoj ruralni oblik. Jasgurova farma je i dalje popularna turistička destinacija. Grupa Krozbi, Stils, Neš end Jang održala je 13. avgusta 2006. memorijalni koncert pred 16.000 gledalaca obeleživši tako tridesetsedmogodišnjicu Vudstoka. Avgusta 2007. tadašnji vlasnici farme Roj Hauard i Džeril Ejbramson daju farmu površine 103 akra na prodaju po ceni od osam miliona dolara. Muzej u šumi kod Betela otvara se 2008. godine. Četrdesetogodišnjica festivala obeležava se 2009. kada će širom sveta biti održano mnoštvo festivala, a jedan od takvih festivala, "Leto ljubavi", održaće se u [[Hokherst]]u, [[Kent]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Engleska]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Woodstock}} * [http://www.woodstockmuseum.com/ Woodstock Museum] * [http://www.woodstockproject.com/woodstock/ The Woodstock Project] * [http://www.chronos-historical.org/rockfest/Woodstock/index.html "Woodstock: A New Nation", Book excerpt from "Aquarius Rising" by Robert Santelli] * [http://www.huffingtonpost.com/rex-weiner/the-woodstock-consensus_b_252973.html The Woodstock Consensus] by Rex Weiner, ''The Huffington Post'' * [http://www.popmatters.com/pm/feature/108471-pot-skinny-dipping-and-freedom-rock-woodstock-and-the-year-of-the-ou/ Excerpt from “Pot, Skinny-Dipping, and Freedom Rock: Woodstock and the Year of the Outdoor Music Festival (P.2)” by Rob Kirkpatrick]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://books.google.com/books?id=M-yEPUnB7GsC&printsec=frontcover&dq=woodstock+an+encyclopedia+of+the+music+and+art+fair&hl=en&ei=jYLFS-_UBYzStAODlN27BA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDgQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false ''Woodstock: An Encyclopedia of the Music and Art Fair''] by James E. Perone * [https://povcast.hr/woodstock-i-psihodelicna-likovna-umjetnost-sezdesetih/ Woodstock i psihodelična umjetnost šezdesetih]{{Dead link|date=December 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:1969. u muzici]] [[Kategorija:Američki muzički festivali]] [[Kategorija:Kontrakultura]] [[Kategorija:Hipi pokret]] [[Kategorija:New York (savezna država)]] orwfennvhib1xfng47c3strg7hnvqwf 0 86955 42681382 42262005 2026-08-26T23:11:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681382 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:TurkishAirlinesHQIstanbul.jpg|thumb|Turkish Airlines Building]] '''Turkish Airlines''' ([[Turski jezik|Turski]]: Türk Hava Yolları) je glavna [[turska]] avionska kompanija sa sjedištem u [[Istanbul]]u. Glavno sjedište je u ''Međunarodnom aerodromu [[Istanbul]]''. Ostala sjedišta su u ''Esenboga International Airport'' (ESB), [[Ankara]], i ''Sabiha Gokcen International Airport'' (SAW), [[Istanbul]]. == Historija == == Flota == [[Datoteka:Turkish Airlines - Boeing B737-800 (TC-JFR).jpg|250px|thumb|Turkish Airlines Boeing 737-800]] {| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="align: left; margin: 0.5em 0 0 0; border-style: solid; border: 1px solid #7f7f7f; border-right-width: 2px; border-bottom-width: 2px; border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |- ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Broj aviona ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Vrsta ! style="background: #efefef; border-bottom: 2px solid gray;" | Broj putnika |- | 9 |[[Airbus A340]]-311/313 |271 |- | 7 |[[Airbus A330]]-200 |250 |- | 27 Airbus A330]]-300 20 |[[Airbus A321]]-111/231/211 |155 / 186 / 195 / 202 |- | 59 |[[Airbus A320]]-214/232 |150 / 156 / 167 / 168 |- |14 |[[Airbus A319]]-132 |124 |- |97 |[[Boeing 737|Boeing 737-800]] |155 |- |7 |[[Boeing 737|Boeing 737-700]] |149 |- |4 |[[Boeing 737|Boeing 737-400]] |150 |- |4 |[[Boeing 777|Boeing B777-300ER]] |312 |20 |} == Vanjske veze == * [http://www.turkishairlines.com/ Turkish Airlines Službena Web stranica] * [http://www.turkishtechnic.com/ Turkish Airlines Kargo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051122155747/http://www.turkishtechnic.com/ |date=2005-11-22 }} {{simboli jezika|en/tr|Engleski & Turski}} * [http://www.airfleets.net/ageflotte/?file=calcop&opp=THY%20Turkish%20Airlines Turkish Airlines Flota] * [http://www.planespotters.net/Airline/Turkish_Airlines Turkish Airlines Slike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071217130310/http://www.planespotters.net/Airline/Turkish_Airlines |date=2007-12-17 }} * [http://www.airlinequality.com/Forum/turkish.htm Turkish Airlines Putničko Zadovoljstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051124205241/http://www.airlinequality.com/Forum/turkish.htm |date=2005-11-24 }} {{Commonscat}} [[Kategorija:Avijacija]] bzqtc7b9047iaghu64w2k4dmam1xik7 0 89751 42681475 42464744 2026-08-27T06:16:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681475 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | tip = bend | ime = Village People | slika = | širina_slike = 300 px | opis_slike = Village People, 1978. | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = | mesto_rođenja = | datum_osnivanja =1977. | mesto_osnivanja = {{flagicon|SAD}} {{city-state|New York|New York}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_raspada = | datum_smrti = | mesto_smrti = | druga_imena = | URL = [http://www.officialvillagepeople.com www.OfficialVillagePeople.com] | žanr =[[Disco]] | instrumenti = | glas = | zanimanje = | period = | label =[[Casablanca Records]]<br />Black Scorpio<br />[[RCA]]<br />[[Polygram]] | povezani_izvođači = | sadašnji_članovi = <div style="text-align:center;">[[Felipe Rose]]<br />[[Alex Briley]]<br />[[David Hodo|David "Scar" Hodo]]<br />[[Jeff Olson (pevač)|G. Jeff Olson]]<br />[[Eric Anzalone]]<br />[[Ray Simpson]]</div> | bivši_članovi = <div style="text-align:center;">[[Victor Willis]]<br />[[Randy Jones (pevač)|Randy Jones]]<br />[[Glenn Hughes (Village People)|Glenn Hughes]]<br />[[Ray Stephens (pevač)|Ray Stephens]]<br /> Mark Lee<br />Miles Jaye Davis<br />Py Douglas<br />Bill Whitefield<br />Alex Timmerman <br />Angel</div> | ostalo = |imdb = }} '''Village People''' je [[disco muzika|disco]] grupa osnovana [[1977]]. godine u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], poznata po svojim kostimima koji opisuju američke kulturne stereotipe, pamtljivim melodijama i sugestivnim tekstovima. Originalni članovi grupe su bili: [[Victor Willis]] ([[policajac]]), [[Felipe Rose]] ([[Indijanci|Indijanac]]), [[Randy Jones (pevač)|Randy Jones]] ([[kauboj]]), [[Glenn Hughes (Village People)|Glenn Hughes]] ([[bajker]]), [[David Hodo]] ([[građevinski radnik]]) i [[Alex Briley]] ([[vojnik]]). Za pesmu "[[In the Navy]]", Willis i Briley su se pojavljivali kao admiral i mornar. Iako je bend originalno osmišljen tako da se obraća disko [[gej]] publici, predstavljajući stereotipne gej fantazije,<ref>{{cite web|url=http://www.spin.com/articles/ymca-oral-history |publisher=Spin Magazine Online|title=Y.M.C.A. (An Oral History)|accessdate = 13. 9. 2010}}</ref> bend je brzo stekao i mainstream popularnost. Village People su imali nekoliko [[disco]] i [[dance]] hitova, među kojima su: "[[Macho Man (pesma)|Macho Man]]", "[[Go West (pesma)|Go West]]", "[[San Francisco (You've Got Me)]] / [[In Hollywood (Everybody is a Star)]]", "[[In the Navy]]", "[[Can't Stop the Music (pesma)|Can't Stop the Music]]", i njihov najveći hit, "[[Y.M.C.A. (pesma)|Y.M.C.A.]]". Septembra, 2008. bend je dobio zvezdu na ''[[Holivudska staza slavnih|Hollywood Walk of Fame]]''.<ref>{{cite news| url=http://articles.latimes.com/2008/sep/13/local/me-village13 | work=Los Angeles Times | title=New star turn for the Village People | first=Bob | last=Pool | date = 13. 9. 2008 | accessdate = 13. 9. 2010}}</ref> Prodali su preko 100 miliona albuma širom sveta.<ref>{{cite web|urlhttp://www.officialvillagepeople.com/history.php|title=History|publisher=Zvanični sajt|accessdate = 13. 9. 2010}}</ref> == Historija == === 1977–1979 === Grupu je stvorio [[Jacques Morali]], [[francuska|francuski]] gej kompozitor. Napisao je nekoliko dance pesama i dao je demo snimke glumcu/pevaču Victoru Willisu. Morali je rekao Willisu i rekao mu je da je sanjao da Willis peva glavni vokal na njegovom albumu i da su postigli veliki uspeh. Willis je pristao da peva na prvom albumu, ''[[Village People (album)|Village People]]''.<ref name="ReferenceA">Village People, Rolling Stone Magazine Vol. 289, 19. april, 1979. Citirano prema članku na engleskoj Wikipediji.</ref> Početak saradnje je zaista imao uspeha i uskoro su počeli da pristižu pozivi za žive nastupe. Morali i njegov poslovni partner, [[Henri Belolo]] (pod nazivom Can't Stop Productions), na brzinu su sakupili igrače oko Willisa za nastupe u klubovima i televiziji. Kako je popularnost rasla, Morali, Belolo i Willis su shvatili da je potrebno da imaju stalnu grupu ljudi. Objavili su oglas u časopisu koji je glasio: "Potrebni mačo tipovi: moraju da igraju i da imaju brkove."<ref name="ReferenceA"/> Morali je bukvalno naleteo na prvog sledećeg stalnog člana, Felipa Rosea (Indijanac) na ulici u [[Greenwich Village]]u. Rose je radio kao konobar i imao je zvončiće na čizmama. Morali ga je pozvao u bend. Alex Briley (koji se prvo pojavio kao atleta, ali je njegov lik kasnije pretvoren u vojnika) bio je Willisov prijatelj. Ostali, [[Mart Mussler]] (građevinski radnik), Dave Forrest (kauboj), Lee Mouton (bajker) i Peter Whitehead (jedan od prvih tekstopisaca za grupu), pojavili su se u emisiji ''[[American Bandstand]]'' i na spotu za prvi hit, "San Francisco (You Got Me)". Njih su kasnije zamenili David Hodo, Randy Jones i Glenn Hughes, koji su imali više iskustva kao glumci/pevači/igrači. Kako Morali nije znao engleski, Phil Hurtt, a kasnije i Whitehead su napisali tekstove za prvi album. Za ostale albume tekstove je pisao Willis.<ref>Village People Official Tour Program, 1979, Can't Stop Productions</ref> Bend je dobio ime kao po [[gej kvart]]u [[Greenwich Village]] u [[New York]]u, koji je još ranijih godina bio poznat po tome što je okupljao veliki broj [[LGBT]] osoba.<ref>Review: Gay Sex in the 70s: ''[http://kdhx.org/index.php?option=com_content&task=view&id=378&Itemid=142] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081220020601/http://kdhx.org/index.php?option=com_content&task=view&id=378&Itemid=142 |date=2008-12-20 }}'', 2000</ref> Morali i Belolo su inspiraciju da naprave arhetipski bend "američkih muškaraca" dobili od gejeva koje su sretali u Villageu, koji su se oblačili u različite kostime. Premda ih je pesma "Macho Man" proslavila, njihov hit "[[Y.M.C.A. (pesma)|Y.M.C.A.]]" ih je učinila jednom od najuspešnijih grupa disco ere. Godine 1979. [[Američka mornarica]] je razmišljala da njihov hit "In the Navy" iskoristi u regrutnoj reklamnoj kampanji. Belolo je pristao i dao je prava za korišćenje pesme, pod uslovom da im oni dozvole snimanje spota na brodu. Mornarica im je obezbedila ratni brod ([[USS Reasoner (FF-1063)]]), nekoliko aviona i posadu broda. Moranica je kasnije odustala od kampanje.<ref>{{cite news| url=http://www.guardian.co.uk/music/2006/nov/12/popandrock8 | work=The Guardian | location=London | title=Everyday people | first=Ed | last=Vulliamy | date = 12. 11. 2006 | accessdate = 13. 9. 2010}}</ref> Njihova popularnost je dostigla vrhunac 1979. godine kada su se pojavili nekoliko puta na ''[[The Merv Griffin Show]]'' i zabavljali su amerike vojnike zajedno sa [[Bob Hope|Bobom Hopeom]]. Takođe, pojavili su se na naslovoj stanici časopisa ''[[Rolling Stone]]'', Vol. 289, 19. aprila, 1979. Nakon međunarodne turneje 1979. godine Willis je napustio grupu i njihova slava je polako počela da opada. === 1980–1985 === [[Ray Simpson]], brat [[Valerie Simpson|Valerije Simpson]] ([[Ashford & Simpson]]), je došao na Willisovo mesto za veoma očekivani film ''[[Can't Stop the Music]]'', u režiji [[Nancy Walker]], po scenariju [[Allan Carr|Allana Carra]] i [[Bronte Woodard]]. Do trenutka kada je film izašao pred publiku, disco era je bila završena i film je dobio [[Zlatna malina za najgori film|Zlatnu malinu za najgori film]] i [[Zlatna malina za najgori scenario|za najgori scenario]] i bio je nominovan u gotovo svim ostalim kategorijama. Uprkos tome, pesma ''Can't Stop the Music'' je postala hit. Film je nakon toga dobio kultni status i značajan broj fanova širom sveta. Krajem 1980. kauboj [[Randy Jones (pevač)|Randy Jones]] je napustio bend i zamenio ga je [[Jeff Olson (pevač)|Jeff Olson]]. Sa slabljenjem popularnosti [[disco muzika|disco muzike]] i nastupanjem [[novi val|new wave]]-a, Village People su 1981. godine napustili svoj klasični stil i pojavili se u novim kostimima inspirisanim [[new romantic]] pokretom i objavili su new wave album ''[[Renaissance (Village People album)|Renaissance]]''. Album je privukao malo pažnje i nije dao nijedan hit. Victor Willis se vratio u grupu na kratko krajem 1981. godine za album ''[[Fox on the Box]]'', koji je objavljen 1982. godine samo u Evropi, dok je u SAD objavljen u manjem broju primeraka pod nazivom ''[[In the Street]]'', 1983. godine. Miles Jaye je na kratko zamenio Raya Simpsona kao glavni pevač 1983. godine. Mark Lee je zamenio Davida Hodoa 1982. Njihov poslednji album sa novim materijalom objavljen iz 1985. godine je dance/[[Hi-NRG]] album ''[[Sex Over the Phone]]''. Album nije imao komercijalni uspeh, ali se prodavao bolje od ''Renaissance''. Video spot za pesmu "Sex Over the Phone" bio je popularan na internetu. Godine 1985. bend se raspao, ali su se ponovo skupili 1987. godine u sastavu Randy Jones, David Hodo, Felipe Rose, Glenn Hughes, Alex Briley i Ray Simpson. === 1990-e do danas === [[Datoteka:VPStarfront.jpg|thumb| Village People pri dobijanju zvezde na [[Holivudska staza slavnih|Hollywood Walk of Fame]] 12.9.2008. (prvi red: David Hodo, Felipe Rose, Jeff Olson / zadnji red: Ray Simpson, Alex Briley, Eric Anzalone.]] * 15. novembra, 1991. osinivač grupe, [[Jacques Morali]] je umro od [[AIDS]]-a u Parizu. * 1993: grupa se pojavljuje u seriji ''[[Married With Children]]'', u epizodi "Take My Wife, Please". * 1994: Village People se pridružuje nemačkoj fudbalskoj reprezentaciji da bi zajedno otpevali zvaničnu himnu [[1994 FIFA Svetski kup|Svetskog kupa '94]] , ''Far Away in America''. * 1995: Eric Anzalone menja Glenna Hughesa kao [[leather subkultura|leatherman]]/bajker. * 2000: Grupa objavljuje novi materijal pod imenom ''Amazing Veepers.'' * 2001: Felipe Rose se pojavljuje u igri ''[[To Tell the Truth]]''. * 4. marta, 2001: Glenn Hughes (Leatherman) umire od raka pluća u New Yorku<ref name="rollingstone.com">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.rollingstone.com/artists/villagepeople/articles/story/5932983/village_peoples_hughes_dead |access-date=2010-09-13 |archive-date=2007-11-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20071115021938/http://www.rollingstone.com/artists/villagepeople/articles/story/5932983/village_peoples_hughes_dead |dead-url=yes }}</ref>. * 2004: Village People nastupa kao predgrupa na oproštajnoj turneji [[Cher]], [[Living Proof: The Farewell Tour|Farewell Tour]] do kraja aprila 2005. godine. Turneja je bila veoma uspešna i za Cher i za grupu. * 7. maj, 2004: Kauboj Randy Jones se venčava sa Willom Gregom, svojim partnerom sa kojim je u vezi 20 godina.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mtv.com/news/articles/1486934/20040511/village_people.jhtml |access-date=2010-09-13 |archive-date=2009-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090402065215/http://www.mtv.com/news/articles/1486934/20040511/village_people.jhtml }}</ref> * 17. novembra, 2007: Victor Willis se venčava sa dugogodišnjom partnerkom, Karen. * 12. septembra, 2008: Village People dobija zvezdu na [[Holivudska staza slavnih|Hollywood Walk of Fame]]. == Reference u pop kulturi == [[Datoteka:Disney Weekend-Star Wars-YMCA.jpg|thumb|''[[Star Wars]]'' likovi: [[Jawa (Star Wars)|Jawa]], [[Greedo]], [[Chewbacca]] i [[Imperial Stormtrooper]], uzimaju uloge Village People i predvode "[[Y.M.C.A. (pesma)|Y.M.C.A.]]" igru u [[Disneyland]]u, 2007.]] Zbog svoje prepoznatljivosti, grupa se često imitirala ili je izvođena parodija na nju u filmovima, televizijskim serijama, videoigrama i u muzici. Zabilježene su razne počasti njihovim pjesmama. Stereotipni muški likovi, a posebno bajker u kožnoj jakni sa brkovima, također su postali rasprostranjene ikone pop kulture povezane sa muškom gej kulturom pa je ''YMCA'' postala nešto kao himna za [[LGBT]] zajednicu. == Diskgrafija == === Glavni albumi === {| class="wikitable" |- bgcolor="#CCCCCC ! Naslov || Godina |- | ''[[Village People (album)|Village People]]'' || 1977 |- | ''[[Macho Man (album)|Macho Man]]'' || 1978 |- | ''[[Cruisin']]'' || 1978 |- | ''[[Go West (album)|Go West]]'' || 1979 |- | ''[[Live and Sleazy]]'' || 1979 |- | ''[[Can't Stop the Music (album)|Can't Stop the Music]]'' || 1980 |- | ''[[Renaissance (Village People album)|Renaissance]]'' || 1981 |- | ''[[Fox on the Box]]'' || 1982 |- | ''[[In the Street]]'' || 1983 |- | ''[[Sex Over the Phone]]'' || 1985 |} === Kompilacije i drugi albumi === * ''Live: Seoul Song Festival'' (1984) * ''Yule Log: A very Village People Christmas'' (1986) * ''Greatest Hits'' (1988) * ''Greatest Hits '89 Remixes'' (1989) * ''[[The Best of Village People]]'' (1994) * ''The Very Best Of'' (1998) * ''20th Century Masters, The Millennium Collection&nbsp;... The Best of Village People'' (2001) === Singlovi === * "[[San Francisco (You've Got Me)]]" (1977) [[UK Singles Chart|UK]] #45 * "[[Village People (pesma)|Village People]]" (1977) * "[[I Am What I Am (Village People song)|I Am What I Am]]" (1978) * "[[Macho Man (pesma)|Macho Man]]" (1978) U.S. #25 * "[[Y.M.C.A. (pesma)|Y.M.C.A.]]" (1978) UK #1; U.S. #2 * "[[In the Navy]]" (1979) UK #2; U.S. #3 * "[[Go West (pesma)|Go West]]" (1979) UK #15, U.S. #45 * "[[Ready for the 80's]]" (1979) U.S. #52 * "Sleazy" (1979) * "[[Can't Stop the Music (pesma)|Can't Stop the Music]]" (1980) UK #11; AUS #1 * "[[Magic Night]]" (1980) * "Do You Wanna Spend The Night" (1981) * "5 O'Clock In The Morning" (1981) * "[[Sex Over the Phone (pesma)|Sex Over the Phone]]" (1985) UK #59<ref name="British Hit Singles & Albums">{{cite book | first= David | last= Roberts | year= 2006 | title= British Hit Singles & Albums | edition= 19th | publisher= Guinness World Records Limited | location= London | isbn = 1-904994-10-5 | page= 587}}</ref> * [[Far Away in America]] 1994 == Postavka == Village People su imali velike promene u postavci tokom godina. === Originalna postavka === * [[Alex Briley]]&nbsp;— G.I./Mornar * [[David Hodo]]&nbsp;— Građevinski radnik * [[Glenn Hughes (Village People)|Glenn Hughes]]&nbsp;— Leatherman/Bajker (umro) * [[Randy Jones (pevač)|Randy Jones]]&nbsp;— Kauboj * [[Felipe Rose]]&nbsp;— Indijanac * [[Victor Willis]]&nbsp;— Policajac/Admiral (originalni pevač/tekstopisac) === Zamjenici === * Mark Mussler&nbsp;— Građevinski radnik, 1977 (pre Hodo) * Dave Forrest&nbsp;— Kauboj, 1977 (pre Jones) * Lee Mouton&nbsp;— Leatherman, 1977 (pre Hughes) * Peter Whitehead&nbsp;— (ko-tekstopisac sa Belolom, Philom Hurttom & Moralijem) 1977; kratko se pojavljivao na sceni sa grupom * [[Eric Anzalone]]&nbsp;— Leatherman/Bajker od 1995 * G. Jeff Olson&nbsp;— Kauboj 1980-1985, 1991-danas * [[Ray Simpson]]&nbsp;— Glavni pevač/Policajac 1980-1982; 1987-danas * Miles Jaye&nbsp;— Policajac 1983-1984. * [[Ray Stephens (pevač)|Ray Stephens]]&nbsp;— Policajac 1985. Glavni pevač na ''[[Sex Over The Phone (album)|Sex Over The Phone]]''. Umro je 1990. * Py Douglas&nbsp;— Policajac (kratko menjao Raya Stephensa) * Mark Lee&nbsp;— Građevinski radnik, 1982-1985 * Bill Whitefield&nbsp;— Građevinski radnik 2002 i 2003 * Alex Timmerman&nbsp;— G.I. 2004 * Angel&nbsp;— Indijanac (menjao Felipa Rosa na nekim koncertima 2008-2009) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [http://www.officialvillagepeople.com Village People - Zvanični sajt] * [http://www.randyjonesworld.com Randy Jones - Zvanični sajt] * [http://www.disco-disco.com/tributes/henri.html Interview with Henri Belolo] * [http://www.milesjaye.com Miles Jaye - Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201103012949/http://www.milesjaye.com/ |date=2020-11-03 }} * [http://www.victorwillisworld.com Victor Willis - Zvanični sajt] * [http://www.feliperose.com Felipe Rose - Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060715222027/http://www.feliperose.com/ |date=2006-07-15 }} * [http://www.rollingstone.com/artists/villagepeople Village People] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080915115607/http://www.rollingstone.com/artists/villagepeople |date=2008-09-15 }} na [[Rolling stone|Rolling Stone]] * [http://www.youtube.com/user/villagepeople Village People Channel on Youtube from the record label] [[Kategorija:Američke muzičke grupe]] [[Kategorija:LGBT muzičke grupe]] 0725ujx92fu3fkskwn8bh08jmrkzd00 0 93572 42681263 42245946 2026-08-26T14:47:24Z Mateus2019 156761 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Pompeii Fresco 003.jpg]] → [[File:Fresco of a fruit basket from the Villa of Poppea in Oplontis, Italy.jpg]] r3 42681263 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mt Vesuvius 79 AD eruption.svg|275px|thumb|left|Oplontis i drugi gradovi uništeni prilikom erupcije vulkana [[Vezuv]]a. Crni oblak predstavlja prostor prekriven i konzerviran lavom i pepelom, dok je obalna linija iz našeg vremena.]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološke lokacije [[Pompeji]], [[Herkulaneum|Herkulanej]] i Oplontis |slika = Herculaneum12.jpg |godina = [[1997]]. <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = iii, iv, v |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/829 |država = {{ZD|ITA}} }} '''Oplontis''' je bilo mjesto nadomak [[Pompeji|Pompeja]] ([[Rimsko Carstvo]]) koje je, uz Pompeje i Herkulanej, također stradalo i bilo zatrpano lavom i peplom iz erupcije vulkana [[Vezuv]]a [[24. 8.|24. kolovoza]] [[79]]. godine. Ime “Oplontis” je najvjerojatnije bio naziv prirodnih banja Oncino, no danas je ime ostalo kao skupni naziv za vile pronađene u današnjem gradu Torre Annunziata. Sredinom 20. stoljeća, tu je pronađena, iskopana i otvorena za javnost, ''Villa Poppaea'' - vila supruge cara [[Neron]]a. Druga vila, Villa L. Crassiusa Tertiusa, je otkrivena 1974. godine 250m istočno od Ville Poppaea, tijekom iskapanja temelja za lokalnu školu. Ime je dobila po brončanom pečatu na kojemu je bilo ime vlasnika. Također, veliki broj arheoloških predmeta je iskopan tu i spremljen u Državni arheološki muzej u [[Napulj]]u. <gallery> Datoteka:Oplontis Peristyl room32.jpg|<center>Peristil ''Ville Poppaea'' Datoteka:Fresco of a fruit basket from the Villa of Poppea in Oplontis, Italy.jpg|<center>Fantastična mrtva priroda iz ''Ville Poppaea'' Datoteka:Oplontis room23.jpg|<center>Caldarium (hladna kupka) Datoteka:Oplontis - Tragic Mask.jpg|<center>Tragična maska </gallery> == Poveznice == * [[Pompeji]] * [[Herkulaneum|Herkulanej]] * [[Stabija|Stabiae]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Oplontis}} * [http://www.auav46.dsl.pipex.com/p126.htm Herculaneum/Pompeii/Stabiae/Oplontis – Službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091024105113/http://www.auav46.dsl.pipex.com/p126.htm |date=2009-10-24 }} * [http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis AD 79. – godina uništenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090627214012/http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis |date=2009-06-27 }} {{Normativna kontrola}} {{Svjetska baština u Italiji}} [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] cfht2i9mshvh22n4d6o9753nrcfbgow 0 98576 42681366 42267672 2026-08-26T21:54:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681366 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Traveling Wilburys | slika = Wilburys leave their mark.jpg | opis_slike = [[stratocaster]] sa autogramima članova sastava | širina_slike = | Landscape = yes | tip = group_or_band | mesto_osnivanja = ''Malibu'', [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | žanr = [[Folk rock]]<br />[[Rock and Roll|Rock]] | period = [[1988]]. - [[1990]]. | label = Wilbury Records, Warner Bros. Records | povezani_izvođači = | URL = [http://www.travelingwilburys.com Službene stranice] | sadašnji_članovi = | bivši_članovi = [[George Harrison]]<br />Jeff Lynne<br />[[Bob Dylan]]<br />Tom Petty<br />[[Roy Orbison]] }} '''Traveling Wilburys''' je bio supersastav iz 1980-tih, u kom su svirali; [[George Harrison]], Jeff Lynne, [[Roy Orbison]], [[Tom Petty]] i [[Bob Dylan]]. Sastav je snimio dva albuma u dvije godine djelovanja. == Historija sastava == Sve je započelo neformalnim druženjem za vrijeme ručka [[Roy Orbison]]a, [[George Harrison]]a i [[Jeff Lynne]]a u ''Malibuu'', [[Kalifornija]]. Za ručkom su se dogovorili da pomognu Harrisonu snimiti neku pjesmu za drugu stranu njegovog novog singla ''This Is Love''. Nakon ručka su svi zajedno otišli u studio [[Bob Dylan]]a u njegovu kuću, i nagovorili i njega da im se pridruži. [[Tom Petty]]a su uključili u sastav, samo zbog toga jer je Harrison zaboravio svoju gitaru kod njega, tako da je on donio gitaru i im se pridružio. Kad su nakraju uspjeli snimili pjesmu ''Handle with Care'' za Georga Harrisona, shvatili su da je suviše dobra, da bi bila samo za popunjavanje rupe na B strani singla. Svima se dopalo zajedničko [[muziciranje]], tako da su istovremeno odlučili izdati album i to u svega deset dana, jer je Dylan trebao otići na turneju. Pjesme su također trebale nastati kao kolektivni rad, - potpisan od strane svih pod različitim pseudonimima. Svi su trebali biti sinovi izmišljenog '''Charlesa Truscotta Wilburya''', starijeg ili njegovi rođaci. Tako je u rekordnih deset dana nastao album kojeg su nazvali ''Traveling Wilburys Vol. 1'' (komponiran kolektivno) snimljen u maju i izdan [[18. 10.|18. oktobra]] [[1988]] Album je nominiran za nagradu '''Grammy''' [[1990]]. [[Roy Orbison]] je iznenada umro [[6. 11.|6. novembra]] [[1988]], tako da je to zateklo i potreslo ostale članove i njegove velike prijatelje, no odlučili su nastaviti suradnju, tako su za snimanje video materijala za pjesmu ''End of the Line'', na dionici koju je pjevao Orbison snimili njegovu fotografiju i fotelju s gitarom. '''Wilburys''' je šatra (slang) koju su izmislili Harrison i Lynne, za vrijeme snimanja Harrisonova albuma ''Cloud Nine'', taj izraz trebao je značiti eliminaciju grešaka kod miksanja materijala (Harrison bi Lynnu rekao obično: ''We'll bury''(Wilbury) 'em in the mix''.<ref>{{cite web|url=http://www.travelingwilburys.com/theband.html|title="The History of the Traveling Wilburys", Traveling Wilburys official site|accessdate=03. 09. 2008.|format=HTML|archivedate=2008-07-04|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080704121831/http://www.travelingwilburys.com/theband.html|deadurl=yes}}</ref> I ostalima se izraz dopao, jedino je bilo upitno hoće li biti - ''The Trembling Wilburys'' ( Vibrirajući Wilburysi) Harrisonov prijedlog, ili ''Traveling Wilburys''(Putujući Wilburysi) Lynnov prijedlog, na kraju Lynnov prijedlog pobijedio. Nakon prvog albuma ''Traveling Wilburys'' snimili su pjesmu ''Nobody's Child'' ([[24. 7.|24. jula]] [[1990]]) koja je bila posvećena napuštenoj djeci - siročadi iz [[Rumunija|Rumunjske]]. Drugi album nazvali su ''Traveling Wilburys Vol. 3'' i izdali [[30. 10.|30. oktobra]] [[1990]]), album nije bio tako uspješan kao prvi. Postoje nekoliko varijanti kako je došlo do zbrke sa brojevima njihovih albuma, i čudnom skoka od broja 1 na broj 3. Prvo objašnjenje je da je album [[Tom Petty]]a ''Full Moon Fever'', Wilburysov album broj 2. zato jer su album komponirali i snimili Petty i Jeff Lynne, a i zvučao je jako Wilburysovski. Drugo objašnjenje je da je to bilo iz pijeteta prema preminulom Roy Orbisonu, a treće najednostavnije je da je sve to bila zafrkancija. == Članovi sastava == Kod snimanja albuma Traveling Wilburys Vol. 1, članovi sastava su bili: * Nelson Wilbury - [[George Harrison]] * Otis Wilbury - ''Jeff Lynne'' * Lefty Wilbury - [[Roy Orbison]] * Charlie T. Jr. - [[Tom Petty]] * Lucky Wilbury - [[Bob Dylan]] Za snimanja albuma Traveling Wilburys Vol. 3, članovi su bili: * Spike Wilbury - [[George Harrison]] * Clayton Wilbury - ''Jeff Lynne'' * Muddy Wilbury - [[Tom Petty]] * Boo Wilbury - [[Bob Dylan]] ''Jim Keltner'', bubnjar Wilburysa, nije naveden kao član Wilburysa na albumima, ali je istaknut na kompilaciji ''Traveling Wilburys Collection(2007)'' i muzičkim spotovima kao ''Buster Sidebury''. Isto tako na kompilaciji iz 2007. naveden je i sin George Harrisona, ''Dhani Harrison'' kao Ayrton Wilbury . == Diskografija == === Albumi === {| class="wikitable" style="text-align:center" !rowspan="2"| Godina !rowspan="2"| Album !colspan="2"| Mjesto na ljestvici !colspan="2"| Nagrade !rowspan="2"| Izdavač |- !width="60"| <small>SAD</small> !width="60"| <small>UK</small> ! <small>SAD</small> ! <small>Kanada</small> |- |1988 ||align="left" |''Traveling Wilburys Vol. 1'' ||3 ||16 ||3x Multi-Platinasti ||6x Platinasti ||rowspan="3" align="left"|Wilbury Records |- |1990 ||align="left" |''Traveling Wilburys Vol. 3'' ||11 ||14 ||Platinasti ||Platinasti |- |2007 ||align="left" |''The Traveling Wilburys Collection'' ||9 ||1 || Zlatni ||— |- |} === Singl ploče === {| class="wikitable" style="text-align:center" !rowspan="2"| Godina !rowspan="2"| Naslov !colspan="4"| Pozicija na listama !rowspan="2"| Album |- !width="40"| <small>SAD Pop</small> !width="40"| <small>SAD Rock</small> !width="40"| <small>SAD<br />Odrasli</small> !width="40"| <small>UK<br />Singl</small> |- | rowspan=2 valign="top"| 1988 | align="left" | ''Handle with Care'' | 45 || 2 || 30 || 21 | rowspan=5 valign="top" align="left" |''Traveling Wilburys Vol. 1'' |- | align="left" | ''Last Night'' | — || 5 || — || — |- | rowspan="3" valign="top" | 1989 | align="left" | ''Tweeter and the Monkey Man'' | — || 41 || — || — |- | align="left" | ''End of the Line'' | 63 || 2 || 28 || 52 |- | align="left" | ''Heading for the Light'' | — || 7 || — || — |- | rowspan=3 valign="top"| 1990 | align="left" | ''Nobody's Child'' | — || — || — || 44 | valign="top" align="left" |''Nobody's Child: Romanian Angel Appeal'' |- | align="left" | ''She's My Baby'' | — || 2 || — ||79 | rowspan=3 valign="top" align="left" |''Traveling Wilburys Vol. 3'' |- | align="left" | ''Inside Out'' | — || 16 || — || — |- | 1991 | align="left" | ''Wilbury Twist'' | — || 46 || — || — |} == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.travelingwilburys.com Službene stranice Traveling Wilburysa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080422075851/http://www.travelingwilburys.com/theband.html |date=2008-04-22 }} * [http://www.wilburys.info Stranice obožavatelja Traveling Wilburysa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200616040822/http://www.wilburys.info/ |date=2020-06-16 }} {{commonscat|Traveling Wilburys}} [[Kategorija:Američke muzičke grupe|Traveling Wilburys]] [[Kategorija:Rock]] b5uo7aep5y2dyfavoqfxopy8cav1xau 0 102794 42681259 42267230 2026-08-26T14:14:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681259 wikitext text/x-wiki {{Album (HR) |ime_albuma = Tajno ime |ime_glazbenika = [[Prljavo kazalište]] |vrsta = studijski album |s_albuma = |žanr = [[Rock and Roll|Rock]] |datum = [[30. 10.|30. listopada]] [[2008]]. |snimanje = |trajanje = 60:15<br />(CD1 40:15, CD2 34:4) |izdavač = [[Croatia Records]] |producent = |recenzija = <ul>[http://www.crorec.hr/crorec.hr/vijest.php?OBJECT_ID=607219 ''Crorec''] |album_prije = [[Moj dom je Hrvatska]] |godina0 = 2005. |godina = 2008. |album_poslije = |godina2 = }} '''''Tajno ime''''' trinaesti je [[album|studijski album]] [[zagreb]]ačkog [[rock and Roll|rock]] sastava [[Prljavo kazalište]], kojeg [[2008]]. godine objavljuje [[diskografija|diskografske kuća]] [[Croatia Records]]. Album izlazi kao dvostruko izdanje, a objavljuju ga povodom 30 godina svoga djelovanja (osnovani su [[1977]]. godine). Sadrži 14 novih skladbi i tri obrade koje dolaze kao bonus, "Sretno dijete", "Sve je lako kad si mlad" i "Kao". Materijal je rađen sa žestokim [[zvuk]]om i snažnim ljubavnim i nostalgičnim [[lirika|tekstovima]], koji govore o vremenu [[1980-e|1980-ih]] godina ali i današnjim aktualnim temama. Uz dvostruki album dolazi i mala knjižica u kojoj se nalaze podaci o izvođačima i tekstovi novih pjesama (bez bonus skladbi). Jedna od posebnosti ovog albuma je ta da će materijal biti usporedno objavljen kao dvostruka [[Long play|LP]] ploča. == Popis pjesama == === Disk prvi === # "Tajno ime" # "Male stvari" # "El klinjo" # "Da mogu ispočetka" # "Zašto kasno dolaziš" # "Ples sa vragom" # "Ipak" # "Šetač snovima" # "Ako padnem" === Disk drugi === # "Nakon..." # "Možda ti" # "Ovog jutra" # "Dobro došla draga kćeri" # "Tajna ljubavi" === Bonus pjesme === # "Sretno dijete" # "Sve je lako kad si mlad" # "Kao" == Izvođači == * Mladen Bodalec - [[pjevanje|Vokal]] * Jasenko Houra - [[električna gitara|Gitara]], vokal * Tihomir Fileš - [[Bubnjevi]] * Jurica Leikauff - [[Sintesajzer|Klavijature]] * Mario Zidar - Gitara * Dubravko Vorih - [[Bas-gitara|Bas gitara]] == Vanjske veze == * [http://www.diskografija.com/album/tajno-ime-1483.htm Diskografija.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081219143901/http://www.diskografija.com/album/tajno-ime-1483.htm |date=2008-12-19 }} - Recenzija albuma {{Prljavo kazalište}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi benda Prljavo kazalište]] [[Kategorija:Albumi 2008.]] manhai1wr2c2fgtqi6v0716gys0sw8w 4 109366 42681343 42592320 2026-08-26T20:25:03Z Aca 108187 /* Konzistentnost */ typo 42681343 wikitext text/x-wiki {{pravilo|WP:NASLOV|WP:NAZIV}} {{nutshell|Naslovi članaka trebali bi biti prepoznatljivi, koncizni, prirodni, precizni i konzistentni.}} {{Policylist}} '''Naslov članka''' je velik naslov prikazan iznad sadržaja članka.{{efn|Konkretno, riječ je o [[HTML element]]u <code><nowiki> <h1 id="firstHeading"></nowiki></code> koji se pojavljuje pri vrhu stranice članka. On bi ''trebao'' biti jedini <code><nowiki> <h1></nowiki></code> element na stranici, no budući da urednici imaju mogućnost dodavanja bilo koje razine poglavlja u tekst stranice, to se ne može jamčiti. Dodadni <code><nowiki>=Level-1 heading=</nowiki></code> u samom tekstu članka trebao bi se promijeniti u <code><nowiki>==Level 2==</nowiki></code>, a svi manji odjeljci ispod njega trebali bi se uskladiti sukladno tome.}} Naslov je taj koji definira temu članka i čitatelja jasno upućuje na sadržaj samog članka, odnosno indicira o čemu će u članku biti riječi.{{efn|Naslov prikazan kao glavno poglavlje članka obično je identičan (i uvijek sličan) spremljenom naslovu po kojem se stranica referira na kategorijskim listama, listama nedavnih izmjena itd. i to se pojavljuje (po potrebi prikladno kodirano) u [[URL|URL-u]] stranice. Za tehničke detalje vidi [[Wikipedia:Ime stranice]].}} Naslov može jednostavno biti naziv (ili ime) predmeta članka ili može biti opis teme. Budući da dva članka ne mogu imati isti naslov,{{efn|Tehnički je moguće, iako nepoželjno zbog raznih razloga, napraviti da se različite stranice prikazuju s istim naslovom.}} ponekad je potrebno dodati distinktivnu informaciju, često u formi opisa u [[zagrade|zagradama]] iza naziva. Općenito uzevši, naslovi članaka zasnovani su na tome kako se predmet naziva u [[WP:IZVORI|pouzdanim izvorima]]. Kada se nude višestruke mogućnosti, urednici među njima rade odabir razmatrajući [[#Odlučivanje o naslovu članka|nekoliko principa]]: idealan naslov članka nalikuje naslovima sličnih članaka, precizno identificira predmet, kratak je, prirodan i prepoznatljiv. Ova stranica detaljno objašnjava razmatranja, ili '''konvencije o imenovanju''', na kojima su zasnovani naslovi članaka. (Ova stranica {{em|ne}} detaljizira naslovljavanje stranica u drugim imenskim prostorima, kao što su [[WP:KATEGORIJA|kategorije]].) Ona je dopunjena drugim specifičnijim smjernicama, koje bi trebalo interpretirati u konjunkciji s drugim politikama, posebno s trima jezgrenim politikama sadržaja koje čine: [[Wikipedia:Provjerljivost|Provjerljivost]], [[Wikipedia:Bez originalnog istraživanja|Bez originalnog istraživanja]] i [[Wikipedia:Neutralna točka gledišta|Neutralna točka gledišta]]. Ako je potrebno, naslov članka može se izmijeniti premještanjem stranice.{{efn|Kada se mijenja naslov članka, njegov zapis u bazi podataka je izmijenjen, ali ne i zaista premješten. Zbog tog razloga izmjena se ponekad naziva ''preimenovanje'', premda je ''premještanje'' i dalje najčešće upotrebljavani termin.}} Za informacije o procedurama premještanja stranice vidi [[Wikipedia:Preusmjeravanje|Premještanje stranice]]. ==Odlučivanje o naslovu članka== Naslovi članaka temelje se na tome kako [[WP:Provjerljivost|pouzdani srpskohrvatski izvori]] pišu o temi članka. Nerijetko, zbog različitosti unutar istog policentričnog jezika, ali i promjena koje dolaze s vremenom i novim istraživanjima, može biti više prikladnih naslova za jedan članak. U tom slučaju, urednici Wikipedije [[WP:Konsenzus|konsenzusom]] odlučuju o naslovu članka, vodeći se pravilima navedenima u ovom tekstu. Dobar naslov članka na Wikipediji ima sljedećih pet karakteristika: <section begin="naming criteria" /> * '''Prepoznatljivost''' – Naslov članka je ime ili opis teme koji je prepoznatljiv čitateljima, čak i ako nisu stručnjaci za određeno područje. * '''Prirodnost''' – Naslov člana je onaj koji će čitatelji najvjerojatnije tražiti ili pretraživati, odnosno onaj koji će urednici prirodno koristiti da druge članke povežu s tim člankom. Takav naslov uglavnom predstavlja naziv ili naslov koji se koristi u srpskohrvatskom jeziku. * '''Preciznost''' – Naslov članka jasno i nedvosmisleno identificira temu članka i tako čini razliku u odnosu na druge članke. * '''Konciznost''' – Naslov članka nije duži nego što je to nužno da se identificira tema članka i da se napravi razlika u odnosu na druge članke. * '''Konzistentnost''' – Naslov članka konzistentan je s naslovima tematski sličnih članaka. Velik dio ovih "tipskih naslova" dostupan je u [[Wikipedija:Naslovi članaka/Posebna pravila|zasebnom članku]]. <section end="naming criteria" /> Ovi se kriteriji trebaju smatrati ciljevima kojima treba težiti, a ne strogim pravilima. Za većinu tema, postoji jednostavan i očit naslov kojim se lako ostvaruju navedeno ciljevi. Ako je tako, koristite ga kao najočitiji izbor. Ipak, u nekim slučajevima, izbor nije tako očit. Možda će biti potrebno udovoljiti jednom ili više ovih kriterija nauštrb nekih drugih. Ovo se postiže konsenzusom. Primjerice, prepoznatljiv, prirodan i koncizan naslov članka [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] preferira se ispred preciznijeg naslova [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske]]. Kada naslovljavate članka iz specifičnih područja, ili u odnosu na specifične probleme, često postoji raniji konsenzus koji se može koristiti kao presedan. Zato, kada imate dilemu, uvijek konzultirajte ovu stranicu kao i sve povezane stranice koje proizlaze iz nje. Ukoliko nema prethodnog konsenzusa, novi se konsenzus uspostavlja raspravom, vodeći računa o pravilima i smjernicama s ove stranice. Izbor naslova članka treba, prije svega, staviti interese čitatelja ispred interesa urednika, odnosno interese opće populacije ispred interesa stručnjaka. [[Wikipedija:Preusmjeravanje|Preusmjeravanja]] bi se trebala praviti za članke za koje je razumno očekivati da bi ih čitatelji mogli pretraživati pod drugim nazivima (primjerice, na nekoj drugih varijanti policentričnog jezika ili prema nekom bivšem nazivu). Također, ukoliko više različitih tema ima isti naziv, možda će biti potrebno napraviti [[Wikipedija:Razvrstavanje|razvrstavanje]]. ==<span id="Common names"></span> Koristite prepoznatljive nazive== {{See also|Wikipedija:Službeni nazivi}} {{Shortcut|WP:PREPOZNATLJIVOST|WP:COMMONNAME}} Na Wikipediji, naslov članka je prirodni naziv ili fraza koja upućuje na temu članka; kao takav, naslov je članka uglavnom ime osobe, mjesta ili naziv onoga o čemu se u članku govori. Međutim, neke teme imaju više korištenih naziva, dok se istovremeno neki nazivi mogu koristiti za više tema; ovo može dovesti do neslaganja oko toga koji naslov bi članak na Wikipediji trebao imati. Wikipedija ne mora nužno koristiti službeni naziv teme kao naslov članka; dapače, u pravilu se preferira naziv koji se najčešće koristi među općom populacijom (što se određuje prema učestalosti korištenja naziva u [[Wikipedija:Pouzdani izvori|pouzdanim i nezavisnim izvorima]] na srpskohrvatskom jeziku), s obzirom da će ti nazivi u pravilu najbolje zadovoljiti gore navedene kriterije.{{efn|Ovo uključuje, ali nije ograničeno samo na izvore koji se koriste u samom članku. Rasprave o naslovima članaka uglavnom zahtijevaju dodane izvore za potvrdu učestalosti, poput novinskih članaka, knjiga i časopisa. "Općepoznati naziv" u kontekstu naslovljavanja članaka znači {{em|opće ili često korišten naziv}}, a ne nužno [[Vernakular|vernakularni naziv]] u odnosu na [[naučni naziv]], kako se koristi u određenim disciplinama.}} Kada ne postoji jedno, očito ime koje se evidentno najčešće koristi za temu u izvorima, urednici bi trebali postići konsenzus oko naslova u kontekstu ranije navedenih kriterija. Za slučajeve kada postoje razlike u nazivima među varijantama policentričnog jezika, pogledajte odjeljak [[#Varijante policentričnog jezika|Varijante policentričnog jezika]] niže u tekstu. Urednici bi trebali uzeti u obzir [[#Odlučivanje o naslovu članka|svih pet kriterija o naslovima članaka]], kako su opisani gore. Nejasni{{efn|''Nejasnoća'' u ovom kontekstu nije povezana s pitanjem treba li naslovu [[WP:Razvrstavanje|razvrstavanje]] na srpskohrvatskoj Wikipediji. Primjerice, "srčani udar" nije jasan naslov jer se termin može odnositi na nekoliko medicinskih stanja, uključujući i [[srčani zastoj]] i [[infarkt miokarda]].}} ili netočni naslovi za temu članka, utvrđeni prema pouzdanim izvorima, uglavnom se izbjegavaju čak i kada ih se češće koristi u pouzdanim izvorima. Neutralnost se također mora uzeti u obzir; pogledajte {{section link||Neutralnost u naslovima članaka}}, niže u tekstu. Naslovi članaka ne bi smjeli biti ni [[Vulgarizam|vulgarni]] (osim ako je neizbježno, npr. u slučaju ''live'' albuma ''Živi kurac'' benda [[Let 3]]) ni previše [[pedantnost|pedantni]]. Ukoliko za istu temu postoji više naziva, svi koji su prilično česti, a najčešće korišteni naziv je problematičan, sasvim je razumno odlučiti se za jedan od preostalih naziva. Iako se službeni, naučni, rodni, izvorni ili zaštićeni nazivi često koriste u naslovima članaka, Wikipedija preferira pojmove ili nazive koji se tipično koriste u pouzdanim izvorima. Ukoliko imate dilemu, druge enciklopedije (tiskane ili mrežne) mogu vam biti od pomoći pri odlučivanju koji se naslov smatra prikladnim za enciklopediju, kao i koji se najčešće koristi. Korisne informacije mogu se pronaći na mrežnim izdanjima [https://www.enciklopedija.hr ''Hrvatske enciklopedije''] i [https://proleksis.lzmk.hr Proleksis enciklopedije] te na [https://hjp.znanje.hr Hrvatskom jezičnom portalu]. Ovdje navodimo neke primjere primjene koncepta općepoznatih naziva u kontekstu prepoznatljivosti: '''[[Wikipedija:Naslovi članaka/Osobe|Osobe]]''' * [[Mahatma Gandhi]] (ne: Mohandas Karamchand Gandhi) * [[Anton Čehov]] (ne: Anton Pavlovič Čehov) * [[Edogawa Ranpo]] (ne: Tarō Hirai) * [[H. P. Lovecraft]] (ne: Howard Phillips Lovecraft) * [[Sting]] (ne: Gordon Sumner) * [[Marko Antonije]] (ne: Marcus Antonius) * [[Vladimir Lenjin]] (ne: Vladimir Iljič Uljanov) '''[[Wikipedija:Naslovi članaka/Geografski nazivi|Geografski nazivi]]''' * [[Francuska]] (ne: France) * [[Koloseum]] (ne: Amfiteatar Flavijevaca) * [[Sjeverna Koreja]] (ne: Demokratska Narodna Republika Koreja) * [[Westminsterska opatija]] (ne: Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru) '''Naučne i tehničke teme''' * [[Aspirin]] (ne: acetilsalicilna kiselina) * [[Dizel-motor]] (ne: kompresijsko-zapaljujući motor) * [[Bijeli nosorog]] (ne: ''Ceratotherium simum'') * [[Dječja paraliza]] (ne: poliomijelitis) * [[Španska gripa]] (ne: pandemija gripe 1918.) '''Proizvodi i fiktivni likovi''' * [[Windows XP]] (ne: Windows NT 5.1) * [[Penguin]] (ne: Oswald Chesterfield Cobblepot) * [[Darth Vader]] (ne: Anakin Skywalker) '''Ostale teme''' * [[FIFA]] (ne: {{lang|fr|Fédération Internationale de Football Association|i=unset}} ili Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija) * [[Briand-Kelloggov pakt]] (ne: ''Opći sporazum o odbacivanju rata kao instrumenta nacionalne politike'') * [[Proxima Centauri]] (ne: V645 Centauri ili Alpha Centauri C) Prilikom određivanja koji se od nekoliko mogućih naziva najčešće koristi, korisno je konzultirati značajne međunarodne organizacije, značajne medije sa srpskohrvatskog govornog područja, kvalitetne enciklopedije, baze podataka, naučne organizacije i časopise. Pretraživači također mogu pomoći u prikupljanju ovih podataka; kada koristite pretraživač, ograničite rezultate na stranice na varijantama srpskohrvatskog jezika te isključite riječ "Wikipedija". Kada koristite Google, prednost dajte bazama Books i News Archive ispred klasičnog pretraživača, jer one sadrže pouzdane izvore (kada pretražujete Google Books, isključite djela koja se odnose na ''Books, LLC''{{efn|U pretraživač dodajte navedeni kod: {{xt|-inauthor:"Books, LLC"}} (zagrade oko pojma "&nbsp;" su nužne); Books, LLC "izdaje" kompilacije članaka s Wikipedije.}}). Rezultati pretraživanja podložni su određenim pogreškama i ograničenjima, tako da budite oprezni prilikom tumačenja rezultata pretraživanja. ===Promjena naziva=== {{Shortcut|WP:PROMJENANAZIVA|WP:NAMECHANGES}} Ponekad će dogoditi situacija da tema o kojoj govori članak promijeni naziv ili ime, u slučaju osobe. Kada se to dogodi, posebna se težina treba staviti na [[WP:Pouzdani izvori|pouzdane izvore na srpskohrvatskom jeziku]] nastale nakon promjene imena. Ukoliko pouzdani izvori napisani nakon promjene rutinski koriste novi naziv, Wikipedija bi trebala pratiti tu praksu te promijeniti sve relevantne naslove kako bi bili usklađeni. Ako, s druge strane, izvori napisani nakon promjene i dalje koriste stari naziv {{em|kada govore o temi u realnom vremenu}}, Wikipedija bi trebala također koristiti stari naziv, kako je opisano u prethodnim paragrafima. [[Wikipedija:Šta Wikipedija nije#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]]. Wikipedijini urednicu ne mogu znati koji će se termini ili nazivi koristiti u budućnosti, već zna samo koji se koriste sada ili su se koristili ranije te su, stoga, poznati čitateljima. Međutim, nekada je moguće primijeniti [[Wikipedija:Zdrav razum|zdrav razum]]&nbsp;– ukoliko u odnosu na temu članka dođe do promjene naziva, razumno je očekivati da će se promjena dosljedno provoditi i u pouzdanim izvorima. Ova se odredba također odnosi i na nazive koji su korišteni u sklopu opisnih naslova. ==Neutralnost u naslovima članaka== {{Shortcut|WP:NPOVNASLOV|WP:POVNASLOV}} {{See also|Wikipedija:Neutralno gledište}} Može se dogoditi da se urednici ne slažu oko toga odgovara li naslov nekog članka Wikipedijinoj politici o neutralnom gledištu. Rješavanje takvih sporova ovisi o tome je li naslov članka ''naziv'' preuzet iz pouzdanih izvora ili ''opisni naslov'' što su ga osmislili urednici Wikipedije. ===Pristrani, ali općepoznati nazivi=== Kada se za temu nekog članka u pravilu koristi jedan, općepoznat naziv, što se potvrđuje korištenjem u značajnoj većini srpskohrvatskih izvora, Wikipedija u pravilu dosljedno prati te izvore i koristi taj naziv kao naslov članka (u svezi s drugim kriterijima). Međutim, ponekad općepoznati naziv koristi i pristrane (neneutralne) riječi koje Wikipedija generalno izbjegava (npr. [[Aleksandar Veliki]] ili [[Afera Marković]]). U takvim slučajevima, učestalost naziva, ili činjenica da je konkretni opis efektivno postao dio vlastitog imena (a to je vlastito ime, slijedom, postalo općepoznato ime), načelno nadilazi bojazan da Wikipedija možebitno podržava jednu stranu problema. Naslov članka s pristranim (neneutralnim) izrazima ne može biti ''samo'' naziv koji se često koristio u prošlosti; to mora biti ''onaj'' naziv koji se trenutno koristi. {{Shortcut|WP:NPOVNAZIV|WP:POVNAZIV|WP:NPOVNAME|WP:POVNAME}} Značajne okolnosti koje dovode do toga da Wikipedija često izbjegava općepoznati naziv zbog manjka neutralnosti uključuju sljedeće: # Privremeni slogani ili nadimci koji predstavljaju kratkoročni trend koji se neće više dovoditi u svezu s događajem godinama kasnije; # Kolokvijalizmi, nadimci ili pseudonimi u slučajevima kada postoje očite alternative koje su više u duhu enciklopedije. Naslovi članaka i preusmjeravanja trebali bi anticipirati što će čitatelji ''vjerojatno pretraživati prvo'' i balansirati to s onim što čitatelji ''očekuju da će pronaći''. Tako, unos "[[TK from 凛として時雨]]" ispravno preusmjerava na članak [[Tōru Kitajima]], što je u skladu s točkom 2, poviše. Unos "[[Les Experts]]" preusmjerava čitatelja na specifični dio članka [[Rukometna reprezentacija Francuske]], što je u skladu s točkama 1 i 2, poviše. Unos "[[Veliki skok naprijed]]" ne sadrži preusmjeravanje, što je u skladu s općim načelima. ===Vrijednosno neutralni opisni naslovi=== {{Shortcut|WP:VNON|WP:NDESC}} U nekim slučajevima, najbolje rješenje za naslov članka jest opisna fraza (npr. [[Plesna epidemija 1518.]]). Ovi si naslovi često posebno skrojeni samo za članke i trebali bi odražavati [[WP:NPOV|neutralnu točku gledšita]], a ne sugerirati stavove urednika. Izbjegavajte [[WP:Stil|vrijednosne sudove i pristrane izraze]]; primjerice, ''navod'' ili ''navodni'' mogu ili implicirati na počinjeno kažnjivo djelo ili u nekaznenopravnom kontekstu mogu implicirati na tvrdnju "izrečenu s malo ili nimalo dokaza" te bi se stoga trebali izbjegavati u opisnim naslovima. (Iznimka: članci koji se bave stvarnim optužbama za nezakonito djelovanje, a o kojima se na identičan način raspravlja u pouzdanim izvorima iako presuda još nije donesena. Ovakve se teme prikladno mogu opisati kao "navodne".) Ipak, [[#Pristrani, ali općepoznati nazivi|pristrani, ali općepoznati nazivi]] (vidi prethodni odjeljak) mogu se koristiti ''unutar'' opisnog naslova. Čak bi se i opisni naslovi trebali temeljiti na izvorima te bi, stoga, mogli sadržavati nazive i termine koji se često koriste u izvorima. (Primjerice: Naslov "Bostonski masakr" prihvatljiv je sam po sebi, dakle opisni naslov "Političke posljedice Bostonskog masakra" također bi bio prihvatljiv.) ==Posebna pravila== Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima puno ''posebnih pravila'' koji se odnose na naslove članaka iz specifičnih područja. Iako se pri oblikovanju navedenih pravila vodilo računa o temeljnim ciljevima koji se trebaju postići naslovima članaka, moguće je da zbog raznih enciklopedijskih ili jezičnih razloga ova pravila ne nalažu korištenje općepoznatih naslova (primjerice, u [[medicina|medicini]]). Praksa korištenja takvih specijaliziranih naziva nerijetko može dovesti do kontroverzi, tako da prilikom oblikovanja pravila treba voditi računa da specifični naslovi donose više koristi od općepoznatih naslova. Ipak, kada postoje, ti naslovi trebali bi biti neutralni i pratiti spoznaje iz specifičnih područja na koja se odnose, uvažavajući pritom ostala pravila i smjernice ove Wikipedije. Neka od posebnih pravila koja se primjenjuju na ovoj Wikipediji (ovo su skraćene verzije pravila, za detaljnije informacije pogledajte zasebne stranice): === Strane osobne imenice (općenito) === {{main|Wikipedija:Naslovi članaka/Osobe}} Strane osobne imenice, neovisno o tome radi li se o osobnim imenima ili drugim nazivima, imaju svoje specifičnosti, kako u jezicima iz kojih dolaze, tako u srpskohrvatskom jeziku. Srpskohrvatski jezik policentričan je i postoji nekoliko načina kako se strane osobne imenice pišu, ovisno o varijanti. Tako se strane osobne imenice mogu pisati kako se pišu u izvornom jeziku (ako se radi o jeziku koji koristi latinično pismo), mogu se pisati prilagođeno (što je bliže hrvatskoj varijanti){{efn|Primjer za ovo je '''Lech Walesa''' u osnosu na [[Lech Wałęsa]], kako se piše na [[Poljski|poljskom jeziku]]. Razlog ovome je to što srpskohrvatski jezik ne poznaje slova ł i ę pa se onda izvorno pisanje samo prilagođava srpskohrvatskoj abecedi)}}, ili se mogu pisati fonetski (što je bliže srpskoj varijanti).{{efn|Nastavno na prethodni primjer, ime [[Lech Wałęsa]] pisalo bi se, prema ovom pravilu, '''Leh Valensa''', odnosno "onako kako se čita".}} Kako Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku teži biti jezično neutralna, odnosno cilj [[Wikipedija:Jezična politika|jezične politike]] nije da se favorizira ijedna varijanta policentričnog jezika, kao neutralno rješenje odabran je prvi model, odnosno pisanje stranih osobnih imenica onako kako se one pišu u izvornom jeziku, zajedno sa svim posebnim slovima i znakovima; ovo se odnosi na sve jezike koji koriste latinično pismo kao službeno ili dominantno pismo u praksi. Primjeri ispravnog pisanja su: * <s>Lech Walesa</s>, <s>Leh Valensa</s> → '''[[Lech Wałęsa]]''' * <s>Ho Chi Minh</s>, <s>Ho Ši Min</s> → '''[[Hồ Chí Minh]]''' * <s>Andre Malraux</s>, <s>Andre Malro</s> → '''[[André Malraux]]''' * <s>Ilham Aliyev</s>, <s>Ilham Alijev</s> → '''[[İlham Əliyev]]''' * <s>Temurkhuja Abdukholiqov</s>, <s>Temurhodža Abduholikov</s> → '''[[Temurxoʻja Abduxoliqov]]''' * <s>Besancon</s>, <s>Bezanson</s> → '''[[Besançon]]''' * <s>Tromso</s>, <s>Tromse</s> → '''[[Tromsø]]''' * <s>Nurnberg</s>, <s>Nirnberg</s> → '''[[Nürnberg]]''' * <s>Deportivo de la Coruna</s>, <s>Deportivo de la Korunja</s> → '''[[Deportivo de La Coruña]]''' * <s>Genclerbirligi SK</s>, <s>Genčlerbirligi SK</s> → '''[[Gençlerbirliği SK (fudbal)|Gençlerbirliği SK]]''' Od ovoga pravila postoji jedna iznimka, a to je udomaćenost određenog naziva u srpskohrvatskoj literaturi, prilikom čega će se primijeniti opća pravila za provjeru i ocjenu udomaćnosti i prepoznatljivosti. Međutim, kada govorimo o jezicima koji ne koriste latinično pismo uopće ili ga ne koriste kao primarno pismo, onda su pravila drugačija. Tu postoje dvije varijante: morfološko pisanje (najsličnije pravilu izvornika) ili fonetsko pisanje (kao i gore). Kako je primarno sistemsko pismo na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku [[latinica]], svi naslovi moraju biti pisani na latiničnom pismu, što znači da se u slučajevima jezika koji ne koriste latinicu mora izvršiti [[transkripcija]] i/ili [[transliteracija]]. Kada se taj postupak provede do kraja, onda se vrši odabir između morfološke ili fonetske varijante, koji u ovom slučaju ovisi o samom jeziku. Hoćemo li neke strane nazive pisati morfološki ili fonetski ovisi o samom jeziku, odnosno o jeziku posredniku preko kojega je taj jezik "došao" u srpskohrvatsko govorno područje. Tako u slučaju jezika koji koriste [[ćirilica|ćirilično pismo]] treba vršiti jednostavnu transkripciju (slovo za slovo) te naslovljavati članke na taj način, poštujući određena pravopisna pravila koja se primjenjuju kada postoje posebni znakovi u stranim jezicima. U slučaju drugih pisama, prvo gledamo postoji li službeni državni transkripcijki sustav za taj jezik; ukoliko postoji (kao npr. u slučajevima [[kineski|kineskog]], [[japanski|japankog]] ili [[korejski|korejskog jezika]]), onda se treba primjenjivati taj sustav. Ukoliko takav sustav ne postoji, onda se gleda uhodana jezična praksa (primjerice, [[grčki]], [[hinduski]], [[hebrejski]] i [[arapski]] jezici prenose se fonetski jer je to uhodana jezična praksa u srpskohrvatskom jeziku) ili jezik posrednik (npr. [[kmerski jezik]] prenosit ćemo morfološki jer je jezik posrednik u ovom slučaju [[francuski]], koji koristi morfološko pianje, dok ćemo [[armenski]] prenositi fonetski, jer je jezik posrednik u tom slučaju [[ruski]], koji koristi fonetsko pisanje). Za više informacija i pravila, pogledajte [[Wikipedija:Jezična politika|jezičnu politiku Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku]]. Ova se pravila posredno primjenjuju i na naslove kategorija, šablona i drugih sistemskih aspekata projekta, međutim ne odnose na sam tekst, gdje su korisnici i dalje slobodni koristiti varijantu koju žele, poštujući pritom ostala pravila i smjernice ove Wikipedije. === Geografski nazivi === {{main|Wikipedija:Naslovi članaka/Geografski nazivi}} Geografski nazivi često znaju biti problematični zbog različitih jezičnih praksi i historijskih utjecaja, pogotovo kada govorimo o varijantama policentričnog jezika. Neka osnovna pravila koja vrijede za naslove članaka o geografiji su sljedeća: # Nazivi država gotovo uvijek se pišu fonetski, sukladno lingvističkoj praksi. Ukoliko niste sigurni koji naziv koristiti, provjerite {{tl|Country data}} šablon za tu državu; naziv šablona trebao bi odgovarati naslovu članka o državi. # Nazivi za gradove i druga naselja u pravilu se pišu prema pravilima izvornog jezika, bez fonetizacije, uz primjenu dopunskih pravila za nelatinična pisma. Iznimke od ovoga jedino su ustaljeni nazivi koji su se kroz historiju udomaćili u srpskogrvatskom jeziku (npr. [[Beč]] umjesto [[Wien]]). # Nazivi administrativnih jedinica u pravilu se ne prevode, osim ako ne sadrže neke opće imenice. # U slučaju kada više naselja ima iste nazive, potrebno je napraviti razliku. Ovisno o tome koliko naselja s istim nazivom postoji, razlike će se vršiti ili po ključu države ili po ključu administrativne jedinice, ili po kombiniranom ključu. Pravila su sljedeća: ## U slučaju da naselje istog naziva postoji u više država, ali samo po jedno, koristi se forma: '''[Naselje] (DRŽAVA)'''.{{efn|Primjer je naselje [[Popova]], koje postoji i na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Srbija|Srbiji]]. Kako u svakoj od država postoji samo po jedno naselje tog naziva, naslovi trebaju biti: [[Popova (Kosovo)]] i [[Popova (Srbija)]].}} ## U slučaju da u jednoj državi postoji više naselja istog naziva, onda se koristi forma: '''[Naselje] (ADMIN. JEDINICA)'''.{{efn|Primjer je naselje [[Lluga]] na [[Kosovo|Kosovu]], gdje postoje tri naselja istog naziva. Iste treba nasloviti na sljedeći način: [[Lluga (Istog)]], [[Lluga (Lipjani)]] i [[Lluga (Podujeva)]].}} U pravilu se pri naslovljavanju koriste administrativne jedinice prve razine (najviše), ali ukoliko situacija ni tada nije dovoljno precizna, mogu se koristiti i niže administrativne jedinice ili neki drugi ključ za razvrstavanje. ## U slučaju kombinacije prethodna dva slučaja, koristimo formu: '''[Naselje] (admin. jedinica, država)'''. # Nazivi za ostale geografske pojmove ili lokalitete u pravilu se ne prevode, osim ako ne sadrže opće imenice ili ukoliko se ne radi o nekom udomaćenom nazivu. # Nazivi administrativnih jedinica trebaju sadržavati vrstu jedinice u zagradama, osim ako se radi o dijelu naziva bez kojeg nije moguće izvršiti distinkciju ili bi takav naziv bio nelogičan. Primjerice, [[Primorsko-goranska županija]] ili [[Pomoravski okrug]] trebaju imati takve naslove jer su oni tako službeno oblikovani, a naslovi "Primorsko-goranska (županija)" i "Pomoravski (okrug)" ne bi zadovoljavali opće kriterije. S druge strane, [[New York (savezna država)]] treba imati upravo takav naslov, čime se zadovoljavaju svi kriteriji, dok naslov "savezna država New York" ne bi zadovoljio opće kriterije. Osim ako opća imenica nije dio službenog naziva nekog geografskog pojma, treba ju izbjegavati u naslovu. Tako ne treba pisati "rijeka Dunav", već je dovoljno napisati samo [[Dunav]]. === Imena vladara === {{main|Wikipedija:Naslovi članaka/Osobe}} Uobičajena lingvistička praksa u srpskohrvatskom jeziku nalaže da se imena stranih vladara serbokroatiziraju. Međutim, dok je ta stara jezična praksa prisutna u literaturi, razvoj jezika u suvremenom dobu doveo je do promjena u stvarnom životu pa se u javnom diskursu danas rijetko koriste stara imena (npr. rijetko će se za bivšeg španjolskog kralja [[Juan Carlos I od Španije|Juana Carlosa I]] čuti nazivi "Ivan Karlo I." ili "Jovan Karlo I"). Uz to, na srpskohrvatskoj Wikipediji postoji i problem policentričnosti jezika, tako da bi se u određenim situacijama stvorio sukob oko naziva; primjerice, moguće je da da bi se urednici sporili oko toga treba li se [[George III od Ujedinjenog Kraljevstva|George III]] nazivati "Juraj III", "Đuro III" ili "Đorđ(e) III". Takvih potencijalnih konflikata je mnogo. U svrhu rješavanja tih sukoba, na srpskohrvatskoj Wikipediji usvojeno je pravilo izvornog jezika, odnosno naslovi članaka o vladarima pišu se onako kako se pišu na izvornom jeziku. Sve lokalne varijante mogu se koristiti kao preusmjeravanja. Iznimke od ovoga su, kao i obično, udomaćena imena, te imena antičkih vladara (egipatski faraoni, rimski i bizantski carevi, ...), koja se pišu po posebnim pravilima. Također, kako bi se postigla veća uniformiranost naslova i kako bi se uskladili naslovi na svim razinama, dogovorena je forma koju naslovi članaka o vladarima bilo koje razine moraju imati: :{{xt|'''[IME]''' ''(X)'', '''[titula]''' (od) '''[područje upravljanja]'''}} :Guillaume X, vojvoda od Aktivanije :Charles III, kralj Ujedinjenog Kraljevstva Naravno, ovo se pravilo odnosi samo na naslove članaka. Korisnici su i dalje slobodni koristiti varijante koje žele u samom tekstu, dok god su one u skladu s općim pravilima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === Vjerske ličnosti === {{main|Wikipedija:Naslovi članaka/Osobe}} Poput vladara, vjerske ličnosti također imaju svoje specifičnosti i u javnosti udomaćeni nazivi ne moraju uvijek odgovarati enciklopedijski prikladnim nazivima. Uz to, mogu se također, kao i u slučaju vladara, pojaviti problemi s varijantama policentričnog jezika, što je dovelo do formiranja pravila o naslovima navedenih članaka. Opća pravila o imenovanju primjenjuju se i u ovim slučajevima, tako da se titule koje svjetovni vjerski vođe imaju pišu samo kada je to nužno i to u zagradama, nakon imena.{{efn|Sukladno tom pravilu, naslov "Papa Ivan Pavao I" nije u skladu s pravilima te bi se trebao pisati kao [[Ivan Pavao I]]. Ukoliko, pak, postoji više osoba s istim imenom, kao u slučaju pape Konstantina, nećemo članak nasloviti "Papa Konstantnin", već [[Konstantin (papa)]]. Isto vrijedi za dužnosnike u svim drugim religijama ili denominacijama te na svim hijerarhijskim razinama.}} Ukoliko vjerski dužnosnik ima broj nakon imena, on se piše rimski, bez točke, kao i u slučaju vladarskih imena. Po pitanju imena svetaca, opće pravilo je da se članak naslovljava po imenu te osobe, bez predmetka "Sveti/Sveta". Tako članak nećemo nasloviti "Sveti Franjo Asiški", već samo [[Franjo Asiški]]. Međutim, zbog činjenice da su se neka imena svetaca kao takva udomaćila u srpskohrvatskom jeziku, u tim ćemo slučajevima prednost davati općepoznatim, udomaćenim imenima; tako će članak o apostolu Petru biti naslovljen [[Sveti Petar]], a ne "Petar" ili "Petar (papa)", jer je "Sveti Petar" daleko najpoznatije i najudomaćenije ime za navedenu osobu. Isto tako, članak ćemo nasloviti [[Sveta Monika]], a ne samo "Monika", jer se potonje treba koristiti kao stranica za razvrstavanje. U slučaju da su ova pravila iz nekog razloga nedovoljna da se napravi distinkcija između više osoba, potrebno je primijeniti ostala pravila kako bi se pronašao zadovoljavajući naslov. Ova se pravila podjednako odnose na svece u svim religijama i denominacijama. Ukoliko se pojavi situacija da se neka osoba u varijantama policentričnog jezika naziva drugačije (kao kod vladara), u slučaju vjerskih dužnosnika formirano je sljedeće pravilo: ukoliko se radi o dužnosniku ili svecu katoličke (Zapadne) crkve, koristit ćemo hrvatsku varijantu imena (dakle, papa Ivan XXIII, a ne papa Jovan XXIII), a ukoliko se radi o dužnosniku ili svecu pravoslavne (Istočne) crkve, koristit ćemo srpsku varijantu imena (dakle, mitropolit Jovan, a ne mitropolit Ivan). Za ostale slučajeve treba primijeniti pravilo izvornog jezika i ostala pravila o imenovanju kako su navedena u ovom tekstu. I ovo se pravilo odnosi samo na naslove članaka. Korisnici su i dalje slobodni koristiti varijante koje žele u samom tekstu, dok god su one u skladu s općim pravilima Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. === Sportska natjecanja i timovi === {{main|Wikipedija:Naslovi članaka/Sport}} Sportska natjecanja često mogu imati različite nazive koji se spominju u medijima i/ili stručnoj literaturi. Nekada se nazivi prevode, nekada se koriste izvornici, a nekada se koriste kombinacije. Kako bi se unificirali nazivi, Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ima posebna pravila koja se odnose na naslove sportskih natjecanja. Glavno pravilo je da bi se službeni naziv trebao koristiti gdje i kada god je to moguće, sa ili bez određenih prilagodbi. Primjerice, službeni naziv svjetskog nogometnog prvenstva je "FIFA World Cup", stoga naslov članka treba glasiti [[FIFA Svjetsko prvenstvo]], a ne određene varijante poput "Svjetsko nogometno prvenstvo", "Svjetsko prvenstvo u nogometu", "FIFA Svjetsko nogometno prvenstvo" i slično. Na taj se način ostvaruje prepoznatljivost, izbjegavaju se nepotrebni opisni naslovi te se izbjegavaju mogući problemi s varijantama policentiričnog jezika. U ovakvim slučajevima, najbolje je uzeti službeni naziv natjecanja (najčešće na engleskom jeziku) te ga jednostavno prevesti u izvornoj formi. Ukoliko govorimo o individualnim izdanjima pojedinog natjecanja, na glavni naslov samo treba dodati godinu (pisanu arapskim brojkama i s točkom), tako da dobijemo [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998.]] kao naslov članka. Ukoliko je neko natjecanje u nekoj fazi imali drugačiji naziv, to se treba prikazati u naslovu članka, neovisno o kasnijim promjenama; tako se, primjerice, stara izdanja europskog prvenstva u nogometu trebaju nazivati Europski kup nacija, kako se natjecanje tada zvalo.{{efn|Zato će se članak o turniru [[1960.]] godine nazvati [[Europski kup nacija 1960.]], neovisno o tome što se natjecanje danas zove [[UEFA Euro]] i što se, primjerice, natjecanje iz [[2024.]] godine naziva [[UEFA Euro 2024.]]}} Također, ukoliko neko natjecanje privremeno promjeni naziv zbog sponzorskih razloga (pa je sponzor sada u službenom nazivu natjecanja), to se ne treba reflektirati u naslovu; u tim slučajevima treba pronaći neutralni ili općepoznati naziv. Od ovoga pravila postoji iznimka u slučajevima općepoznatih i udomaćenih naziva za određene turnire. Primjerice, članke o teniskim Grand Slam turnirima nećemo naslovljavati "Otvoreno prvenstvo [X] u tenisu", već ćemo koristiti udomaćene i općepoznate nazive [[Australian Open]] ('''ne''' Otvoreno prvenstvo Australije u tenisu), [[Roland-Garros]] ('''ne''' Otvoreno prvenstvo Francuske u tenisu), [[Wimbledon (tenis)|Wimbledon]] ('''ne''' Prvenstvo, Wimbledon) i [[US Open]] ('''ne''' Otvoreno prvenstvo Sjedinjenih Američkih Država u tenisu). Ovo pravilo odnosi se i na druga natjecanja kod kojih postoje ovakvi udomaćeni i općepoznati nazivi koji su prepoznatljiviji od službenih. Naslovi članaka o sportskim timovima ne prevode se, neovisno o tome sadržavaju li u svom nazivu opće imenice koje se mogu prevesti ili ne.{{efn|Članak o klubu [[Boston Celtics]] mora imati taj naslov, neovisno o činjenici što bi se tehnički moga prevesti kao "Bostonski Kelti".}} Kao i kod natjecanja, treba preferirati službene nazive, ali istovremeno i prepoznatljive nazive. Na taj način, nećemo članak nasloviti "Arsenal Football Club", već samo [[Arsenal F.C.]]; ukoliko ste u dilemi koji je najbolji naslov, konzultirajte Wikipediju na jeziku države iz koje sportski tim dolazi jer će ona najpreciznije ukazati na to koji naslov trebate koristiti. ==Preciznost== {{Shortcut|WP:PRECIZNOST|WP:PRECIZNO|WP:PREPRECIZNO}} Pravilo je da bi naslovi članka trebali nedvosmisleno definirati tematski okvir članka, ali ne bi trebali biti precizniji od toga. Primjerice, naslov [[Pakt o nenapadanju između Njemačke i Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika]] previše je precizan jer je naslov [[Pakt Ribbentrop-Molotov]] dovoljno precizan da definira istu temu. S druge strane, naslov [[Washington]] nije dovoljno precizan da nedvosmisleno definira grad [[Washington, D.C.]] Iznimke od kriterija preciznosti ponekad mogu biti posljedica primjene nekih drugih kriterija. Većina ovih iznimki jasno je definirana u posebnim pravilima ili smjernicama, poput onih u [[#Posebna pravila|prethodnom odjeljku]] ovoga teksta. Takva pravila odnose se na osobe, geografske pojmove, sport i druge teme. ===Razvrstavanje=== {{Shortcut|WP:KVALIFIKATOR|WP:NASLOVRAZV}} {{Hatnote|Ovaj dio ovog pravila treba se čitati i tumačiti u svezi sa [[Wikipedija:Razvrstavanje|smjernicom o razvrstavanju]].}} Nije uvijek moguće koristiti baš onaj naslov koji bi bio poželjan za članak, uglavnom jer taj naslov može imati druga značenja te se, stoga, moguće već koristi u drugim člancima. Prema kriteriju preciznosti, naslov mora sadržavati samo onoliko detalja koliko je nužno da se jedna tema jasno razlikuje od druge. Primjerice, bilo bi suvišno nasloviti članak "Surinam (konstitutivna kraljevina Kraljevine Nizozemske)", jer je [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] dovoljno precizan naslov da ga razlikuje od [[Surinam|suvremene države]] ili ranijih kolonija. Ovo može dovesti do prihvatljivih nekonzistentnosti; primjerice članak o upitnom interpunkcijskom znaku nalazi se pod naslovom [[upitnik]], ali članak o točci kao interpunkcijskom znaku nalazi se pod naslovom [[točka (punktuacija)]] kako bi se razlikovao od [[Točka (muzika)|muzičkog pojma]]. Generalno pravilo, u slučajevima kada se preferirani naslov može odnositi i na druge teme jest sljedeće: # Ukoliko je članak o primarnoj temi na koju se dvosmisleni naziv odnosi, onda to ime može biti naslov bez izmjena, pod uvjetom da je u skladu s ostalim primjenjivim pravilima i smjernicama. # Ako članak nije o primarnoj temi na koju se dvosmisleni naziv odnosi, onda se treba napraviti ''[[WP:D|razvrstavanje]]''. Kada odlučujemo o definiranju razvrstavanje, trebamo se voditi sljedećim kriterijima: ====Prirodno razvrstavanje==== {{Shortcut|WP:PRIRODNO|WP:PRIRAZ}} Ponekad je poželjno koristiti alternativni naziv za temu koji se također koristi u pouzdanim izvorima na srpskohrvatskom jeziku, iako ne toliko često kao glavni, ali dvosmisleni naziv. * ''Primjer'': Izraz "Sabor" uglavnom se odnosi ili na [[Hrvatski sabor|parlament Republike Hrvatske]] ili na skupštinu općenito. Zbog te dvosmislenosti, u navedenom slučaju koristimo alternativne, mada jednako česte pojmove [[Hrvatski sabor]] i, primjerice, [[crkveni sabor]], što je primjer prirodnog razvrstavanja pojmova. Koristeći sličnu logiku, [[rijeka]] je bolji termin u odnosu na [[rijeka (vodotok)]]. ====Razvrstavanja sa zarezom==== U slučaju geografskih pojmova, uglavnom ćemo koristiti zarez ispred zagrada, kako je objašnjeno [[#Posebna pravila|ranije u tekstu]]. Međutim, zarez možemo koristiti i u drugim slučajevima (npr. [[Karl XIV Johan, kralj Švedske]], gdje se zarez ne koristi za razdvojbe već u sklopu posebnih pravila o naslovljavanju). Ipak, naslovi kao što su [[Dante Alighieri]] ili [[Bitka za Moskvu]] preferirani su u odnosu na alternative kao što su "Alighieri, Dante" ili "Moskva, bitka za", u kojima se zarez koristi kako bi se izmijenio prirodni redoslijed riječi. ====Razvrstavanja sa zagradama==== {{shortcut|WP:ZAGRAZ|WP:ZAGRADRAZ}} Ukoliko nijedna ranija metoda razvrstavanja ne dovede do željenih rezultata, uvijek se možete poslužiti zagradama, koje su standardna alternativna metoda na svim Wikipedijama pa tako i na ovoj. * ''Primjer'': Riječ "bik" ima posebna značenja koja nemaju dovoljno učestale alternativne nazive, tako da u tom slučaju koristimo razvrstavanja sa zagradama: [[bik]] (životinja, glavni pojam), [[Bik (zviježđe)]] i [[bik (znak)]]. ====Opisni naslovi==== Ukoliko za neku temu ne postoji prihvatljivi naziv, onda je urednicima dozvoljeno osmisliti vlastiti naziv opisnog tipa, koji mora biti u skladu s ostalim pravilima i smjernicama Wikipedije. * ''Primjeri'': [[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach]], [[Smrt Edgara Allana Poea]], [[Sisavac iz Saint Bathansa]] ====Kombinacije==== Kombinacije ranije spomenutih kriterija trebaju se izbjegavati kadgod je to moguće, odnosno trebaju se koristiti samo u iznimnim slučajevima, što je suklasno s [[WP:KONCIZNO]]. * ''Primjer'': "zarez" + "zagrade": [[Wiegenlied, D 498 (Schubert)]] Zarezi i zagrade jedini su [[#Posebni znakovi|znakovi]] koji se mogu koristiti bez ograničenja za odvajanje razvrstavanja u naslovu. Dvotočka se može koristiti u ograničenom broju slučajeva (naslovi fiktivnih dijela ili liste podijeljene na više dijelova), ali jako rijetko. === Situacije kada drugačija tipografija implicira drugo značenje === {{Shortcut|WP:MALIDETALJI|WP:VELIKOMALOSLOVO|WP:RAZLINTERPUNK}} Postoje situacije kada tipografski gotovo identični izrazi mogu imati sasvim drugačija značenja, poput [[magazin]] u odnosu na [[Magazin (grupa)|Magazin]], ili [[grad]] u odnosu na druge pojmove koji se mogu pronaći pod pojmom [[Grad (razvrstavanje)|Grad]]. Generalni pristup ovoj problematici svodi se na to da štogod čitatelji utipkali u pretraživač da moraju što brže biti odvedeni do teme za koju se razumno može očekivati da ju pretražuju uz pomoć preciznih i prikladnih razvrstavanja. Kada imamo posla s takvim razvrstavanjima, nerijetko su sitni detalji dovoljni da se razlikuju određene teme, kao na promjer [[SFera]] u odnosu na [[sfera]], ''[[Kozara (film)|Kozara]]'' u odnosu na [[Kozara]], "[[brave heart]]" u odnosu na ''[[Braveheart]]''. Međutim, ukoliko je moguće preimenovati neku stranicu na manje nejasan naslov bez da se krše ostali kriteriji, trebalo bi razmisliti o tome. U nekim situacijama moguće je koristiti plurale kako bi se izvršilo prirodno razlikovanje tema. ==Konciznost== {{Shortcut|WP:KONCIZNO}} Osnovni cilj konciznosti je da balansira kratkoću s dovoljnim brojem informacija koje su potrebne kako bi se identificirala tema za one osobe koje su generalno upoznate s istom. Primjerice: * Puno ime američke savezne države [[Rhode Island]], koje se koristi u nizu službenih dokumenata, ranije je bilo [[Savezna država Rhode Island i plantaže Providencea]]. Oba su naslova precizna i nedvosmislena, ali [[Rhode Island]] je najkoncizniji naslov koji u cijelosti identificira temu članka. * Puni naslov serijala romana [[Émile Zola|Émilea Zole]] iznosi ''[[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]]'', međutim izvori pa tako i Wikipedija koriste skraćeni naslov ''[[Les Rougon-Macquart]]'' koji je jednako zadovoljavajuć. Iznimke od ovog pravila postoje u biografskim člancima. Primjerice, osobna imena ili prezimena generalno se ne skraćuju u svrhu konciznosti. Tako će biti [[Edgar Allan Poe]] (ne E. A. Poe) ili [[Kobe Bryant]] (a ne Kobe), iako i tu postoje iznimke kada je skraćeno ime uobičajeno u literaturi (npr. [[H. P. Lovecraft]] ili [[J. K. Rowling]]). ==Konzistentnost== {{Shortcut|WP:KONZISTENTNO}} Koliko je to moguće u praktičnom smislu, naslovi bi trebali biti konzistentni kada su u pitanju članci koji pokrivaju slične teme. Primjerice, svi članci o fudbalskim reprezentacijama trebalo bi biti u formu "Fudbalska reprezentacija [države]", sukladno konsenzusu (npr. [[Fudbalska reprezentacija Francuske]], [[Fudbalska reprezentacija Japana]]). Međutim, unatoč ovome, postoji historija eksplicitnih i prešutnih konsenzusa među urednicima o slučajevima kada pravilo o konzistentnosti <em>ne</em> utječe na naslove članaka: * Razvrstavanje: primjerice, činjenica da za glavni grad [[Alžir]]a koristimo zagrade [[Alžir (grad)]] nije argument za to da svi članci o gradovima koriste zagrade, primjerice "Amsterdam (grad)" ili "Buenos Aires (grad)". Ovo također vrijedi i za tzv. prirodna razvrstavanja: to što postoji [[Ciudad de México]] ne znači da se i grad [[Guadalajara]] mora nasloviti "Ciudad de Guadalajara". * Članci na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku ne moraju imati naslove članaka koji su usklađeni s naslovima članaka na drugim Wikipedijama koji govore o istoj temi. Konzultiranje drugih jezičnih projekata je poželjno u slučaju dilema, ali nije pravilo koje je potrebno provoditi u svim člancima. * Varijante policentričnog jezika, ukoliko su one prirodne u naslovu, ne trebaju se mijenjati. Članak [[Crvena zvezda]] treba imati taj naslov neovisno o činjenici što postoji članak [[zvijezda]], isto kao što članak "[[Lijepa naša domovino]]" mora zadržati članak neovisno što se ne provodi ista jezična praksa kao u slučaju članka ''[[Lepa sela lepo gore]]''. Za više smjernica i pravila o korištenju varijanti policentričnog jezika vidjeti [[WP:Jezična politika|jezičnu politiku]]. ==Naslovi na srpskohrvatskom jeziku== {{shortcut|WP:SHNASLOV}} Na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku naslovi se u pravilu pišu na srpskohrvatskom jeziku. Međutim, ne smije se smetnuti s uma da srpskohrvatski jezik sadrži puno posuđenica, tuđica te fraza preuzetih iz drugih jezika. Primjerice, riječ ili fraza (izvorno iz nekog drugog jezika) često se koristi u srpskohrvatskim izvorima te se može smatrati posuđenicom u srpskohrvatskom jeziku (npr. fraza ''[[déjà vu]]''). I dok se naslovi uglavnom pišu bez ikakvog prilagođavanja, moguće je da će se u određenim instancama morati provesti serbokroatizacija stranih izraza, što može dovesti do poteškoća zbog policentrične prirode srpskohrvatskog jezika. Ovo pravilo također poznaje određene iznimke, a koje se najčešće odnose na izvorne nazive umjetničkih djela, o čemu se više može pročitati [[WP:Jezična politika|ovdje]]. ===Serbokroatizacija stranih naziva=== {{Shortcut|WP:TRANSLITERACIJA}} Srpskohrvatski jezik, sa svim svojim varijantama, ima određena pravila o pisanju stranih riječi, kao i ograničen broj grafema koji su u redovitoj uporabi. Međutim, zbog različitosti u pravopisima varijanti policentričnog jezika, donesena su pravila o pisanju stranih imena onako kako se ona pišu u izvornim jezicima, zajedno sa svim posebnostima. Time se postiže neutralnost i izbjegavaju se potencijalni konflikti oko korištenih varijanti. Za više informacija, vidjeti [[#Posebna pravila|ovdje]]. Serbokroatizacija stranih naziva provodi se rijetko i samo u skladu s [[WP:Jezična politika|jezičnom politikom]]. ===Varijante policentričnog jezika=== {{See also|Wikipedija:Jezična politika}} {{Shortcut|WP:NASLOVAR}} Zbog činjenice da je srpskohrvatski jezik policentričan, postoji nekoliko dopuštenih varijanti koje se podjednako mogu koristiti na Wikipediji. I dok je za neke posebne slučajeve donesen jasan konsenzus, većina spornih slučajeva rješava se pomoću tzv. "2:1 pravila" ili koristeći zdrav razum. Međutim, ukoliko neka tema ima izražene veze s jednom od dopuštenih varijanti, onda naslov treba biti na toj varijanti (primjerice, [[Hrvatsko narodno kazalište|Hrvatsko narodno ''kazalište'']], ali [[Srpsko narodno pozorište|Srpsko narodno ''pozorište'']]). Međutim, generalno vrijedi da su sve varijante policentričnog jezika, ukoliko specifična situacija nije pokvirena konsenzusom ili već postojećom smjernicom, dozvoljene u naslovima članaka, odnosno da Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku ne favorizira jednu varijantu u odnosu na drugu. Slijedom navedenog, naslovi koji su pisani na srpskoj varijanti ne bi se smjeli preslovljavati na hrvatsku i ''vice versa'' bez valjanog razloga ili prethodnog konsenzusa. Međutim, ovdje treba napomenuti da različiti regionalizmi ili dijalektalizmi nisu poželjni u naslovima, neovisno o kojoj se varijanti radilo, osim ako se radi o nekoj specifičnoj temi na koju se može primijeniti samo taj naziv. Zbog potencijalnih kolizija, u slučajevima kada ne postoji konsenzus ili kada nema posebne smjernice, trebalo bi koristiti jezično neutralne naslove kadgod je to moguće. == O alternativnim nazivima == {{Shortcut|WP:DRUGINAZIVI|WP:OTHERNAMES}} [[File:Article title versus first sentence (new).png|300px|thumb|left|'''Naslov članka''' nalazi se na vrhu prozora u pregledniku kao poglavlje prve razine iznad teksta samog članka, na slici zaokruženo crvenom bojom. Alternativni nazivi koji se pojavljuju u prvom paragrafu ne moraju odgovarati naslovu članka.]] Dizajn Wikipedijinog softvera dopušta da članci imaju samo jedan naslov. Kada je taj naslov ujedno i naziv, značajni alternativni nazivi za temu također bi se trebali spomenuti u članku, najčešće u prvoj rečenici ili paragrafu članka. Ukoliko postoje tri ili više alternativnih naziva – uključujući i drugačiju tipografiju, kraće ili duže oblike naziva, ranije nazive te značajne nazive na drugim jezicima – ili ukoliko su nazivi značajni sami po sebi, preporučljivo je izdvojiti podatke o nazivima u posebno poglavlje. Alternativni nazivi mogu se koristiti u samom tekstu članka kada kontekst diktira da su prikladniji od naziva korištenog u naslovu članka. Primjerice, grad koji se danas zove [[Gdańsk]] u historijskom se kontekstu može nazivati [[Danzig]], kako se zvao ranije u svojoj historiji. Svi značajni alternativni nazivi, imena ili oblici imena koji se odnose na specifični članak u pravilu trebaju [[WP:Preusmjeravanje|preusmjeravati]] na taj članak. Ukoliko su dvosmisleni, trebalo bi se osigurati barem to da se članku može pristupiti sa stranice za razvrstavanje alternativnog naziva. Imajte na umu da korištenje velikog i malog slova u naslovu članka nema utjecaja na pretraživanje, tako da nije nužno stvarati preusmjeravanja kada su u pitanju razlike u korištenju malog i velikog slova, osim ako postoji vjerojatnost da će se upravo te razlike manifestirati u poveznicama. {{Clear}} ==Format naslova== Ovaj odjeljak bavi se onim aspektima koji nisu pokriveni temeljnim načelima; konzistentna primjena ovih smjernica pomaže u izbjegavanju stvaranj dupliranih članaka: ===Veliko i malo slovo=== {{shortcut|WP:MALOSLOVO}} Naslovi se pišu prema pravopisnim pravilima koja se odnose na rečenice. Prvo slovo naslova članka uvijek je veliko, po automatizmu, čak i kada se radi o općoj imenici; s druge strane, činjenica da je naslov pisan velikim početnim slovom ne znači da se naslov, kada se pojavljuje u tekstu kao opća imenica, treba pisati velikim slovom. Kada se to napravi, vrlo je jednostavno napraviti poveznice u člancima: ''[[Južnjačka gotika]] je podžanr [[gotička fikcija|gotičke fikcije]] u američkoj književnosti koji primarno tematizira i čija je radna isključivo smještena na [[Jug SAD|jug Sjedinjenih Država]].'' Primijetite kako se prvo veliko početno slovo ne koristi u tekstu jer to nije sukladno pravopisu. Ukoliko je naslov članka stilski obilježen tako da sam naziv počinje malim slovom (npr. [[eBay]] ili [[iPhone]]), pisanje takvog naslova postiže se korištenjem čarobne riječi <nowiki>{{DISPLAYTITLE:}}</nowiki>. ===Koristite jedninu=== {{shortcut|WP:JEDNINA}} Naslovi članaka u pravilu se pišu u jednicni, npr. [[nosorog]], ne [[nosorozi]]. Iznimke su imenice koje su ''[[plurale tantum]]'' u srpskohrvatskom jeziku (npr. [[hlače]] ili [[vrata]]) te nazivi koji se odnose na skupine predmeta ili tema (npr. [[arapski brojevi]] ili [[indoeuropski jezici]]). ===Izbjegavajte (dvosmislene) skraćenice=== Skraćenice i akronomi nerijetko su dvosmisleni te se trebaju izbjegavati osim ukoliko je tema članka primarno poznata po akronimu te ako se akronim primarno odnosi na temu članka (npr. [[NATO]] i [[laser]]). Također, nepotrebno je nazivu u naslovu dodavati akronim (tako naslov "Ujedinjene nacije (UN)" '''nije''' ispravan). Skraćenice i akronimi mogu se koristiti kada je potrebno izvršiti razvrstavanje, ali u pravilu ih treba izbjegavati (npr. u člancima nećemo koristiti akronim "SFRJ", ali moguće je umjesto punog naziva koristiti kombinaciju "[[SFR Jugoslavija]]"). ===Koristite imenice=== {{shortcut|WP:IMENICA}} [[Imenice]] i imeničke fraze u pravilu su prihvatljivije za naslov od drugih vrsta riječi ili fraza; potonje mogu biti prezentirane u prvoj rečenici članka. Iznimke od ovoga su naslovi koji su citati ili naslovi umjetničkih djela, npr. [[I Have a Dream]] ili "[[Invitation from the Abyss]]". Pridjevi i glagolski oblici (npr. [[lijep]] ili [[integrirati]]) trebaju preusmjeravati na naslove s odgovarajućom imenicom (npr. [[ljepota]] ili [[integracija]]) ili stranice za razvrstavanje. ===Ne stavljajte naslove u navodnike=== Naslovi članaka koji su citati (ili naslovi pjesama, i slično) ne stavljaju se u navodne znakove (npr. naslov članka treba biti [[I Have a Dream]], dok se [["I Have a Dream"]] može koristiti kao preusmjeravanje). Iznimka od ovog pravila su naslovi u kojima su navodni znakovi dio naziva ili imena (kao u slučaju televizijske epizde [[Marge Simpson in: "Screaming Yellow Honkers"]]&#8202; ili albuma [["Heroes" (album, David Bowie)|''"Heroes"'' (album, David Bowie)]]). ===Ne stvarajte supsidijarne članke=== Nemojte koristiti naslove koji sugeriraju da je jedan članak dio drugoga; čak i ako se članak smatra supsidijarnim u odnosu na drugi članak, on treba imati nezavisni naslov. Primjerice, članak o prometu u Njemačkoj ne bi trebao imati naslove poput "Njemačka/promet" ili "Njemačka&nbsp;(promet)"; koristite [[Saobraćaj u Njemačkoj|Promet u Njemačkoj]]. (Ovo pravilo ne vrijedi za druge imenske prostore na Wikipediji, samo za naslove članaka.) ===Slijedite pouzdane izvore za osobna imena=== Kada odlučujete o tome želite li koristiti srednja imena ili inicijale, pratite pravila koja nalažu da naslov članka treba imati onu formu koja se najčešće koristi u pouzdanim izvorima i zadovoljava temeljne kriterije (npr. [[John F. Kennedy]], [[J. P. Morgan]], [[F. Scott Fitzgerald]]), uz vrlo malo potencijalnih iznimki. Za više informacija, pogledajte i poglavlje o [[#Konciznost|konciznosti]]. ===Posebni znakovi=== {{Shortcut|WP:NPZ|WP:NASLOVPOSEBNIZNAKOVI}} Zbog Wikipedinijnog softera, postoje određena od tehnička ograničenja o korištenju određenih znakova u naslovima članaka. Sljedeći znakovi ne mogu se uopće koristiti u naslovima: <code>#&nbsp;<&nbsp;>&nbsp;[&nbsp;]&nbsp;|&nbsp;{&nbsp;}&nbsp;_</code> Postoje određena ograničenja na naslove koji sadrže dvotočje, točke i neke druge znakove, što se pak može korigirati na drugi način. S tehničke strane, svi ostali Unicode znakovi mogu se koristiti u naslovima članaka. Međutim, određene znakove i dalje bi trebalo izbjegavati ili koristiti s pažnjom: * '''Simboli i emotikoni koji se ne nalaze na standardnim tipkovnicama (koristiti preusmjeravanja):''' Ponekad, najprikladniji naslov zahtijeva korištenje posebnih simbola ili pak emotikona koji se ne nalaze na standardnim tipkovnicama. Primjer je animirana serija [[LOVE DEATH + ROBOTS]], koja se nerijetko skraćeno piše pomoću emotikona "❤️❌🤖", međutim kako ti emotikoni nisu dostupni na tipkovnicama, onda će se u naslovu koristiti slovni prikaz. Zbog pravila o izvornicima, grafemi i dijakritički znakovi iz drugih jezika koriste se čak i ako ih nema na standardnim tipkovnicama u zemljama u kojima se govori srpskohrvatski. * '''Navodnici:''' Dvostruki ({{!xt|"..."}}) i jednostruki navodnici ({{!xt|'...'}}), kao i njihove tipografske varijacije ({{!xt|“...”}}), "donji-gornji" navodnici ({{!xt|„...“}}), te posebni oblici ({{!xt|«...»}} i {{!xt|`...´}}) trebali bi se izbjegavati u naslovima. Iznimke mogu postojati u slučajevima kada su navodnici dio osobnog imena ili naziva djela (npr. ''[["A" Is for Alibi]]'', [["Weird Al" Yankovic]], [[Fargesia 'Rufa'|''Fargesia'' 'Rufa']]). :Također, različite varijante [[apostrof]]a i sličnih znakova ({{!xt|’ ʻ ʾ ʿ ᾿ ῾ ‘&nbsp;’ ^c}}) generalno bi se trebale izbjegavati u naslovima članaka. Česta iznimka je jednostavni apostrof ({{!xt|'}}), a koji se često nalazi u osobnim imenima (npr. [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]]), ali i to bi se trebalo koristiti samo kada je nemoguće izbjeći njihovo korištenje (npr. naslov će biti [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]] umjesto ''Papilionanthe'' 'Miss Joaquim'). Ukoliko se u nekim slučajevima koriste posebne varijante apostrofa, onda se treba napraviti preusmjeravanje s "običnom" formom radi lakšeg pretraživanja (npr. [['Elisiva Fusipala Tauki'onetuku]] treba preusmjeravati na [[ʻElisiva Fusipala Taukiʻonetuku]]). * '''Simboli (generalno):''' Simboli kao što je "&#9829;", a koji se ponekad koriste u naslovima djela, logotipova ili kampanjama, trebali bi se izbjegavati osim ako se baš radi o dijelu naslova određenog umjetničkog djela. Ovo se odnosi i na posebne simbole poput [[w:en:CJK Symbols and Punctuation|ovih]]. * '''Znakovi i simboli koji nisu podržani u svim pretraživačima:''' Ukoliko postoji razumna alternativa, izbjegavajte znakove i simbole koji su toliko rijetki da ih određeni pretraživači ili operativni sustavi ne mogu prikazati. Primjerice, članak [[Fleur-de-lis]] treba imati ovakav naslov a ne sami simbol &#9884;, koji bi mnogi korisnici vidjeli kao prazni kvadratić. * '''Razlomci:''' Šabloni i LaTeX kod ne mogu se koristiti u naslovima članaka. ===Kurziv i drugi oblici formatiranja=== {{Shortcut|WP:NASLOVKURZIV|WP:ITALICTITLE}} Kada je to potrebno, naslove članaka pišite u kurzivu (italiku). Primjerice, [[latinski]] nazivi određenih vrsta koji se koriste u taksonomiji, nazivi brodova te naslovi umjetničkih djela, ali i fraze na stranom jeziku pišu se u kurzivu kako u glavnom tekstu tako i u naslovima.{{efn|Ovo je praksa koja se prešutno primjenjuje godinama na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku te se radi o prešutnom konsenzusu među korisnicima.}} Naslovi članaka, poglavlja, pjesama, epizoda, priča, znanstvenih radova i drugih kraćih umjetničkih formi u pravilu se pišu s dvostrukim navodnicima (ali ne u naslovu, nego samo u tekstu; npr. naslov članka o pjesmi "[[Such a Shame]]" bit će samo [[Such a Shame]], bez navodnika, ali će se navodnici koristiti u tekstu). Kurziv se također ne koristi ni u slučaju ključnih vjerskih knjiga ({{xt|Biblija}}, {{xt|Kuran}} i {{xt|Talmud}}). Međutim, formatiranje naslova u kurzivu ne može se prikazati u spremljenoj verziji naslova članka; dodavanje jednostrukih navodnika dovest će do toga da će ti navodnici postati dio poveznice, ali neće utjecati na izgled naslova. Zbog toga, naslov članka uvijek se piše "normalno", a kurziv se postiže korištenjem koda <nowiki>{{DISPLAYTITLE:}}</nowiki> ili šablonom {{tl|Naslov u kurzivu}}. Također, neki individualni šabloni (npr. {{tl|Infokutija knjiga}}) automatski mijenjaju naslov članka u kurziv čim se koriste u članku. Drugi oblici formatiranja (primjerice podebljanje teksta) tehnički se mogu postići na isti način, ali generalno bi ih trebalo '''izbjegavati''' u naslovima članaka (osim u specifičnim područjima, poput matematike ili umjetnosti). Korištenje navodnika ne zahtijeva posebne tehničke prilagodbe, ali bi se svejedno trebalo izbjegavati u naslovima; vidi [[#Posebni znakovi|ovdje]] za više informacija. ==Naslovi koji sadrže "i"== {{Shortcut|WP:I}} Ponekad, dva ili više blisko povezanih ili komplementarnih koncepata najrazumnije je pokriti jedinstvenim člankom. Kada je to moguće, koristite naslov koji pokriva sve teme članka: primjerice, članak [[Monolog]] pokriva koncepte "vanjskog" i "unutarnjeg" monologa tako da je razumno objediniti oba pojma pod jednim, krovnim pojmom, a ne članak nasloviti "Vanjski i unutarnji monolog". Međutim, kada ne postoji smisleni krovni pojam, dopušteno je u naslovu koristiti veznik "i", primjerice u slučaju članka [[Lopta u igri i izvan igre]]; u tim slučajevima individualni pojmovi preusmjeravanjem trebaju voditi do glavnog članka. Generalno je najbolje nabrajati teme iz naslova abecednim redom, posebice kada uključuje različite kulture ili države, kao u slučaju članka [[Odnosi Francuske i Njemačke]]. Međutim, kada postoji konvencionalni ili logičniji poredak, onda treba koristiti njega, kao što je slučaj u članku [[yin i yang]]. Ako se jedan koncept češće koristi od drugoga, može se navesti prvi, s tim da bi za alternativne naslove trebala postojati preusmjeravanja. Naslovi koji sadrže "i" često su upozorenja da članak ima problem s [[WP:Neutralno gledište|neutralnošću]] ili [[WP:Bez originalnog istraživanja|originalnim istraživanjem]]: izbjegavajte korištenje veznika "i" ako vam se čini imalo pristranim. Također, izbjegavajte korištenje veznika "i" kod koncepata koji se u pravilu ne povezuju u pouzdanim izvorima. ==Razmislite o promjenama== {{Shortcut|WP:PROMJENANASLOVA|WP:TITLECHANGES}} Mijenjanje jednog kontroverznog naslova u drugi ''bez'' prethodne rasprave i konsenzusa nije preporučljivo. Ukoliko je naslov članka bio stabilan dugo vremena{{efn|1=Kada govorimo o vremenskim okvirima, ne postoji jasan konsenzus oko toga što predstavlja "dugo vremena", ali nekakav minimalni okvirni rok trebao bi se kretati oko šest mjeseci do godinu dana pa naviše. Međutim, postoje i druge okolnosti koje treba uzeti u obzir kada razmišljamo o promjeni naslova. Primjerice, u obzir treba uzeti i promjene sadržaja članka koje su se u međuvremenu dogodile, kao i vrijeme kada su se one dogodile. Ukoliko je došlo do značajnih promjena u tekstu članka, a koje u međuvremenu nisi uklonjene, onda je i nekoliko mjeseci dovoljno da se promjene smatraju dovoljnima. U suprotnim slučajevima, posebice kada je članak predmetom čestih rasprava i izmjena, potrebno je više vremena.}} i ne postoji dobar razlog za promjenu naslova, onda se naslov ne bi trebao mijenjati. Pitanje postojanja dobrog razloga postiže se konsenzusom među urednicma. Ukoliko članak nikada nije imao stabilnu verziju ili ako je dugo vremena bio nestabilan pa se konsenzus ne može postići, administratori bi trebali zadržati naslov koji je korišten kad je članak imao prvu značajnu promjenu nakon što je bio klica.{{efn|Na taj se način izbjegavaju ratovi premještanja, koji potencijalno mogu nastati.}} Svaka potencijalno kontroverzna promjena naslova treba biti raspravljena na stranici za razgovor članka, a prije promjene nužno je postići konsenzus. No, nemojte zaboraviti da rasprave o kontroverznim naslovima često znaju biti neproduktivne te da postoji puno boljih načina kako pomoći i poboljšati Wikipediju. Prilikom rasprave o prikladnom naslovu članka, nemojte zaboraviti da izbor naslova ne ovisi o tome je li naslov "ispravan" u moralnom ili političkom smislu. Također, naslov određenog članka ne nalaže da drugi povezani članci moraju slijediti istu praksu naslovljavanja; često postoje razlozi za ovakvu nekonzistensnot. Primjerice, članak o bitci nosit će naslov [[Bitka za Staljingrad]], međutim članak o gradu nosit će naslov [[Volgograd]], što je ime koje Staljingrad nosi danas. Iako su naslovi članaka podložni konsenzusu, nemojte izmišljati nazive ili koristiti iznimno rijetke nazive kao način postizanja kompromisa između dvaju suprostavljenih strana. Za to kakvi su naslovi prikladni, pogledajte ostala pravila i smjernice. ==Prijedlozi za nove smjernice o naslovima== {{Main|Wikipedija:Pravila i smjernice}} Prijedlozi za nove smjernice o naslovima ili promjene postojećih trebaju se postaviti na [[Razgovor o Wikipediji:Naslovi članaka|stranici za razgovor]] ove smjernice ili pak na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]], u odjeljku [[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|Pravila i smjernice]] ili [[Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja|Jezička pitanja]], ovisno o vrsti prijedloga. Ukoliko se oko prijedloga postigne jasan [[WP:Konsenzus|konsenzus]], prijedlog će biti usvojen i dodan u ovu smjernicu ili neku od podstranica. ==Povezano== * [[Wikipedija:Stil]], stilski priručnik za pisanje i uređivanje članaka * [[mw:Extension:TitleBlacklist|MediaWiki:TitleBlacklist extension]], alat kojim se blokira stvaranje stranica s nedopuštenim naslovima * [[Wikipedija:Pouzdani izvori]], pravila koja se odnose na izvore koji se konzultiraju prilikom odlučivanja o naslovu članka ==Bilješke== {{notelist}} ==Vanjske veze== * [https://books.google.com/ngrams Google Book Ngram Viewer], grafički preglednik frekvencije upotrebe višestrukih termina, s razlikovanjem malih i velikih slova, u knjigama tokom vremena, do 2019. {{Pravila i smjernice Wikipedije}} m48k6w2k5omuzf1l0t0n5jhoah2wbjq 4 109822 42681267 42680544 2026-08-26T14:59:29Z Aca 108187 na osnovu rasprave 42681267 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} [[Datoteka:Playing with the ball 3.jpg|thumb|alt=Tigar grize fudbalsku loptu|Lopta ne osjeća ujed, ali ga novajlija osjeća.]] Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem – '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto – kao i pozivnica novajlijama – jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == [[Datoteka:WYiR Puzzle 6.png|thumb|alt=Veći djelić Wikipedijine slagalice podupire manji|Wikipedija napreduje kada iskusni urednici pomažu novajlijama.]] Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. === Načelo jednog sata === {{prečica|WP:SAT|WP:60}} Iako se nova stranica momentalno pojavljuje na [[Posebno:Nedavne izmjene|listi nedavnih izmjena]] i [[Posebno:Nove stranice|listi novih stranica]], vodite računa da ne odvratite novajliju od daljnjeg uređivanja mijenjajući stranicu dok je još u izradi. Novajlija može objaviti nedovršenu stranicu i nastaviti da je uređuje nakon objavljivanja, a da pritom ne postavi šablon {{Veza do šablona|Radovi u toku}}. Novajlija se također može teško snaći u slučaju sukoba izmjena, zbog čega postoji rizik da izgubi dio svog rada. Kako bi se takve situacije izbjegle, primjenjuje se '''Načelo jednog sata''', poznato i kao '''Načelo 60 minuta''', navedeno u nastavku. Osim u slučaju ozbiljnih problema sa sadržajem, poput [[Wikipedija:Brzo brisanje#G10|stranice za napad]], [[Wikipedija:Brzo brisanje#G3|vandalizma]] ili [[Wikipedija:Brzo brisanje#G12|kršenja autorskih prava]], zbog kojih je potrebno [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] ili neodgodivo uređivanje, '''pričekajte barem sat vremena od posljednje izmjene novajlije''' prije nego što uredite novonastalu stranicu ili preduzmete neku drugu radnju nad njom, poput brisanja ili premještanja. Ako stranica nije kandidat za brisanje, ali ima druge nedostatke, rijetko postoji potreba za žurbom. Razgovarajte s novajlijom o nedostacima stranice na odgovarajućoj stranici za razgovor i ostavite dovoljno vremena da otkloni te nedostake. Ne morate se striktno pridržavati ovog načela, ali je njegovo poštovanje važno kako bi se novajlijama ukazalo gostoprimstvo na projektu. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} c41fleg9lh2jlkcuxzv4v7xi0k0spnt 42681271 42681267 2026-08-26T15:05:23Z Aca 108187 42681271 wikitext text/x-wiki {{smernice|WP:UJED|WP:NEUJED|WP:NOVAJLIJE}} [[Datoteka:Playing with the ball 3.jpg|thumb|alt=Tigar grize fudbalsku loptu|Lopta ne osjeća ujed, ali ga novajlija osjeća.]] Wikipedija se ne usavršava samo kroz marljivi rad posvećenih urednika, već i kroz česte doprinose anonimnih i znatiželjnih "novajlija". Svi smo mi u jednom delu boravka na Wikipediji bili novajlije, čak i oni koji su bili dovoljno oprezni i srećni da [[Wikipedia:Izbegnite česte greške|izbegnu česte greške]], a mnogi sami sebe smatraju novajlijama čak i nakon višemesečnog (ili višegodišnjeg!) uređivanja Wikipedije. Novi urednici su mogućno naši budući "urednici" i zbog toga naš najcenjeniji resurs. Prema novajlijama se moramo odnositi sa ljubaznošću i strpljenjem – '''ništa ne plaši nove potencijalno vredne pridošlice brže od agresivnosti, suparništva i elitizma'''. Dok brojne novajlije vrlo brzo pronađu svoje mesto u Wikipedijanskoj zajednici, ostalima je potrebna pomoć da upoznaju i shvate jedinstveni način na koji Wikipedijina zajednica "diše". == Molimo ne ujedajte novajlije == * Shvatite da su nam novajlije i vredne, i dobrodošle, i nužne. Osnaživanjem novajlija, upotpunjujemo i usavršavamo raznolikost znanja, mišljenja i ideala na Wikipediji, obogaćujemo njenu vrednost i održavamo njenu neutralnost i celovitost kao izvora znanja. * Zapamtite, naš moto – kao i pozivnica novajlijama – jeste '''[[Wikipedia:Budite odvažni|budite odvažni]]'''. Imamo skup pravila, standarda i tradicija, ali oni ne moraju biti primenjeni na način koji bi ometao novajlije koji ovu pozivnicu primaju u potpunosti. Sasvim je moguće da novajlija na ovaj projekat sa sobom donese bogatstvo iskustva sa ostalih mesta, zajedno sa brojnim idejama i kreativnom energijom koje, bez obzira na trenutna pravila i standarde, mogu nadalje usavršiti našu zajednicu, kao i samu Wikipediju. Štaviše, moguće je da je trenutnim pravilima Wikipedije potrebno proširivanje i ispravljanje; nešto što novajlija u početku čini naizgled "pogrešno" zapravo može poboljšati Wikipediju. Posmatrajte neko vrijeme, a zatim, ako je potrebno, upitajte novajliju šta zapravo pokušava da postigne, pre nego što zaključite da čini nešto "pogrešno" ili "ispodstandardno". * Ako shvatite, ili iskreno verujete da je novajlija napravio grešku, recimo ako je zaboravio da napiše nazive književnih dela ili imena brodova u kurzivu, ili je postavio potpuno krive i nepotrebne poveznice, pokušajte da sami ispravite grešku. Ne napadajte novajliju jer, zapamtite, ovo je mesto gde bilo ko može uređivati gotovo bilo koji članak te je, u veoma stvarnom smislu, odgovornost svake osobe da uređuje, a ne da kritikuje ili nadgleda ostale ili im zamera. * Zapamtite da novajlije često ne shvataju da se sve stare izmene datog članka čuvaju. Stoga će često, nakon što se njihovo uređivanje obriše ili poništi, paničiti, započeti [[Wikipedia:Uređivački rat|uređivački rat]] ili napustiti Wikipediju zbog pogrešne pretpostavke da je njihov višesatni trud zauvek izbrisan. Ljubazno objasnite novajlijama da njihovi doprinosi nisu izgubljeni i kako ih se uvek može izvući iz istorije izmena nekog članka. Poučite ih kako o tome mogu da raspravljaju na stranicama za razgovor samog članka i da se, ako ništa drugo ne uspe, uvek mogu vratiti nekoliko meseci kasnije kako bi razgovarali s novim skupom urednika istog članka. * Ako osećate da zaista morate nešto reći novajliji o njegovoj grešci, učinite to na konstruktivan način. Započnite tako što ćete novajliju pozdraviti i predstaviti se na njegovoj stranici za razgovor, kako bi se osećao dobrodošlim, i predstavite svoje ispravke na smireni način sa uređivačkog gledišta, po mogućnosti ističući neke od stvari koje su učinili, a da su se vama '''svidele'''. Ako to ne možete reći, onda je bolje da ne govorite ništa. * Druge novajlije će nekada oklevati pri uređivanju, pogotovo onom većem, poput dovođenja članka u red sa stanovišta [[Wikipedia:Neutralna tačka gledišta|neutralne tačke gledišta]] ili premeštanja, iz straha da bi mogli naštetiti Wikipediji (ili uvrediti druge Wikipedijance). Objasnite im da trebaju da [[Wikipedia:Budite odvažni|budu odvažni]], i ne dajte da vas iznervira njihova "sramežljivost". * Iako je ljubazno preporučiti novom korisniku, koji je načinio grešku, važnija [[Wikipedia:Pravila i smernice|pravila i smernice]] Wikipedije, nerazumno je i potpuno neprijateljski preporučiti mu da prestane da učestvuje u glasanjima, raspravama o brisanju članaka itd. "dok ne steknu više iskustva". Ovo istovremeno obeshrabruje nove urednike i može lišiti Wikipediju mnogih potrebnih saznanja. * Pri davanju saveta novajliji, dajte mu do znanja da je dobrodošao i da se tako oseća &mdash; a ne da im je potrebna vaša dozvola za ulazak u članstvo ekskluzivnog kluba. Bilo koja nova oblast koncentrisane, svrsishodne ljudske aktivnosti poseduje sopstvene posebne strogosti i strukture, za čije je učenje potrebno neko vreme, i koje se mogu [[Wikipedia:Konsenzus|unapređivati]] povremenim preispitivanjem i ispravkama. * Ne nazivajte novajlije omalovažavajućim imenima poput [[Wikipedia:Čarapić|čarapića]]. Ako se veliki broj novopridošlih urednika pojavi na istoj strani i glasa, poželite im dobrodošlicu i objasnite im pritom kako bi se njihovi glasovi možda neće uzeti u obzir. Svako neprimereno prozivanje ovakvih korisnika u potpunosti je nepotrebno. * Ponekad saradnici zaborave da upotrebe četiri tilde nakon ostavljanja komentara na korisničkim stranama ili na Trgu. Podsetite ih (na ljubazan način, naravno) da se nakon svojih komentara potpišu, a u međuvremenu kod nepotpisanog komentara postavite šablon {{tl|bez potpisa}}. * [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Pretpostavite najbolju nameru]] kod novajlija. Vrlo je verovatno kako oni samo žele da pomognu u rastu Wikipedije. Dajte im šansu! * Setite sa "Hanlonove britve", koja kaže: {{izdvojeni citat|Nikada ne pripisuj zlobi ono što se može adekvatno objasniti glupošću.}} :Ponašanje koje iskusnijim vikipedijancima deluje kao zlonamerno verovatno je posledica nepoznavanja naših očekivanja i pravila. Čak i ako ste '''100% sigurni''' kako je neko bezvredan, nevaljao, [[internet trol]], vandal, ili nešto gore, '''ponašajte se kao da nisu'''. Ako ste smireni, zainteresovani i uljudni, vaše dostojanstvo samo raste, a istovremeno unapređujete ceo projekat. * Ne zaboravite da ste jednom i sami bili novajlija. Odnosite se prema ostalima (ako je moguće, i '''bolje od toga''') onako kako biste i sami želeli da se prema vama ostali odnose da ste tek stigli na Wikipediju. == Kako izbeći "ujedanje" == [[Datoteka:WYiR Puzzle 6.png|thumb|alt=Veći djelić Wikipedijine slagalice podupire manji|Wikipedija napreduje kada iskusni urednici pomažu novajlijama.]] Uopšteno govoreći, pojedinac može izbeći optužbu da "ujeda" novajlije sledećim akcijama: # Izbegavanjem snažnih reči u komentarima (kakve su grozno, glupo, zaglupljujuće, loše itd., kao i uskličnici). # [[Wikipedia:Učtivost|Prilagođavanjem svog pristupa i izražavanja]]. # Težnji da odgovori na odmeren način. # [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|Ljubaznim prihvatanjem radnji druge osobe u datoj situaciji ili kontekstu]]. # Poštovanjem [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije#Načelo jednog sata|Načela jednog sata]], navedenog ispod. # [[Wikipedia:Konsenzus|Konstatovanjem da postoje različiti principi uz volju da se postigne konsenzus]]. # [[Wikipedia:Rešavanje sukoba|Otvaranjem sebe prema preuzimanju odgovornosti za rešavanje sukoba]]. # Uzvraćanjem gde je potrebno. # Aktivnim slušanjem. # Izbegavanjem [[Wikipedia:Vikiadvokatisanje|vikiadvokatisanja]]. Kada povezujete na pravila i smernice, uvek povezujte na puna imena, ne na skraćenice. # Izbegavanjem blokiranja kao prvog sredstva. Razmotrite mogućnost da razgovarate sa korisnikom pre no što ga blokirate. Pokušajte da koristite standardne poruke dobrodošlice/upozorenja, koje su srdačne i istovremeno ispravljaju. Svesno odaberite čvrsto tlo. Težite tomu da budete odgovoran Wikipedijanac. Podstičući dobru volju, nećete provocirati niti ćete se dati lako isprovocirati, i dozvolićete novim saradnicima Wikipedije da posvete svoje slobodno vreme i izvore gradnji enciklopedije koju svako može poboljšati. === Načelo jednog sata === {{prečica|WP:SAT|WP:60}} Iako se nova stranica momentalno pojavljuje na [[Posebno:Nedavne izmjene|listi nedavnih izmjena]] i [[Posebno:Nove stranice|listi novih stranica]], vodite računa da ne odvratite novajliju od daljnjeg uređivanja mijenjajući stranicu dok je još u izradi. Novajlija može objaviti nedovršenu stranicu i nastaviti da je uređuje nakon objavljivanja, a da pritom ne postavi šablon {{Veza do šablona|Radovi u toku}}. Novajlija se također može teško snaći u slučaju sukoba izmjena, zbog čega postoji rizik da izgubi dio svog rada. Kako bi se takve situacije izbjegle, primjenjuje se '''Načelo jednog sata''', poznato i kao '''Načelo 60 minuta''', navedeno u nastavku. Osim u slučaju ozbiljnih problema sa sadržajem, poput [[Wikipedija:Brzo brisanje#G10|stranice za napad]], [[Wikipedija:Brzo brisanje#G3|vandalizma]] ili [[Wikipedija:Brzo brisanje#G12|kršenja autorskih prava]], zbog kojih je potrebno [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzo brisanje]] ili neodgodivo uređivanje, '''pričekajte barem sat vremena od posljednje izmjene novajlije''' prije nego što uredite novonastalu stranicu ili preduzmete neku drugu radnju nad njom, poput brisanja ili premještanja. Ako stranica nije kandidat za brisanje, ali ima druge nedostatke, rijetko postoji potreba za žurbom. Razgovarajte s novajlijom o nedostacima stranice na odgovarajućoj stranici za razgovor i ostavite dovoljno vremena da otkloni te nedostake. Ne morate se striktno pridržavati ovog načela, ali je njegovo poštovanje važno kako bi se novajlijama ukazalo gostoprimstvo na projektu. == Česte greške novajlija == Jedna od češćih greški novajlija jeste pisanje članaka o njima samima ili, recimo, o muzičkom sastavu u kojem se nalaze. Jedan od nežnijih načina da se to reši jeste obeležavanje članka odgovarajućim šablonom, uz objašnjenje na stranici za razgovor. == Ignorantia juris non excusat == Princip "Ignorantia juris non excusat" ("Neznanje zakona ne opravdava") je '''nespojiv''' s pravilima [[Wikipedia:Pretpostavite najbolju nameru|pretpostavljanja najbolje namere]] i neujedanja novajlija. Ako tužite i osuđujete ljude zbog toga što ne znaju naša pravila i smernice, ''vi'' zapravo kršite naša pravila i smernice! Umesto toga, pokušajte da pratite gore navedena načela kako biste oslobodili novajlije iz okova neznanja. Imajte na umu da ovo nije način na koji funkcionišu mnoge ostale stvari, pa čak i iskusniji urednici s vremena na vreme omanu u praćenju naših pravila i smernica. Smisao neujedanja novajlija jeste u privlačenju urednika na Wikipediju, umesto da ih se maltretiranjem otera, čak i ako su to možda zaslužili. == Što da učinite ako se osećate "ujedenim" == Ako vas je neko "ujeo", ili se osećate "ujedenim", postoji više stvari koje morate imati na umu: # Aktivno ''odaberite da naučite'' nešto iz čitavog incidenta. # Razmotrite neke od drugih mogućnosti koje je osoba koja vas je "ujela" mogla koristiti kako bi dala odgovor koji bi vama bio poželjniji, i ako naiđete na sličnu situaciju u budućnosti, ponašajte se na prethodno spomenut način ako to situacija bude opravdavala. # Dozvolite sebi da se osećate ''ohrabrenim'' jer je neko odvojio vreme da konstatuje i obradi vaše radnje. # Uzmite u obzir da su incidenti negativnog "ujedanja" ''prolazni'' &mdash; ne treba osećati potrebu da se sopstvena dejstva primire zbog nekonstruktivnog komentara. Izdvojite mudrost koja je možda nenamerno prikrivena, i odaberite da nju ponesete kao vrijedno iskustvo. # Izaberite da na razuman način skrenete pažnju na nanesenu uvredu, i naučite da prepoznate kada poruka ne može biti primljena. Onaj kojem pišete možda nije u stanju ili neće da prihvati krivicu, i možda je bolje naprosto preći na druge stvari nego lamentirati nad "ujedom". {{Pravila i smjernice Wikipedije}} 7l1vl8gijbw8q6bcqdnxpuw7nruqs3h 0 115708 42681310 42337168 2026-08-26T17:48:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681310 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Film | tip = igrani | naziv filma = The Man Who Knew Too Much | prevod naziva = ''Čovjek koji je previše znao'' | slika = The_Man_Who_Knew_Too_Much_(1956_film).jpg | opis slike = | tagline = | režija = [[Alfred Hitchcock]] | žanr = [[triler]] | produkcija = [[Alfred Hitchcock]] | scenarij = [[John Michael Hayes]] prema priči koju su napisali [[Charles Bennett]] i [[D.B. Wyndham-Lewis]] | naracija = | uloge = [[James Stewart]]<br />[[Doris Day]]<br />[[Brenda De Banzie]]<br />[[Bernard Miles]]<br />[[Alan Mowbray]]<br />[[Hillary Brooke]]<br />[[Christopher Olsen]] | glazba = '''Glazba:'''<br />[[Bernard Herrmann]]<br />[[Arthur Benjamin]]<br />'''Pjesme:'''<br />[[Ray Evans]] <br />[[Jay Livingston]] | distributer = [[Paramount Pictures]]<br />[[Universal Studios|Universal Pictures]] (1983. - ''danas'') | godina = {{start date|1956|06|01|df=y}} | trajanje = 120 min. | država = {{flagcountry|SAD}} | jezik = [[engleski jezik]] | studio = | budžet = $1,200,000 | zarada = | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = | montaža = [[George Tomasini]] | specijalni efekti= | scenografija = | kostim = | šminka = | kamera = | zvuk = | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = 0049470 }} '''''Čovjek koji je previše znao''''' (eng. ''The Man Who Knew Too Much'') je [[triler]] [[Alfred Hitchcock|Alfreda Hitchcocka]] iz [[1956]]. Ovaj film je obrada [[the Man Who Knew Too Much (1934 film)|istoimenog]] Hitchcockovog filma snimljenog [[1934]]. Film je dobio [[Oscar]]a za najbolju pjesmu za pjesmu ''[[Que Será, Será]]'' koju u filmu pjeva [[Doris Day]]. == Radnja == Dr. Ben McKenna ([[James Stewart]]), njegova supruga Jo ([[Doris Day]]) i njihov sin Hank ([[Christopher Olsen]]) su na odmoru u [[Maroko|Maroku]]. Tijekom puta, u autobusu, upoznaju misterioznog Louisa Bernarda ([[Daniel Gelin]]), a u Maroku, tijekom ručka, upoznaju Draytonove ([[Bernard Miles]] i [[Brenda de Banzie]]), još jedan par koji je na odmoru. Sljedeći dan obitelj McKenna na marokanskoj tržnici svjedoči atentatu na špijuna. Prija nego umre, špijun Benu šapne strašnu tajnu: nečiji život je u opasnosti. Draytonovi tada otimaju Benovig sina Hanka kako bi uvjerili Bena da ne kaže policiji što je čuo. Ben slijedi tragove i nalazi otmičare u crkvi gdje g. Drayton glumi svećenika. Tu saznaje da je plan atentat na vođu jedne europske države koji bi se trebao dogoditi tijekom koncerta u Royal Albert Hallu. Ben i Jo odvojeno pronalaze ubojicu na koncertu gdje treba ubiti vođu države baš kada svirači sviraju vrlo glasnu dionicu. No, u glazbenoj pauzi, baš prije te dionice, Jo vrisne. Vrisak omete atentatora, koji promaši, a Ben ga počne hvatati po dvorani sve dok ovaj ne padne sa balkona i umre. Par tada traži otmičare i dođe do ambasade u [[London]]u gdje su dočekani kao heroji. Gospodin Drayton, u nemogućnosti da ubije Hanka, pomogne mu da nađe svog oca. Gospodin Drayton tada pokuša pobjeći s njima kao taocima, no Ben ga gurne i on padne niz stube i izgubi život. == Glumačka postava == * [[James Stewart]] - Dr. Benjamin 'Ben' McKenna * [[Doris Day]] - Josephine Conway 'Jo' McKenna * [[Brenda De Banzie]] - Lucy Drayton * [[Bernard Miles]] - Edward Drayton * [[Ralph Truman]] - Inspektor Buchanan * [[Daniel Gélin]] - Louis Bernard * [[Mogens Wieth]] - Ambasador * [[Alan Mowbray]] - Val Parnell * [[Hillary Brooke]] - Jan Peterson * [[Christopher Olsen]] - Henry 'Hank' McKenna * [[Reggie Nalder]] - Rien * [[Richard Wattis]] - Menadđer * [[Noel Willman]] - Woburn * [[Alix Talton]] - Helen Parnell * [[Yves Brainville]] - Policijski inspektor == Hitchcockov cameo == Kao i u svakom svom filmu, redatelj [[Alfred Hitchcock]] ima [[cameo]] nastup. U ''Čovjeku koji je previše znao'' Hitchcock se može vidjeti kako promatra akrobate na tržnici, leđima okrenut kameri, malo prije ubojstva špijuna. == Muzika == Glazba igra veliku ulogu u filmu. Iako je [[Bernard Herrmann]] skladao relativno malo pozadinske glazbe za film, izvođenje kantate ''Olujni oblaci'' [[Arthur Benjamin|Arthura Benjamina]] je klimaks filma. U dodatak tome, lik koji u filmu tumači Doris Day je tada umirovljena pjevačica. Više puta u filmu ona pjeva pjesmu ''[[Que Será, Será]]'' koja je filmu [[1956]]. donijela [[Oscar]]a za najbolju pjesmu. Pjesma je na američkim ljestvicama dosegla 2. mjesto, a na britanskim 1. mjesto. == Vanjske veze == * {{imdb naslov|id=0049470|naslov=Čovjek koji previše znao}} * [http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=861 Snimci filma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081008105222/http://film.virtual-history.com/film.php?filmid=861 |date=2008-10-08 }} * [http://www.radiotimes.com/servlet_film/com.icl.beeb.rtfilms.client.simpleSearchServlet?frn=10592&searchTypeSelect=5 Recenzija na Radiotimes.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051127114211/http://www.radiotimes.com/servlet_film/com.icl.beeb.rtfilms.client.simpleSearchServlet?frn=10592&searchTypeSelect=5 |date=2005-11-27 }} {{Filmovi Alfreda Hitchcocka}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Man Who Knew Too Much, The #1956}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Filmovi 1956.]] [[Kategorija:Filmovi Alfreda Hitchcocka]] 64re437fdc3k0qic7p7iwe4hp9iwyp7 0 116103 42681491 42583016 2026-08-27T08:45:05Z Inokosni organ 160059 g/p 42681491 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Andrij Ševčenko<br /><small>Андрій Миколайович Шевченко</small> | slika = Andriy Shevchenko Dynamo.jpg | punoime = Andrij Mikolaijovič Ševčenko | nadimak = ''Ševa'' | datumrođenja = [[29. rujna]] [[1976]]. | rodnigrad = {{flagicon|UKR}} [[Dvirkivščina]] | rodnadržava = [[Ukrajina]]<br />{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}} | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = [[Ukrajinci|Ukrajinac]] | državljanstvo = {{flagicon|SSSR}} [[SSSR|sovjetsko]] {{small|(1976–1991)}}<br />{{flagicon|UKR}} [[Ukrajina|ukrajinsko]] | visina = 1.83m | pozicija = napadač | trenutniklub = | brojnadresu = | datumimjestodebija = | omladinskegodine = 1986 – 1994 | omladinskipogoni = {{flagicon|SSSR}} [[Dinamo Kijev]] | godine1 = 1994 – 1999 | klubovi1 = {{flagicon|UKR}} [[Dinamo Kijev]] | nastupi(golovi)1 = 117 (60) | godine2 = 1999 – 2006 | klubovi2 = {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)2 = 208 (127) | godine3 = 2006 – 2009 | klubovi3 = {{flagicon|ENG}} [[Chelsea FC|Chelsea]] | nastupi(golovi)3 = 48 (9) | godine4 = 2008 – 2009 | klubovi4 = → {{flagicon|ITA}} [[AC Milan|Milan]] | nastupi(golovi)4 = 18 (0) | godine5 = 2009 – 2012 | klubovi5 = {{flagicon|UKR}} [[Dinamo Kijev]] | nastupi(golovi)5 = 55 (23) | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 1995 – 2012 | nacionalneekipe1 = {{NogRep|UKR}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 111 (48) | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = 2016 – 2021<br>2021 – 2022 | trenerklubovi = {{NogRep|UKR}}<br>{{flagicon|ITA}} [[Genoa CFC|Genoa]] | zadnjiuređaj = 19.8.2023 }} '''Andrij Mikolaijovič Ševčenko''' ({{jez-uk|Андрій Миколайович Шевченко}}, [[Dvirkivščina]], [[29. rujna]] [[1976.]]), bivši [[Ukrajina|ukrajinski]] nogometaš i reprezentativac te bivši izbornik [[Ukrajinska nogometna reprezentacija|Ukrajinske reprezentacije]]. == Biografija == Rođen je u [[Dvirkivščina|Dvirkivščini]], pokraj [[Kijev]]a, [[29. rujna]] [[1976]]. U djetinjstvu bavio je se [[boks]]om, no bio je prisiljen preći na [[nogomet]]. Prošao je kroz omladinski pogon kijevskog [[FK Dinamo Kijev|Dinama Kijeva]]. Za rezervnu momčad (FK Dinamo-2) debitirao je sa 16 godina, odigravši deset minuta u utakmici protiv [[FK Čornomorec Odesa|Čornomoreca-2]] iz [[Odesa|Odese]] [[5. svibnja]] [[1993]]. Između [[1993.]] i [[1996.]] nastupao je i za rezervnu i za prvu momčad, sve dok [[1997.]] nije trajno prebačen u prvu momčad pod vodstvom [[Valerij Lobanovskij|Valerija Lobanovskog]]. Od [[1996.]] do [[1999.]] činio je napadački tandem sa [[Sergij Rebrov|Serhijem Rebrovim]] u Dinamu, osvojivši pritom tri ukrajinska naslova i nastupajući u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. Pritom, između [[1992.]] i [[2000.]] godine Dinamo je osvojio devet uzastopnih naslova prvaka Ukrajine. Godine [[1999.]] prešao je u [[AC Milan|Milan]] [[Silvio Berlusconi|Silvija Berlusconija]], postavši ključna figura njihova napada. S Milanom je osvojio jedan naslov [[Serie A|talijanskog prvaka]] (2003/04.) i jednu [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] (2002/03), te odigrao je jednan izgubljen finale (2004/05). Godine [[2004.]] dodijeljena mu je [[Ballon d'Or|Zlatna lopta]]. Nakon sedam sjajnih sezona prešao je u [[London|londonski]] [[Chelsea F.C.|Chelsea]], gdje je proveo tri sezone – osvojivši jedan [[FA kup]] i izborivši jednu finale Lige prvaka (2007/08). Međutim, u Chelseu nije bio u formi u kakvoj je bio u Milanu, te se nikako nije mogao izboriti za mjesto u prvoj postavi, pa se u kolovozu 2008. vratio u [[AC Milan|Milan]]. Nakon povratka sa posudbe iz [[AC Milan|Milana]], dana [[28. kolovoza]] potpisao je dvogodišnji ugovor za matični klub [[Dinamo Kijev]]. U prvoj utakmici nakon povratka postigao je pogodak protiv [[Metalurg Donjeck|FK Metalurga]] u pobjedi 3:1, ostvarenoj [[31. kolovoza]] [[2009]]. [[2012.]] godine oprostio je se od profesionalnog nogometa. Za reprezentaciju je nastupio 69 puta i postigao je 31 gol. U klupskim nastupima postigao je ukupno 235 golova. == Karijera == * [[Dinamo Kijev]] ([[1994]]-[[1999]]) * [[AC Milan]] ([[1999]]-[[2006]]) * [[Chelsea F.C.]] ([[2006]]-[[2008]]) * [[AC Milan]] ([[2008]]-[[2009]]) * [[Dinamo Kijev]] ([[2009]]-[[2012]]) == Odličja == * '''[[Supercoppa Italia]]''': [[2004]] * '''[[Europski Superkup]]''': [[2004]] * '''[[Serie A]]''': [[2004]] * '''[[Liga prvaka UEFA]]''': [[2003]] * '''[[Coppa Italia]]''': [[2003]] * '''[[Ukrajinska prva liga]]''': [[1995]], [[1996]], [[1997]], [[1998]], [[1999]] * '''[[Ukrajinski kup]]''': [[1996]], [[1998]] * '''Najbolji strijelac Ukrajinske prve lige''': [[1999]] * '''Najbolji strijelac Serie A''': [[2000]], [[2004]] {{Sastav Ukrajina 2006 SP}} {{Sastav Ukrajina 2012 EP}} {{Sastav Ukrajina 2020 EP}} {{FIFA 100}} {{Dobitnici Zlatne lopte France Footballa‎}} {{Najbolji strijelci UEFA Lige prvaka}} {{Najbolji strijelci Serie A}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1976||Ševčenko, Andrij}} [[Kategorija:Ukrajinski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Kijeva]] [[Kategorija:Fudbaleri Milana]] [[Kategorija:Fudbaleri Chelseaja]] [[Kategorija:Dobitnici Zlatne lopte]] [[Kategorija:Ukrajinski fudbalski treneri]] [[Kategorija:Selektori fudbalskih reprezentacija]] [[Kategorija:Ukrajinski političari]] fmjjzz1chikrxicglyc3hjbe11vwgft 0 118176 42681239 42536899 2026-08-26T12:00:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681239 wikitext text/x-wiki {{Infokutija knjiga | naslov = Sunčana strana ulice | naslov_orig = | prijevod = | slika = [[Datoteka:Gledic-Hunjadi-Nef-Pavlovic-Suncana strana ulice.jpg|200px]] | opis_slike = | autor = [[Borka Gledić]], [[Mirko Hunjadi]], [[Anica Nef]], [[Stojan Pavlović]] | ilustrator = Predrag Gol (likovna oprema) | dizajn_korica = Predrag Gol | zemlja = [[Jugoslavija]] | jezik = [[srpskohrvatski jezik]] | žanr = [[poezija]] | vrsta_djela = zbornik | izdavač = Odbor za proslavu i Narodno sveučilište Beli Manastir | datum_izdanja = [[1969]]. | medij = broširano | stranica = 54 | pripovjedač = | gledište = | vrijeme_radnje = | mjesto_radnje = | glavni_lik = | vrhunac = | teme = | isbn = nema {{COBISS-Sr|ID=104887559}} }} '''Sunčana strana ulice''', [[poezija|poetski]] [[zbornik]] koji je uredio [[Dejan Rebić]], a likovno opremio [[Predrag Gol]]. U njemu su zastupljeni pjesnici [[Borka Gledić]], [[Mirko Hunjadi]], [[Anica Nef]] i [[Stojan Pavlović]]. Izdan je [[1969]]. godine u [[Beli Manastir|Belom Manastiruu]] u povodu 25. godišnjice oslobođenja [[Baranja|Baranje]], a izdavači su bili Odbor za proslavu 25. godišnjice oslobođenja Baranje i [[Narodno sveučilište Beli Manastir]]. Štampan je u NIP "Štampa" u [[Osijek]]u u [[format]]u 20 x 14&nbsp;cm. Na preklopu omotu nalazi se nenaslovljeni tekst (predgovor) [[Milan Ratković|Milana Ratkovića]] o značaju datuma [[29. XI.]] [[1944]]. kao dana oslobođenja Baranje od [[fašizam|fašizma]]. == Izvod iz predgovora == '''Milan Ratković:''' {{izdvojeni citat|U historiji naroda Baranje ima obilje vrijednih datuma, ali ni jedan nije toliko velik, ni jedan nije tako značajan kao 29. XI 1944. godine. Slobodna je postala naša Baranja baš na godišnjicu rođenja nove [[Jugoslavija|Jugoslavije]], a ova koincidencija kao da je htjela potvrditi veliku vrijednost te slobode. (...)}} {{izdvojeni citat|Ova knjižica pjesama posvećena je dvadesetpetogodišnjici slobodne Baranje i neka označi početak šireg stvaranja literature o Baranji i u Baranji, neka bude poticaj onima koji umjetnički doživljavaju i u sebi nose Baranju. (...)}} == Sadržaj == Svakom pjesniku i pjesnikinji posvećen je jedan dio knjige koji počinje [[ilustracija|ilustrativnom]] stranicom, iza koje je stranica s imenom pjesnika ili pjesnikinje, a onda slijede stranice s pjesmama. '''Borka Gledić''' je zastupljena s 12 stranica nenaslovljenih pjesama, '''Mirko Hunjadi''' s 14 stranica, na kojima su [[ciklus]]i "Iskustvo iz grada na tišinama" i "Ponešto o ptici, drvetu i suncu", '''Anica Nef''' sa 6 stranica, na kojima su pjesme "Dok se ne zna", "Trenuci tišine", "Osama", "Bilo je to jučer", "Vrijeme koje boli i prođe" i "Na izvoru", te '''Stojan Pavlović''' na 10 stranica, na kojima su pjesme "Formiranje", "Veče uoči praznika", "Vizija", "Mikrokozma", "Drvo", "Jačanje", "Traženja" i "[[Prizma]]". Zbornik je dobio naslov prema istoimenoj pjesmi Mirka Hunjadija s 26. stranice. == Primjerci u bibliotekama == Tri primjerka [http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlx=7646&ser=&sqlid=92&css=&U=sunčana knjige] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305101316/http://library.foi.hr/m3/kdetaljia.asp?sqlx=7646&ser=&sqlid=92&css=&U=sun%C4%8Dana |date=2016-03-05 }} nalaze se u [http://www.gkbm.hr/ Gradskoj knjižnici Beli Manastir], od kojih jedan u zavičajnoj zbirci, i jedan u [http://www.bms.ns.ac.rs/bms101.htm Biblioteci Matice srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220517075618/http://www.bms.ns.ac.rs/bms101.htm |date=2022-05-17 }}. {{COBISS-Sr|ID=104887559}} == Povezano == * [[Književnost u Baranji]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Knjige 1969.]] [[Kategorija:Jugoslovenske zbirke pjesama]] [[Kategorija:Knjige o Baranji]] ed95crhwegvj9h4vec9ys6imbdmroyw 0 119847 42681248 41260790 2026-08-26T12:52:11Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[William III od Engleske]] na [[William III, kralj Engleske]] 41260790 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = William III | slika = [[datoteka:King William III from NPG (2).jpg|260px]] | opis = | titula = | vladavina = | krunidba = | prethodnik = | nasljednik = | regent = | titula1 = {{flagicon|UK}} [[Popis engleskih i britanskih vladara|Kralj Engleske, Škotske i Irske]] | vladavina1 = [[1689]] - [[8. mart]] [[1702]] | krunidba1 = [[11. april]] [[1689]] | prethodnik1 = [[James II od Engleske|James II]] | nasljednik1 = [[Anne od Velike Britanije|Anne]] | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = - | supruga = [[Mary II od Engleske|Mary Stuart]] | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = | puno ime = | posthumno ime = | dinastija = [[Oranje-Nassau]] | vladarska himna = | otac = William II, pric od Oranja | majka = princeza Mary | datum rođenja = [[14. novembar]] [[1650]] | mjesto rođenja = [[Haag]], [[Holandija]] | datum smrti = [[8. mart]] [[1702]] | mjesto smrti = [[London]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''William II i III''' <ref>Engleska i Škotska su ostale zakonski razdvojene sve do 1707. godine. William je bio drugi škotski kralj po imenu William, te tako '''William II Škotski''', ali već treći engleski kralj i oranski princ po imenu William, te tako '''William III Engleski''' i '''William III Oranski'''.</ref> ([[14. 11.|14.11.]] [[1650]] - [[8. 3.|8.3.]] [[1702]]) bio je [[Holandija|holandski]] [[Protestantizam|protestantski]] plemić, princ Oranja, stadholder [[Holandija|Holandske]] republike, te kralj [[Škotska|Škota]], [[Engleska|Engleske]] i [[Irska|Irske]]. Škotsku i englesku krunu osvojio je u [[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]], kao zet i sestrić zbačnog kralja [[James II od Engleske|James II]]. Sa Jamesovom kćerkom [[Mary II od Engleske|Mary]] je vladao zajednički, a nakon njene smrti vladao je samostalno do svoje smrti. Iako je pripadao holandskoj [[Oranje-Nassau|Dinastiji Oranje-Nassau]], William se u spisku engleskih i škotskih vladara obično uključuje u [[Stuart (dinastija)|Stuarte]], kojima su pripadale njegova majka i supruga. William je postao stadholder Republike [[Holandija|Holandije]] [[28. 6.|28.6.]] [[1672]]. godine. Sudjelovao je u mnogim ratovima koji su vođeni protiv [[Katoličanstvo|katoličke]] [[Francuska|Francuske]] i njenog kralja [[Luj XIV|Luja XIV]], zbog čega su ga [[Protestantizam|protestanti]] smatrali svojim vođom. Iza njegovog ugleda stajala je moćna vojska i flota ratnih brodova koja je bila jedna od najmoćnijih u tadašnjoj [[Evropa|Evropi]]. == Stadholder == William je bio sin oranskog [[princ]]a Williama II, od Oranja i priceze Mary, kćerke englesko-škotskog kralja [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]]. Rodio se u [[Hag|Haagu]], [[14. 11.|14.11.]] [[1650]]. godine. Osam dana prije njegovog rođenja otac mu je umro od [[Boginje|boginja]], te je stoga William u trenutku svog rođenja postao vladar [[Holandija|Holandije]]. Dana [[23. 12.|23.12.]] [[1660]]. godine, kada je William bio star samo deset godina, njegova majka Mary također je umrla od [[Boginje|boginja]]. Williamu za staratelja bio je određen njegov dajdža, tadašnji engleski kralj [[Karlo II, kralj Engleske|Karlo II]], a brigu o njemu je vodila njegova nana Amalija. O njegovom obrazovanju brigu je preuzeo tada poznati protestantski naučnik Samuel Chappuzeau. Williamov otac je do svoje smrti držao položaj stadholdera pet [[Holandija|holandskih]] provincija; Holandije, Zelanda, Utrechta, Gueldersa i Overijssela. Nakon njegove smrti provincije su svojim odlukama ukinule tu funkciju i faktičku vlast u to doba imao je Johan de Witt. Godine [[1667]]. William se uz pomoć svojih pristalica pokušao vratiti na vlast, no neuspješno jer su provincije odbile ponovno osnažiti položaj [[stadtholder]]a. Godine [[1672]]. [[Holandija]] je bila metom francuskog napada koji je predvodio francuski kralj [[Luj XIV]]. U tom napadu Luj XVI je imao pomoć Engleske. Francuska vojska je ubrzo osvojila gotovo cijelu Holandiju, a Johan de Witt je potpuno podbacio kao vođa Holanđana pa je bio oboren s vlasti, što je bila velika šansa za Williama, koji ju je iskoristio te je ponovno uveo funkciju [[stadtholder]]a na koju je on i ubrzo i imenovan. William je nastavio borbu protiv Engleske i Francuske udruživši se sa [[Španija|Španijom]]. Nakon pobjede nad engleskom kraljevskom ratnom flotom, William je sa Engleskom [[1674]]. godine sklopio mirovni sporazum. Kako bi ojačao svoju poziciju William se nastojao vjenčati sa svojom rodicom [[Mary II od Engleske|Mary]]. Brak je sklopljen [[4. 11.|4.11.]] [[1677]]. godine, ali iz njega William nije dobio zakonitog nasljednika. == Slavna revolucija == Godine [[1685]]. Williamov punac i dajdža, [[James II od Engleske|James II]], naslijedio je englesku i škotsku krunu nakon smrti svoga brata. Zbog svoje [[katoličanstvo|vjere]] James II je bio vrlo nepopularan vladar. Njegova tolerantna vjerska politika izazvala je ogorčenje protestanata, koji su sa Williamom godine [[1687]]. počeli pregovarati o oružanoj invaziji na Englesku kako bi sa vlasti svrgnuli omraženog kralja. Isprva, William se suprotstavljao ideji invazije na Englesku. No, nakon što je Jamesova druga žena, [[Marija Modenska]], rodila muškog nasljednika, strah od stvaranja katoličke dinastije u Engleskoj je prevladao. <ref name=Miller> Miller, John; 2000, James II </ref> <ref name=Harris> Harris, Tim; 2006, Revolution: The Great Crisis of the British Monarchy, 1685–1720</ref> No, usprkos svemu, William se i dalje kolebao bojeći se reakcije engleskog naroda na vanjsku invaziju, pa je stoga zahtijevao da najugledniji pristalice protestantizma zatraže njegovu intervenciju. Dana [[30. 6.|30.6.]] [[1688]]. godina Sedam biskupa koji su bili u sukobu sa kraljem uputilo je Williamu i formalan poziv da vojno interevenira, pa je William počeo pripremati vojnu invaziju. <ref name=Waller> Waller, Maureen; 2002, Ungrateful Daughters: The Stuart Princesses who Stole Their Father's Crown </ref> Dana [[5. 11.|5.11.]] [[1688]]. godine William se sa svojom vojskom iskrcao na englesko tlo u jugozapadnom dijelu Engleske kod mjesta Brixham. Iskrcao se sa 15,500 vojnika i 4,000 konja. Ubrzo su svi protestantski zapovjednici engleske vojske prešli na Williamovu stranu, a također i svo englesko protestantsko plemstvo. Čak je i Jamesova kćerka Anne pismom izjavila podršku Williamu i Mariji, te krišom napustila dvor sa suprugom. <ref name=Waller/> William je vrlo brzo napredovao kroz Englesku. Dana [[11. 12.|11.12.]] William je sa vojskom ušao u London. James se pokušao spasiti bijegom u Francusku, ali je ubrzo uhvaćen. <ref name=Miller/> Ne želeći od Jamesa napraviti mučenika, William ga je [[23. 12.|23.12.]] pustio da pobjegne u [[Francuska|Francusku]] gdje ga je Luj XIV velikodušno primio davši mu palaču i visoku penziju. <ref name=Miller/> William je ubrzo sazvao parlament, koji je [[12. 2.|12.2.]] [[1689]]. proglasio da je James, pobjegavši iz Engleske i bacivši kraljevski pečat u Temzu, u stvari abdicirao. <ref name=Miller/> <ref name=Harris/> Parlament je proglasio prijestolje upražnjenim i nije ga, po normalnom slijedu nasljeđivanja (prema kojem svi zakoniti suverenovi sinovi imaju prednost nad suverenovim kćerima), ponudio Jamesovu sinu, nego njegovoj kćeri Mariji. Princ i princeza Oranje su proglašeni suvladarima Engleske, Irske i Škotske, kao William III/II i [[Mary II od Engleske|Mary]]. Parlament je sve to ozakonio posebnim zakonom ([[engleski jezik|en]]. ''Bill of Rights''). Istim zakonom James je optužen za zlouporabe vlasti tokom svoje vladavine, te su stavljeni izvan snage zakoni kojima su bila ukinuta ograničenja za katolike. Također je utvrđeno da niti jedan katolik ili protestant u braku sa katolikom više neće moći naslijediti englesko i škotsko prijestolje niti biti u nasljednom nizu, a propisana je i linija nasljeđivanja engleske krune prema kojoj bi krunu trebali naslijediti potomci Williama i Marije, a ako oni ne budu imali potomaka krunu će naslijediti Jamesova najmlađa kćer Anne i njezini potomci. <ref name=Harris/> == Vladavina u Engleskoj i Škotskoj == === Zajednička vladavina sa Marijom II === Biskup londonski, Henry Compton, krunisao je Mariju i Williama u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] [[11. 4.|11. aprila]] [[1689]]. Iako je bilo uobičajeno da krunjenje izvrši nadbiskup canterburyjski, on to nije učinio zato što nije smatrao primjerenim i legitimnim način na koji je James II zbačen. <ref name=Britannica> Encyclopaedia Britannica ; 2006, [http://www.britannica.com/eb/article-9065428/William-Sancroft William Sancroft] </ref> Na dan njihove krunidbe, nakon nekoliko mjeseci kolebanja i neslaganja, škotski parlament je objavio da James VII više nije kralj Škota. William i Mary su prihvatili škotsku krunu [[11. 5.|11.5.]] [[1689]]. godine. Tokom zajedničke vladavine sa svojom suprugom William je često bio odsutan bivajući u Holandiji i vodeći rat sa Francuskom. Englesku je pridružio Augsburškom savezu stvorenom da se odupre agresivnoj Francuskoj. Tokom njegove odsutnosti, Mary je Engleskom vladala sama. Unutar Unije William se suočio sa ustancima u Škotskoj i Irskoj. Oba ustanka digli su pristalice James II i VII, no William je [[1689]]. godine u bici kod Killiecrankiea porazio Škote, a [[1690]]. godine u bici kod Boynea Irce predvođene zbačenim kraljem. Williamova supruga i suvladarica, Mary, umrla je od boginja [[1694]]. Godine. Premda joj nije bio vjeran u braku (najpoznatija od ljubavnica bila mu je Elizabeth Villiers), Williama je Marijina smrt duboko pogodila. William u braku sa Marijom nije imao potomaka. Nakon njene smrti nastavio je vladati sam. Premda je odgojen kao [[Kalvinizam|kalvinist]], prihvatio je učenje [[Crkva Engleske|Engleske crkve]]. === Samostalna vladavina === [[Datoteka:William III Statue Bristol.jpg|thumb|250px|Spomenik Williamu III Oranskom u [[Bristol]]u]] Nakon Marijine smrti počele su se širiti glasine o Williamovim [[Homoseksualnost|homoseksualnim]] sklonostima, pa su izašli i pojedini satirični pamfleti u kojima je ta navodna sklonost isticana. Tokom svoje samostalne vladavine nakon smrti supruge William se suočio sa zavjerom svojih katoličkih protivnika koja nije uspjela, a nakon te zavjere francuski kralj, Luj XIV, prestao je pomagati svrgnutog Jamesa, te je priznao Williama kao kralja Engleske i sa njim [[20. 9.|20.9.]] [[1697]]. sklopio mir u Ryswicku. Nakon toga William više nije bio ugrožen od strane svojih katoličkih oponenata. <ref name=Miller/> Potkraj Williamove vladavine pojavilo se pitanje nasljedstva engleske krune budući da William nije imao djece. Marijina sestra, [[Anne Britanska|princeza Anne]], imala je mnogo djece, ali su sva vrlo rano umrla. Kako je Anne bila jedina u predviđenoj liniji nasljeđivanja, među protestantima pojavili su se novi strahovi da bi nakon smrti buduće kraljice Ane krunu mogli ponovo preuzeti nasljednici zbačenog kralja. Stoga je [[1701]]. godine parlament donio Zakon o nagodbi (''Act of Settlement''), kojim je bilo uređeno da bi krunu nakon smrti Ane naslijedila dalja nasljedna linija u liku [[Sofija Palatinska|Sofije Palatinske]], izbornice Hanovera i njenih protestantskih nasljednika. Istim zakonom ograničena je i moć kralja u vođenju ratova pri čemu je za odobravanje novčanih sredstava za vođenje rata bila potrebna suglasnost parlamenta. Također je i osigurana nezavisnost sudstva od eventualne kraljeve samovolje. == Smrt == William je umro godine [[1702]]. od [[upala pluća|upale pluća]] koja je nastala kao komplikacija prijeloma ključne kosti, zadobijene nakon pada sa konja. William je pokopan u [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]], pored svoje supruge. Krunu je naslijedila Marijina sestra, danska princeza [[Anne Britanska|Anne]]. == Zanimljivost == Williamovu pobjedu nad Ircima u bici kod Boynea [[1690]]. godine i danas u [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] proslavljaju protestantski pristalice [[Oranski red|Oranskog reda]] na dan [[12. 7.|12.7.]] svojim tradicionalnim [[Marševi Oranskog reda 12. jula|marševima]] koji već više vijekova izazivaju kontroverze i sukobe među [[Sjeverna Irska|sjevernoirskim]] [[Katoličanstvo|katolicima]] i [[Protestantizam|protestantima]]. == Reference == {{reference}} {{Redoslijed| |prethodnik = [[James II od Engleske|James II]] |gl_članak_funkcija = [[Spisak britanskih vladara|Kralj Ujedinjenog Kraljevstva]] |nasljednik =[[Anne od Velike Britanije|Anne]] }} {{Commonscat|William III of England}} {{Engleski vladari}} {{Lifetime|1650|1702|William III od Engleske}} [[Kategorija:Kraljevi Engleske]] [[Kategorija:Škotski monarsi]] [[Kategorija:Kraljevi Irske]] [[Kategorija:Nizozemski vladari]] fgxoq8mcevyupw6m4bc7fkhd9t3ouad 0 127268 42681509 42365687 2026-08-27T11:23:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681509 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:BillBailey1902Cover.jpg|right|thumb|Omot štampane partiture iz 1902.]] "'''(Won't You Come Home) Bill Bailey'''", originalno nazvana '''"Bill Bailey, Won't You Please Come Home?"''' je popularna [[SAD|američka]] pjesma izdana 1902. godine. Danas se često za nju koristi i skraćeni naziv "'''Bill Bailey'''". Muziku i tekst je napisao pijanist [[Hughie Cannon]] kada je imao 16 godina, ali je izdana tek 1902. Često se smatra pretečom ili početkom [[blues]]a u američkoj zabavnoj muzici. Danas je često izvode [[jazz]] i [[Dixieland]] bendovi kao dio svog standardnog repertoara. Tokom kasnijih decenija su je obrađivali razni poznati izvođači kao [[Louis Armstrong]], [[Patsy Cline]], [[Bobby Darin]], [[Aretha Franklin]], [[Ella Fitzgerald]], [[Jimmy Durante]], [[Harry Connick Jr]], [[Renee Olstead]], [[Michael Bublé]] i [[Sam Cooke]]. == Vanjske veze == * [http://parlorsongs.com/ Parlor Songs] * [http://www.perfessorbill.com/lyrics/lybailey.htm tekst] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927095257/http://www.perfessorbill.com/lyrics/lybailey.htm |date=2011-09-27 }} * [http://scriptorium.lib.duke.edu/sheetmusic/n/n09/n0971/ Tradicionalni aranžman ("Historic American Sheet Music")] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110608154604/http://scriptorium.lib.duke.edu/sheetmusic/n/n09/n0971/ |date=2011-06-08 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pjesme 1902.]] [[Kategorija:Jazz kompozicije]] ew9qv2ugcwagpu6p5y0q62ny6rq6ky9 0 130863 42681247 42558362 2026-08-26T12:48:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681247 wikitext text/x-wiki {{Kineski |s=元宵节 or 上元節 |t=元宵節 or 上元节 |p=Yuánxiāo Jié ili Shàngyuán Jié |c2=十五暝 |poj2=Cha̍p-gō-mê |l2=fifteenth night |qn=Tết Thượng Nguyên ili Tết Nguyên Tiêu }} '''Svetkovina lampiona''' ili '''Svetkovina fenjera''' (također poznata i kao '''Svetkovina Yuanxiao''' ili '''Svetkovina Shangyuan''' u [[Kina|Kini]]; svetkovina [[Chap Goh Meh]] u [[Indonezija|Indoneziji]], [[Malezija|Maleziji]] i [[Singapur]]u; '''Svetjkovina Yuen Siu''' u [[Hong Kong]]u i '''"Tết Thượng Nguyên" ili "Tết Nguyên Tiêu"''' u [[Vijetnam]]u); je praznik koji se slavi na petnaesti dan prvog mjeseca lunisolarne godine u [[kineski kalendar|kineskom kalendaru]], i koji predstavlja posljednji dan proslave [[kineska Nova Godina|kineske Nove godine]]. Ne treba ga miješati sa [[Svetkovina sredine jeseni|Svetkovinom sredine jeseni]], koja se ponekad u Maleziji i Singapuru također naziva "Svetkovina lampiona". Za vrijeme Svetkovine lampiona djeca noću odlaze u hramove noseći [[lampion]]e i rješavaju razne zagonetke ispisane na lampionima ({{zh|t=猜燈謎|s=猜灯谜|p=cāidēngmí}}). U drevna vremena, lampioni su bili jednostavni, i samo su carevi i drugi velikaši mogli sebi priuštiti složene oblike. Danas se, međutim, lampioni često prave u obliku životinja. U nekim oblastima se ova svetkovina smatra kineskim ekvivalentom zapadnog [[Valentinovo|Valentinova]], odnosno dan kada se slavi ljubav i slični osjećaji između ljubavnika. == Vanjske veze == {{commonscat|Lantern Festival}} * [http://en.travel2hoian.com/2010/05/album-hoi-an-festival-pretty-girl-in-ao-dai-and-hoi-an-lantern/ " Ao dai Vietnam with Lantern"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110929030250/http://en.travel2hoian.com/2010/05/album-hoi-an-festival-pretty-girl-in-ao-dai-and-hoi-an-lantern/ |date=2011-09-29 }} * [http://www.lantern-festival.com/ Chinese Lantern Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213214106/http://www.lantern-festival.com/ |date=2013-12-13 }} Many Lantern Festival pictures and information. * [http://www.etaiwannews.com/etn/news_content.php?id=1183530&lang=eng_news&cate_img=logo_taiwan&cate_rss=TAIWAN_eng "2010 Taichung Traditional Arts Festival"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924010453/http://www.etaiwannews.com/etn/news_content.php?id=1183530&lang=eng_news&cate_img=logo_taiwan&cate_rss=TAIWAN_eng |date=2015-09-24 }}, ''[[Taiwan News]]'', [[Taichung]] City Cultural Affairs Bureau, 2010-02-19 * [http://china.chinaa2z.com/china/html/history%20and%20culture/2008/20081110/20081110133220290161/20081110133344129494.html The Lantern Festival]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} - ChinaA2Z website - falls on the 15th day of the 1st lunar month. * [http://www.c-c-c.org/chineseculture/festival/lantern/lantern.html "Celebration of the Lantern Festival"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110412041156/http://www.c-c-c.org/chineseculture/festival/lantern/lantern.html |date=2011-04-12 }}, Chinese Culture Center of San Francisco * [http://www.china.org.cn/english/features/Festivals/78320.htm "Lantern Festival"], Chinese Internet Information Center * [http://china.chinaa2z.com/china/html/history%20and%20culture/2009/20090105/20090105162120391098/20090105164544850987.html "Origin of Lantern Festival"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110708145055/http://china.chinaa2z.com/china/html/history%20and%20culture/2009/20090105/20090105162120391098/20090105164544850987.html |date=2011-07-08 }} - ChinaA2Z website * [http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-08/09/content_363534.htm "Lantern Festival"], ''[[China Daily]]'' * [http://www.chinesefortunecalendar.com/LanternFestival.htm "Chinese New Year - The Chinese Lantern Festival"] * [http://www.chineselanterns-uk.co.uk "Chinese Lanterns Supplier and Blog information"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161001174310/http://chineselanterns-uk.co.uk/ |date=2016-10-01 }} * [http://www.youtube.com/watch?v=F7ck3JKFsIU "Video Lantern Festival Taiwan 2010"] * [https://conhecimentohoje.blogs.sapo.pt/the-lantern-festival-surprising-facts-105536 The Lantern Festival: surprising facts about this dazzling celebration] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250211160051/https://conhecimentohoje.blogs.sapo.pt/the-lantern-festival-surprising-facts-105536 |date=2025-02-11 }} [[Kategorija:Kineski praznici]] icml7k8ke6wnzzgf7a3uvee9semoh9b 0 142571 42681317 42529606 2026-08-26T18:43:10Z Zavičajac 76707 42681317 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Lista mjesta svjetske baštine u Africi | ime_genitiv =Liste mjesta svjetske baštine u Africi | slika_karta = World Heritage Sites Africa map.svg | veličina_karte = 250px | opis_karte = Lokacijska karta svjetske baštine u Africi | slika_panorama = Welterbe.svg | veličina_slike =250px }} Ovo je '''[[UNESCO]]-ova''' lista mjesta [[svetska baština|svjetske baštine]] u [[Afrika|Africi]].<ref name=list>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list |title=World Heritage List |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=28 maj 2011}}</ref> [[Datoteka:Timgad Trajan.jpg|mini|desno|[[Timgad]]]] === Alžir === * 1980. - [[Beni Hammad]] * 1982. - [[Djémila]] * 1982. - [[M'Zab]] * 1982. - [[Tassili n'Ajjer]] * 1982. - [[Timgad]] * 1982. - [[Tipasa]] * 1992. - [[Kazba Alžira]]<ref name="alžir">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/dz |title= Alžir, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Abomey 2006 1.jpg|thumb|Kraljevske palače u [[Abomey]]u]] === Benin === * 1985. - [[Abomey|Kraljevske palače u Abomeyju]] * 1996, 2017. - [[Nacionalni park Arly]] i [[Pendjari|Nacionalni park Pendjari]] * 2004, 2023. - [[Koutammakou]]<ref name="benin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bj |title= Benin, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Bocvana === * 2001. - [[Tsodilo]] * 2014. - [[Delta Okavanga]]<ref name="bocvana">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bw |title= Bocvana, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Burkina Faso === * 1996, 2017. - [[Nacionalni park Arly]] i [[Pendjari|Nacionalni park Pendjari]] * 2009. - [[Loropéni]] * 2019. - [[Drevna nalazišta crne metalurgije u Burkini Faso]] * 2024. - [[Kraljevski sud Tiebele]]<ref name="burkin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bf |title= Burkina Faso, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Centralnoafrička Republika === * 1988. - [[Manovo-Gounda St. Floris|Nacionalni park Manovo-Gounda St. Floris]] * 2012. - [[Trodržavna Sangha]]<ref name="car">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cf |title= Centralno Afrička Republika, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Bukima Patrol Post.jpg|thumb|[[Nacionalni park Virunga]]]] === DR Kongo === * 1980. - [[Nacionalni park Garamba]] * 1980. - [[Nacionalni park Kahuzi-Biéga]] * 1996. - [[Zaštićeno područje Okapi]] * 1984. - [[Nacionalni park Salonga]] * 1979. - [[Nacionalni park Virunga]]<ref name="dr kongo">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cd |title= Demokratska Republika Kongo, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:All Gizah Pyramids.jpg|thumb|[[Velike piramide|Piramide u Gizi]]]] === Egipat === * 1979. - [[Abu Mena|Manastir Svetog Mena]] * 1979. - [[Teba (Egipat)|Teba]] * 1979. - [[Islamski Kairo]] * 1979. - [[Memfis (Egipat)|Memfis]] i [[Velike piramide|Piramide u Gizi]] * 1979. - [[Abu Simbel|Hramovi Abu Simbela]]a do [[File (otok u Nilu)|File]] * 2002. - [[Manastir Svete Katarine]] * 2005. - [[Dolina kitova|Dolina kitova (Wadi Al-Hitan)]]<ref name="egipat">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/eg |title= Egipat, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Bete Giyorgis Lalibela Ethiopia.jpg|thumb|[[Lalibela]]]] === Etiopija === * 1978. - [[Lalibela|Crkve u stijeni Lalibeli]] <ref name="SitebyYear">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&l=en&action=stat&mode=table#s4 |title=Number of World Heritage properties inscribed each Year |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=8 September 2011}}</ref> * 1978. - [[Nacionalni park Planina Semien]] * 1979. - [[Fasil Gebi]] * 1980. - [[Aksum (grad)|Aksum]] * 1980. - [[Avaš|Dolina na donjem toku rijeke Avaš]] * 1980. - [[Rijeka Omo|Dolina na donjem toku rijeke Omo]] * 1980. - [[Tija|Nekropola Tija]] * 2006. - [[Harar|Harar Jugol]] * 2017. - [[Konso]] * 2023. - [[Gedeo]] * 2024. - [[Melka Kunture i Balchit]]<ref name="etiopija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/et |title= Etiopioja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:River gambia galleryfull.jpg|thumb|[[Jamesov otok (Gambija)]]]] [[Datoteka:Cape_coast_castle_II.JPG|thumb|Carolusborg ([[Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani]])]] === Gabon === * 2007. - [[Lopé-Okanda]] * 2021. - [[Ivindo|Nacionalni park Ivindo]]<ref name="gabon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ga |title= Gabon, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Gambija === * 2003. - [[Jamesov otok (Gambija)|Jamesov otok]] * 2006. - [[Megalitski kameni krugovi u Gambiji i Senegalu]]<ref name="gambija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gm |title= Gambija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Gana === * 1979. - [[Kolonijalne utvrde i dvorci u Gani]] * 1980. - [[Tradicionalne građevine naroda Ašanti]]<ref name="gana">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gh |title= Gana, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Gvineja === * 1981. - [[Nimba|Strogi rezervat prirode Nimba]]<ref name="gvineja">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gn |title= Gvineja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Gvineja Bisao === * 2025. - [[Arhipelag Bijagós]]<ref name="GvinejaBis">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/gw |title= Gvineja Bisao, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> === Južnoafrička Republika === [[Datoteka:Mapungubwe hill limpopo.jpg|thumb|Kultivirani krajolik [[Nacionalni park Mapungubwe|Mapungubwea]]]] * 1999, 2005. - [[Kolijevka čovječanstva]] * 1999. - [[Robben (otok)]] * 1999. - [[ISimangaliso]] * 2000, 2013. - [[Drakensberg]] * 2003. - [[Nacionalni park Mapungubwe]] * 2004, 2015. - [[Cape Floral]] * 2005. - [[Vredefort krater]] * 2007. - [[Richtersveld]] * 2017. - [[Područje Khomani kulture]] * 2018. - [[Planine Barberton Makhondžva]] * 2024. - [[Mjesta Nelsona Mandele]] * 2024. - [[Pleistocenska naselja Južne Afrike]]<ref name="južna afrika">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/za |title= Južna Afrika, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Kamerun === * 1987. - [[Dja]] * 2012. - [[Trodržavna Sangha]] * 2025. - [[Diy-Gid-Biy]]<ref name="kamerun">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cm |title= Kamerun, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Kenya Aerial 2009-08-27 14-27-32.JPG|thumb|Središnji otok (Krokodilski otok) jezera Turkana]] === Kenija === * 1997. - [[Turkana]] * 1997, 2013. - [[Nacionalni park Mount Kenya]] * 2001. - [[Lamu|Stari dio grada Lamua]] * 2008. - [[Kaya svetišta]] * 2011. - [[Dolina velike rasjeline]] * 2011. – [[Fort Jesus]] * 2018. – [[Thimlich Ohinga]] * 2024. – [[Gedi]]<ref name="kenija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ke |title= Kenija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Komori === * 2026. – [[Istorijska mjesta Komora]] === Kongo === * 2012. - [[Trodržavna Sangha]] * 2023. - [[Odžala-Kokoua]]<ref name="kongo">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/cg |title= Kongo, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Libya 5458 Leptis Magna Luca Galuzzi 2007.jpg|thumb|[[Leptis Magna]]]] === Libija === * 1982. - [[Cirena]] * 1982. - [[Leptis Magna]] * 1982. - [[Sabrata]] * 1985. - [[Tadrart Akakus]] * 1988. - [[Gadames|Stari dio grada Gadamrsa]]a<ref name="libija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ly |title= Libija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Andringitra, Madagascar by Effervescing Elephant-09.jpg|thumb|Nacionalni park Andringitra<br />(dio prašuma [[Atsinanana]])]] === Madagaskar === * 1990. - [[Tsingi de Bemaraha|Rezervat prirode Tsingi de Bemaraha]] * 2001. - [[Ambohimanga|Kraljevsko brdo Ambohimanga]] * 2007. - [[Kišne šume Atsinanana]]<ref name="madagaskar">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mg |title= Madagaskar, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Malavi === [[Datoteka:Lake Malawi, view from Likoma Island.jpg|thumb|[[Jezero Malavi]]]] * 1984. - [[Nacionalni park jezera Malavi]] * 2006. - [[Chongoni]] * 2025. - [[Kulturni pejsaž na Mulanje planini]]<ref name="malavi">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mw |title= Malavi, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Mali === * 1988. - [[Djenné]] * 1988. - [[Timbuktu]] * 1989. - [[Bandiagara]] * 2004. - [[Askijeva grobnica]]<ref name="mali">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ml |title= Mali, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Mauritanija === * 1996. - [[Stari ksarovi Mauretanije]] * 1989. - [[Banc d'Arguin|Nacionalni park Banc d'Arguin]]<ref name="mauritanija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mr |title= Mauritanija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Mauricijus === * 2006. - [[Aapravasi Ghat]] * 2008. - [[Le Morne Brabant]]<ref name="mauricijus">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mu |title= Mauricijus, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Kasbahs in Aït Benhaddou.JPG|right|thumb|[[Aït Ben Haddou]]]] === Maroko === * 1981. - [[Fes (grad)|Fes]] * 1985. - [[Marakeš]] * 1987. - [[Ait Ben Haddou]] * 1996. - [[Meknes]] * 1997. - [[Volubilis]] * 1997. - [[Tétouan]] * 2001. - [[Essaouira]] * 2004. - [[Mazagan]] * 2012. - [[Rabat]]<ref name="maroko">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ma |title= Maroko, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Nossa Senhora do Baluarte.jpg|thumb|Kapela Gospe od Baluarte u utvrdi sv. Sebastijana na [[Mozambički otok|Mozambičkom otoku]], najstarija evropska građevina na južnoj polutki]] === Mozambik === * 1991. - [[Mozambički otok]] * 1991. - [[Nacionalni park Maputo]]<ref name="mozambik">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/mz |title= Mozambik, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Sukur7.jpg|thumb|Kulturni krajolik [[Sukur]] u [[Nigerija|Nigeriji]]]] === Namibija === * 2007. - [[Twyfelfontein]] * 2007. - [[Namib|Namib Sand Sea]]<ref name="namibija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/na |title= Namibija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Niger === * 1991. - [[Aïr]] i [[Tenere]] * 1996. - [[Nacionalni park W]], [[Nacionalni park Arli]], [[Nacionalni park Pendjari]] * 2013. - [[Agadez]]<ref name="niger">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ne |title= Niger, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Nigerija === * 1999. - [[Sukur]] * 2005. - [[Svetište boginje Osun-Osogbo]]<ref name="nigerija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ng |title= Nigerija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> === Obala Slonovače === * 1983. - [[Comoé|Nacionalni park Comoé]] * 1981. - [[Nimba]] * 1982. - [[Nacionalni park Taï]] * 2012. - [[Grand-Bassam]] * 2021. - [[Sudanski stil džamija]]<ref name="obalaslonovače">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ci |title= Obala Slonovače, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 03. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Dzanga.jpg|thumb|Nacionalni park [[Manovo-Gounda St. Floris]]]] === Senegal === * 1978. - [[Gorée]] * 1981. - [[Područje zaštite ptica Djoudj]] * 1981. - [[Nacionalni park Niokolo-Koba]] * 2000. - [[Saint-Louis, Senegal]] * 2006. - [[Megalitski kameni krugovi u Gambiji i Senegalu]] * 2011. - [[Delta Saloum]] * 2012. - [[Područje Basara]]<ref name="senegal">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sn |title= Senegal, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:NubianMeroePyramids30sep2005.jpg|thumb|[[Nubija|Nubijske]] piramide nekropole [[Meroe]]]] === Sejšeli === * 1982. - [[Aldabra]] * 1983. - [[Valle de Mai]]<ref name="sejšeli">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sc |title= Sejšeli, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> === Sijera Leone === * 2025. - [[Gola-Tiwai]]<ref name="Siera Leone">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sl |title= Sijera Leone, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> === Sveti Toma i Princip === * 2026. - Kolonijalni poljoprivredni sistem u Svetom Tomi i Principu === Sudan === * 2003. - [[Barkal]] * 2011. - [[Meroe]] * 2011. - [[Sangaben i Dungonab]]<ref name="sudan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sd |title= Sudan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Mountains of the Serengeti.jpg|thumb|[[Serengeti]]]] === Tanzanija === * 1979. - [[Ngorongoro]] * 1981. - [[Kilwa Kisiwani]] i [[Songo Mnara]] * 1981. - [[Nacionalni park Serengeti]] * 1982. - [[Selous]] * 1987. - [[Kilimanjaro|Nacionalni park Kilimandžaro]] * 2000. - [[Zanzibar (grad)|Stari dio Zanzibara]], * 2006. - [[Kondoa|Stijene sa crtežima u Kondoi]]<ref name="tanzanija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tz |title= Tanzanija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Quartier Punique.JPG|thumb|Ruševine i ostaci grada [[Kartaga|Kartage]]]] === Togo === * 2004. - [[Koutammakou]]<ref name="togo">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tg |title= Togo, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> === Tunis === * 1979. - [[Kartaga|Ostaci grada Kartage]] * 1979. - [[Tunis (grad)|Medina Tunisa]] * 1979. - [[Amfiteatar u El Džemu]] * 1980. - [[Nacionalni park Ichkeul]] * 1985. - [[Kerkuane|Grad i nekropole Kerkuanea]] * 1988. - [[Kairuan|Medina Kairuana]] * 1988. - [[Sousse|Medins Soussea]] * 1997. - [[Dougga|Ruševine Douggae]] * 2023. - [[Djerba]]<ref name="tunis">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tn |title= Tunis, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> === Uganda === [[Datoteka:Ruwenpflanzen.jpg|mini|[[Rwenzori]]]] * 1994. - [[Bwindi]] * 1994. - [[Rwenzori]] * 2001. - [[Kasubi grobnice]]<ref name="uganda">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ug |title= Uganda, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> [[Datoteka:Victoriafälle.jpg|mini|desno|[[Viktorijini slapovi]], zajednička [[svetska baština|svjetska baština]] [[Zambija|Zambije]] i [[Zimbabve]]a]] === Zambija === * 1989. - [[Viktorijini slapovi]]<ref name="zambija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/zm |title= Zambija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> === Zimbabve === * 1988. - [[Veliki Zimbabve]] * 1988. - [[Khami]] * 1984. - [[Mana Pools]] * 1989. - [[Viktorijini slapovi]] * 2003. - [[Matobo|Brežuljci Matobo]]<ref name="zimbabve">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/zw |title= Zimbabve, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 07. 05. 2025}}</ref> == Povezano == * [[Lista mjesta svjetske baštine u Aziji]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi]] == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|World Heritage Sites in Africa}} * [http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] - službene stranice [[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]] b0iocnrk8lygrh8t1qfuuaovk8lvn4v 0 150813 42681412 42405180 2026-08-27T00:06:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681412 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Organizacija | ime = Udruženje ''Naša Jugoslavija'' | slika =Udruženje Naša Jugoslavija.png | slika_širina = 250px | slika_opis = Amblem udruženja | oblasti_delovanja = [[Jugosloveni]] | područje_uticaja = [[Društveno-političke organizacije u SFRJ|Društveno-politička organizacija]] | metod_delovanja = [[Nacionalna manjina|Manjinsko]] [[Politika|političko]] [[Udruga|udruženje građana]] | krajnji_cilj = Zaštita [[Jugosloveni|Jugoslovenske]] [[Nacionalna manjina|nacionalne manjine]]. | datum_osnivanja = | datum_gašenja = | tip = [[Politika|Političko]] [[Udruga|udruženje građana]] | osnivač = | zemlja_porekla = {{zastava|Srbija}}, {{zastava|Crna Gora}},<br />{{zastava|Bosna i Hercegovina}}, <br />{{zastava|Hrvatska}},<br />{{zastava|Slovenija}}, {{zastava|Makedonija}}. | ključne_osobe = | predsednik = | generalni_sekretar = | broj_volontera = 5 | članstvo = | sedište = | matična organizacija = | službeni_jezici = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]], [[slovenski jezik|slovenački]], [[makedonski jezik|makedonski]] | veb_stranica = http://www.nasajugoslavija.org | slogan = }} '''Udruženje ''Naša Jugoslavija''''' je nestranačka, nevladina i neprofitna organizacija čiji je glavni cilj stabilizovanje odnosa među ljudima na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|nekadašnje Jugoslavije]] i ostvarenje uske i čvrste saradnje među njima na svim planovima. Pored toga, udruženje se i čvrsto zalaže za priznavanje [[jugoslaveni|jugoslovenske nacije]]. == Ciljevi == [[Datoteka:General map of yugoslavia (1945-1991) (SH labels).png|thumb|250px|Zemljovid zemalja, gdje ''Naša Jugoslavija'' želi postići priznavanje jugoslovenske nacije]] Nekih od ciljeva udruženja: * prevladavanje svih uzroka međunacionalnih mržnji i netolerancija * stabilizacija odnosa i uspostavljanje novog povjerenja među svim narodima sa jugoslovenskog prostora * oživljavanje i zalaganje za razvoj dobrih odnosa među narodima sa jugoslovenskog prostora * aktivnosti u cilju unapređenja ekonomskih, kulturnih, naučnih, sportskih i drugih odnosa * zalaganje za mirno rešavanje nesuglasica sporova nastalih na prostoru nekadašnje Jugoslavije * zalaganje za razvijanje i unapređenje svih vrsta komunikacija među državama nastalim na prostoru Jugoslavije i drugih država sa prostora Balkana * razmena iskustava i analiza nivoa socijalne zaštite (zdravstveno i penziono osiguranje), opšte sigurnosti građana i kvaliteta društvenih odnosa (u porodici, na radnim mjestima, u školama i drugdje) i poređenje sa rezultatima reformi iz ovih oblasti u novonastalim državama * istraživanje istine o svim uzrocima rata iz 90-ih godina * izlazak iz stanja općeg siromaštva najvećeg broja stanovništva svih novonastalih država, ukidanjem ograničenja koja su uzrok bilo kog vida osiromašenja, posebno djece, starijih, bolesnih i nemoćnih * zalaganje za zaštitu prava radnika i zaštitu radnih odnosa bez obzira na spolne, vjerske i bilo koje druge razlike, kao i pravednu nadoknadu za ostvareni rad * besplatna zdravstvena zaštita svih građana i reforma penzionog sistema u cilju obezbjeđenja dostojanstvenog života najstarijeg sloja stanovništva == Stavovi == Nekih od stavova Udruženja ''Naša Jugoslavija'' su da: * jugoslovenski narodi i narodnosti imaju zajedničko poreklo, zajedničku istoriju, kulturne, jezične, teritorijalno-ekonomske i političke sličnosti i da među njima postoji međusobna zavisnost * da je njihova bivša zajednička država Jugoslavija u cjelokupnoj povijesti svih njenih naroda i narodnosti ostvarila svoje najveće domete, najveći stupanj razvoja i međunarodnog priznanja * da su etnički Jugoslaveni, kao i svi ostali narodi sa jugoslavenskog prostora, nepobitna državotvorna činjenica utemeljena na svim kriterijima pojma nacije i da ih treba priznati kao posebnu naciju == Časopis udruženja == Časopis Udruženja ''Naša Jugoslavija'' se zove "Bilten" i za sada se prikazuje isključivo u online formi na internet adresi udruženja, a godišnje se objavljuju dva izdanja. "Bilten" ima zadatak da se u pisanoj formi bavi temama koje su direktno ili indirektno vezane za interese stanovnika jugoslovenskih država, no i onih koji žive širom svijeta, a vezani su za svoje korijene. Udruženje želi tim putem predstaviti publici aktuelnosti iz raznih segmenata društvenog života svih novonastalih država, te prikazati neke zanimljivosti iz vremena nekadašnje Jugoslavije, stavljajuči poseban akcent na uslove rada i konkretne djelatnosti oko raznih društvenih organizacija u kojima su važnu ulogu i veliku odgovornost nosili mladi.<ref name=arhiva>[http://www.nasa-jugoslavija.org/bilten.htm Bilten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120112031929/http://www.nasa-jugoslavija.org/bilten.htm |date=2012-01-12 }} Udruženje "Naša Jugoslavija"</ref> == U Hrvatskoj == Koordinaciono tijelo hrvatskog ogranka Naše Jugoslavije je krajem marta 2008. godine u [[Istra|istarskom]] gradu [[Pula|Puli]] održao sastanak, na kojem je postavilo smjernice i pravila kojima želi ići. U toku iste godine predan je i zahtjev za registraciju udruženja. Nakon višemjesečnog čekanja na odgovor nadležnih organa, stigao je negativan odgovor, zbog čega je podnijeta žalba.<ref name=bilten1>[http://www.nasa-jugoslavija.org/Bilten-1.pdf Prvi Bilten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304185841/http://www.nasa-jugoslavija.org/Bilten-1.pdf |date=2016-03-04 }} Udruženje "Naša Jugoslavija"</ref> U međuvremenu se [[29. 7.|29. jula]] [[2009]]. godine održava osnivačka skupština udruženja u Puli, osnivači su bili Zlatko Stojković i Matija Rojnić iz Pule i Krešo Seb iz [[Zagreb]]a, a udruženje je u tom momentu već brojalo oko 200 članova.<ref name=rts>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/11/Region/76977/%22Na%C5%A1a+Jugoslavija%22+osnovana+u+Puli.html "Naša Jugoslavija" osnovana u Puli], [[Radio-televizija Srbije]], ''30.07.2009.''</ref> Krajem te 2009. godine, udruženje je [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] i hrvatskom [[Državni zavod za statistiku (Hrvatska)|Državnom zavodu za statistiku]] uputilo i inicijativu za priznavanje jugoslovenske nacije.<ref name=rts/><ref name=bilten2>[http://www.nasa-jugoslavija.org/Bilten-2.pdf Drugi Bilten] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181221010844/http://www.nasa-jugoslavija.org/Bilten-2.pdf |date=2018-12-21 }} Udruženje "Naša Jugoslavija"</ref> Početkom 2010. godine, napokon je stiglo rješenje kojim se odobrava upisanje Udruženja ''Naša Jugoslavija'' u registar udruga Republike Hrvatske. Na prvoj redovnoj skupštini udruženja 2010. godine, konstatirano je da se ''Naša Jugoslavija'' treba širiti Hrvatskom, tako što će se osnivati ''Klubovi Jugoslavena''. Prvi Klub Jugoslavena bio je osnovan u [[Split]] već krajem 2009. godine,<ref name=bilten1/> a sledeći takvi klubovi bi se trebali osnivati i u Zagrebu i [[Rijeka|Rijeci]].<ref name=dubr>[http://www.dubrovacki.hr/clanak/21270/udruzenje-nasa-jugoslavija-osniva-klubove-jugoslavena Udruženje "Naša Jugoslavija" osniva Klubove Jugoslavena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120401150706/http://www.dubrovacki.hr/clanak/21270/udruzenje-nasa-jugoslavija-osniva-klubove-jugoslavena |date=2012-04-01 }}, Dubrovački vjesnik, ''Silvana Fable; 25.07.2010.''</ref> Naša Jugoslavija ima najviše članova u Puli, Zagrebu i Rijeci. == U Bosni i Hercegovini == 2008. godine je predan zahtjev za registraciju udruženja u Bosni i Hercegovini.<ref name=bilten1/> Udruženje u Bosni i Hercegovini održalo je svoju osnivačku skupštinu 14. Marta 2009. godine. Međutim, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine odbilo je zahtjev za registraciju "Naše Jugoslavije", a kao razlog je navedeno da organizacija u svom nazivu ne smije koristiti riječ "Jugoslavija". Ministarstvo je čak obrazložilo da bi udruženje "predstavljalo opasnost za sigurnost i državni integritet države Bosne i Hercegovine".<ref name=pravda>[http://www.pravda.rs/2012/05/06/dalibor-tomic-jugosloveni-preopasni/?lng=lat Dalibor Tomić: Jugosloveni preopasni] Pravda. ''Srećko Milovanović; 06.05.2012''</ref> Predsednik bosansko-hercegovačkog ogranka je medicinski menadžer Dalibor Tomić.<ref name=jutarnji>[http://www.jutarnji.hr/u-puli-osnovano-udruzenje-nasa-jugoslavija/304722/ U Puli osnovano Udruženje Naša Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307150615/http://www.jutarnji.hr/u-puli-osnovano-udruzenje-nasa-jugoslavija/304722/ |date=2016-03-07 }} [[Jutarnji list]]. ''Silvana Fable; 29.07.2009''</ref> == U Srbiji == Naša Jugoslavija je zvanično registrirana organizacija u Republici Srbiji, sa sjedištem u Smederevu.<ref name=novossti>[http://www.novossti.com/2010/04/nacija-jugoslaven-zasto-ne/ Nacija Jugoslaven? Zašto ne!] Novosti. ''16.04.2010; Mirna Jasić''</ref> Osnovana je u maju 2008. godine.<ref name=dalje>[http://dalje.com/hr-hrvatska/udruga-nasa-jugoslavija-na-jesen-i-u-hrvatskoj/150736 Udruga Naša Jugoslavija na jesen i u Hrvatskoj]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Dalje.com ''23.05.2008''</ref> Predsednik udruženja "Naša Jugoslavija" u Srbiji je profesionalni pilot Vladimir Milosavljević.<ref name=nadlanu>[http://www.nadlanu.com/pocetna/info/Jugosloveni-ne-daju-Tita-vec-28-godinu.a-23860.43.html Jugosloveni ne daju Tita već 28. godinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304212915/http://www.nadlanu.com/pocetna/info/Jugosloveni-ne-daju-Tita-vec-28-godinu.a-23860.43.html |date=2016-03-04 }} Internet portal Nadlanu.com ''I.Radojević''</ref> == U Makedoniji == Udruženje je i u Makedoniji bilo aktivno. Bilo je pokušaja da se i tamo organizira, ali do sada, bez uspjeha.<ref name=bilten1/> == Povezano == * [[Savez Jugoslavena]] * [[Jugoslaveni|Jugoslaveni (nacionalnost)]] * [[Jugosloveni u Srbiji]] * [[Jugosloveni u Bosni i Hercegovini]] * [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] * [[Jugosloveni u Makedoniji]] * [[Jugoslaveni u Crnoj Gori]] * [[Jugosloveni u Sloveniji]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.nasajugoslavija.org/ Aktualne stranice na www.NasaJugoslavija.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230529042530/http://www.nasajugoslavija.org/ |date=2023-05-29 }} *[http://www.nasa-jugoslavija.org/ Arhiva službenih stranica Nasa-Jugoslavija.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120109042207/http://www.nasa-jugoslavija.org/ |date=2012-01-09 }} * [http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?Beid=4676450&rnd=5B003277CEB2AEF7BA4C72EC30408F2BAD880203 Izvod iz registra udruženja građana Republike Srbije na kome se nalazi udruženje Naša Jugoslavija]{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Organizacije]] [[Kategorija:Jugoslavenstvo]] kgivgi5l12oxth3qw8y1rtcohf0n7z4 0 156498 42681355 42680935 2026-08-26T20:53:04Z Aca 108187 zavisi kako gledaš 20260775 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Divide20by4.svg|thumb|desno|<math>20 \div 4=5</math>]] '''dijeljenje''' ([[ijekavski izgovor|ijek.]]) ili '''deljenje''' ([[ekavski izgovor|ek.]]), odn. '''divizija''' ([[latinski jezik|lat.]] ''divisio''), u [[matematika|matematici]], jedna od osnovnih računskih operacija na brojevima. Točnije, ako je ''c'' puta ''b'' jednako ''a'': :<math>c \times b = a\,</math> gdje ''b'' nije [[0|nula]], tada je ''a'' podjeljeno sa ''b'' jednako ''c'': :<math>a \div b = c</math> Primjerice, :<math>6 \div 3 = 2</math> jer je :<math>2 \times 3 = 6\,</math>. U izrazu gore, ''a'' se naziva '''djeljenikom'', ''b'' '''[[Djelitelj|djeliteljom]]''', a ''c'' [[Količnik|količnikom]]. Učenje dijeljenja inače vodi prema konceptu [[Razlomci|razlomaka]]. Za razliku od zbrajanja, oduzimanja i množenja skup svih cijelih brojeva nije [[Zatvorenost (matematika)|zatvoren]] u dijeljenju. Dijeljenjem dva cijela broja, može doći do ostatka u rezultatu. Da bi se završilo dijeljenje ostatka skup brojeva se proširuje da budu uključeni razlomci ili [[Racionalni broj|racionalni brojevi]], kako se češće zovu. == Zapis == Dijeljenje se često prikazuje stavljanjem djeljenika iznad djelitelja te između njih dolazi razlomačka crta. Djeljenik i djelitelj se tada nazivaju brojnikom i nazivnikom. Npr. ''a'' podjeljeno s ''b'' se piše: :<math>\frac ab</math> Dijeljenje se može prikazati i sa [[Kosa crta|kosom crtom]] između djeljenika i djelitelja: :<math>a/b\,</math> Najčešći način prikazivanja dijeljenja u Hrvatskoj je korištenje [[dvotočka|dvotočja]] između djeljenika i djelitelja: :<big><big><math>a : b</math></big></big> == Dijeljenje cijelih brojeva == Dijeljenje cijelih brojeva nije [[Zatvorenost (matematika)|zatvoreno]]. Razlika brojeva neće biti cijeli broj ako djeljenik nije [[višekratnik]] djelitelja; na primjer 26 se ne može podijeliti sa 10 i dati cijeli broj kao količnik. U tom slučaju postoji četiri pristupa: # Recimo da se 26 ne može podijeliti sa 10; dijeljenje postaje [[djelomična funkcija]]. # Zapisivanje količnika kao [[Razlomak|decimalni razlomak]] ili [[Razlomak|mješoviti broj]], dakle <math>\tfrac{26}{10} = 2.6</math> ili <math>\tfrac{26}{10} = 2 \tfrac 35.</math> Ovo je najčešći pristup u matematici. # Zapisati rješenje kao razliku i ostatak, dakle <math>\tfrac{26}{10} = 2 \mbox{ i ostatak } 6.</math> # Zapisati razliku kao cijeli broj (približni broj), dakle <math>\tfrac{26}{10} = 2.</math> [[Pravila dijeljenja]] mogu pomoći pri brzom određivanju da li se jedan cijeli broj može podijeliti u drugi cijeli broj. [[Kategorija:Aritmetika]] htcbetxesp4cr1awgy65x7qj3zwbfrm 0 157997 42681348 42347613 2026-08-26T20:41:39Z Inokosni organ 160059 42681348 wikitext text/x-wiki {{other uses|Odesa (razvrstavanje)}} {{Naselje (HR) | ime =Odesa | ime_genitiv =Odese | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama = | veličina_slike =280px | opis_slike = | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država =Ukrajina | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Odesa na karti Ukrajine | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =46 | širina-minute =28 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =30 | dužina-minute =44 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ukrajina}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info =[[Odeška oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[2. 9.|2. septembar]] [[1794]]. | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =Gradonačelnik | ime_vođe =Aleksej Kostušev | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 236.9 [[kvadratni kilometar|km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 40 m (najviša točka 65, najniža - 4.2 m) | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2011]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže =1 009 145 <ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =2 388 670 | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+2]] | utc_pomak =+3 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =65000–65480 | pozivni_broj =+380 48 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.odessa.ua/ www.Odesa] | bilješke = }} '''Odesa''' ([[ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Одеса'', [[ruski jezik|ruski]]: ''Одесса'', [[grčki jezik|grčki]]: ''Οδησσός'') je grad u [[Ukrajina|Ukrajini]] velika luka na sjeverozapadnoj obali [[Crno more|Crnog mora]]. Nekad značajno ekonomsko i kulturno središte bivšeg [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], a danas treći grad u [[Ukrajina|Ukrajini]] (nakon [[Kijev]]a i [[Harkov]]a) od 1 009 145 stanovnika (2 388 670 [[Odeška oblast]]).<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Ukraine-Cities.html#Stadt_gross | title =''UKRAINE: Major Cities'' | accessdate = 11. 06. 2012 | language=engleski | publisher=Citypopulationde}}</ref> Odesa je u vrijeme [[Rusko Carstvo|Carske Rusije]] bila najkozmopolitskiji grad carstva, sa vrlo raznolikim stanovništvom ([[Ukrajinci]], [[Rusi]], [[Jevreji|Židovi]], [[Jermeni|Armenci]], [[Bugari]], [[Rumuni|Rumunji]], [[Grci]], [[Gruzijci]], [[Turci]], [[Albanci]] i brojnom kolonijom stranaca ([[Francuzi]], [[Italijani|Talijani]], [[Nemci|Nijemci]]. Nešto od tog duha zadržala je i današnja ''Odesa'' u kojoj su danas većina stanovnika - [[Ukrajinci]] ali se govori [[ruski jezik|ruski]]. == Historija == Na mjestu današnjeg grada postojalo je naselje još za [[Antika|antičkih]] vremena, ipak historija današnje ''Odese'' počinje u [[14. vijek]]u, kad su [[Krimski Tatari]] izgradili utvrdu ''Hadži-bej'' na mjestu današnjeg grada, nju je nešto kasnije zauzela [[Poljsko-Litavska unija]], pa nakon toga [[Otomansko Carstvo|Osmansko Carstvo]] - [[1480]]. Za vrijeme [[Rusko-turski rat 1787.-1792.|Rusko-turskog rata 1787.-1792.]] [[Rusko Carstvo|ruska]] vojska zauzela je grad i okolicu - [[1789]] , nakon potpisivanja [[Mirovni ugovor iz Pruta|Mirovnog ugovora iz Pruta]] Osmansko Carstvo moralo je taj teritorij ustupiti Rusiji - [[1792]].<ref name=brit/> Rusi su prvo izgradili novu utvrdu između [[1792]].-[[1793]], nakon tog je [[1794]]. izgrađena pomorska baza i trgovačka luka. Grad je svoje današnje ime dobio [[1795]]. inspiracija za to ime bila je drevna [[Antička Grčka|grčka]] [[kolonija]] - '''Odessos''', za koju se pretpostavlja da se nalazila u neposrednoj blizini današnjeg grada.<ref name=brit/> Tokom [[19. vijek]]a ''Odesa'' je izrasla u veliki grad, pogotovo nakon izgradnje željezničke pruge do grada [[1866]].<ref name=brit/> Tad je Odesa postala treći po veličini grad u [[Rusko Carstvo|Carskoj Rusiji]], i druga po važnosti luka carstva, nakon [[Sankt Peterburg|, iz koje se najviše izvozila [[pšenica]].<ref name=brit/> Grad je bio jedan od glavnih centara [[Ruska revolucija 1905.|Revolucije 1905.]], u Odesi je izbila pobuna [[Crno more|crnomorskih]] mornara na brodu Potemkin, koju je slavni [[reditelj|redatelj]] [[Sergej Ejzenštejn]] ovjekovječio u svom klasičnom filmu [[Oklopljača Potemkin]] iz [[1925]].<ref name=brit/> Odesa je pretrpjela velika razaranja za [[Drugom svjetskom ratu]] za vrijeme duge i neuspješne obrane protiv [[Wehrmacht|njemačkih]] i [[rumunija|rumunjskih]] snaga.<ref name=brit/> == Znamenitosti == [[Datoteka:Flickr - …trialsanderrors - Richelieu Stairs, Odessa, Ukraine, Russian Empire, ca. 1895.jpg|thumb|right|300px|Pogled na Potemkinove stepenice u doba revolucije]] ''Odesa'' je grad pun lijepih [[neoklasicizam|neoklasicističkih]] građevina iz [[19. vijek]]a; Palača suda, Voroncova palača, Hotel Bristol, Opera, željeznički kolodvor, Palača arheološkog muzeja i velikih parkova. == Geografija == Grad leži u plitkoj uvali na obali [[Crno more|Crnog mora]] udaljen oko 31&nbsp;km sjeverno od ušća rijeke [[Dnjestar]] i oko 443&nbsp;km južno od [[Kijev]]a.<ref name=brit/> == Klima == ''Odesa'' ima [[Vlažna subtropska klima|Vlažnu subtropsku klimu]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime - Cfa - Cwa]], koja graniči sa [[Kontinentalna klima|Kontinentalnom]] i [[Polupustinjska klima|Polupustinjskom klimom]] sa toplim ljetima i blagim zimama. Na Odesu prosječno padne na godinu oko 451&nbsp;mm oborina. {{Infookvir vrijeme |mjesto =<!--Odesa|-->Odesa |location = Odesa |Jan-Sij_sr_maks=2.2 |Feb-Velj_sr_maks=2.7 |Mar-Ožu_sr_maks=6.6 |Apr-Tra_sr_maks=13.0 |Maj-Svi_sr_maks=19.5 |Jun-Lip_sr_maks=24.0 |Jul-Srp_sr_maks=27.0 |Aug-Kol_sr_maks=26.5 |Sep-Ruj_sr_maks=21.0 |Okt-Lis_sr_maks=15.0 |Nov-Stu_sr_maks=8.4 |Dec-Pro_sr_maks=3.7 |God_sr_maks=14.1 |Jan-Sij_sr_min=−2.8 |Feb-Velj_sr_min=−2.6 |Mar-Ožu_sr_min=1.0 |Apr-Tra_sr_min=6.6 |Maj-Svi_sr_min=12.1 |Jun-Lip_sr_min=16.3 |Jul-Srp_sr_min=18.5 |Aug-Kol_sr_min=18.2 |Sep-Ruj_sr_min=13.5 |Okt-Lis_sr_min=8.6 |Nov-Stu_sr_min=3.2 |Dec-Pro_sr_min=−1.2 |God_sr_min=7.6 |Jan-Sij_obo=34 |Feb-Velj_obo=37 |Mar-Ožu_obo=32 |Apr-Tra_obo=27 |Maj-Svi_obo=36 |Jun-Lip_obo=49 |Jul-Srp_obo=45 |Aug-Kol_obo=38 |Sep-Ruj_obo=43 |Okt-Lis_obo=34 |Nov-Stu_obo=41 |Dec-Pro_obo=35 |God_obo=451 |Izvor=<ref name=weat>{{cite web | url =http://www.weather.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/europe/ukr_lith/odessa_e.htm | title =''Climatological Information for Odessa, Ukraine'' | accessdate =11. 06. 2012 | publisher =Hong Kong Observatory | archive-date =2012-11-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20121120102836/http://www.weather.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/europe/ukr_lith/odessa_e.htm | dead-url =yes }}</ref> }} == Privreda == ''Odesa'' je i danas najveća luka Ukrajine, sa dobro opremljenim dokovima i brodogradilištima za izgradnju i remont brodova. Od kad je - [[1857]]. izgrađena nova teretna luka u Iličevsku, 20&nbsp;km južno od centra grada, luka u centru postala je baza ribarske flote,<ref name=brit/> i putničkih brodova. Grad je željezničkim prugama i cestama, dobro povezan sa unutrašnjošću [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Moldavija|Moldavije]] i [[Rumunija|Rumunjske]]. Odesa je također i veliki industrijski centar, sa velikom rafinerijom nafte i dobro razvijenom prehrambenom i strojarskom industrijom; alatni strojevi, dizalice, plugovi. Po gradu ima puno pogona kemijske industrije; gnojiva, boje i lakovi. Većina tvornica leže sjeverno od luke uz obalu, a noviji pogoni na zapadnom rubu grada.<ref name=brit/> Grad ima i veliki Međunarodni [[aerodrom]] Odesa - Міжнародний аеропорт Одеса ([[IATA]]: ODS, [[ICAO]]: UKOO), koji leži leži jugozapadno od centra grada, izgrađen [[1961]]. kojim se služi i ukrajinska vojska. == Obrazovanje i kultura == ''Odesa'' je važno kulturno i obrazovno središte Ukrajine. U gradu djeluje [[univerzitet]], osnovan [[1865]]., i brojne druge institucije visokog obrazovanja. Njegova najpoznatija istraživačka ustanova je ''Filatov Institut za bolesti oka''. Grad ima brojne muzeje i teatre, od kojih je najpoznatiji Opere i balet, iz [[1809]].<ref name=brit/> Pojas južno od grada je popularna turistička destinacija s brojnim sanatorijima i odmaralištima.<ref name=brit>{{cite web|url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/425106/Odessa| title =''Odessa''| accessdate = 11. 06. 2012| language=engleski| publisher=Encyclopædia Britannica Online}}</ref> == Historijsko središte == [[Datoteka:Opera-Theater-aerial-3.jpg|thumb|right|250px|Kazalište opere i baleta u Odesi.]] Historijska jezgra Odese je [[2023.]] godine uvrštena na [[UNESCO|UNESCO-ovu]] [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|listu]] [[Svjetska baština|svjetske baštine]]. Suvremeni grad nastao je u okviru [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] nakon [[Rusko-turski rat (1787–1792)|Rusko-turskog rata]] (1787-1792). Carica [[Katarina Velika|Katarina II.]] naložila je [[1794.]] godine izgradnju grada na mjestu drevne tursko-tatarske utvrde Hadžibej ({{jez-tur|Hacıbey}}), s ciljem uspostave jedne čvrste ruske luke na [[Crno more|Crnom moru]]. Između [[1819.]] i [[1859.]] godine grad je dobio status [[Porto franco|slobodne luke]] te je ubrzo postao ključno središte pomorske trgovine. Historijska jezgra i danas zadržava urbanistički raspored iz [[19. vijek|19. stoljeća]], koji karakteriziraju široke ulice s drvoredima, organizirane u pravilnu mrežu, te zgrade visine uglavnom od dva do četiri kata. Arhitektura obuhvaća raznolike stilove, pri čemu prevladava [[eklekticizam]]. Mnoge su zgrade projektirali strani arhitekti i inženjeri, posebice Talijani. Zaštićeno područje obuhvaća niz zgrada u historijskoj jezgri izgrađenih na prijelazu iz [[19. vijek|19.]] u [[20. vijek|20. stoljeće]]. Među glavnim znamenitostima ističu se Primorski bulevar ({{jez-uk|Приморський бульвар}}), monumentalno stubište koje se spušta prema luci, Odesko kazalište opere i baleta te Palais-Royal. Izvanredna vrijednost Odese prvenstveno proizlazi iz očuvanosti jednog velikog istočnoeuropskog trgovačkog grada iz 19. stoljeća. Blagostanje proizašlo iz trgovine i [[Industrijska revolucija|industrijske revolucije]] je se odrazilo na arhitekturu i na brzo urbano širenje grada, dok je suživot različitih zajednica potaknuo stvaranje iznimno raznolikog kulturnog okruženja. {{Commonscat|Odessa}} == Galerija slika == <gallery> Potemkin Steps-top view.JPG|Pogled sa vrha na Potemkinove stepenice i gradsku luku. The entrance to the Commercial Port.jpg|Ulaz u luku Odese. Odessa Opera Theatre.jpg|Zgrada ''Opere''. </gallery> {{Panoramica|Odessa panorama.jpg|1200px|Panorama Odese sa Crnog mora}} == Gradovi prijatelji == {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flag|Egipat}} [[Aleksandrija]] * {{flag|Moldavija}} [[Chişinău]] * {{flag|Rumunjska}} [[Constanţa]] * {{flag|Poljska}} [[Gdańsk|Gdansk]] * {{flag|Italija}} [[Genova]] * {{flag|Indija}} [[Kolkata]] || * {{flag|UK}} [[Liverpool]] * {{flag|Poljska}} [[Łódź]] * {{flag|Francuska}} [[Marseille]] * {{flag|Cipar}} [[Nikozija]] * {{flag|Finska}} [[Oulu]] || * {{flag|Grčka}} [[Pirej]] * {{flag|Njemačka}} [[Regensburg]] * {{flag|Kanada}} [[Vancouver]] * {{flag|Hrvatska}} [[Split]] * {{flag|Japan}} [[Jokohama]] |} == Reference == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/425106/Odessa Odessa na portalu Encyclopædia Britannica Online] {{en icon}} * [http://www.odessa.ua/?lang=en Službene stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140717111818/http://www.odessa.ua/?lang=en |date=2014-07-17 }} * [http://encyclopedia.jrank.org/NUM_ORC/ODESSA.html Informativne stranice grada] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090604031646/http://encyclopedia.jrank.org/NUM_ORC/ODESSA.html |date=2009-06-04 }} * [http://www.citymap.odessa.ua/map/?n=hotel Plan grada Odese] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090213165208/http://www.citymap.odessa.ua/map/?n=hotel |date=2009-02-13 }} {{Gradovi heroji SSSR-a}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] <!--interwiki--> 7jng20fhgp9m3ibdn90mlezbfvv4dkz 0 161919 42681281 42451995 2026-08-26T15:44:58Z Oursana 46216 -+IMG 0089 - Wien - Kunsthistorisches Museum.JPG 42681281 wikitext text/x-wiki {{Muzeji i galerije |ime = Kunsthistorisches Museum |slika = [[Datoteka:IMG 0089 - Wien - Kunsthistorisches Museum.JPG|280px]] |opis_slike = Glavna fasada muzeja |osnovan = [[1891]].<ref name=khm/> |linija = - |lokacija = [[Ringstrasse]], [[Beč]] {{flag|Austrija}} |tip muzeja = slike, skulpture, grafike, crteži |izlošci = |ulaz = |javni prijevoz = metro |direktor = Sabine Haag |kustosi = |web = [http://www.khm.at/en/ www.khm] }} '''Kunsthistorisches Museum''' ([[hrvatskosrpski]]: ''Muzej historije umjetnosti'') je najveći [[beč]]ki [[muzej]] [[umjetnost]]i čija kolekcija obuhvaća djela od [[Stari Egipat|Antičkog Egipta]] do [[18. vijek]]a, s osobito vrijednom kolekcijom [[Renesansa|renesansnog]] i [[barok]]nog [[Slikarstvo|slikarstva]] [[Talijani|talijanske]], [[Nijemci|njemačke]], [[Flamanci|flamanske]] i [[Španjolci|španjolske]] slikarske škole.<ref name=khm>{{cite web |url = http://www.khm.at/en/ |title = ''The Museum'' |accessdate = 25. 6. 2012 |language = engleski |publisher = Kunsthistorisches Museum |archive-date = 2013-01-16 |archive-url = https://web.archive.org/web/20130116185651/http://www.khm.at/en/ }}</ref> Muzej je nastao od umjetničkih djela koje su [[habsburg]]ovci skupljali još od [[16. vijek]]a, osobito je značajna zbirka [[Nadvojvoda|nadvojvode]] [[Leopold Wilhelm od Austrije|Leopolda Wilhelma]] iz sredine [[17. vijek]]a.<ref name=brit>{{cite web |url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325039/Kunsthistorisches-Museum | title =''Kunsthistorisches Museum'' | accessdate = 25. 6. 2012 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica Online }}</ref> == Historija == [[Datoteka:Wien KHM Innenhof.jpg|thumb|290px|right|Unutrašnje dvorište muzeja]] Ideja o osnivanju muzeja i gradnji posebnih palača za tu namjenu pojavila se još [[1857]]. kad su srušeni bedemi oko užeg centra grada i kad se na njihovom mjestu počela formirati [[Ringstrasse]], međutim trebalo je proći još deset godina dok niji raspisan natječaj za gradnju muzejskih palača [[1867]] za Kunsthistorisches Museum i susjedni [[Naturhistorisches Museum]].<ref name=khm/> [[Datoteka:Hofmuseum Vienna plan.jpg|thumb|260px|left|Tlocrt muzeja]] Na natječaju su sudjelovali tadašnji najpoznatiji [[beč]]ki [[arhitekt]]i; Hansen, Lohr, Ferstel i [[Karl Freiherr von Hasenauer|Hasenauer]]. Kako se žiri mjesecima nije mogao dogovoriti o pobjedniku natječaja, [[1868]]. pozvan je tadašnji ekspert za gradnju muzeja i umjetničkih palača, [[Nijemci|njemački]] arhitekt [[Gottfried Semper]], kao savjetnik. Na kraju je intervenirao sam [[car]] [[Franjo Josip I.]] koji je odlučio da [[Gottfried Semper|Semper]] napravi konačne izvedbene planove za obje palače na osnovu idejnog projekta [[Karl Freiherr von Hasenauer|Hasenauera]]. Semper je na neki način obnovio ideju [[Rimski forum|rimskog foruma]], dvije simetrične [[Barok|neobarokne]] muzejske palače postavio je preko puta carske palače [[Hofburg]] i velikog pristupnog trga Heldenplatz. Između palača predvidio je veliki trg -park Maria Theresia Platz s njenim velikim spomenikom carice [[Marija Terezija|Marije Terezije]]. Same palače ostale su onakve kakve ih je osmislio Hasenauer, zgrade dvorci s velikim unutrašnjim dvorištem, i centralnom traktom nad kojima se uzdiže velika kupola visine 60 m, taj monumentalni prostor je ulazni dio muzeja. Radovi na muzejskim zgradama započeli su [[1871]]., a dovršeni su dvadeset godina kasnije ([[1891]]) kada su formalno su otvoreni za javnost.<ref name=khm/> == Organizacija muzeja danas == [[Datoteka:Wien-Kulturhistorisches Museum-totale.jpg|right|thumb|290px|Muzejska palača sa spomenikom [[Marija Terezija|Marije Terezije]] u prvom planu]] Kunsthistorisches Museum je danas velika državna ustanova u čijem sastavu su i drugi veliki bečki i [[Austrija|austrijski]] muzeji. === Glavna palača muzeja === * Galerija slika starih majstora * [[Egipat]]sko-[[orijent]]alna zbirka * [[Antika|Antička]] zbirka * Zbirka predmeta primijenjene umjetnosti * [[Numizmatika|Numizmatički]] kabinet === Palača Neue Burg (krilo carske palače [[Hofburg]]) === * [[Efes|Efeški]] muzej * Zbirka starih muzičkih instrumenata * Zbirka dvorskih lovačkih trofeja === Carska palača [[Hofburg]] === * Carski trezor ** Insignije austrijskog nadvojvodstva ** Insignije [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] ** Insignije [[Sveto rimsko carstvo|Svetog rimskog carstva]] ** Blago Burgundije i vitezova reda Zlatnog runa ** Blago [[Dinastija|dinastije]] [[Habsburg]]-Lothringen ** Trezor crkvenih predmeta === Dvorac [[Schönbrunn]] === * Kolekcija carskih kočija i automobila === Dvorac Ambras u [[Innsbruck]]u === * Kolekcija [[Nadvojvoda|nadvojvode]] [[Ferdinand II. Tirolski|Ferdinanda II.]] (od [[1950]].) Od [[januar]]a [[2001]]. Etnološki muzej na Heldenplatzu i Austrijski muzej teatra na trgu Lobkowitz uključeni su kao ustanove u Kunsthistorisches Museum.<ref name=khm/> == Dio kolekcije slika i umjetnina == <gallery> Datoteka:Reichskrone Schatzkammer.jpg|<center>[[kruna]] ''[[Habsburg]]ških kraljeva'' Datoteka:Raffael 030.jpg|<center>[[Raffael]]: ''Madona u prirodi'' Datoteka:Pieter Bruegel d. Ä. 106.jpg|<center>[[Pieter Breughel Stariji|Pieter Bruegel]]: ''Lovci u snijegu'' Datoteka:Jan Vermeer - The Art of Painting - Google Art Project.jpg|<center>[[Johannes Vermeer]]: ''Alegorija slikarstva'' </gallery> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kunsthistorisches Museum}} * [http://www.khm.at/en/ Službene stranice muzeja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130116185651/http://www.khm.at/en/ |date=2013-01-16 }} {{en icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/325039/Kunsthistorisches-Museum Kunsthistorisches Museum na portalu Encyclopædia Britannica Online] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1891.]] [[Kategorija:Umjetnički muzeji u Austriji]] [[Kategorija:Historijski muzeji u Austriji]] [[Kategorija:Muzeji u Beču]] [[Kategorija:Palače u Beču]] [[Kategorija:Neorenesansne palače]] sjgvxt6gewb8jpba6til5fb1od381fu 0 164560 42681282 42417386 2026-08-26T15:45:34Z Oursana 46216 /* Galerija slika sa Ringstraße */ -+IMG 0089 - Wien - Kunsthistorisches Museum.JPG 42681282 wikitext text/x-wiki {{Naselje (HR) | ime =Ringstraße | ime_genitiv =Ringstraßa | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Wien Ringstraße zwischen Rathaus und Burgtheater.jpg | veličina_slike =300px | opis_slike =<center>Ringstraße između [[Rathaus, Beč|Rathausa]] i [[Burgtheater]]a, sekcija ''Universitätsring'' | lokacija_ime= {{flag|Austrija}} | lokacija_info= | širina-stupnjevi =48 | širina-minute =12 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =16 | dužina-minute =21 | dužina-oznaka =E }} '''Ringstraße''' ili samo '''Ring''' ([[hrvatskosrpski]]: Prsten) kako je [[Beč]]ani zovu od milja<ref name=lex/> je raskošna kružna avenija oko historijskog centra grada ''Innere Stadt'' (1 bezirk), jedan od zaštitnih znakova grada na [[Dunav]]u. === Historija nastanka i karakteristike === Izgradnja bečkog Ringa otpočela je [[dekret]]om [[car]]a [[Franjo Josip I., car Austrije|Franje Josipa I.]] od [[20. decembar|20. decembra]] [[1857]]. da se sruše gradski bedemi i izravnaju [[Glasija|glasije]] i na tom mjestu izradi bulevar.<ref name=lex/> Njega su na to potakle loša iskustva iz bečke revolucionarne [[1948]]., kao i iskustva [[Francuska revolucija 1848.|Francuske revolucije 1848.]] i [[Pariz|pariški]] [[urbanizam]] [[Georges-Eugene Haussmann|Haussmanna]] koji je izgradnjom velikih bulevara, želio spriječiti sve buduće blokade dotad uskih uličica, i lakšu intervenciju vojske. Nakon tog je raspisan međunarodni [[urbanizam|urbanistički]] natječaj za uređenje tog prostora na kom su [[1858]]. izabrana tri projekta koje su ponudili [[arhitekt]]i; [[Ludwig Förster]], [[August Sicard von Sicardsburg]] i [[Eduard van der Nüll]] / [[Friedrich Stache]].<ref name=lex/> Bulevar dug 6,5&nbsp;km, širok 57 m., sa dvije paralelne avenije, svečeno su pustili u promet [[1. maj]]a [[1865]].<ref name=lex/> sam car sa caricom [[Elizabeta Austrijska|Sisi]]. [[Datoteka:Wien1858.jpg|thumb|240px|left|Plan grada Beča iz [[1858]].]] Između [[1869]]. i [[1888]]. izgrađena je većina novih monumentalnih građevina duž bulevara, među njima su najznačajnije; * [[Bečka državna opera]] [[arhitekt]]i [[August Sicard von Sicardsburg|Sicardsburg]] i [[Eduard van der Nüll|Nüll]] * [[Naturhistorisches Museum]], [[Kunsthistorisches Museum]], [[Burgtheater]] i [[Hofburg|Neue Burg]] arhitekti [[Gottfried Semper|Semper]] i [[Karl Freiherr von Hasenauer|Hasenauer]] * [[Rathaus, Beč|Rathaus]] arhitekt [[Friedrich von Schmidt]] * [[Votivkirche]], [[Универзитет у Бечу|Univerzitet u Beču]], [[Museum für angewandte Kunst (Beč)|Österreichischen Museums für Kunst und Industrie]] i [[Akademie für angewandte Kunst|Kunstgewerbeschule]] arhitekt [[Heinrich von Ferstel|Ferstel]] * Burza, [[Parlament (Beč)|Parlament]], [[Akademie der bildenden Künste]] arhitekt [[Theophil Hansen|Hansen]] Ovi objekti su uglavnom financirani novcem od prodaje materijala i zemljišta dobijenih rušenjem bedema i [[glasija]]. Duž čitave Ringstraße izgrađeni su i uređeni brojni parkovi i perivoji; Burggarten, Volksgarten, Rathauspark i Stadtpark. Zbog monumentalnosti i elegancije građevina duž bulevara uveden termin Ringstraßenstil (stil bečkog Ringa) u [[historija umjetnosti|historiju umjetnosti]].<ref name=lex/> U odnosu na slične građevine po drugim velikim gradovima, građene u ista vremena, privatne kuće na Ringstraße su unatoč svoje elegancije i veličine, relativno skromne, tako da se ne mogu zvati palače bogate aristokracije. Danas se ti objekti uglavnom koriste kao uredske zgrade i prostor za trgovine. Ringstraße je danas poznat po luksuznim hotelima, a nekad je bio poznat po svojim kavanama koje postepeno nestaju. Dio Ringstraße između [[Rathaus, Beč|Rathausa]] i [[Parlament (Beč)|Parlamenta]] koristi se za parade, demonstracije i druge manifestacije poput [[Prvi maj|Prvog maja]]). Kad je Ringstraße zatvoren za promet, koristi se paralelni bulevar ''Landesgerichtsstraße'', koji je izgrađen za potrebe gradnje Ringa tako da ga i danas zovu ''Lastenstraße'' (teretna cesta).<ref name=lex>{{cite web |url =http://www.aeiou.at/aeiou.encyclop.r/r681660.htm | title =''Ringstraße'' | accessdate = 03. 07. 2012 | language=engleski | publisher=Encyclopedia of Austria }}</ref> [[Datoteka:Burgring 1872.jpg|thumb|300px|right|Izgled Burgringa iz [[1872]]. nakon otvorenja]] === Sekcije Ringstraße === Ringstraße je podjeljen na nekoliko sekcija, koje danas imaju različita imena, tako da okružuje historijsku jezgru grada ''Innere Stadt'' samo sa tri strane, dok se sa sjevernoistočne strane, gdje se proteže duž [[Dunav]]skog kanala avenija zove '''Franz-Josephs-Kai'''. Počevši od sjeverozapada sekcije Ringstraße su; * '''Schottenring''' (dio uz [[Dominikanci|dominikanski]] [[samostan]] [[Schottenstift]]) * '''Universitätsring''' (sve do [[april]]a [[2012]]. ''Dr.-Karl-Lueger-Ring'') * '''Dr.-Karl-Renner-Ring''' (nazvan po političaru [[Karl Renner|Karlu Renneru]]) * '''Burgring''' (dio koji se proteže duž [[Hofburg]]a) * '''Opernring''' (dio koji se proteže duž [[Bečka državna opera|Državne Opere]]) * '''Kärntner Ring''' (dio kod ulice [[Kärntner Straße]]) * '''Schubertring''' (nazvan po [[Franz Schubert|Franzu Schubertu]]) * '''Parkring''' (dio koji se proteže pored gradskog parka) * '''Stubenring''' (nazvan po dijelu gradskih zidina iz [[1156]]. koji je bio na tom mjestu ''Stubenbastei'') === Galerija slika sa Ringstraße === <gallery> datoteka:Wien - Staatsoper (2).JPG|<center>[[Bečka državna opera|Staatsoper]] datoteka:Wien Cafe Prueckel 2004.jpg|<center>Café Prückel datoteka:GuentherZ 2005-10-06 0098 Burgtor A.jpg|<center>[[Hofburg|Burgtor]] datoteka:IMG 0089 - Wien - Kunsthistorisches Museum.JPG|<center>[[Kunsthistorisches Museum]] datoteka:Vienna Parlament 2005.jpg|<center>[[Parlament (Beč)|Parlament]] datoteka:Wien Burgtheater.jpg|<center>[[Burgtheater]] datoteka:Volksgarten.JPG|<center>Volksgarten datoteka:M.A.K. Vienna June 2006 017.jpg|<center>[[Museum für angewandte Kunst (Beč)|Museum für angewandte Kunst]] </gallery> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{commonscat|Ringstraße, Vienna}} * [http://www.werbeka.com/wien/ringene.htm The Ring - A jewel among the streets of the world] * [http://www.macalester.edu/courses/geog61/aaron/ring%20map%201%20a%201.jpg Karta Beča sa Ringstraße] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190212235006/https://www.macalester.edu/courses/geog61/aaron/ring%20map%201%20a%201.jpg |date=2019-02-12 }} {{Svjetska baština u Austriji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ulice u Beču]] [[Kategorija:Historicistička arhitektura]] j75eaoz8saqwidd3l7bsoxglkn7a1bd 0 164882 42681476 41821722 2026-08-27T06:40:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681476 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Virginia Bruce | slika = Virginia Bruce 1948.JPG | širina_slike = 220px | opis = Fotografija za CBS Radio, 1948 | ime_po_rođenju = Helen Virginia Briggs | datum_rođenja = {{birth date|1910|9|29|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Minneapolis]], [[Minnesota]], SAD | datum_smrti = {{Death date and age|1982|2|24|1910|9|28|df=y}} | mjesto_smrti = [[Woodland Hills (Los Angeles)|Woodland Hills]], Kalifornija, SAD | period = 1929–1981 | supružnik = {{marriage|[[John Gilbert (glumac)|John Gilbert]]|1932|1934}} 1 dijete<br />{{marriage|[[J. Walter Ruben]]|1937|1942}}<br />{{marriage|[[Ali Ipar]]|1946|1951}}(vj.1952–1964) }} '''Virginia Bruce''' (29. septembar 1910 - 24. februar 1982) bila je [[sjedinjene Američke Države|američka]] glumica i pjevačica. Karijeru je započela na [[Broadway]]u kao [[Ziegfeledova djevojka]], čime je kasnije u [[Hollywood]]u odala počast nastupom u filmu ''[[The Great Ziegfeld]]''. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * {{IBDB name|id=33439}} * {{IMDb name|0115597}} * {{Amg name|9135}} * {{tcmdb name|id=24035}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=601 Photographs of Virginia Bruce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071114210033/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=601 |date=2007-11-14 }} * {{Find a Grave|10077948}} {{Lifetime|1910|1982|Bruce, Virginia}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Ziegfeldove djevojke]] [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] a8uw3d1tmv8v4te091j56bqc4ev88it 0 169746 42681288 42569251 2026-08-26T16:23:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681288 wikitext text/x-wiki {{Računar (SR) | ime_računara =Teksas instruments TI 99<ref name="TI 99">{{Cite web|url=http://www.old-computers.com/museum/computer.asp?c=236&st=1|title=TI 99|accessdate=10. 5. 2010.|author=|date=|work=|publisher=OLD-COMPUTERS.COM|archive-date=2010-02-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20100225101514/http://www.old-computers.com/museum/computer.asp?st=1&c=236|dead-url=yes}} {{en}}</ref> | slika = 1979 TI-99-4 with Speech Synthesizer, RF modulator, keyboard overlays (adjusted).jpg | širina_slike = 300p | opis_slike= Teksas instruments TI-99/4. | tip = [[Kućno računalo|Kućni računar]] | mikroprocesor = TI TMS 9900 (sa 256 bajtova keš memorije) | memorija = 16 KB. Kartica za proširenje memorije se mogla dodati: 4 KB ili 32 KB (do 52 KB) | spremište_podataka = | operativni_sistem = Posebni TI sistem, mogla se dodati kartica p-code, što je davalo pristup do UCSD p-system-a i Paskal kompilatora. | godina_proizvodnje = | broj_proizvedenih_računara = }} '''Teksas instruments TI-99/4''' ('''{{jez-eng|Texas Instruments TI-99/4}}''') bio je prvi [[kompjuter|računar]] firme [[Teksas instruments]] namenjen za tada novo tržište ličnih računara. Računar je počeo da se prodaje 1979. godine. Zasnovan je na 16-bitnom [[9940 mikroprocesor]]u, što je bilo prvi put da je takav procesor korišćen u kućnom računaru. Prodavao se po ceni od 1150 [[dolar]]a, visokoj za kućne računare tog doba, što je uslovilo njegov tržišni neuspeh. Godine 1980, ''Teksas instruments'' zamenio je ovaj prvi model s boljim i jeftinijim modelom TI-99/4A, koji je imao grafiku u boji i prodavao se za 525 dolara. == Detaljni podaci == Detaljniji podaci o računaru TI 99 dati su u tabeli ispod. {{Računar-detaljni podaci (SR) | ime = Teksas instruments TI 99<ref name="TI 99">{{Cite web|url=http://www.old-computers.com/museum/computer.asp?c=236&st=1|title=TI 99|accessdate=10. 5. 2010.|author=|date=|work=|publisher=OLD-COMPUTERS.COM|archive-date=2010-02-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20100225101514/http://www.old-computers.com/museum/computer.asp?st=1&c=236|dead-url=yes}} {{en}}</ref> | proizvođač = Teksas instruments (Texas Instruments) | tip = [[Kućno računalo|Kućni računar]] | memorija = 16 KB. Kartica za proširenje memorije se mogla dodati: 4 KB ili 32 KB (do 52 KB) | porijeklo = [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | godina = 1981 | tastatura = QWERTY tastatura, 48 tastera | procesor = TI TMS 9900 (sa 256 bajtova keš memorije) | frekvencija_procesora = 3,3 MHz | RAM = 16 KB. Kartica za proširenje memorije se mogla dodati: 4 KB ili 32 KB (do 52 KB) | ROM = 26 KB : 8 KB ROM povezano s procesorom + 18 KB ROM u kolima byte-serial bit-mapped (poznato pod imenom GROM, ''Graphic Only Memory'') | tekst = 32 x 24 (16 boja), 40 × 24 (2 boje) | grafika = Višebojni režim: 48 × 64 sa 16 boja | boja = 16 | zvuk = 3 kanala, 5 oktava (110 Hz do 55 kHz) i 1 kanal šuma (periodički i beli) | dimenzije = 38 × 25,5 × 6 cm / 2,15 kg | portovi = | operativni_sistem = Posebni TI sistem, mogla se dodati kartica p-code, što je davalo pristup do UCSD p-system-a i Paskal kompilatora. }} == Povezano == [[File:Texas Instruments TI-99-4 (white bg).jpg|thumb|right|TI-99/4]] [[File:TI99-IMG 7132.jpg|thumb|TI-99/4A]] ;Rani lični računari * [[Altair 8800]] * [[Epl I]] * [[Epl II]] * [[Epl Lisa]] * [[Commodore PET|Komodor PET]] * [[Commodore VIC-20|Komodor VIC-20]] * [[Commodore 64|Komodor 64]] * [[Komodor 128]] * [[Galaksija (računar)]] * [[IBM PC]] * [[Tendi TRS-80]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * The New York Times Guide to Essential Knowledge, {{ISBN|0-312-31367-5}}, strana 651. == Vanjske veze == * [http://tigameshelf.net TI 99/4A Gejm šelf – igre za TI-99/4A] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120805034417/http://tigameshelf.net/ |date=2012-08-05 }} * [http://e.webring.com/hub?ring=ti994a Stranica s vezama ka TI-99/4A sajtovima] * [http://www.99er.net 99er.net, sajt s vezama, forumom, oglasima i datotekama] * [http://www.ti994.com Sajt o TI-99/4A prethodniku, TI-99/4] * [http://www.nouspikel.com/ti99/titechpages.htm TI-99/4A tehničke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090302123547/http://www.nouspikel.com/ti99/titechpages.htm |date=2009-03-02 }} * [http://www.videogamehouse.net TI-99/4A video-igre – sajt sa snimcima ekrana i neobjavljenim igrama] * [http://www.mainbyte.com/ti99/ Mainbyte – sajt s hardverskim projektima za TI-99] * [http://www.oldcomputermuseum.com/ti_994a.html Računarski muzej o TI-99/4A] * [http://timeline.ti99ers.org/ Vremenska linija TI-99] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080704130639/http://timeline.ti99ers.org/ |date=2008-07-04 }} * [http://www.ti-994a.com/wiki/pmwiki.php TI-994a.com – TI-99 projekti]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [[Kategorija:Računari]] [[Kategorija:Informatika]] 89a745kua461t2175zxhk83zopzvkhl 0 178467 42681316 42586273 2026-08-26T18:42:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681316 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Briny Beach.jpg|thumb|right|Morž i Tesar pričaju sa školkama; ilustrirao [[John Tenniel]]]] '''"The Walrus and the Carpenter"''' ([[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]: '''"Morž i Tesar"''') je narativna [[pjesma]] [[Lewis Carroll|Lewisa Carrolla]] prvi put objavljena u priči ''[[Through the Looking-Glass]]'' izdanoj u prosincu [[1871]]. godine. Pjesmu su Alice izrecitirali [[Tweedledee i Tweedledum]] u četvrtom poglavlju knjige. Pjesma se sastoji od 18 strofa u 108 stihova s izmjenom [[jampski trimetar|jampskih trimetara]] i [[jampski tetrametar|jampskih tetrametara]], dok je shema rime ABCBDB. Korištena rima i ritmika, kao i korištenje arhaizama i sintakse, imaju formu tradicionalne engleske [[balada|balade]]. == Sažetak == [[Image:Walrus and Carpenter.jpg|thumb|right|"If seven maids with seven mops{{br}} &nbsp; Swept it for half a year,{{br}} Do you suppose," the Walrus said,{{br}} &nbsp; "That they could get it clear?"{{br}} "I doubt it," said the Carpenter,{{br}} &nbsp; And shed a bitter tear.]] [[Morž]] i [[Tesar]] su dva naslovna lika pjesme koju Alice recitiraju [[Tweedledee i Tweedledum]]. Probudivši se na plaži jedne noći kad su i Sunce i Mjesec bili vidljivi, Morž i Tesar nailaze na skupinu [[školjke|školjki]] na obali te pozovu četiri da im se pridruže. Unatoč neslaganju najstarije školjke, za njima krene još veći broj školjki. Tijekom šetnje plažom, otkrije se kako dva glavna lika imaju predatorske potrebe i posjedu sve školjke. Nakon što odsluša pjesmu, dobroćudna Alice pokušava otkriti koji je od dvojice likova imao više suosjećanja, ali proces je poremetila daljnja interpretacija koju predlažu Tweedledee i Tweedledum: {{izdvojeni citat|"Morž mi je draži," reče Alisa, "jer se vidi da mu je bilo ''malo'' žao jadnih školjaka."{{br}}{{br}} "Pojeo je više od tesara, doduše," reče Tweedledee. "Vidiš da je svoju maramicu držao ispred, tako da Tesar ne može vidjeti koliko ih je pojeo: suprotno."{{br}}{{br}} "To je zločesto!" reče Alisa ogorčeno. "Onda mi je draži Tesar—ako nije pojeo koliko i Morž."{{br}}{{br}} "Ali on je pojeo koliko je uspio uhvatiti," reče Tweedledum.{{br}}{{br}} To je bila zagonetka. Nakon stanke, Alisa je počela, "Pa! ''Obojica'' su bili jako neugodni likovi—"|[[Through the Looking-Glass]]}} == Interpretacija == {{Quote box |title = |citat = "The time has come," the Walrus said,{{br}} "To talk of many things:{{br}} Of shoes—and ships—and sealing-wax—{{br}} Of cabbages—and kings—{{br}} And why the sea is boiling hot—{{br}} And whether pigs have wings." |izvor = —[[Through the Looking-Glass]] |align = right |width = |border = |fontsize = |bgcolor = |style = |title_bg = |title_fnt = |tstyle = |qalign = |qstyle = |quoted = |salign = |sstyle = }} Likovi iz "Morža i Tesara" bili su predmet interpretacije što u književnoj kritici što u popularnoj kulturi. Britanski [[esej]]ist J.B. Priestly<ref> {{cite magazine |last=Priestley |first=J. B |authorlink=J. B. Priestley |magazine=[[New Statesman]]'' |date = 10. 8. 1957. |page=168 |title=<!--needs article title--> }}</ref> tvrdi kako su likovi političke karikature. Ipak, u knjizi ''[[The Annotated Alice]]'', [[Martin Gardner]] ističe kako je Carroll, kada je [[John Tenniel|Tennielu]] predao rukopis da ga ilustrira, rekao da može nacrtati ili tesara ili [[leptir]]a ili [[baron]]a, jer sva trojica odgovaraju metrici pjesme. Dakle, kako je Tenniel, a ne Carroll, izabrao tesara, malo je vjerojatno da je profesija lika bitna za pjesmu. Gardner također ističe kako nema uvijek posebnog [[simbolizam|simbolizma]] u ''Alisi'' te kako su knjige primarno napisane radi poticanja dječje mašte, a ne analize "luđaka". == Reference == {{reflist}} * {{cite book |title=The Annotated Alice: The Definitive Edition |last=Gardner |first=Martin |authorlink=Martin Gardner |url=http://books.google.com/books?id=-blJhrfvouUC&printsec=frontcover&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false |publisher=W. W. Norton & Company |location= |year=1999 |isbn=0393048470 |accessdate=13. 05. 2012. }}{{Dead link|date=February 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Vanjske veze == * [http://www.jabberwocky.com/carroll/walrus.html Text of the Walrus and the Carpenter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120830032536/http://www.jabberwocky.com/carroll/walrus.html |date=2012-08-30 }} (with illustrations) * [http://www.reelyredd.com/0302walrus.htm Audio – hear the poem]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Alice}} {{Authority control}} [[Kategorija:Alice in Wonderland|Walrus and the Carpenter]] [[Kategorija:Likovi iz serijala Alice in Wonderland|Walrus and the Carpenter]] 0nzfi946xm0nrfgjbefki4f19h6rgo1 0 184046 42681238 42299389 2026-08-26T11:59:08Z Chulumia 93643 42681238 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Nebojša Kundačina | slika = | opis_slike = | ime_po_rođenju = | nadimak = | datum_rođenja = [[15. 7.|15. jul]] [[1961]]. | mjesto_rođenja = [[Stolac]] | država_rođenja = {{ZD|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | nagrade = | imdb = 0475077 | supružnik = Marija Kundačina }} '''Nebojša Kundačina''' ([[Stolac]], [[15. jul]] 1961), jugoslovenski i srpski je pozorišni, filmski, televizijski i glasovni glumac.<ref name="np-bio">{{cite web |url=https://narodnopozoriste.rs |title=Nebojša Kundačina — Biografija |publisher=Narodno pozorište u Beogradu}}</ref> Stalni je član ansambla Drame [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta u Beogradu]], gdje ima status prvaka drame.<ref name="np-bio" /> == Porijeklo == Porodica Nebojše Kundačine potiče iz sela [[Hatelji]] u Dabarskom polju, koje danas administrativno pripada opštini [[Berkovići]].<ref name="porijeklo-kundacina">{{cite web |author=Milićević, Risto |url=https://poreklo.rs |title=Poreklo prezimena Kundačina |publisher=Poreklo — Hercegovačka prezimena (Beograd, 2005)}}</ref> == Biografija i karijera == Nebojša Kundačina je rođen 15. jula 1961. godine u Stocu.<ref name="np-bio" /> Nakon završene srednje škole, upisuje [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu]], koju uspješno završava u klasi eminentnih profesora.<ref name="fandom">{{cite web |url=https://fandom.com |title=Nebojša Kundačina — Karijera i glasovne uloge |publisher=Cartoons Serbia Wiki}}</ref> Svoj prvi profesionalni pozorišni angažman ostvaruje 13. novembra 1989. godine u Drami Narodnog pozorišta u Sarajevu, čiji je član bio sve do početka ratnih sukoba 1992. godine.<ref name="np-bio" /> Nakon preseljenja u Beograd, 1993. godine postaje član [[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]], da bi od 2000. godine prešao u stalni ansambl Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, gdje je ostvario svoje najznačajnije pozorišne uloge.<ref name="np-bio" /> Šira publika ga pamti po karakterističnom glasu i stasu (visok 195 cm), zbog čega često tumači istorijske, autoritativne i markantne ličnosti.<ref name="imdb-bio">{{cite web |url=https://imdb.com |title=Nebojša Kundačina — Biography |publisher=IMDb}}</ref> Na filmu i televiziji je debitovao još početkom devedesetih godina u ostvarenju ''Posljednji valcer u Sarajevu'' (1990).<ref name="imdb-bio"/> Ostvario je zapažene role u serijama ''Tragom Karađorđa'' (gdje je tumačio naslovnu ulogu Karađorđa), ''Državni službenik'', ''Beležnica profesora Miškovića'', kao i u filmskom projektu ''Heroji Halijarda'' i seriji ''Vazdušni most'' u režiji Radoša Bajića.<ref name="mubi">{{cite web |url=https://mubi.com |title=Nebojša Kundačina — Filmography |publisher=MUBI}}</ref> Osim glume u pozorištu i na filmu, Kundačina je veoma aktivan kao glasovni glumac u sinhronizaciji brojnih animiranih filmova i serija za studije Loudworks, Studio, Spin i Blue House.<ref name="fandom"/> Za svoj izuzetan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kulturi, pozorišnoj i filmskoj umjetnosti, Kundačina je u oktobru 2025. godine nagrađen prestižnom Nagradom „Braća Karić”.<ref name="karic">{{cite web |url=https://youtube.com |title=Nebojša Kundačina — Nagrada Braća Karić 2025. |publisher=Karić Fondacija}}</ref> == Privatni život == Od januara 2019. godine u braku je sa 32 godine mlađom kolegicom, glumicom [[Marija Kundačina|Marijom Kundačinom]] (rođenom Kosać).<ref name="imdb-bio"/> Njihova ljubavna priča počela je tokom njenih studentskih dana kada mu je prišla nakon jedne predstave sa molbom za stručnu pomoć oko seminarskog rada.<ref name="blic">{{cite web |url=https://blic.rs |title=Spojio ih seminarski rad: Nebojša Kundačina o braku sa mlađom kolegicom |publisher=Blic}}</ref> == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Nebojše Kundačine}} |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1980.-te |- | 1987. || [[Nadvožnjak (film)|Nadvožnjak]] (TV) || |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1990.-te |- | 1990. || [[Poslednji valcer u Sarajevu]] || [[Nedeljko Čabrinović]] |- | 1994. || [[Goli Život]]|| Ranko |- | 1994. || [[Večita slavina]] (TV) || |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] (serija) || Reketaš |- | 1995. || [[Otvorena vrata]] (serija) || Stariji poštar |- | 1995. || [[Znakovi]] (TV) || |- | 1995. || [[Treća sreća]] || |- | 1997. || [[Laža i paralaža]] (TV) || Laža-Aleksa |- | 1997. || [[Naša engleskinja]] (TV) || Pukovnik Milić |- | 1997. || [[Gore-Dole (TV serija)|Gore dole]] (serija) || Fizioterapeut Zlatan |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 2000.-te |- | 2000. || [[Ruke koje su ljubile]] (TV) || Kazuje stihove |- | 2000. || [[Reči ptice sa gnezda]] (TV) || Kazuje stihove |- | 2001. || [[Otac (film)|Otac]] (TV) || Nejd |- | 2001. || [[Porodično blago]] (serija) || Načelnik u policiji |- | 2002. || [[Porodično blago|Porodično blago 2]] (serija) || Načelnik u policiji |- | 2004. || [[Tragom Karađorđa]] (serija) || [[Karađorđe]] |- | 2005. || [[Bergmanova sonata]] (serija) || Viktor |- | 2006. || [[Rekovalescenti]] (TV) || Pukovnik |- | 2007. || [[Božićna pečenica (film)|Božićna pečenica]] (TV) || Todor, Jovanov Šef |- | 2007. || [[Uvođenje u posao]] (TV) || Načelnik doma armije |- | 2007. || [[Ono naše što nekad bejaše]] (serija) || Major |- | 2008. || [[Bela lađa 2]] (serija) || Predsednik skupštine |- | 2008. || [[Zaboravljeni umovi Srbije]] (serija) || |- | 2009. || [[Bela lađa|Bela lađa 3]] (serija) || Predsednik skupštine |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 2010.-te |- | 2010. || [[Šesto čulo (TV serija)|Šesto čulo]] (serija) || Ministar |- | 2011. || [[Miris kiše na Balkanu (TV serija)]] || Gospodin Higins |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0475077|name=Nebojša Kundačina}} {{Lifetime|1961||Kundačina, Nebojša}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski filmski glumci]] [[Kategorija:Srpski pozorišni glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski teatarski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] [[Kategorija:Opština Berkovići]] t8tsgknpz814yh6bqc3dvo8qtj55sc6 42681383 42681238 2026-08-26T23:19:31Z Aca 108187 /* Vanjske veze */ 42681383 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Nebojša Kundačina | slika = | opis_slike = | ime_po_rođenju = | nadimak = | datum_rođenja = [[15. 7.|15. jul]] [[1961]]. | mjesto_rođenja = [[Stolac]] | država_rođenja = {{ZD|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] | datum_smrti = | mjesto_smrti = | država_smrti = | nagrade = | imdb = 0475077 | supružnik = Marija Kundačina }} '''Nebojša Kundačina''' ([[Stolac]], [[15. jul]] 1961), jugoslovenski i srpski je pozorišni, filmski, televizijski i glasovni glumac.<ref name="np-bio">{{cite web |url=https://narodnopozoriste.rs |title=Nebojša Kundačina — Biografija |publisher=Narodno pozorište u Beogradu}}</ref> Stalni je član ansambla Drame [[Narodno pozorište u Beogradu|Narodnog pozorišta u Beogradu]], gdje ima status prvaka drame.<ref name="np-bio" /> == Porijeklo == Porodica Nebojše Kundačine potiče iz sela [[Hatelji]] u Dabarskom polju, koje danas administrativno pripada opštini [[Berkovići]].<ref name="porijeklo-kundacina">{{cite web |author=Milićević, Risto |url=https://poreklo.rs |title=Poreklo prezimena Kundačina |publisher=Poreklo — Hercegovačka prezimena (Beograd, 2005)}}</ref> == Biografija i karijera == Nebojša Kundačina je rođen 15. jula 1961. godine u Stocu.<ref name="np-bio" /> Nakon završene srednje škole, upisuje [[Akademija scenskih umjetnosti u Sarajevu|Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu]], koju uspješno završava u klasi eminentnih profesora.<ref name="fandom">{{cite web |url=https://fandom.com |title=Nebojša Kundačina — Karijera i glasovne uloge |publisher=Cartoons Serbia Wiki}}</ref> Svoj prvi profesionalni pozorišni angažman ostvaruje 13. novembra 1989. godine u Drami Narodnog pozorišta u Sarajevu, čiji je član bio sve do početka ratnih sukoba 1992. godine.<ref name="np-bio" /> Nakon preseljenja u Beograd, 1993. godine postaje član [[Pozorište na Terazijama|Pozorišta na Terazijama]], da bi od 2000. godine prešao u stalni ansambl Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, gdje je ostvario svoje najznačajnije pozorišne uloge.<ref name="np-bio" /> Šira publika ga pamti po karakterističnom glasu i stasu (visok 195 cm), zbog čega često tumači istorijske, autoritativne i markantne ličnosti.<ref name="imdb-bio">{{cite web |url=https://imdb.com |title=Nebojša Kundačina — Biography |publisher=IMDb}}</ref> Na filmu i televiziji je debitovao još početkom devedesetih godina u ostvarenju ''Posljednji valcer u Sarajevu'' (1990).<ref name="imdb-bio"/> Ostvario je zapažene role u serijama ''Tragom Karađorđa'' (gdje je tumačio naslovnu ulogu Karađorđa), ''Državni službenik'', ''Beležnica profesora Miškovića'', kao i u filmskom projektu ''Heroji Halijarda'' i seriji ''Vazdušni most'' u režiji Radoša Bajića.<ref name="mubi">{{cite web |url=https://mubi.com |title=Nebojša Kundačina — Filmography |publisher=MUBI}}</ref> Osim glume u pozorištu i na filmu, Kundačina je veoma aktivan kao glasovni glumac u sinhronizaciji brojnih animiranih filmova i serija za studije Loudworks, Studio, Spin i Blue House.<ref name="fandom"/> Za svoj izuzetan doprinos jugoslovenskoj i srpskoj kulturi, pozorišnoj i filmskoj umjetnosti, Kundačina je u oktobru 2025. godine nagrađen prestižnom Nagradom „Braća Karić”.<ref name="karic">{{cite web |url=https://youtube.com |title=Nebojša Kundačina — Nagrada Braća Karić 2025. |publisher=Karić Fondacija}}</ref> == Privatni život == Od januara 2019. godine u braku je sa 32 godine mlađom kolegicom, glumicom [[Marija Kundačina|Marijom Kundačinom]] (rođenom Kosać).<ref name="imdb-bio"/> Njihova ljubavna priča počela je tokom njenih studentskih dana kada mu je prišla nakon jedne predstave sa molbom za stručnu pomoć oko seminarskog rada.<ref name="blic">{{cite web |url=https://blic.rs |title=Spojio ih seminarski rad: Nebojša Kundačina o braku sa mlađom kolegicom |publisher=Blic}}</ref> == Uloge == {{Filmografija-domaći|glumca=Nebojše Kundačine}} |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1980.-te |- | 1987. || [[Nadvožnjak (film)|Nadvožnjak]] (TV) || |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 1990.-te |- | 1990. || [[Poslednji valcer u Sarajevu]] || [[Nedeljko Čabrinović]] |- | 1994. || [[Goli Život]]|| Ranko |- | 1994. || [[Večita slavina]] (TV) || |- | 1993-1994. || [[Srećni ljudi]] (serija) || Reketaš |- | 1995. || [[Otvorena vrata]] (serija) || Stariji poštar |- | 1995. || [[Znakovi]] (TV) || |- | 1995. || [[Treća sreća]] || |- | 1997. || [[Laža i paralaža]] (TV) || Laža-Aleksa |- | 1997. || [[Naša engleskinja]] (TV) || Pukovnik Milić |- | 1997. || [[Gore-Dole (TV serija)|Gore dole]] (serija) || Fizioterapeut Zlatan |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 2000.-te |- | 2000. || [[Ruke koje su ljubile]] (TV) || Kazuje stihove |- | 2000. || [[Reči ptice sa gnezda]] (TV) || Kazuje stihove |- | 2001. || [[Otac (film)|Otac]] (TV) || Nejd |- | 2001. || [[Porodično blago]] (serija) || Načelnik u policiji |- | 2002. || [[Porodično blago|Porodično blago 2]] (serija) || Načelnik u policiji |- | 2004. || [[Tragom Karađorđa]] (serija) || [[Karađorđe]] |- | 2005. || [[Bergmanova sonata]] (serija) || Viktor |- | 2006. || [[Rekovalescenti]] (TV) || Pukovnik |- | 2007. || [[Božićna pečenica (film)|Božićna pečenica]] (TV) || Todor, Jovanov Šef |- | 2007. || [[Uvođenje u posao]] (TV) || Načelnik doma armije |- | 2007. || [[Ono naše što nekad bejaše]] (serija) || Major |- | 2008. || [[Bela lađa 2]] (serija) || Predsednik skupštine |- | 2008. || [[Zaboravljeni umovi Srbije]] (serija) || |- | 2009. || [[Bela lađa|Bela lađa 3]] (serija) || Predsednik skupštine |- style="background:Lavender; text-align:center;" | colspan="4" | 2010.-te |- | 2010. || [[Šesto čulo (TV serija)|Šesto čulo]] (serija) || Ministar |- | 2011. || [[Miris kiše na Balkanu (TV serija)]] || Gospodin Higins |} == Vanjske veze == * {{IMDb ime|id=0475077|name=Nebojša Kundačina}} {{Lifetime|1961||Kundačina, Nebojša}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski filmski glumci]] [[Kategorija:Srpski pozorišni glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmski glumci]] [[Kategorija:Jugoslavenski teatarski glumci]] [[Kategorija:Biografije, Stolac]] nkoezzjufdfgtfkopwg8x9loxh6nb2w 0 186174 42681240 42681186 2026-08-26T12:07:35Z Zavičajac 76707 /* Tajland */ 42681240 wikitext text/x-wiki Ovo je [[UNESCO]]-ov '''popis mjesta [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]''' u [[Azija|Aziji]]. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]]. {{CompactTOC2}} == Afganistan == * 2002. – [[Džamski minaret|Minaret i arheološka nalazišta kod Džam]]a * 2003. – [[Bude iz Bamijana|Kulturni krajolik i arheološki ostaci u dolini Bamiyana]]<ref name="Afganistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/af |title= Afganistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Bahrain == * 2005. – [[Bahreinska tvrđava|Arheološko nalazište Qal'at al-Bahrain]] * 2012. - [[Muharak (otok)|Lov na bisere na otoku Muharak]] * 2019. – [[Grobne humke u Dilmunu]]<ref name="Bahrain">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bh |title= Bahrain, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Bangladeš == * 1985. – [[Bagerhat|Historijski grad džamija Bagerhat]] * 1985. – [[Somapura Mahavihara|Ruševine budističkog samostana Somapura Mahavihara u Paharpuru]] * 1997. – [[Sundarbans|Nacionalni park Sundarbans]]<ref name="Bangladeš">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bd |title= Bangladeš, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Filipini == [[Datoteka:Banaue rice terraces 1.jpg|desno|mini|Rižišta u [[Banaue]] (Filipini)]] * 1993. – [[Filipinske barokne crkve]] * 1993. – [[Tubbataha|Koraljni greben Tubbataha]] * 1995. – [[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera]] * 1999. – [[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River]] * 1999. – [[Vigan]] * 2014. – [[Hamiguitan]]<ref name="Filipini">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ph |title= Filipini, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Indija == [[Datoteka:Ajanta (63).jpg|mini|[[Špiljski hramovi u Ajanti]]]] [[Datoteka:Taj Mahal in March 2004.jpg|mini|[[Taj Mahal]]]] [[Datoteka:Redfort.JPG|mini|[[Crvena utvrda]] u [[Delhi]]ju]] * 1983. – [[Špiljski hramovi u Ajanti]] * 1983. – [[Elora pećine]] * 1983. – [[Utvrda Agra]] * 1983. – [[Taj Mahal]] * 1984. – [[Hram sunca u Konarku]] * 1985. – [[Spomenici u Mahabalipuramu]] * 1985. – [[Nacionalni park Kaziranga]] * 1985. – [[Nacionalni park Manas]] * 1985. – [[Nacionalni park Keoladeo]] * 1986. – [[Crkve i manastiri u Velha Goi]] * 1986. – [[Khajuraho]] * 1986. – [[Hampi]] * 1986. – [[Fatehpur Sikri]] * 1987. – [[Pattadakal]] * 1987. – [[Špilje Elephante]] * 1987. – [[Hram Brihadisvara]] * 1987. – [[Nacionalni park Sundarbans]] * 1988. – [[Nacionalni park Nanda Devi]] * 1989. – [[Sanchi Budističko svetište kod Sanchi]] * 1993. – [[Humajunova grobnica]] * 1993. – [[Kutab minaret]] * 1999. – [[Indijske planinske pruge]] * 2002. – [[Mahabodhi|Svetište Mahabodhi]] * 2003. – [[Bhimbetka pećine]] * 2004. – [[Champaner-Pavagadh]] * 2004. – [[Chhatrapati Shivaji Terminus]] * 2007. - [[Crvena palača]] * 2012. - [[Zapadni Gati]] * 2013. - [[Rajasthanske brdske tvrđave]] * 2014. - [[Kraljičin stepenasti bunar Rani-ki-Vav]] * 2014. - [[Nacionalni park Velikih Himalaja]] * 2023. - [[Santiniketan]] * 2016. - [[Nacionalni park Khangčendzonga]] * 2016. - [[Nalanda Mahavihara]] * 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Indiji]] * 2017. - [[Ahmadabad]] * 2019. - [[Jaipur]] * 2021. - [[Dholavira]] * 2021. - [[Hram Ramappa]] * 2023. - [[Indijski sveti ansambli Hoysala]] * 2024. - [[Moidam]] * 2025. - [[Vojni objekti Marata]] * 2025. - [[Sarnath|Staro budističko mjesto Sarnath]]<ref name="Indija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. oktobar 2025.}}</ref> == Indonezija == [[Datoteka:Borobudur-Nothwest-view.jpg|mini|Hramski kompleks [[Borobudur]]a]] * 1991. – [[Nacionalni park Komodo]] * 1991. – [[Nacionalni park Ujung Kulon]] * 1991. – [[Borobudur|Budistički hramski kompleks Borodobur]] * 1991. – [[Prambanan|Prambanan hinduistički hramski kompleks]] * 1996. – [[Sangiran]] * 1999. – [[Nacionalni park Lorentz]] * 2004. – [[Tropske kišne šume na Sumatri]] * 2012. - [[Kulturni krajolik Balija]] * 2019. - [[Rudnik Ombilin]] * 2023. – [[Jogjakarta]]<ref name="Indonezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/id |title= Indonezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Irak == [[Datoteka:Hatra ruins.jpg|mini|Ruševine grada [[Hatra|Hatre]]]] * 1985. – [[Hatra]] * 2003. – [[Asur]] * * 2007. - [[Samarra]] * * 2014. - [[Erbilska citadela]] * 2016. - [[Ahvar u južnom Iraku]] * 2019. - [[Babilon]]<ref name="Irak">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/iq |title= Irak, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Iran == [[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|[[Perzepolis]]]] * 1979. – [[Perzepolis]] * 1979. – [[Čoga Zanbil|Untašov grad]] * 1979. – [[Nakš-e Džahan|Meidan Emam u Isfahanu]] * 2003. – [[Taht-e Sulejman]] * 2004. – [[Pasargad]] * 2004. – [[Bam|Bam i njegov kulturni prostor]] * 2005. – [[Sultanija]] * 2006. – [[Behistunski natpisi|Bisotun]] * 2008. - [[Samostan sv. Tadeja|Armenski samostani u Iranu]] * 2009. - [[Istorijski hidraulični sistem u Iranu]] * 2010. - [[Grobnica šejha Safija]] * 2010. - [[Tabriški bazar]] * 2011. - [[Perzijski vrtovi]] * 2012. - [[Saborna džamija u Isfahanu]] * 2012. - [[Gonbad-e Kabus (toranj)|Gonbad-e Kabus]] * 2013. - [[Golestanska palača]] * 2014. - [[Spaljeni grad|Arheološko nalazište spaljeni grad]] * 2015. - [[Majmand|Kulturni krajolik Majmanda]] * 2015. - [[Suza (Iran)|Suza]] * 2016. - [[Kanat|Perzijski kanat]] * 2016. - [[Dašt-e Lut]] * 2017. - [[Jazd]] * 2018. - [[Sasanidsko arheološko područje]] * 2019, 2023. - [[Hirkanijske šume]] * 2021. - [[Avroman|Kulturno područje Avroman]] * 2023. - [[Karavansaraj|Perzijski karavansaraj]] * 2024. - [[Ekbatana]] * 2025. - [[Praistorijska mjesta u području Horamabada]] * 2026. - [[Tvrđava Alamūt]]<ref name="Iran">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Izrael == [[Datoteka:Dizengoff Square Tel Aviv3.jpg|mini|[[Bijeli grad Tel Aviva]]]] * 2001. – [[Masada]] * 2001. – [[Akra|Stari dio Akre]] * 2003. – [[Bijeli grad Tel Aviva]] * 2005. – [[Ruševine biblijskih brežuljaka]] [[Megiddo]], [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]] u pustinji [[Negev]] * 2005. – [[Put tamjana u pustinji Negev]] * 2008. - [[Svetište Bahá'í]] u [[Haifa|Haifi]] * 2012. - [[Karmel|Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel]] * 2014. - [[Špilja Maresha]] i [[Bet-Guvrin]] * 2015. - [[Nacionalni park Beit She'arim|Nekropola Beth She'arim]]<ref name="Izrael">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/il |title= Izrael, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Japan == [[Datoteka:Horyu-ji45s2s4500.jpg|mini|200px|[[Hōryū-ji]]]] [[Datoteka:Himeji Castle The Keep Towers.jpg|mini|200px|[[Dvorac Himedži]]]] * 1993. – [[Dvorac Himeji]] * 1993. – [[Horyu-ji|Budistička svetišta kompleksa Horyu-ji]] * 1993. – [[Yakushima|Šuma cedrova na Yakushimi]] * 1993. – [[Shirakami-Sanchi|Bukova šuma na Shirakami-Sanchiju]] * 1994. – [[Kyoto|Historijski spomenici Kyota]] * 1995. – [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]] * 1996. – [[Kupola atomske bombe u Hirošimi]] * 1996. – [[Itsukushima|Šintoističko svetište u Itsukushimi]] * 1998. – [[Historijski spomenici stare Nare]] * 1999. – [[Hramovi i svetišta Nikka]] * 2000. – [[Ryukyu|Arheološka nalazišta na otoku Ryukyu]] * 2004. – [[Poluotok Kii|Svetišta i hodočasnički putovi na poluotoku Kii]] * 2005. – [[Nacionalni park Shiretoko]] * 2007. - [[Iwami Ginzan|Rudnik srebra Iwami Ginzan]] * 2011. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]] * 2011. - [[Otoci Ogasawara]] * 2013. - [[Fuji]] * 2014. - [[Tomioka|Tomioka Silk Mill]] * 2015. - [[Meji|Lokacije japanske industrije Meiji]] * 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Japanu]] * 2017. - [[Sveto ostrvo Okinoshima]] * 2018. - [[Hrišćanska mjesta u Nagasakiju]] * 2019. - [[Zakopane grobnice drevnog Japana]] * 2021. - [[Jomon|Istorijska mjesta u sjevernom Japanu]] * 2021. - [[Tomioka|Japanska ostrva]] * 2024. - [[Rudnici zlata na ostrvu Sado]] * 2026. - [[Asuka i Fujiwara]]<ref name="Japan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> [[Datoteka:Old sanaa.jpg|mini|200px|Historijski centar [[Sana (Jemen)|Sane]]]] == Jemen == * 1982. – [[Šibam|Istorijski centar Šibama]] * 1988. – [[Sana (Jemen)|Historijski centar Sane]] * 1993. – [[Zabid|Historijski centar Zabida]] * 2008. - [[Sokotra]] * 2024. - [[Marib]]<ref name="Jemen">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ye |title= Jemen, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Jordan == [[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Riznica u [[Petra|Petri]] između stijena]] [[Datoteka:Changdeokgung-Injeongjeon.jpg|mini|200px|Palača [[Changdeokgung]] u [[Seul]]u]] * 1985. – [[Petra]] * 1985. – [[Kusair Amra]] * 2004. – [[Um er-Rasas]] * 2011. - [[Wadi Rum]] * 2015. - [[Al-Maghtas]] * 2021. - [[As-Salt]] * 2024. - [[Umm Al-Jimal]]<ref name="Jordan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Južna Koreja == * 1995. – [[Seokguram|Hram u stijeni Seokguram]] [[Bulguksa|hram Bulguksa]] * 1995. – [[Haeinsa|Hram Haeinsa i Tripitaka Koreana]] * 1995. – [[Jongmyo]] * 1997. – [[Changdeokgung]] * 1997. – [[Utvrda Hwaseong]] * 2000. – [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]] * 2000. – [[Gyeongju]] * 2007. - [[Jeju]] * 2009. - [[Kraljevske grobnice dinastije Joseon]] * 2010. - [[Hahoe]] i [[Yangdong]] * 2014. - [[Namhansanseong]] * 2015. - [[Baekje|Istorijsko područje Baekje]] * 2019. - [[Seovon|Budistička škola Sovon]] * 2019. - [[Sansa|Budistički manastir Sansa]] * 2021. - [[Getbol, Korean Tidal Flats]] * 2023. - [[Gaja tumuli]] * 2025. - [[Petroglifi Bangucheon]]<ref name="Koreja">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> [[File:Koh Ker temple(2007).jpg|mini|200px|[[Arheološko nalazište Koh Ker]]]] == Kambodža == * 1992. – [[Angkor]] ([[Angkor Wat]], [[Angkor Thom]], [[Banteay Srei]], [[Bayon]], [[Prasat Kravan]], [[Ta Prohm]], [[Ta Som]]) * 2008. - [[Prasat Preah Vihear]] * 2017. - [[Sambor Prei Kuk]] * 2023. - [[Arheološko nalazište Koh Ker]] * 2025. - [[Kambodžanska memorijalna mjesta]]<ref name="Kambodža">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Kambodža, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Katar == * 2013. - [[Al Zubarah]]<ref name="Katar">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Katar, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kazahstan == [[Datoteka:Ханака Ахмеда Ясави 2010 018.jpg|mini|[[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]], [[Kazahstan]]]] * 2003. – [[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]] * 2004. – [[Petroglifi u Tamgaly]] * 2008. - [[Kazahstanski prag]] * 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]] * 2018. - [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]] * 2026. - [[Džamije u kamenu]]<ref name="Kazahstan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Kazahstan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kina == [[Datoteka:The Great Wall-Badaling-2004b.jpg|mini|[[Kineski zid]]]] [[Datoteka:Longmen-grottoes-longmen-mountain-from-a-distance.jpg|mini|[[Longmen spilje]]]] [[Datoteka:TempleofHeaven-HallofPrayer.jpg|mini|[[Nebeski hram]] u [[Peking]]u]] [[Datoteka:Pagoda on Lake (2514).jpg|mini|Pagode na [[Zapadno jezero|Zapadnom jezeru]]]] * 1987. – [[Kineski zid]] * 1987. – [[Tai Shan]] * 1987. – [[Zabranjeni grad|Carske palače u Pekingu]] [[Mukdenska palača|i Shenyangu]] * 1987. – [[Mogao špilje]] * 1987. – [[Vojska terakota|Grobnica prvog kineskog cara s vojskom terakota]] * 1987. – [[Zhoukoudian|Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudian]]u * 1990. – [[Huang Shan]] * 1992. – [[Jiuzhaigou]] * 1992. – [[Huanglong]] * 1992. – [[Wulingyuan]] * 1994. – [[Chengde|Planinski ljetnikovac i okolni hramovi kod Chengde]]a * 1994. – [[Hram Konfucija|Konfucijev hram]] * 1994. – [[Taoizam|Taoistčka svetišta]] * 1994. – [[Palača Potala|Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi]] * 1996. – [[Lushan]] * 1996. – [[Emei Shan|Emei Shan i]] [[Veliki Buda u Leshanu]] * 1997. – [[Lijiang|Stari dio grada Lijianga]] * 1997. – [[Pingyao|Stari dio grada Pingyao]]a * 1997. – [[Klasični vrtovi Suzhoua]] * 1998. – [[Ljetna palača u Pekingu]] * 1998. – [[Hram neba|Nebeski hram]] * 1999. – [[Skulpture u stijenama Dazua]] * 1999. – [[Gorje Wuyi]] * 2000. – [[Xidi]] i [[Hongcun]] * 2000. – [[Carske grobnice dinastija Ming i Qing]] * 2000. – [[Longmen spilje]] * 2000. – [[Qingcheng Shan|Planina Qingcheng i]] [[Irigacijski sistem Dujiangyan]] * 2001. – [[Spilje Yunganga]] * 2003. – [[Tri paralelne rijeke]] * 2004. – [[Goguryeo]] * 2005. – [[Macao|Istorijsko središte Makaoa]] * 2006. – [[Veliki panda|Rezervat velikog pande u Sečuanu]] * 2006. – [[Yinxu]] * 2007. - [[Kaiping|Diaolou tornjevi]] * 2007, 2014. - [[Južnokineski krš]] * 2008. - [[Tuloui Fujiana]] * 2008. - [[Sanqing Shan]] * 2009. - [[Planina Wutai]] * 2010. - [[Dengfeng|Istorijski spomenici u Dengfengu]] * 2010. - [[Danxia reljef]] * 2011. - [[Zapadno jezero]] * 2012. - [[Xanadu]] * 2012. - [[Chengjiang]] * 2013. - [[Tanšan|Xinjiang Tanšan]] * 2013. - [[Terasasta polja riže Honhge Hanija]] * 2014. - [[Pui svile|Put svile u koridoru Changan-Tianshan]] * 2014. - [[Veliki kineski kanal]] * 2016. - [[Biodiverzitet Hubei Shennongjia]] * 2017. - [[Qinghai Hoh Xil]] * 2018. - [[Fanjingshan]] * 2019, 2024. - [[Rezervati ptica na obali Žutog mora]] * 2023. - [[Drevne šume čaja planine Jingmai]] * 2024. - [[Pustinja Badain Jaran]] * 2025. - [[Carske grobnice Xia dinastije]] * 2026. - [[Jingdezhen keramika|Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike]]<ref name="Kina">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kirgistan == * 2009. - [[Sulejmanova planina]] * 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]<ref name="Kirgistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kg |title= Kirgistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Laos == * 1995. – [[Luang Prabang]] * 2001. – [[Vat Fou]] i [[Čampasak]] * 2001. – [[Ravnica ćupova]] * 2025. - [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]<ref name="Laos">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/la |title= Laos, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Libanon == [[Datoteka:Baalbek8.jpg|mini|Ostaci [[Bakho]]vog [[hram]]a u [[Baalbek]]u]] * 1984. – [[Omejidi|Omejidske]] ruševine kod grada [[Andžar]]a * 1984. – [[Baalbek]] * 1984. – [[Byblos]] * 1984. – [[Tir|Ruševine Tira]] * 1998. – [[Wadi Qadisha]] i [[Božji cedrovi]] * 2023. - [[Međunarodni sajam Rachid Karami-Tripoli]]<ref name="Liban">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/lb |title= Liban, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Malezija == [[Datoteka:MtKinabalu view from kundasan.jpg|mini|[[Nacionalni park]] [[Kinabalu]]]] * 2000. – [[Kinabalu|Nacionalni park Kinabalu]] * 2000. – [[Gunung Mulu|Nacionalni park Gunung Mulu]] * 2008. - [[Malakka]] i [[George Town, Penang]] * 2012. - [[Arheološka nalazišta doline Lengong]] * 2024. - [[Niah|Arheološko nalazište Niah]] * 2025. - [[Institut za istraživanje šuma u Maleziji]]<ref name="Malezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/my |title= Malezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Mongolija == * 2003. – [[Uvs-Nuur]] * 2004. – [[Dolina Orhona|Kulturni krajolik Doline Orhona]] * 2011. - [[Petroglifi mongolskog Altaja]] * 2023. - [[Jelenski kameni spomenici|Mongolski jelenski kameni spomenici]] * 2015. - [[Burhan Haldun]] * 2026. - [[Grobnice naroda Xiongnu ]]<ref name="Mongolija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/mn |title= Mongolija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Nepal == [[Datoteka:Everest-fromKalarPatar.jpg|mini|[[Mount Everest]] u nacionalnom parku [[Sagarmatha]]]] * 1979. – [[Dolina Katmandu]] * 1979. – [[Mount Everest|Nacionalni park Sagarmatha sa Mount Everestom]] * 1984. – [[Chitwan|Nacionalni park Chitwan]] * 1997. – [[Lumbini|Rodno mjesto Bude]]<ref name="Nepal">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/np |title= Nepal, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Oman == * 1987. – [[Tvrđava Bahla]] * 1988. – [[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn]] * 2000. – [[Zemlja tamjana|Kultura tamjana u Omanu]] * 2006. - [[Afladž]] * 2018. - [[Kalat]]<ref name="Oman">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/om |title= Oman, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Pakistan == [[Datoteka:Alamgiri Gate at Lahore Fort.jpeg|mini|[[Utvrda Lahore]]]] * 1980. – [[Mohendžo Daro]] * 1980. – [[Tahti Bahi]] * 1980. – [[Taxila]] * 1981. – [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]] * 1981. – [[Thatta]] i [[Makli]] * 1997. – [[Rohtas]]<ref name="Pakistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pk |title= Pakistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Palestina == [[Datoteka:Jerusalem Dome of the rock BW 13.JPG|mini|[[Zid plača]] u [[Jeruzalem]]u]] * 1981. - [[Stari grad Jeruzalem]] * 2012. - [[Bazilika Rođenja Isusova]] * 2014. - [[Battir]] * 2014. - [[Jerihon|Drevni Jerihon]] * 2024. - [[Manastir svetog Ilariona]]<ref name="Palestima">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ps |title= Palestina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Rusija == [[Datoteka:Olchon1.jpg|mini|[[Bajkalsko jezero]]]] * 1990. – [[Sankt Peterburg|Historijski centar Petrograda]] * 1990. – [[Kiži|Crkve Kiži Pogosta na Onješkom jezeru]] * 1990. – [[Moskovski kremlj]] i [[Crveni trg]] * 1992. – [[Veliki Novgorod|Stari dio Novgoroda]] * 1992. – [[Solovecki otoci]] * 1992. – [[Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja]] * 1993. – [[Trojice-Sergijeva lavra|Utvrda-manastir u Sergijevom Posadu]] * 1994. – [[Crkva Uzašašća u Kolomenskoju|Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju]] * 1995. – [[Republika Komi|Djevičanske šume u republici Komi]] * 1996. – [[Bajkalsko jezero]] * 1996, 2001. - [[Kamčatka|Vulkani na Kamčatki]] * 1998. - [[Altajske planine|Zlatne altajske planine]] * 1999. – [[Zapadni Kavkaz]] * 2000. – [[Kazanski kremlj]] * 2000. – [[Ferapontov manastir]] * 2000. – [[Kurska prevlaka]] * 2001. – [[Sihote-Alinj|Zaštićeno područje prirode centralnog dijela gorja Sihotje-Alinj]] * 2003. – [[Uvs-Nuur]] * 2003. – [[Derbent|Stari dio grada Derbenta]] * 2004. – [[Novodjevičanski manastir|Novodjevičanski manastir u Moskvi]] * 2004. - [[Wrangelov otok]] * 2005. – [[Jaroslavlj|Stari dio Jaroslavlja]] * 2005. – [[Struveov luk]] * 2010. - [[Putorana]] * 2012. - [[Stupovi Lene]] * 2014. – [[Bolğar|Bolgar]] * 2017. – [[Područje Dauria]] * 2016. - [[Manastir u Svijažsku]] * 2019. – [[Crkve u pskovskom stilu]] * 2021. - [[Onega|Petroglifi na Onjega jezeru]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]] * 2023. - [[Astromonske opservatorije Kazanjskog univerziteta ]] * 2024. - [[Kenozerski nacionalni park|Kenozersko jezero]]<ref name="rusija">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}</ref> Spisak svjetske baštine u Rusiji nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]] == Saudijska Arabija == * 2008. - [[Mada'in Salih]] * 2010. - [[Diraja]] * 2014. - [[Džeda|Istorijska Džeda]] * 2015. - [[Umjetnost na stijenama u regiji Hail]] * 2018. - [[Oaza Al-Ahsa]] * 2021. - [[Hima]] * 2023. - [[Uruq Bani Maarid]] * 2024. - [[Al-Faw]]<ref name="Arabija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sa |title= Saudijska Arabija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref> == Sjeverna Koreja == * 2004. – [[Kompleks Koguryo grobnica]] * 2013. - [[Kaesong|Historijski spomenici i mjesta u Kaesongu]] * 2025. - [[Kumgang]]<ref name="SjevernaK">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kp |title= Sjeverna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref> == Sirija == [[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG|mini|Ruševine [[Palmira|Palmire]]]] * 1979. – [[Damask|Stari dio Damaska]] * 1980. – [[Palmira|Ruševine Palmire]] * 1980. – [[Bosra|Stari dio Bosre]] * 1988. – [[Alepo|Stari dio Alepa]] * 2006. - [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal'at Salah El-Din]] * 2011. - [[Drevna sela sjeverne Sirije]]<ref name="Sirija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sy |title= Sirija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Šri Lanka == [[Datoteka:Zahntempel_Kandy.jpg|mini|Hram zuba u [[Kandy]]ju]] * 1982. – [[Anuradhapura]] * 1982. – [[Polonnaruwa]] * 1982. – [[Sigirija]] * 1988. – [[Prašuma Sinharaja|Zaštićeno područje prirode Sinharaja]] * 1988. – [[Kandy]] * 1988. – [[Galle]] * 1991. – [[Dambulla]] * 2010. - [[Središnja visoravan Šri Lanke]]<ref name="Šri Lanka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/lk |title= Šri Lanka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Tadžikistan == * 2010. – [[Sarazm|Predurbano središte Sarazma]] * 2013. - [[Nacionalni park Tadžik]] * 2023. – [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2025. - [[Spomenici Starog Khuttala]]<ref name="Tadži">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tj |title= Tadžikistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Tajland == [[Datoteka:Sukhothai Historical Park.jpg|mini|Hram Vat Mahathat u [[Sukotaj]]u]] * 1991. – [[Sukotaj]] * 1991. – [[Ajutaja]] * 1991. – [[Thung Jai Naresuan]] i [[Huai Kha Khaeng]] * 1992. – [[Bančiang]] * 2005. – [[Dong Faja Jen|Šumski kompleks Dong Faja Jen]] i [[Nacionalni park Khao Jai]] * 2021. – [[Kaeng Krachan|Kaeng Krachan šumski kompleks]] * 2023. – [[Si Tep|Stari grad Si Thep]] * 2024. – [[Phu Phrabat]] * 2024. – [[Budistički hram Phra Mahathat]]<ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/th |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Turkmenistan == [[Datoteka:Mervturkmenistan.jpg|mini|Utvrda grada [[Merv]]a]] * 1999. - [[Merv|Državni historijski i kulturni park starog grada Merva]] * 2005. - [[Keneurgenč]] * 2007. - [[Nisa (Perzija)|Partska tvrđava Nisa]] * 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2023. - [[Turanska nizija]]<ref name="Turkmenistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tm |title= Turkmenistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Turska == [[Datoteka:Göreme 1 11 2004.jpg|mini|Pogled na [[Göreme]]]] * 1985. - [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] * 1985. - [[Istanbul|Istorijsko područje u Istanbulu]] * 1985. - [[Göreme|Göreme Nacionalni park i lokaliteti u stijenama Kapadokije]] * 1986. - [[Hattusa]] * 1987. - [[Nemrut Dağ|Hram grobnica Nemrut Dağ]] * 1994. - [[Safranbolu]] * 1998. - [[Troja|Arheološko nalazište Troja]] * 1988. - [[Hijerapolis]] i [[Pamukkale]] * 1988. - [[Ksantos]] i [[Letoon]] * 2011. - [[Selimija]] * 2012. - [[Çatalhöyük|Neolitsko mjesto Çatalhöyük]] * 2014. - [[Bursa|Bursa i Cumalıkızık]] * 2014. - [[Pergam]] * 2015. - [[Diyarbakır|Tvrđava Diyarbakır i okolni pejzaž]] * 2015. - [[Efes]] * 2016. - [[Ani (grad)|Arheološko nalazište Ani]] * 2017. - [[Afrodizija]] * 2018. - [[Göbekli Tepe]] * 2021. - [[Arslantepe Mound]] * 2025. - [[Bin Tepe|Tumuli Bin Tepe]]<ref name="turska">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> Spisak svjetske baštine u Turskoj nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]] == Ujedinjeni Arapski Emirati == * 2011. - [[Al Ain]] * 2025. - [[Jebel Faya]]<ref name=Emirati>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> == Uzbekistan == * 1990. – [[Ičan Kala|Stari dio grada Hive]] * 1993. – [[Buhara|Stari dio Buhare]] * 2000. – [[Šahrisabz|Stari dio Šahrisabza]] * 2023. - [[Samarkand]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]] * 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2023. – [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]] * 2026. – [[Moderna arhitektura u Taškentu]]<ref name="Uzbekistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/uz |title= Uzbekistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Vijetnam == * 1993. – [[Hue]] * 1994. 2000. 2023.– [[Zaljev Ha Long]] * 1999. – [[Hội An|Stari dio grada Hoi Ana]] * 1999. – [[My Son]] * 2003. 2015. 2025. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]] * 2010. - [[Thang Long|Thang Long u Hanoju]]j * 2011. - [[Citadela dinastije Ho]] * 2014. - [[Trang An]]<ref name="Vijetnam">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/vn |title= Vijetnam, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Povezano == * [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Africi]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] - službene stranice [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine]] 6lia1c8wpq63h2aj9k2usc29ixqet2d 42681351 42681240 2026-08-26T20:46:01Z Zavičajac 76707 /* Palestina */ 42681351 wikitext text/x-wiki Ovo je [[UNESCO]]-ov '''popis mjesta [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]''' u [[Azija|Aziji]]. Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na [[popis ugroženih mjesta svjetske baštine|popisu ugroženih mjesta svjetske baštine]]. {{CompactTOC2}} == Afganistan == * 2002. – [[Džamski minaret|Minaret i arheološka nalazišta kod Džam]]a * 2003. – [[Bude iz Bamijana|Kulturni krajolik i arheološki ostaci u dolini Bamiyana]]<ref name="Afganistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/af |title= Afganistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Bahrain == * 2005. – [[Bahreinska tvrđava|Arheološko nalazište Qal'at al-Bahrain]] * 2012. - [[Muharak (otok)|Lov na bisere na otoku Muharak]] * 2019. – [[Grobne humke u Dilmunu]]<ref name="Bahrain">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bh |title= Bahrain, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Bangladeš == * 1985. – [[Bagerhat|Historijski grad džamija Bagerhat]] * 1985. – [[Somapura Mahavihara|Ruševine budističkog samostana Somapura Mahavihara u Paharpuru]] * 1997. – [[Sundarbans|Nacionalni park Sundarbans]]<ref name="Bangladeš">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/bd |title= Bangladeš, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Filipini == [[Datoteka:Banaue rice terraces 1.jpg|desno|mini|Rižišta u [[Banaue]] (Filipini)]] * 1993. – [[Filipinske barokne crkve]] * 1993. – [[Tubbataha|Koraljni greben Tubbataha]] * 1995. – [[Terase rižinih polja Filipinskih Kordiljera]] * 1999. – [[Nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River]] * 1999. – [[Vigan]] * 2014. – [[Hamiguitan]]<ref name="Filipini">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ph |title= Filipini, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Indija == [[Datoteka:Ajanta (63).jpg|mini|[[Špiljski hramovi u Ajanti]]]] [[Datoteka:Taj Mahal in March 2004.jpg|mini|[[Taj Mahal]]]] [[Datoteka:Redfort.JPG|mini|[[Crvena utvrda]] u [[Delhi]]ju]] * 1983. – [[Špiljski hramovi u Ajanti]] * 1983. – [[Elora pećine]] * 1983. – [[Utvrda Agra]] * 1983. – [[Taj Mahal]] * 1984. – [[Hram sunca u Konarku]] * 1985. – [[Spomenici u Mahabalipuramu]] * 1985. – [[Nacionalni park Kaziranga]] * 1985. – [[Nacionalni park Manas]] * 1985. – [[Nacionalni park Keoladeo]] * 1986. – [[Crkve i manastiri u Velha Goi]] * 1986. – [[Khajuraho]] * 1986. – [[Hampi]] * 1986. – [[Fatehpur Sikri]] * 1987. – [[Pattadakal]] * 1987. – [[Špilje Elephante]] * 1987. – [[Hram Brihadisvara]] * 1987. – [[Nacionalni park Sundarbans]] * 1988. – [[Nacionalni park Nanda Devi]] * 1989. – [[Sanchi Budističko svetište kod Sanchi]] * 1993. – [[Humajunova grobnica]] * 1993. – [[Kutab minaret]] * 1999. – [[Indijske planinske pruge]] * 2002. – [[Mahabodhi|Svetište Mahabodhi]] * 2003. – [[Bhimbetka pećine]] * 2004. – [[Champaner-Pavagadh]] * 2004. – [[Chhatrapati Shivaji Terminus]] * 2007. - [[Crvena palača]] * 2012. - [[Zapadni Gati]] * 2013. - [[Rajasthanske brdske tvrđave]] * 2014. - [[Kraljičin stepenasti bunar Rani-ki-Vav]] * 2014. - [[Nacionalni park Velikih Himalaja]] * 2023. - [[Santiniketan]] * 2016. - [[Nacionalni park Khangčendzonga]] * 2016. - [[Nalanda Mahavihara]] * 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Indiji]] * 2017. - [[Ahmadabad]] * 2019. - [[Jaipur]] * 2021. - [[Dholavira]] * 2021. - [[Hram Ramappa]] * 2023. - [[Indijski sveti ansambli Hoysala]] * 2024. - [[Moidam]] * 2025. - [[Vojni objekti Marata]] * 2025. - [[Sarnath|Staro budističko mjesto Sarnath]]<ref name="Indija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/in |title= Indija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. oktobar 2025.}}</ref> == Indonezija == [[Datoteka:Borobudur-Nothwest-view.jpg|mini|Hramski kompleks [[Borobudur]]a]] * 1991. – [[Nacionalni park Komodo]] * 1991. – [[Nacionalni park Ujung Kulon]] * 1991. – [[Borobudur|Budistički hramski kompleks Borodobur]] * 1991. – [[Prambanan|Prambanan hinduistički hramski kompleks]] * 1996. – [[Sangiran]] * 1999. – [[Nacionalni park Lorentz]] * 2004. – [[Tropske kišne šume na Sumatri]] * 2012. - [[Kulturni krajolik Balija]] * 2019. - [[Rudnik Ombilin]] * 2023. – [[Jogjakarta]]<ref name="Indonezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/id |title= Indonezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Irak == [[Datoteka:Hatra ruins.jpg|mini|Ruševine grada [[Hatra|Hatre]]]] * 1985. – [[Hatra]] * 2003. – [[Asur]] * * 2007. - [[Samarra]] * * 2014. - [[Erbilska citadela]] * 2016. - [[Ahvar u južnom Iraku]] * 2019. - [[Babilon]]<ref name="Irak">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/iq |title= Irak, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Iran == [[Datoteka:Persepolis001.jpg|mini|[[Perzepolis]]]] * 1979. – [[Perzepolis]] * 1979. – [[Čoga Zanbil|Untašov grad]] * 1979. – [[Nakš-e Džahan|Meidan Emam u Isfahanu]] * 2003. – [[Taht-e Sulejman]] * 2004. – [[Pasargad]] * 2004. – [[Bam|Bam i njegov kulturni prostor]] * 2005. – [[Sultanija]] * 2006. – [[Behistunski natpisi|Bisotun]] * 2008. - [[Samostan sv. Tadeja|Armenski samostani u Iranu]] * 2009. - [[Istorijski hidraulični sistem u Iranu]] * 2010. - [[Grobnica šejha Safija]] * 2010. - [[Tabriški bazar]] * 2011. - [[Perzijski vrtovi]] * 2012. - [[Saborna džamija u Isfahanu]] * 2012. - [[Gonbad-e Kabus (toranj)|Gonbad-e Kabus]] * 2013. - [[Golestanska palača]] * 2014. - [[Spaljeni grad|Arheološko nalazište spaljeni grad]] * 2015. - [[Majmand|Kulturni krajolik Majmanda]] * 2015. - [[Suza (Iran)|Suza]] * 2016. - [[Kanat|Perzijski kanat]] * 2016. - [[Dašt-e Lut]] * 2017. - [[Jazd]] * 2018. - [[Sasanidsko arheološko područje]] * 2019, 2023. - [[Hirkanijske šume]] * 2021. - [[Avroman|Kulturno područje Avroman]] * 2023. - [[Karavansaraj|Perzijski karavansaraj]] * 2024. - [[Ekbatana]] * 2025. - [[Praistorijska mjesta u području Horamabada]] * 2026. - [[Tvrđava Alamūt]]<ref name="Iran">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ir |title= Iran, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Izrael == [[Datoteka:Dizengoff Square Tel Aviv3.jpg|mini|[[Bijeli grad Tel Aviva]]]] * 2001. – [[Masada]] * 2001. – [[Akra|Stari dio Akre]] * 2003. – [[Bijeli grad Tel Aviva]] * 2005. – [[Ruševine biblijskih brežuljaka]] [[Megiddo]], [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]] u pustinji [[Negev]] * 2005. – [[Put tamjana u pustinji Negev]] * 2008. - [[Svetište Bahá'í]] u [[Haifa|Haifi]] * 2012. - [[Karmel|Mjesta ljudske evolucije na planini Karmel]] * 2014. - [[Špilja Maresha]] i [[Bet-Guvrin]] * 2015. - [[Nacionalni park Beit She'arim|Nekropola Beth She'arim]]<ref name="Izrael">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/il |title= Izrael, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Japan == [[Datoteka:Horyu-ji45s2s4500.jpg|mini|200px|[[Hōryū-ji]]]] [[Datoteka:Himeji Castle The Keep Towers.jpg|mini|200px|[[Dvorac Himedži]]]] * 1993. – [[Dvorac Himeji]] * 1993. – [[Horyu-ji|Budistička svetišta kompleksa Horyu-ji]] * 1993. – [[Yakushima|Šuma cedrova na Yakushimi]] * 1993. – [[Shirakami-Sanchi|Bukova šuma na Shirakami-Sanchiju]] * 1994. – [[Kyoto|Historijski spomenici Kyota]] * 1995. – [[Shirakawa-go]] i [[Gokayama]] * 1996. – [[Kupola atomske bombe u Hirošimi]] * 1996. – [[Itsukushima|Šintoističko svetište u Itsukushimi]] * 1998. – [[Historijski spomenici stare Nare]] * 1999. – [[Hramovi i svetišta Nikka]] * 2000. – [[Ryukyu|Arheološka nalazišta na otoku Ryukyu]] * 2004. – [[Poluotok Kii|Svetišta i hodočasnički putovi na poluotoku Kii]] * 2005. – [[Nacionalni park Shiretoko]] * 2007. - [[Iwami Ginzan|Rudnik srebra Iwami Ginzan]] * 2011. - [[Budistička čista zemlja Hiraizumija]] * 2011. - [[Otoci Ogasawara]] * 2013. - [[Fuji]] * 2014. - [[Tomioka|Tomioka Silk Mill]] * 2015. - [[Meji|Lokacije japanske industrije Meiji]] * 2016. - [[Le Corbusier|Moderna arhitektura u Japanu]] * 2017. - [[Sveto ostrvo Okinoshima]] * 2018. - [[Hrišćanska mjesta u Nagasakiju]] * 2019. - [[Zakopane grobnice drevnog Japana]] * 2021. - [[Jomon|Istorijska mjesta u sjevernom Japanu]] * 2021. - [[Tomioka|Japanska ostrva]] * 2024. - [[Rudnici zlata na ostrvu Sado]] * 2026. - [[Asuka i Fujiwara]]<ref name="Japan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jp |title= Japan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> [[Datoteka:Old sanaa.jpg|mini|200px|Historijski centar [[Sana (Jemen)|Sane]]]] == Jemen == * 1982. – [[Šibam|Istorijski centar Šibama]] * 1988. – [[Sana (Jemen)|Historijski centar Sane]] * 1993. – [[Zabid|Historijski centar Zabida]] * 2008. - [[Sokotra]] * 2024. - [[Marib]]<ref name="Jemen">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/ye |title= Jemen, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Jordan == [[Datoteka:Petra Jordan BW 21.JPG|mini|200px|Riznica u [[Petra|Petri]] između stijena]] [[Datoteka:Changdeokgung-Injeongjeon.jpg|mini|200px|Palača [[Changdeokgung]] u [[Seul]]u]] * 1985. – [[Petra]] * 1985. – [[Kusair Amra]] * 2004. – [[Um er-Rasas]] * 2011. - [[Wadi Rum]] * 2015. - [[Al-Maghtas]] * 2021. - [[As-Salt]] * 2024. - [[Umm Al-Jimal]]<ref name="Jordan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/jo |title= Jordan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2024}}</ref> == Južna Koreja == * 1995. – [[Seokguram|Hram u stijeni Seokguram]] [[Bulguksa|hram Bulguksa]] * 1995. – [[Haeinsa|Hram Haeinsa i Tripitaka Koreana]] * 1995. – [[Jongmyo]] * 1997. – [[Changdeokgung]] * 1997. – [[Utvrda Hwaseong]] * 2000. – [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]] * 2000. – [[Gyeongju]] * 2007. - [[Jeju]] * 2009. - [[Kraljevske grobnice dinastije Joseon]] * 2010. - [[Hahoe]] i [[Yangdong]] * 2014. - [[Namhansanseong]] * 2015. - [[Baekje|Istorijsko područje Baekje]] * 2019. - [[Seovon|Budistička škola Sovon]] * 2019. - [[Sansa|Budistički manastir Sansa]] * 2021. - [[Getbol, Korean Tidal Flats]] * 2023. - [[Gaja tumuli]] * 2025. - [[Petroglifi Bangucheon]]<ref name="Koreja">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kr |title= Južna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> [[File:Koh Ker temple(2007).jpg|mini|200px|[[Arheološko nalazište Koh Ker]]]] == Kambodža == * 1992. – [[Angkor]] ([[Angkor Wat]], [[Angkor Thom]], [[Banteay Srei]], [[Bayon]], [[Prasat Kravan]], [[Ta Prohm]], [[Ta Som]]) * 2008. - [[Prasat Preah Vihear]] * 2017. - [[Sambor Prei Kuk]] * 2023. - [[Arheološko nalazište Koh Ker]] * 2025. - [[Kambodžanska memorijalna mjesta]]<ref name="Kambodža">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Kambodža, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Katar == * 2013. - [[Al Zubarah]]<ref name="Katar">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kh |title= Katar, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kazahstan == [[Datoteka:Ханака Ахмеда Ясави 2010 018.jpg|mini|[[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]], [[Kazahstan]]]] * 2003. – [[Mauzolej Hodže Ahmeda Jasavija]] * 2004. – [[Petroglifi u Tamgaly]] * 2008. - [[Kazahstanski prag]] * 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]] * 2018. - [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]] * 2026. - [[Džamije u kamenu]]<ref name="Kazahstan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Kazahstan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kina == [[Datoteka:The Great Wall-Badaling-2004b.jpg|mini|[[Kineski zid]]]] [[Datoteka:Longmen-grottoes-longmen-mountain-from-a-distance.jpg|mini|[[Longmen spilje]]]] [[Datoteka:TempleofHeaven-HallofPrayer.jpg|mini|[[Nebeski hram]] u [[Peking]]u]] [[Datoteka:Pagoda on Lake (2514).jpg|mini|Pagode na [[Zapadno jezero|Zapadnom jezeru]]]] * 1987. – [[Kineski zid]] * 1987. – [[Tai Shan]] * 1987. – [[Zabranjeni grad|Carske palače u Pekingu]] [[Mukdenska palača|i Shenyangu]] * 1987. – [[Mogao špilje]] * 1987. – [[Vojska terakota|Grobnica prvog kineskog cara s vojskom terakota]] * 1987. – [[Zhoukoudian|Nalazišta pekinškog čovjeka u Zhoukoudian]]u * 1990. – [[Huang Shan]] * 1992. – [[Jiuzhaigou]] * 1992. – [[Huanglong]] * 1992. – [[Wulingyuan]] * 1994. – [[Chengde|Planinski ljetnikovac i okolni hramovi kod Chengde]]a * 1994. – [[Hram Konfucija|Konfucijev hram]] * 1994. – [[Taoizam|Taoistčka svetišta]] * 1994. – [[Palača Potala|Palača Potala, hram Jokhang i palača Norbulingka u Lasi]] * 1996. – [[Lushan]] * 1996. – [[Emei Shan|Emei Shan i]] [[Veliki Buda u Leshanu]] * 1997. – [[Lijiang|Stari dio grada Lijianga]] * 1997. – [[Pingyao|Stari dio grada Pingyao]]a * 1997. – [[Klasični vrtovi Suzhoua]] * 1998. – [[Ljetna palača u Pekingu]] * 1998. – [[Hram neba|Nebeski hram]] * 1999. – [[Skulpture u stijenama Dazua]] * 1999. – [[Gorje Wuyi]] * 2000. – [[Xidi]] i [[Hongcun]] * 2000. – [[Carske grobnice dinastija Ming i Qing]] * 2000. – [[Longmen spilje]] * 2000. – [[Qingcheng Shan|Planina Qingcheng i]] [[Irigacijski sistem Dujiangyan]] * 2001. – [[Spilje Yunganga]] * 2003. – [[Tri paralelne rijeke]] * 2004. – [[Goguryeo]] * 2005. – [[Macao|Istorijsko središte Makaoa]] * 2006. – [[Veliki panda|Rezervat velikog pande u Sečuanu]] * 2006. – [[Yinxu]] * 2007. - [[Kaiping|Diaolou tornjevi]] * 2007, 2014. - [[Južnokineski krš]] * 2008. - [[Tuloui Fujiana]] * 2008. - [[Sanqing Shan]] * 2009. - [[Planina Wutai]] * 2010. - [[Dengfeng|Istorijski spomenici u Dengfengu]] * 2010. - [[Danxia reljef]] * 2011. - [[Zapadno jezero]] * 2012. - [[Xanadu]] * 2012. - [[Chengjiang]] * 2013. - [[Tanšan|Xinjiang Tanšan]] * 2013. - [[Terasasta polja riže Honhge Hanija]] * 2014. - [[Pui svile|Put svile u koridoru Changan-Tianshan]] * 2014. - [[Veliki kineski kanal]] * 2016. - [[Biodiverzitet Hubei Shennongjia]] * 2017. - [[Qinghai Hoh Xil]] * 2018. - [[Fanjingshan]] * 2019, 2024. - [[Rezervati ptica na obali Žutog mora]] * 2023. - [[Drevne šume čaja planine Jingmai]] * 2024. - [[Pustinja Badain Jaran]] * 2025. - [[Carske grobnice Xia dinastije]] * 2026. - [[Jingdezhen keramika|Mjesta ručne izrade Jingdezhen keramike]]<ref name="Kina">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/cn |title= Kina, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Kirgistan == * 2009. - [[Sulejmanova planina]] * 2014. – [[Put svile|Putevi svile na koridoru Chang'an-Tianshan]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]]<ref name="Kirgistan">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/kg |title= Kirgistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Laos == * 1995. – [[Luang Prabang]] * 2001. – [[Vat Fou]] i [[Čampasak]] * 2001. – [[Ravnica ćupova]] * 2025. - [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]]<ref name="Laos">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/la |title= Laos, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Libanon == [[Datoteka:Baalbek8.jpg|mini|Ostaci [[Bakho]]vog [[hram]]a u [[Baalbek]]u]] * 1984. – [[Omejidi|Omejidske]] ruševine kod grada [[Andžar]]a * 1984. – [[Baalbek]] * 1984. – [[Byblos]] * 1984. – [[Tir|Ruševine Tira]] * 1998. – [[Wadi Qadisha]] i [[Božji cedrovi]] * 2023. - [[Međunarodni sajam Rachid Karami-Tripoli]]<ref name="Liban">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/lb |title= Liban, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Malezija == [[Datoteka:MtKinabalu view from kundasan.jpg|mini|[[Nacionalni park]] [[Kinabalu]]]] * 2000. – [[Kinabalu|Nacionalni park Kinabalu]] * 2000. – [[Gunung Mulu|Nacionalni park Gunung Mulu]] * 2008. - [[Malakka]] i [[George Town, Penang]] * 2012. - [[Arheološka nalazišta doline Lengong]] * 2024. - [[Niah|Arheološko nalazište Niah]] * 2025. - [[Institut za istraživanje šuma u Maleziji]]<ref name="Malezija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/my |title= Malezija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Mongolija == * 2003. – [[Uvs-Nuur]] * 2004. – [[Dolina Orhona|Kulturni krajolik Doline Orhona]] * 2011. - [[Petroglifi mongolskog Altaja]] * 2023. - [[Jelenski kameni spomenici|Mongolski jelenski kameni spomenici]] * 2015. - [[Burhan Haldun]] * 2026. - [[Grobnice naroda Xiongnu ]]<ref name="Mongolija">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/mn |title= Mongolija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 10. 1. 2025}}</ref> == Nepal == [[Datoteka:Everest-fromKalarPatar.jpg|mini|[[Mount Everest]] u nacionalnom parku [[Sagarmatha]]]] * 1979. – [[Dolina Katmandu]] * 1979. – [[Mount Everest|Nacionalni park Sagarmatha sa Mount Everestom]] * 1984. – [[Chitwan|Nacionalni park Chitwan]] * 1997. – [[Lumbini|Rodno mjesto Bude]]<ref name="Nepal">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/np |title= Nepal, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Oman == * 1987. – [[Tvrđava Bahla]] * 1988. – [[Arheološki lokaliteti Bat, Al-Khutm i Al-Ajn]] * 2000. – [[Zemlja tamjana|Kultura tamjana u Omanu]] * 2006. - [[Afladž]] * 2018. - [[Kalat]]<ref name="Oman">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/om |title= Oman, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Pakistan == [[Datoteka:Alamgiri Gate at Lahore Fort.jpeg|mini|[[Utvrda Lahore]]]] * 1980. – [[Mohendžo Daro]] * 1980. – [[Tahti Bahi]] * 1980. – [[Taxila]] * 1981. – [[Utvrda Lahore i vrtovi Šalimar]] * 1981. – [[Thatta]] i [[Makli]] * 1997. – [[Rohtas]]<ref name="Pakistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/pk |title= Pakistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Palestina == [[Datoteka:Jerusalem Dome of the rock BW 13.JPG|mini|[[Zid plača]] u [[Jeruzalem]]u]] * 1981. - [[Stari grad Jeruzalem]] * 2012. - [[Bazilika Rođenja Isusova]] * 2014. - [[Battir]] * 2014. - [[Jerihon|Drevni Jerihon]] * 2024. - [[Manastir svetog Ilariona]] * 2026. – [[Sebastia]]<ref name="Palestina">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ps |title= Palestina, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Rusija == [[Datoteka:Olchon1.jpg|mini|[[Bajkalsko jezero]]]] * 1990. – [[Sankt Peterburg|Historijski centar Petrograda]] * 1990. – [[Kiži|Crkve Kiži Pogosta na Onješkom jezeru]] * 1990. – [[Moskovski kremlj]] i [[Crveni trg]] * 1992. – [[Veliki Novgorod|Stari dio Novgoroda]] * 1992. – [[Solovecki otoci]] * 1992. – [[Bijeli spomenici Vladimir-Suzdalja]] * 1993. – [[Trojice-Sergijeva lavra|Utvrda-manastir u Sergijevom Posadu]] * 1994. – [[Crkva Uzašašća u Kolomenskoju|Crkva Uskrsnuća u Kolomenskoju]] * 1995. – [[Republika Komi|Djevičanske šume u republici Komi]] * 1996. – [[Bajkalsko jezero]] * 1996, 2001. - [[Kamčatka|Vulkani na Kamčatki]] * 1998. - [[Altajske planine|Zlatne altajske planine]] * 1999. – [[Zapadni Kavkaz]] * 2000. – [[Kazanski kremlj]] * 2000. – [[Ferapontov manastir]] * 2000. – [[Kurska prevlaka]] * 2001. – [[Sihote-Alinj|Zaštićeno područje prirode centralnog dijela gorja Sihotje-Alinj]] * 2003. – [[Uvs-Nuur]] * 2003. – [[Derbent|Stari dio grada Derbenta]] * 2004. – [[Novodjevičanski manastir|Novodjevičanski manastir u Moskvi]] * 2004. - [[Wrangelov otok]] * 2005. – [[Jaroslavlj|Stari dio Jaroslavlja]] * 2005. – [[Struveov luk]] * 2010. - [[Putorana]] * 2012. - [[Stupovi Lene]] * 2014. – [[Bolğar|Bolgar]] * 2017. – [[Područje Dauria]] * 2016. - [[Manastir u Svijažsku]] * 2019. – [[Crkve u pskovskom stilu]] * 2021. - [[Onega|Petroglifi na Onjega jezeru]] i [[Bijelo more|Bijelom moru]] * 2023. - [[Astromonske opservatorije Kazanjskog univerziteta ]] * 2024. - [[Kenozerski nacionalni park|Kenozersko jezero]]<ref name="rusija">{{Cite web |url=http://whc.unesco.org/en/statesparties/ru |title= Rusija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 11. 2021}}</ref> Spisak svjetske baštine u Rusiji nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]] == Saudijska Arabija == * 2008. - [[Mada'in Salih]] * 2010. - [[Diraja]] * 2014. - [[Džeda|Istorijska Džeda]] * 2015. - [[Umjetnost na stijenama u regiji Hail]] * 2018. - [[Oaza Al-Ahsa]] * 2021. - [[Hima]] * 2023. - [[Uruq Bani Maarid]] * 2024. - [[Al-Faw]]<ref name="Arabija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sa |title= Saudijska Arabija, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref> == Sjeverna Koreja == * 2004. – [[Kompleks Koguryo grobnica]] * 2013. - [[Kaesong|Historijski spomenici i mjesta u Kaesongu]] * 2025. - [[Kumgang]]<ref name="SjevernaK">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kp |title= Sjeverna Koreja, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 24. 1. 2025}}</ref> == Sirija == [[Datoteka:Temple of Bel in Palmyra.JPG|mini|Ruševine [[Palmira|Palmire]]]] * 1979. – [[Damask|Stari dio Damaska]] * 1980. – [[Palmira|Ruševine Palmire]] * 1980. – [[Bosra|Stari dio Bosre]] * 1988. – [[Alepo|Stari dio Alepa]] * 2006. - [[Krak des Chevaliers]] i [[Qal'at Salah El-Din]] * 2011. - [[Drevna sela sjeverne Sirije]]<ref name="Sirija">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/sy |title= Sirija, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Šri Lanka == [[Datoteka:Zahntempel_Kandy.jpg|mini|Hram zuba u [[Kandy]]ju]] * 1982. – [[Anuradhapura]] * 1982. – [[Polonnaruwa]] * 1982. – [[Sigirija]] * 1988. – [[Prašuma Sinharaja|Zaštićeno područje prirode Sinharaja]] * 1988. – [[Kandy]] * 1988. – [[Galle]] * 1991. – [[Dambulla]] * 2010. - [[Središnja visoravan Šri Lanke]]<ref name="Šri Lanka">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/lk |title= Šri Lanka, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Tadžikistan == * 2010. – [[Sarazm|Predurbano središte Sarazma]] * 2013. - [[Nacionalni park Tadžik]] * 2023. – [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2025. - [[Spomenici Starog Khuttala]]<ref name="Tadži">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tj |title= Tadžikistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Tajland == [[Datoteka:Sukhothai Historical Park.jpg|mini|Hram Vat Mahathat u [[Sukotaj]]u]] * 1991. – [[Sukotaj]] * 1991. – [[Ajutaja]] * 1991. – [[Thung Jai Naresuan]] i [[Huai Kha Khaeng]] * 1992. – [[Bančiang]] * 2005. – [[Dong Faja Jen|Šumski kompleks Dong Faja Jen]] i [[Nacionalni park Khao Jai]] * 2021. – [[Kaeng Krachan|Kaeng Krachan šumski kompleks]] * 2023. – [[Si Tep|Stari grad Si Thep]] * 2024. – [[Phu Phrabat]] * 2024. – [[Budistički hram Phra Mahathat]]<ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/th |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Turkmenistan == [[Datoteka:Mervturkmenistan.jpg|mini|Utvrda grada [[Merv]]a]] * 1999. - [[Merv|Državni historijski i kulturni park starog grada Merva]] * 2005. - [[Keneurgenč]] * 2007. - [[Nisa (Perzija)|Partska tvrđava Nisa]] * 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2023. - [[Turanska nizija]]<ref name="Turkmenistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/tm |title= Turkmenistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Turska == [[Datoteka:Göreme 1 11 2004.jpg|mini|Pogled na [[Göreme]]]] * 1985. - [[Velika džamija i bolnica u Divriğiju]] * 1985. - [[Istanbul|Istorijsko područje u Istanbulu]] * 1985. - [[Göreme|Göreme Nacionalni park i lokaliteti u stijenama Kapadokije]] * 1986. - [[Hattusa]] * 1987. - [[Nemrut Dağ|Hram grobnica Nemrut Dağ]] * 1994. - [[Safranbolu]] * 1998. - [[Troja|Arheološko nalazište Troja]] * 1988. - [[Hijerapolis]] i [[Pamukkale]] * 1988. - [[Ksantos]] i [[Letoon]] * 2011. - [[Selimija]] * 2012. - [[Çatalhöyük|Neolitsko mjesto Çatalhöyük]] * 2014. - [[Bursa|Bursa i Cumalıkızık]] * 2014. - [[Pergam]] * 2015. - [[Diyarbakır|Tvrđava Diyarbakır i okolni pejzaž]] * 2015. - [[Efes]] * 2016. - [[Ani (grad)|Arheološko nalazište Ani]] * 2017. - [[Afrodizija]] * 2018. - [[Göbekli Tepe]] * 2021. - [[Arslantepe Mound]] * 2025. - [[Bin Tepe|Tumuli Bin Tepe]]<ref name="turska">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/tr |title= Turska, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> Spisak svjetske baštine u Turskoj nalaze se i na: [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi|Listi mjesta Svjetske baštine u Evropi]] == Ujedinjeni Arapski Emirati == * 2011. - [[Al Ain]] * 2025. - [[Jebel Faya]]<ref name=Emirati>{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/ae |title= Ujedinjeni Arapski Emirati, spomenici upisani na listu svjetske baštine|work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. 01. 2023}}</ref> == Uzbekistan == * 1990. – [[Ičan Kala|Stari dio grada Hive]] * 1993. – [[Buhara|Stari dio Buhare]] * 2000. – [[Šahrisabz|Stari dio Šahrisabza]] * 2023. - [[Samarkand]] * 2016. – [[Tanšan|Zapadni Tanšan]] * 2023. - [[Put svile|Put svile Zarafshan-Karakum]] * 2023. – [[Turanska nizija|Hladne Turanske pustinje]] * 2026. – [[Moderna arhitektura u Taškentu]]<ref name="Uzbekistan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/uz |title= Uzbekistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Vijetnam == * 1993. – [[Hue]] * 1994. 2000. 2023.– [[Zaljev Ha Long]] * 1999. – [[Hội An|Stari dio grada Hoi Ana]] * 1999. – [[My Son]] * 2003. 2015. 2025. – [[Nacionalni park Phong Nha Ke Bang]] i [[Nacionalni park Hin Nam No]] * 2010. - [[Thang Long|Thang Long u Hanoju]]j * 2011. - [[Citadela dinastije Ho]] * 2014. - [[Trang An]]<ref name="Vijetnam">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/vn |title= Vijetnam, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |accessdate= 10. 1. 2025}}</ref> == Povezano == * [[Lista mjesta svjetske baštine u Americi]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Africi]] * [[Lista mjesta svjetske baštine u Evropi]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.unesco.org/whc UNESCO Svjetska baština] - službene stranice [[Kategorija:Svjetska baština u Aziji| ]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine]] hetga049s3fye8cpb5gydrolpc3wskf 0 215020 42681341 42673509 2026-08-26T20:22:47Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Predsjednik Vlade Republike Srpske]] na [[Premijer Republike Srpske]] preko preusmjerenja: [[WP:KONZISTENTNO|Dosljednije]] 42673509 wikitext text/x-wiki {{Politika BiH}} '''Predsjednik Vlade Republike Srpske''' je imenovano lice koje stoji na čelu [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]]. On rukovodi radom Vlade i predsjedava njenim sjednicama, predstavlja Republiku Srpsku u zemlji i inostranstvu. Predsjednik [[Vlada Republike Srpske|Vlade Republike Srpske]] je [[Radovan Višković]]. == Način izbora == Budućeg predsjednika Vlade Republike Srpske po [[Ustav Republike Srpske|Ustavu Republike Srpske]] predlaže [[predsjednik Republike Srpske]] posle konsultacija sa svim poslaničkim grupama u [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini]]. Predsjednika Vlade Republike Srpske zatim bira skupštinska većina [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodne skupštine Republike Srpske]]. Prije izbora na to mjesto, [[Narodna skupština Republike Srpske|Narodnoj skupštini Republike Srpske]] izlaže ekspoze u kome navodi realne ciljeve Vlade Republike Srpske. == Spisak predsjednika Vlade == {{legend2|#003366|[[Srpska demokratska stranka]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#B03B3B|[[Savez nezavisnih socijaldemokrata]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legend2|#FCF342|[[Partija demokratskog progresa]]|border=1px solid #AAAAAA}} {{legenda|#FFFFFF|nestanačka|border=1px solid #AAAAAA}} {| class="wikitable" style="text-align:center;" |- ! Red ! colspan=3 width="200px" | Predsednik vlade ! width="70px" | Živeo ! width="115px" | Početak ! width="115px" | Kraj ! width="220px" | Stranka ! width="200px" | Napomena |- || 1 | width="100px" | | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; | width="160px" | [[Branko Đerić]] || 1948– || 22. april 1992. || 20. januar 1993. || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 2 || | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Vladimir Lukić]] || 1933- || 20. januar 1993. || 18. avgust 1994 || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 3 || [[File:Dusan Kozic Crop.jpg|100px|Dušan Kozić]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Dušan Kozić]] || 1958– || 18. avgust 1994. || 16. oktobar 1995. || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 4 || [[File:Рајко Касагић.jpg|100px|Rajko Kasagić]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Rajko Kasagić]] || 1942– || 16. oktobar 1995. || 18. maj 1996. || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 5 || | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Gojko Kličković]] || 1955- || 18. maj 1996. || 31. januar 1998. || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 6 || [[Datoteka:Milorad Dodik mod (cropped).jpg|100px|Milorad Dodik]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Milorad Dodik]] || 1959- || 31. januar 1998. || 16. januar 2001. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || <small>prvi mandat</small> |- || 7 || [[Datoteka:Mladen Ivanic.jpg|100px|Mladen Ivanić]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Mladen Ivanić]] || 1958- || 16. januar 2001. || 17. januar 2003. || [[Partija demokratskog progresa]] || |- || 8 || | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Dragan Mikerević]] || 1955- || 17. januar 2003. || 17. februar 2005 || [[Partija demokratskog progresa]] || |- || 9 || | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Pero Bukejlović]] || 1946- || 17. februar 2005 || 28. februar 2006 || [[Srpska demokratska stranka]] || |- || 10 || [[Datoteka:Milorad Dodik mod (cropped).jpg|100px|Milorad Dodik]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Milorad Dodik]] || 1959- || 28. februar 2006. || 15. novembar 2010. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || <small>drugi mandat</small> |- || N/A || [[File:Антон Касиповић.jpg|100px|Anton Kasipović]] | width="5px" style="background: #FFFFFF;" | &nbsp; || [[Anton Kasipović]] || 1956- || 15. novembar 2010. || 29. decembar 2010. || ''nijedna'' || <small>vršilac dužnosti</small> |- || 11 || [[Datoteka:Aleksandar Džombić crop.jpg|100px|Aleksandar Džombić]] || &nbsp; || [[Aleksandar Džombić]] || 1968- || 29. decembar 2010. || 27. februar 2013. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || |- || 12 || [[File:Željka Cvijanović, 2018 (cropped).jpg|100px|Željka Cvijanović]] || &nbsp; || [[Željka Cvijanović]] || 1967- || 12. mart 2013. || 15. novembar 2018. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || |- || N/A || [[File:Srebrenka Golić (cropped).jpg|100px|Srebrenka Golić]] || &nbsp; || [[Srebrenka Golić]] || 1958- || 15. novembar 2018. || 18. decembar 2018. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || |- || 13 || [[File:Radovan Višković.jpg|100px|Radovan Višković]] || &nbsp; || [[Radovan Višković]] || 1964- || 18. decembar 2018. || 2. septembra 2025. || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || |- || 14 || [[File:Savo Minić in 2026 (cropped).jpg|100px|Savo Minić]] || &nbsp; || [[Savo Minić]] || 1974- || 2. septembra 2025. || || [[Savez nezavisnih socijaldemokrata]] || |- |} == Povezano == * [[Vlada Republike Srpske]] == Vanjske veze == * [http://www.vladars.net Službena stranica Vlade Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130121173853/http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Pages/Default.aspx |date=2013-01-21 }} * [http://www.vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx Vlada Republike Srpske: Predsjednik Vlade Republike Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171228160446/http://vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Premijer/Pages/Splash.aspx |date=2017-12-28 }} * [http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=33452 Radio televizija Republike Srpske: Republika Srpska dobila novu Vladu 29. decembar 2010.] {{sr}} {{Predsednici vlada Republike Srpske}} [[Kategorija:Predsjednici vlada Republike Srpske| ]] [[Kategorija:Politika Republike Srpske]] 0itdgbbfnb1tfemvu3cub1bf41s1wgn 0 215023 42681385 1566097 2026-08-26T23:28:25Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Premijer Republike Srpske]] 42681385 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Premijer Republike Srpske]] 310vyzd2w9ggdlfjpu8uqdx1nenm6vr 4 216670 42681304 42681171 2026-08-26T17:20:08Z Inokosni organ 160059 kada sam se počeo baviti Ukrajinom 42681304 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] 8rss8neqn3p9y3eghwxyri7s7czmvmz 42681305 42681304 2026-08-26T17:20:47Z Inokosni organ 160059 Orijentolog nije više aktivan 42681305 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] qspdatbagl4ibdbhojqram93pq1vmdk 42681306 42681305 2026-08-26T17:27:12Z Inokosni organ 160059 članak je iznosio 42.042 byta u verziji iz 24. oktobra 2022. 42681306 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Ukrajina}}''' || <div align="center">[[22. februara]] [[2023.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">42.042</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Ukrajina|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] dkdsml98f17wxp1mtbps736szw3qpgx 42681307 42681306 2026-08-26T17:29:15Z Inokosni organ 160059 +39.856 byta do verzije iz 26. augusta 2026. 42681307 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Ukrajina}}''' || <div align="center">[[22. februara]] [[2023.]]</div> || <div align="center">{{increase}}39.856</div> || <div align="center">42.042</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Ukrajina|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] 7tk7pfn4jb0wxuonlszienf77ub9o0u 42681308 42681307 2026-08-26T17:29:56Z Inokosni organ 160059 ups... 42681308 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Ukrajina}}''' || <div align="center">[[22. februara]] [[2023.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">42.042</div> || <div align="center">{{increase}}39.856</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Ukrajina|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] 9v1r701m5ctpglstxtaxd0lkxjczqd4 42681433 42681308 2026-08-27T00:39:25Z Edgar Allan Poe 29250 42681433 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:lightblue; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border: Solid Black 1px; text-align: center; font-size: 160%; margin: 0 auto" | Dobrodošli na '''Wikiprojekt Države'''! |} [[File:Wikipedia World Developer Champion.png|180px|right]] Ovaj [[Wikiprojekt]], nastao prema sličnim na drugim Wikipedijama, predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine [[suverena država|države]] (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. To npr. uključuje specifične setove potkategorija kao što su [[:Kategorija:Kultura po državama]], [[:Kategorija:Pisci po nacionalnosti]] i sl. O tome kako bi ovaj projekt trebao izgledati i funkcionirati se može raspravljati na [[Razgovor o Wikipedia:Wikiprojekt države|stranici za razgovor]]. ==Učesnici== {| class="wikitable plainrowheaders sortable" style="text-align: left; margin-right: 0; width: 40%" |- ! scope="col" | # ! scope="col" | Korisnik ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Aktivnost |- |Style="text-align:center"|1. |[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] |[[15. travnja]] [[2013.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |- |Style="text-align:center"|2. |[[Korisnik:BokicaK|BokicaK]] |[[17. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|3. |[[Korisnik:Vitek|Vitek]] |[[22. travnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|4. |[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] |[[1. srpnja]] [[2013.]] |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|5. |[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] |''povremeno'' |style="background:#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Wolmar|Wolmar]] |[[9. marta]] [[2016.]] |style="background:<!--#E32636-->#E32636"| |- |Style="text-align:center"|6. |[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] |[[22. februara]] [[2023.]] |style="background:<!--#E32636-->#32CD32"| |} == Kako pomoći? == * Možete napisati novi članak o državi koja je aktualna tema projekta. * Možete nadopuniti glavni članak o državi. * Možete predložiti članke vezane uz državu koje bi trebalo napisati. * Možete sudjelovati u predlaganju država o kojima će se pisati. * Možete nadopuniti kraće članke vezane uz državu koju sređujemo. * Možete pomoći u standarizaciji i usklađivanju, kao i ubacivanju potrebnih šablona u stranice. * Možete pomoći pri sređivanju Wikidata podataka za određene članke. * Možete pomoći u kategorizaciji članaka. ==Pravila rada== '''Napomena: ''Ovdje će biti iznesen radni prijedlog pravila rada ovog Wikiprojekta koji može biti podložan promjenama sukladno dogovoru aktivnih članova projekta.''''' # Wikiprojekt države predstavlja nastojanje da se napišu i razviju stranice vezane uz pojedine države (svih tipova), odnosno "stanardiziraju" sve tipske stranice i članci vezani uz specifične zemlje. # U radu projekta dobrodošli su svi suradnici i svi suradnici mogu u njemu sudjelovati bez posebne prijave. # Teme i poslovi u Wikiprojektu temeljit će se na okvirnim smjernicima iznesenim u prethodnom poglavlju. # Izbor države vodit će se po principu suradničke autonomije. To znači da će se suradnici koji sudjeluju u projektu izmjenjivati u izboru država o kojima će se pisati. # Redoslijed suradnika temeljit će se na datumu pristupanja projektu. # Suradnik koji je na redu može izabrati bilo koju državu koja do sada nije obrađena. # Prilikom odabira države valjalo bi, ali nije nužno, voditi računa o dosadašnjoj obrađenosti tema i pojmova vezanih uz istu na način da bi države koje su slabije sređene trebale dobiti prednost pred onima koje su kvalitetnije sređene. # Nakon određivanja države, određuje se podjela poslova. U podjelu poslova ulaze pisanje članaka, sređivanje već postojenih članaka, njihovo nadopunjavanje, sređivanje šablona i slike te kategorizacija članaka. # Prilikom određivanja novih članaka koji trebaju biti napisani valja se voditi kriterijem traženosti (prema Wikipedijinim statistikama) i opće kulture. # Podjela poslova svakako bi bila poželjna, ali nije obvezna, tako da svaki suradnik može doprinositi na način koji želi i smatra svrsishodnim kao i pisati članke koje želi. # Prilikom pisanja novih članaka, suradnici se nisu obvezni držati isključivo ponuđenog popisa te su slobodni pisati i druge članke o državi. Za te članke postojat će poseban prostor gdje će ih korisnici koji su ih napisali moći unijeti. # Sređivanje i obrada jedne države zaključena je kad se odrade svi tekući poslovi vezani za tu državu. # Zaključenje projekta završava zaključavanjem stranice o projektu i stavljanjem obavijesti (<nowiki>{{Wikiprojekt države/Zaključeno}}</nowiki>) o zaključenju projekta. # Nakon zaključivanja jedne, pristupa se izboru i sređivanju nove države. # Rokovi i kvote za sređivanje ne postoje. # Dozvoljeno je prenošenje članaka s drugih Wikipedija, ali se ono ne potiče, osim u slučaju kombiniranog prebacivanja s nekoliko Wikipedija (primjerice, članak se prenosi kombiniranjem tekstova s bh., sr. i hr. Wiki). # Prilikom prenošenja nužno se držati pravila ove Wikipedije da se članci o nacionalnoj povijesti zemalja ne smiju prenositi s matičnih Wikipedija, što znači da, primjerice, članak o povijesti Srbije ne smijete prebacivati sa srpske Wikipedije. Time se želi postići maksimalno moguća objektivnost. # Sve dopune i izmjene pravila o radu dogovarat će se među članovima i zainteresiranima na stranici za razgovor ovog projekta. ==Države== {|class="wikitable sortable" width ="100%" |- bgcolor=lightblue | <div align="center"><small>'''Broj'''</small></div> || <div align="center">'''Država'''</div> || <div align="center">Početak sređivanja</div> || <div align="center">Kraj sređivanja</div> || <div align="center">Glavni članak<br>(u b)</div> || <div align="center">Razlika<br>(u b)</div> || <div align="center">'''Napisanih članaka'''</div> || <div align="center">'''Dopunjenih članaka'''</div> || <div align="center">Projekt</div> |- | <div align="center">'''1.'''</div> || '''{{flag|Japan}} '''|| <div align="center">[[6. svibnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[30. lipnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">29,205</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Japan|Poveznica]] |- | <div align="center">'''2.'''</div> || '''{{flag|Kostarika}} '''|| <div align="center">[[2. srpnja]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[8. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">3,613</div> || <div align="center">{{increase}} 29,041</div> || <div align="center">{{increase}} 66</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kostarika|Poveznica]] |- | <div align="center">'''3.'''</div> || '''{{flag|Gana}} '''|| <div align="center">[[9. listopada]] [[2013.]]</div> || <div align="center">[[2. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">6,269</div> || <div align="center">{{steady}}</div> || <div align="center">{{increase}} 70</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Gana|Poveznica]] |- | <div align="center">'''4.'''</div> || '''{{flag|Australija}} '''|| <div align="center">[[4. siječnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[4. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">7,810</div> || <div align="center">{{increase}} 37,965</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Australija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''5.'''</div> || '''{{flag|Francuska}} '''|| <div align="center">[[5. svibnja]] [[2014.]]</div> || <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">47,280</div> || <div align="center">{{increase}} 107,709</div> || <div align="center">{{increase}} 500</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Francuska|Poveznica]] |- | <div align="center">'''6.'''</div> || '''{{flag|Brazil}} '''|| <div align="center">[[11. ožujka]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">23,648</div> || <div align="center">{{increase}} 122,589</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Brazil|Poveznica]] |- | <div align="center">'''7.'''</div> || '''{{flag|Sjeverna Koreja}} '''|| <div align="center">[[27. lipnja]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">16,781</div> || <div align="center">{{increase}} 26,714</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Sjeverna Koreja|Poveznica]] |- | <div align="center">'''8.'''</div> || '''{{flag|Kuba}} '''|| <div align="center">[[17. rujna]] [[2015.]]</div> || <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">37,706</div> || <div align="center">{{increase}} 21,787</div> || <div align="center">{{increase}} 85</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kuba|Poveznica]] |- | <div align="center">'''9.'''</div> || '''{{flag|Angola}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[23. travnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">2,285</div> || <div align="center">{{increase}} 29,802</div> || <div align="center">{{increase}} 65</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Angola|Poveznica]] |- | <div align="center">'''10.'''</div> || '''{{flag|Češka}} '''|| <div align="center">[[6. veljače]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">12,681</div> || <div align="center">{{increase}} 29,753</div> || <div align="center">{{increase}} 160</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Češka|Poveznica]] |- | <div align="center">'''11.'''</div> || '''{{flag|Novi Zeland}} '''|| <div align="center">[[20. svibnja]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">144,998</div> || <div align="center">{{decrease}} 2,728</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Novi Zeland|Poveznica]] |- | <div align="center">'''12.'''</div> || '''{{flag|Venezuela}} '''|| <div align="center">[[20. listopada]] [[2016.]]</div> || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">31,834</div> || <div align="center">{{increase}} 32,918</div> || <div align="center">{{increase}} 125</div> || <div align="center">{{increase}} 6</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Venezuela|Poveznica]] |- | <div align="center">'''13.'''</div> || '''{{flag|Kambodža}}''' || <div align="center">[[18. listopada]] [[2017.]]</div> || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">22,712</div> || <div align="center">{{increase}} 50,238</div> || <div align="center">{{increase}} 90</div> || <div align="center">{{increase}} 11</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Kambodža|Poveznica]] |- | <div align="center">'''14.'''</div> || '''{{flag|Honduras}}''' || <div align="center">[[2. lipnja]] [[2018.]]</div> || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,877</div> || <div align="center">{{increase}} 47,976</div> || <div align="center">{{increase}} 120</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Honduras|Poveznica]] |- | <div align="center">'''15.'''</div> || '''{{flag|Benin}}''' || <div align="center">[[14. travnja]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">3,970</div> || <div align="center">{{increase}} 56,272</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Benin|Poveznica]] |- | <div align="center">'''16.'''</div> || '''{{flag|Fidži}}''' || <div align="center">[[4. kolovoza]] [[2019.]]</div> || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">2,959</div> || <div align="center">{{increase}} 62,839</div> || <div align="center">{{increase}} 75</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Fidži|Poveznica]] |- | <div align="center">'''17.'''</div> || '''{{flag|Estonija}}''' || <div align="center">[[18. veljače]] [[2020.]]</div> || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">13,089</div> || <div align="center">{{increase}} 284,961</div> || <div align="center">{{increase}} 265</div> || <div align="center">{{increase}} 3</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Estonija|Poveznica]] |- | <div align="center">'''18.'''</div> || '''{{flag|Surinam}}''' || <div align="center">[[28. listopada]] [[2022.]]</div> || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">5,650</div> || <div align="center">{{increase}} 64,576</div> || <div align="center">{{increase}} 100</div> || <div align="center">{{increase}} 1</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Surinam|Poveznica]] |- | <div align="center">'''19.'''</div> || '''{{flag|Singapur}}''' || <div align="center">[[10. prosinca]] [[2023.]]</div> || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">75,646</div> || <div align="center">{{increase}} 39,852</div> || <div align="center">{{increase}} 80</div> || <div align="center">{{increase}} 2</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Singapur|Poveznica]] |- | <div align="center">'''20.'''</div> || '''{{flag|Panama}}''' || <div align="center">[[19. lipnja]] [[2025.]]</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">45,611</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || <div align="center">-</div> || [[Wikipedia:Wikiprojekt države/Panama|Poveznica]] |} {{Wikiprojekti}} [[Kategorija:Wikiprojekt države| ]] [[Kategorija:Wikiprojekti|Države]] 5pxaerd6dh3t7nmfeneysj7w3sle0hd 0 225828 42681506 41751976 2026-08-27T10:52:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681506 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = William Stowell | slika = William Stowell 1.jpg | ime_po_rođenju = William H. Stowell | datum_rođenja = {{birth date|1885|3|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Boston]], [[Massachusetts]], [[SAD]] | nacionalnost = američka | datum_smrti = {{dda|1919|11|24|1885|3|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Élizabethville]],[[Belgijski Kongo]] | zanimanje = [[glumac]] }} '''William Stowell''' ([[Boston]], 13. mart 1885 - [[Belgijsko Kongo]], 24. novembar 1919) bio je [[SAD|američki]] glumac, poznat po nastupu u preko 100 filmova iz ere [[nijemi film|nijemog filma]]. U njima je bio partner nekim od najvećih zvijezda svog doba kao što su [[Tom Mix]], [[Lon Chaney Senior]], [[Harold Lockwood]], a najomiljenija partnerica mu je bila [[Dorothy Phillips]]. Godine 1919. ga je [[Universal Studios|Universal]] poslao u [[Afrika|Afriku]] da snima film na tamošnjim lokacijama. Tokom puta od [[Capetown]]a do [[Elisabethville]]a u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]] je doživio željezničku nesreću u kojoj je teško ozlijeđen; nakon tri dana je umro u bolnici. == Izabrana filmografija == {{multicol}} * [[The Talk of the Town (1918 film)|The Talk of the Town]] ([[1918 na filmu|1918]]) * [[Broadway Love]] (1918) * [[The Grand Passion]] (1918) * [[Triumph (1917 film)|Triumph]] ([[1917 na filmu|1917]]) * [[Pay Me!]] (1917) * [[The Rescue (1917 film)|The Rescue]] (1917) * [[Fires of Rebellion]] (1917) * [[A Doll's House (1917 film)|A Doll's House]] (1917) * [[The Flashlight]] (1917) {{multicol}} * [[The Girl in the Checkered Coat]] (1917) * [[Hell Morgan's Girl]] (1917) * [[The Piper's Price]] (1917) * [[The Love Hermit]] ([[1916 na filmu|1916]]) * [[The Other Side of the Door]] (1916) * [[The Buzzard's Shadow]] ([[1915 na filmu|1915]]) * [[The Great Question]] (1915) * [[Brown of Harvard]] ([[1911 na filmu|1911]]) * [[The Cowboy Millionaire]] ([[1909 na filmu|1909]]) == Vanjske veze == * {{IMDb name|id=0832968|name=William Stowell}} * [http://www.altfg.com/blog/film-festivals/triumph-the-blood-ship-lost-and-found stills of ''Lon Chaney, Dorothy Phillips, William Stowell'' in "Triumph"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120722043701/http://www.altfg.com/blog/film-festivals/triumph-the-blood-ship-lost-and-found/ |date=2012-07-22 }} * [http://www.findagrave.com/cgi-bin/fg.cgi?page=gr&GS|n=stowell&GSfn=william&GSbyrel=in&GSdyrel=in&GSob=n&GRid=27964325&df=all& '''William Stowell''' at Findagrave database] {{Lifetime|1885|1919|Stowell, William}} [[Kategorija:Američki filmski glumci]] ipxcwtqozh1byxhcgm0zqg61t3w2igp 0 227976 42681477 41821725 2026-08-27T06:40:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681477 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Virginia Rappe | slika = Virginia Rappe.jpg | širina_slike = 250px | opis = Virginia Rappe o. 1920 | ime_po_rođenju = Virginia Caroline Rapp | datum_rođenja = {{birth date|1891|7|7|df=y}}<ref>Illinois, Cook County Birth Registers, 1871-1915, Mabel Rapp in entry for Rapp, 07 Jul 1891; citing p.254 no.12677, Chicago, Cook, Illinois, Cook County Courthouse, Chicago; FHL microfilm 1,287,737</ref> | mjesto_rođenja = [[Chicago]], SAD | datum_smrti = {{death date and age|1921|9|9|1891|7|7|df=y}} | mjesto_smrti = [[San Francisco]], SAD | uzrok_smrti = napuknuće [[mokraćna bešika|mokraćnog mjehura]] i [[peritonitis]] | počivalište = [[Hollywood Forever Cemetery]] | alias = Virginia Rappae | period = 1916-1921}} '''Virginia Rappe''' ({{IPAc-en|r|ə|ˈ|p|eɪ}}; fonetski: ''Virdžinija Repe''; 7. jul 1891 &ndash; 9. septembar 1921) je bila [[sjedinjene Američke Države|američka]] [[manekenka]] i glumica, najpoznatija po smrti koja je prouzročila jedan od prvih velikih [[skandal]]a u historiji [[Hollywood]]a. == Život == Rappe se rodila u [[Chicago]]u kao Virginia Caroline Rapp, vanbračna kćer Mabel Rapp, koja je umrla kada je Virginia imala 11 godina. Potom se preselila u [[Chicago]] kod bake, a u dobi od 14 godina je počela pozirati kao manekenka i [[umjetnički model]]. Prije nego što je navršila 16 godina, već je dva puta [[abortus|abortirala]].<ref name="Ellis">{{Cite book |last=Ellis |first=Chris & Julie |title=Celebrity Murder: Murder played out in the spotlight of maximum publicity |url=https://archive.org/details/mammothbookofcel0000elli |publisher=Constable & Robertson|year=2005 |isbn=1-84529-154-9}}</ref> Godine 1916. se, nastojeći ostvariti karijeru umjetničkog modela, preselila u [[San Francisco]]. Tamo je upoznala scenografa Roberta Moscovitza sa kojim se [[vjeridba|zaručila]]. Nedugo potom je Moscovitz poginuo u prometnoj nesreći. Početkom 1917. ju je Balshofer angažirao u maloj ulozi u svom filmu ''Paradise Garden'', gdje je nastupao tada popularni glumac [[Harold Lockwood]]. Godine 1918. je rodila vanbračno dijete, koje je poslije dala na posvajanje. Godine 1919. ju je Balshofer ponovno angažirao, ovaj put u filmu ''[[The Isle of Love|Over the Rhine]]'', gdje joj je partner bio [[transvestizam|transvestitski]] zabavljač [[Julian Elthinge]], a malu ulogu imao i tada nepoznati [[Rudolph Valentino]]. Film je premijerno prikazan 1920. godine, a zbog njega je Rappe proglašena "najbolje odjevenom djevojkom u filmovima".<ref name="Ellis"/> 1919. je započela ljubavnu vezu sa producentom [[Henry Lehrman|Henryjem Lehrmanom]] koji ju je angažirao u manjim ulogama u najmanje četiri filma. S obzirom da je najveći broj Lehrmanovih filmova iz tog perioda [[izgubljeni film|izgubljen]], prilično je teško rekonstruirati njenu filmografiju i opseg glumačke karijere, odnosno mogućnosti. == Smrt == 5. septembra 1921. je glumac i komičar [[Roscoe Arbuckle|Roscoe "Fatty" Arbuckle]], jedna od tada najvećih hollywoodskih zvijezda, priredio [[zabava (okupljanje)|zabavu]] u sobi br. 1219 hotela [[Westin St. Francis|St. Francis]] u [[San Francisco|San Franciscu]]. Na nju je pozvao nekoliko žena, među kojima se nalazila i Rappe. Što se događalo na zabavi je kasnije postalo predmetom kontroverze, različitih tumačenja, i na kraju, spektakularnog suđenja za [[silovanje]] i [[ubistvo iz nehata]]. Nesporna je činjenica da je Rappei na zabavi naglo pozlilo, te je pozvan hotelski ljekar koji joj je dijagnosticirao [[intoksikacija|trovanje]] alkoholom, na recept dao [[morfin|morfij]] za ublažavanje bolova i otpustio na kućnu njegu. Dva dana kasnije je prebačena u bolnicu; tamo je njena prijateljica Bambina Maude Delmont rekla ljekarima da ju je Arbuckle silovao. Ljekar je pregledao Rappe, ali nije pronašao nikakve tragove koji bi ukazivali na to. Rappe je umrla 9. septembra, četiri dana nakon incidenta. Autopsija je kao uzrok pokazala [[peritonitis]], odnosno komplikacije izazvane napuknućem [[mokraćna bešika|mokraćnog mjehura]]. Delmontine tvrdnje su, međutim, ozbiljno shvatile lokalne vlasti, a prije svega [[Matthew Brady (tužilac)|Matthew Brady]], okružni tužilac sa političkim ambicijama koji je držao da će mu suđenje hollywoodskoj superzvijezdi pomoći da postane guverner Kalifornije. Arbuckle je uhapšen pod optužbom za ubistvo, ali je nakon tri tjedna uz plaćanje [[kaucija (kazneno pravo)|kaucije]] pušten da se brani sa slobode. Cijeli je slučaj izazvao [[medijski cirkus]], a u tome su najveću ulogu imale novine [[William Randolph Hearst|Williama Randolpha Hearsta]] sa svojim senzacionalističkim naslovnicama, izazvavši podjelu američke javnosti na one koji su držali da je Arbuckle kriv, i one koji su držali da je nevin. Prvo suđenje (tokom koga je optužba preinačena u [[manslaughter|ubistvo iz nehata]]) je otpočelo 14. novembra, a završilo 4. decembra kada je [[porota]] na dugotrajnog vijećanja izvijestila sud da se ne može suglasiti o krivnji (10 članova je bilo za oslobađanje, a 2 za osudu), te je cijeli proces [[mistrial|poništen]]. Drugo suđenje, s novom porotom, je otpočelo 11. januara, a završilo 3. februara 1922. godine. I ovo suđenje je poništeno zbog nesuglasja porote, iako je ovaj put 9 porotnika bilo za osudu, a samo tri za oslobađanje. Treće suđenje je otpočelo 13. marta, a završeno je 12. aprila kada je porota nakon samo šest minuta vijećanja donijela jednoglasnu odluku kojom se Arbuckle konačno oslobađa. Za glumca je to bila [[Pirova pobjeda]], jer su ga hollywoodski studiji, suočeni s [[moralna panika|kampanjom moralista]] protiv "razvratne" filmske industrije, stavili na neslužbenu "crnu listu", obustavili sve njegove projekte, de facto okončavši njegovu filmsku karijeru. Slučaj Virginije Rappe je, bez obzira na svoj formalni sudski epilog, dan-danas predmet zanimanja historičara, te je o njemu napisan veliki broj knjiga i novinskih članaka. Kao glavni razlog za smrt Virginije Rappe se navodi njeno loše zdravlje, odnosno cisititis ([[infekcija urinarnog sistema]])<ref>{{cite news|url=http://news.google.com/newspapers?id=7rEgAAAAIBAJ&sjid=KmkFAAAAIBAJ&pg=4726,1981542&dq=virginia+rappe&hl=en|title=Testify Regarding Early Life Of Virginia Rappe|date=31 October 1921|publisher=The Lewiston Daily Sun|accessdate=6. VI 2011}}</ref> čije bi posljedice postajale još gore nakon konzumacije alkohola, koji je početkom 1920-ih u SAD bio [[Prohibicija u SAD|zabranjen]], odnosno daleko lošije kvalitete nego obično. Također se špekulira kako je njena smrt zapravo bila posljedica (tada također ilegalnog) abortusa.<ref name="Rappe Death">{{cite web|url=http://www.trutv.com/library/crime/notorious_murders/classics/fatty_arbuckle/3.html|title=Fatty Arbuckle and the Death of Virginia Rappe|work=trutv.com}}</ref><ref>{{cite news|url=http://news.google.com/newspapers?id=pPwJAAAAIBAJ&sjid=3jEDAAAAIBAJ&pg=6543,1247471&dq=virginia+rappe&hl=en|title=Virginia Blamed Lover, Says Nurse|date=14 September 1921|publisher=Ludington Daily News|accessdate=6. VI 2011}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable sortable" |- ! Godina ! Naslov ! Uloga ! class="unsortable" | Napomene |- |1916 |''The Foolish Virgin'' |Prodavačica |nepoznato |- |1917 |''Paradise Garden'' |Marcia Van Wyck | |- |1919 |''Fantasy'' |nepoznata uloga | |- |1919 |''His Musical Sneeze'' |kćer Woodrowa Buttsa |na špici |- |1920 |''A Twilight Baby'' | | |- |1920 |''An Adventuress'' |Vanette |alternativni naslov: ''[[The Isle of Love]]'' |- |1920 |''The Kick in High Life'' | |van špice |- |1920 |''Wet and Warmer'' |Undetermined Role |van špice |- |1921 |''The Punch of the Irish'' |nepoznata uloga | |- |1921 |''A Game Lady'' |nepoznata uloga | |- |} == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb name|id=0710915}} * [http://www.virginiarappe.com Virginia Rappe Home-Page] {{de icon}} * [http://www.crimelibrary.com/notorious_murders/classics/fatty_arbuckle/1.html Crime Library Article on the Rappe/Arbuckle case] * [http://www.altfg.com/blog/actors/fatty-arbuckle-virginia-rappe-trial-scandal/ Film researcher discusses the Fatty Arbuckle trial] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131017122421/http://www.altfg.com/blog/actors/fatty-arbuckle-virginia-rappe-trial-scandal/ |date=2013-10-17 }} * [http://www.dfi.dk/faktaomfilm/nationalfilmografien/nffilm.aspx?id=41086 Watch ''His Musical Sneeze'' at the Danish Film Institute website] * [http://blog.allanellenberger.com/book-flm-news/hollywood-tragedies-2/ Allan Ellenberger blog entry on Virginia Rappe] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081201095640/http://blog.allanellenberger.com/book-flm-news/hollywood-tragedies-2/ |date=2008-12-01 }} * [http://www.bbc.co.uk/news/magazine-14640719 'Fatty' Arbuckle and Hollywood's first scandal ] * {{Find a Grave|854}} {{Lifetime|1891|1921|Rappe, Virginia}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke manekenke]] cnj8y1aui1ng5bqmyh6e1p17s5l5hig 0 232568 42681386 6523196 2026-08-26T23:28:31Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681386 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 2 252974 42681246 42681154 2026-08-26T12:20:50Z Duma 16555 42681246 wikitext text/x-wiki [[File:Flaschenstäubling.jpg|thumb|right|250px|Puhara (''[[Lycoperdon perlatum]]'') u Njemačkoj]] '''Gasteroidne gljive''' su grupa [[gljiva]] iz skupine [[Basidiomycota]]. Takve vrste su ranije svrstavane u zastarjelu [[Razred (taksonomija)|klasu]] '''Gasteromycetes''' (doslovno "želudačne gljive") ili podjednako zastarjeli [[Red (taksonomija)|red]] '''Gasteromycetales''', jer proizvode [[spore]] unutar svojih [[bazidiokarp]]a (plodnih tijela), a ne na svojoj vanjskoj površini.<ref>Kirk PM. et al. (2008). ''Dictionary of the Fungi'' 10th edition. Wallingford: CABI {{ISBN|978-0-85199-826-8}}</ref> Međutim, ta klasa je [[polifilija|polifiletska]], jer takve vrste - među koje spadaju [[puhare]], [[Scleroderma|tvrduše]], [[Geastrales|zvjezdarke]], [[Phallaceae|smrdljivke]], [[Cyathus|ptičja gnijezda]] i [[lažni tartuf]]i - nisu u međusobnom bliskom srodstvu. Budući da se često proučavaju kao skupina, zadržao se neformalni ([[taksonomija|netaksonomski]]) naziv "gasteroidne gljive". == Historija == [[File:Tintenfischpilz 1a.JPG|thumb|250px|Velika polipovka (''[[Clathrus archeri]]'') se pomalja iz svojih gasteroidnih "jaja"]] [[Carl Linnaeus]] je u svom izvornom djelu ''[[Species Plantarum]]'' iz 1753. formalno opisao nekoliko gasteroidnih gljiva, poput smrdljivog strška (''[[Phallus impudicus]]'' L.), ali prvi kritički osvrt na ovu skupinu pružio je [[Christiaan Hendrik Persoon]] u svom djelu ''Synopsis methodica fungorum'' iz 1801. godine.<ref>Persoon CH. (1801) ''[https://books.google.com/books?id=UugVAAAAYAAJ Synopsis methodica fungorum]''</ref> Ta knjiga je do 1981. bila polazna tačka za imenovanje Gasteromycetes prema ''[[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka|Međunarodnom kodeksu nomenklature za alge, gljive i biljke]]''. Iako je početna tačka naknadno vraćena na 1753. godinu, nazivi gasteroidnih gljiva korišteni u Persoonovoj knjizi su i dalje [[odobreni naziv|odobreni]] i ne mogu se zamijeniti ranijim nazivima.<ref>McNeill J. et al. (2006). [http://ibot.sav.sk/icbn/main.htm ''International Code of Botanical Nomenclature (Vienna Code)'': Article13.1.d] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20121006231936/http://ibot.sav.sk/icbn/main.htm |date=October 6, 2012}}</ref> [[Elias Magnus Fries]] je uveo naziv Gasteromycetes za jednu klasu gljiva u svom djelu ''Systema Mycologicum'' (1821), iako je (bez upotrebe mikroskopa) u tu klasu uključio mnoge vrste [[Ascomycota]] (kao što su [[tartuf]]i). Fries je uporedio Gasteromycetes sa Hymenomycetes, kod kojih spore nastaju izvana na [[Klobuk (gljiva)|listićima]], porama i drugim površinama.<ref>Fries EM. (1821). ''[https://books.google.com/books?id=Vl25yBWN4s8C&q=Systema+Mycologicum+inauthor:Fries Systema Mycologicum]''.</ref> Ta podjela i dalje se koristila tokom sljedećih otprilike 150 godina, iako je do sredine dvadesetog vijeka postalo očito da su Gasteromycetes vještačka klasa (koja okuplja mnoštvo vrsta koje nisu u međusobnom srodstvu), a ne prirodna. U studiji britanskih vrsta iz 1995. godine, Pegler et al. su primijetili da "ove gljive predstavljaju heterogeni skup, mješavinu oblika koji potiču iz različitih loza... [one] se mogu zajednički nazvati gasteroidnim gljivama, ali se ne mogu klasificirati kao jedna skupina."<ref name = Pegler>Pegler DN et al. (1995). ''British Puffballs, Earthstars and Stinkhorns: An Account of the British Gasteroid Fungi''. Kew: Royal Botanic Gardens {{ISBN|0-947643-81-8}}</ref> Sistematsko istraživanje zasnovano na DNK potvrdilo je raznolikost gasteroidnih gljiva;<ref>{{cite journal | vauthors = Hibbett DS et al. | year = 1997 | title = Evolution of gilled mushrooms and puffballs inferred from ribosomal DNA sequences | journal = Proceedings of the National Academy of Sciences | volume = 94 | issue = 22| pages = 12002–12006 | doi=10.1073/pnas.94.22.12002 | pmid=9342352 | pmc=23683| bibcode = 1997PNAS...9412002H | doi-access = free }}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Kruger D et al. | year = 2001 | title = The Lycoperdales. A molecular approach to the systematics of some gasteroid mushrooms | journal = Mycologia | volume = 93 | issue = 5| pages = 947–957 | doi=10.2307/3761759| jstor = 3761759}}</ref><ref>{{cite journal | vauthors = Binder M, Bresinsky A | year = 2002 | title = Derivation of a polymorphic lineage of gasteromycetes from boletoid ancestors | journal = Mycologia | volume = 94 | issue = 1| pages = 85–98 | doi=10.2307/3761848 | pmid=21156480| jstor = 3761848}}</ref> Prema procjeni iz 2011. godine, gasteroidne gljive čine oko 8,4% poznatih [[Agaricomycetes|agarikomiceta]].<ref name="Wilson 2011"/> == Opis i rodovi == [[File:Red pouch fungus 01.jpg|thumb|right|250px|''[[Leratiomyces erythrocephalus]]'', Novi Zeland]] The gasteroid fungi form visibly diverse fruit bodies, but in all cases the spores are formed and reach maturity internally. They are not discharged forcibly, as in [[agarics]] and most other members of the Basidiomycota, but are released passively in a variety of different ways.<ref name = Pegler/> In the puffballs, which include the genera ''[[Lycoperdon]]'', ''[[Bovista]]'', and ''[[Calvatia]]'', spores are formed within spherical to pestle-shaped fruit bodies and are released either by wind (as the fruit body wears away, exposing the spore mass inside) or by raindrops. In the latter case, the fruit bodies develop an [[ostiole]] (apical hole) through which spores are puffed out by the pressure of raindrops falling on the fruit body surface. The same ingenious mechanism has evolved separately in the earthstars (''[[Geastrum]]'' species), which have a hard outer layer to the fruitbody that splits open in a star-like manner to reveal the puffball-like spore sack.<ref>Miller, 1988, pp. 36–47.</ref> The stinkhorns and their allies, including the genera ''[[Phallus (fungus)|Phallus]]'', ''[[Mutinus]]'', ''[[Clathrus]]'', and ''[[Lysurus (fungus)|Lysurus]]'', form spores within internally gelatinous, puffball-like 'eggs'. At maturity the eggs split and various strange spore-receptacles emerge. The spores are coated with a putrid smelling slime that attracts flies&mdash;these being the agents of dispersal.<ref>Miller, 1988, p. 75.</ref> The bird's nest fungi, which include the genera ''[[Cyathus]]'' and ''[[Crucibulum (fungus)|Crucibulum]]'', form miniature, egg-like packets of spores within cup-shaped fruit bodies. These packets of spores are ejected by rain-splash and may land some distance away, the packets gradually wearing away to release the spores themselves.<ref>Miller, 1988, p. 69.</ref> False truffles in such genera as ''[[Rhizopogon]]'', ''[[Hymenogaster]]'', and ''[[Melanogaster (fungus)|Melanogaster]]'' develop underground or at the soil surface. As with the true truffles, some of them have distinctive smells and are actively hunted out by small mammals which may consume them and spread their spores.<ref name = Pegler/> Some New Zealand [[secotioid]] fungi in the genus ''[[Leratiomyces]]'' are shaped and coloured like berries and their spores may be dispersed by ground-dwelling birds.<ref>Beever RE. (1993). Dispersal of truffle-like fungi in New Zealand, in Hill RS. (ed.) ''Southern Temperate Ecosystems: Origin and Diversification'' 22. Hobart, Australia.</ref> == Stanište i rasprostranjenje == [[File:Podaxis pistillaris.jpg|thumb|right|200px|''[[Podaxis pistillaris]]'', gasteroidna gljiva prilagođena sušnim uvjetima]] Most gasteroid fungi are [[saprotrophic]], living on dead plant material, including very rotten, fallen wood. The earthballs (''[[Scleroderma (fungus)|Scleroderma]]'' species), dyeballs (''[[Pisolithus]]'' species), and many false truffles are [[ectomycorrhizal]], forming a mutually beneficial relationship with the roots of living trees.<ref>Miller, 1988, p. 61.</ref> These species are [[cosmopolitan distribution|cosmopolitan]], but the stinkhorns and their allies are most diverse in the wet tropics.<ref>Dring DM. (1980). ''Contributions towards a rational arrangement of the Clathraceae.'' Kew: Royal Botanic Gardens.</ref> Producing spores in an enclosed fruit body is a suitable adaptation for growing in arid conditions. Several genera, including ''[[Podaxis]]'', ''[[Battarrea]]'', ''[[Phellorinia]]'', and ''[[Tulostoma]]'', are typical of [[steppe]]s and deserts, some also occurring in sand dunes in [[temperate]] zones.<ref>Miller, 1988, p. 48.</ref> == Reference == {{Reflist|refs= <ref name="Wilson 2011">{{cite journal |vauthors=Wilson AW, Binder M, Hibbett DS |title=eEffects of gasteroid fruiting body morphology on diversification rates in three independent clades of fungi estimated using binary state speciation and extinction analysis |journal=Evolution |year=2011 |volume=65 |issue=5 |pages=1305–1322 |doi=10.1111/j.1558-5646.2010.01214.x |pmid=21166793|bibcode=2011Evolu..65.1305W |s2cid=38602762 }}</ref> }} === Citirani tekst === * {{cite book |vauthors=Miller HR, Miller OK |title=Gasteromycetes: Morphological and Developmental Features, with Keys to the Orders, Families, and Genera |publisher=Mad River Press |location=Eureka, California |year=1988 |isbn=0-916422-74-7}} == Vanjske poveznice == * [https://www.anbg.gov.au/fungi/two-gasteromycetes.html Web stranica o gljivama Australijskog nacionalnog botaničkog vrta] arfopvv67wh29787ttfrrg12oiov3av 0 254733 42681333 42285294 2026-08-26T19:59:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681333 wikitext text/x-wiki [[datoteka:Coupled oscillators.gif|thumb|desno|Oscilacije jednog [[klatno|klatna]] se prenose na drugo preko [[uže]]ta.<ref>Strogatz, Steven. ''Sync: The Emerging Science of Spontaneous Order''. Hyperion, 2003, pp 106-109</ref>]] '''Periodično kretanje''' je [[kretanje|kretanja]] pri kome [[Tijelo (fizika)|telo]] posle određenog vremena iznova prolazi svaku tačku svoje putanje.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005">Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 15), Univerzitet u Nišu, 2005.</ref> Primer periodičnog kretanja je [[Orbita|kruženje]] planeta. Ukoliko je [[putanja]] po kojoj se telo kreće otvorena, onda ovakvo kretanje se naziva '''oscilacija''' ili '''titranje'''.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005"/> Vreme trajanja jednog '''titraja''' naziva se [[Period (fizika)|period]].<ref name="ns">PMF Novi Dad - Departman za Fiziku: [http://www.df.uns.ac.rs/download/MatPred_Mehanika.pdf „Fizika za studente na Departmanu za matematiku i informatiku na PMF-u u Novom Sadu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130612024948/http://www.df.uns.ac.rs/download/MatPred_Mehanika.pdf |date=2013-06-12 }}, dr Fedor Skuban, str. 105, 106, 108, 110, pristup 22.5.2013</ref> Oscilacija je [[period]]ično menjanje neke [[fizička veličina|fizičke veličine]], ponavljanje niza stanja u određenim [[Vreme (fizika)|vremenskim]] intervalima. Oscilacija se događa kada se neka pojava nakon promene vraća u početno stanje. Najveće odstupanje od početnog stanja naziva se [[amplituda|amplitudom]]. Titranje prenose [[val]]ovi (elektromagnetni, morski, zvučni). U prirodi, titranje je često. Na primer, titranjem vazduha nastaje [[zvuk]]. Titranjem [[električni naboj|naelektrisanja]] nastaje celi [[Elektromagnetni spektar|spektar]] [[Elektromagnetno zračenje|elektromagnetnih valova]], od [[Radio talasi|radio valova]] do [[Gama-čestica|gama-zračenja]], uključujući [[svetlost]].<ref>''Titranje'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=61502] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> U [[geofizika|geofizici]], titranje [[Zemlja|Zemlje]] naziva se seimzički talas ili [[potres]].<ref>''Oscilacije'', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=45644] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> Posebni oblici oscilovanja su periodično oscilovanje i [[harmonijsko oscilovanje]] koja se mogu [[matematika|matematički]] jednostavno prikazati i analizirati.<ref>{{cite book | author = Katsuhiko Ogata | title = System Dynamics | edition = 4th | publisher = University of Minnesota | year = 2005 | page = 617 }}</ref><ref>{{cite book | title = Optics, 3E | author = [[Ajoy Ghatak]] | edition = 3rd | publisher = Tata McGraw-Hill | year = 2005 | isbn = 978-0-07-058583-6 | page = 6.10 | url = https://books.google.com/books?id=jStDc2LmU5IC&pg=PT97&dq=damping-decreases+resonance+amplitude#v=onepage&q=damping-decreases%20resonance%20amplitude&f=false }}</ref> Što je period oscilovanja manji, to je [[učestanost]] oscilovanja je veća. == Terminologija == U prvim srpskim udžbenicima fizike iz 19. veka, oscilacija je prevođenja kao '''treptanje'''.<ref>[[Načela fizike]], str. 268.</ref> == Vrste == === Harmonično titranje === {{main|Prosto harmoničko gibanje}} [[datoteka:Simple harmonic motion animation.gif|mini|desno|Ovisnost otklona [[Harmonijsko titranje|harmoničkog titranja]] o vremenu je [[sinus]]oidalna.]] [[Prosto harmonično gibanje]] je najjednostavniji slučaj [[oscilacija|oscilatornog]] gibanja, kada koordinata kojom se opisuje položaj gibajuće čestice izražava se pomoću prostih harmonijskih funkcija, [[sinus]]a i [[kosinus]]a.<ref name="Jugoslav Karamarković 2005"/> Najveća udaljenost od točke ravnoteže prilikom gibanja zove se [[amplituda]]. Gibanje tijela pod djelovanjem elastične sile nazvano je [[Harmoničko titranje|harmoničkim titranjem]], i ono je od temeljne važnosti u valnoj teoriji. [[Valovi]] se sastoje u periodičkim titranjima nalik na gibanje tijela pod djelovanjem elastične sile. Vrijeme titraja je ono vrijeme, u kojem se točka vratila na isti položaj na pravcu. Broj titraja u sekundi zove se frekvencija. Na primjer, ako je vrijeme titraja jedna stotinka, tada je frekvencija 100&nbsp;Hz; u sekundi se 100 puta ponovi isti titraj. [[Matematika|Matematički]] je najjednostavnije [[sinus]]no oscilovanje. Trenutna vrednost veličine koja sinusno osciluje data je jednačinom: :<math> x(t) = A \cdot \sin\left( \frac{2 \cdot \pi \cdot t}{T} + \phi \right) </math> gde je: : ''t'' - ([[Vreme (fizika)|vreme]]) nezavisna promenjiva ([[Promenljiva (matematika)|promenljiva]]), a : ''A'', ''T'' i ''φ'' su [[Konstanta|konstantne veličine]]. Trenutna vrednost ''x'' naziva se [[Elongation (geometry)|elongacija]] (trenutna udaljenost [[Materijalna tačka|materijalne tačke]] koja osciluje od ravnotežnoga položaja), ''A'' je [[amplituda]] (maksimalna vrednost elongacije), ''T'' je vreme trajanja jedne oscilacije ili [[period]] oscilovanja. Vrednost ''f = 1/T'' je broj oscilacija u jedinici vremena ili [[frekvencija]]. Argument (''2πt/T + φ'') je [[faza|fazni]] [[ugao]] i određuje trenutačno stanje oscilacije. Na početku oscilovanja (''t'' = 0) fazni ugao je φ i naziva se početni fazni ugao. Polazna vrednost stanja može se odabrati i tako da je početni fazni ugao jednak nuli. Menjaju li se amplituda i [[faza]] vremenski lagano u poređenju sa trajanjem jedne oscilacije, oscilovanje je srodno sinusnom oscilovanju. Ako se amplituda menja, govori se o oscilovanju s modulisanom amplitudom; koleba li se pak frekvencija, radi se o oscilovanju s modulisanom frekvencijom. Oscilovanja koja su istovremeno istofrekventna i istofazna nazivaju se sinhronim. Podudaraju li se frekvencije dva oscilovanja, javlja se [[interferencija]] koja može dovesti do [[Rezonancija (fizika)|rezonancije]].<ref name = "Resnick and Halliday">{{cite book | title = Physics | authors = Resnick and Halliday | edition = 3rd | publisher = John Wiley & Sons | date = 1977 | isbn = 9780471717164 | quote = There is a characteristic value of the driving frequency ''ω"'' at which the amplitude of oscillation is a maximum. This condition is called ''resonance'' and the value of ''ω"'' at which resonance occurs is called the ''resonant frequency''. | page = 324}}</ref> Dve oscilacije bliskih frekvencija daju udare. Frekvencija udara jednaka je apsolutnoj vrednosti razlike frekvencija te dve oscilacije. === Vibracije === {{glavni|Vibracija}} [[Image:Standing waves on a string.gif|thumb|Vibracija [[struna]] kod [[Žičani instrumenti|žičanih instrumenata]], u vidu [[stajaći val|stojećeg vala]], čije tačke oslonca se ne pomeraju.]] [[Vibracija]] ([[Latinski jezik|lat]]. ''vibratio'' - drhtanje, treperenje) je fizička pojava [[titranja]] oko točke ravnoteže. Za razliku od ostalog titranja, vibracija se javlja s relativno malim otklonima od ravnotežnog položaja. Broj ponavljanja u sekundi zove se [[učestanost]] vibracije. Jedan [[herc]] ([[Herc|Hz]]) označava jedno ponavljanje u sekundi. Vibracije određene učestanosti ljudsko uho čuje kao [[zvuk]]. Na primer, krila pčele vibriraju gore-dole okruglo 150 puta u svakoj sekundi, pa je frekvencija ovih vibracija koja se čuju kao zujanje 150&nbsp;Hz. [[Zvuk]] je [[vibracija]] koja se širi [[vazduh]]om (ili drugim [[sredstvo (fizika)|sredstvom]]), u vidu [[val]]a.<ref>Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 104), Beograd, 2007.</ref> Izvor zvuka je uvijek mehaničko titranje nekog [[Tijelo (fizika)|tijela]]. Zvuk nastaje periodičnim titranjem izvora zvuka koji u neposrednoj okolici mijenja [[tlak]] sredstva. Energija zvuka širi se nekim sredstvom u obliku [[mehanički valovi|mehaničkog vala]]. Poremećaj tlaka prenosi se na susjedne [[čestica|čestice]] medija i tako se širi u vidu valova. Zvuk se ne može širiti kroz [[vakuum]]. U svakom se titraju [[potencijalna energija]] sistema pretvara u [[Kinetička energija|kinetičku]] i obrnuto, uz delimičan gubitak [[energija|energije]] zbog [[otpor]]a i [[trenje|trenja]], koja u obliku [[toplota|toplote]] napušta sustav.<ref>''Vibracije'', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64462] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> === Valovi === {{glavni|Val}} česta je situacija da oscilacija jedne materijalne tačke, koja je npr. izazvana elastičnom silom, izaziva oscilaciju susedne tačke, ova naredne, te se tako progresivno uspostavlja oscilatorno kretanje čitavog niza tačaka koje se naziva val. Dva osnovna elementa svakog talasa su:<ref name="ReferenceA">Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 40), Univerzitet u Nišu, 2005.</ref> * Izvor vala predstavlja tačku iz koje započinje prostiranje titranja. * [[Valni front]] predstavlja površinu koju čine tačke do koje je u jednom trenutku stigao val. Prostiranje valova može se opisati pomoću [[Hajgensov princip|Hajgensovog principa]]. Hajgensov princip izražava činjenicu da se svaka tačka pogođena valom može smatrati izvorom novog sekundarnog vala. Sekundarni talasi nastali na talasnom frontu u jednom trenutku međusobno se poništavaju u svim pravcima, osim u pravcu širenja talasa, tj. novi talasni front se formira na spoljašnjoj obvojnici sekundarnih talasa.<ref name="ReferenceA"/> Pretpostavimo da u nekoj sredini postoji izvor vala od koga se u svim pravcima širi sferni val. Pre nego što val dopre do neke tačke, ona miruje, prema tome nema [[Mehanička energija|mehaničku energiju]]. Pogođena valom započinje oscilovanje, što znači da je primila određenu količinu energije, koju, ako zanemarimo prigušenje, zadržava trajno. Proces prenošenja energije nastavlja se dalje sa drugim, udaljenijim, tačkama. Prema tome, val možemo shvatiti i kao transportni proces u kome se vrši prenos mehaničke energije.<ref>Jugoslav Karamarković, Fizika (str. 47), Univerzitet u Nišu, 2005.</ref> == Primeri == === Klatno === {{Glavni|Njihalo}} [[File:Маятник (Приклад коливання).gif|thumb|Animacija njihala]] [[Klatno]] ili njihalo je [[Physical body|fizičko telo]] koje se njiše oko [[Ravnoteža (mehanika)|ravnotežnog]] položaja. Njihanje mogu izazvati [[gravitaciona sila]], [[elastičnost|elastična]] [[sila]] (na primer [[opruga]]), [[Elektromotorna sila|električna sila]], [[magnet]]na sila i drugo. Trajanje jednog titraja zavisi od dve veličine, od dužine klatna ''l'' i od [[Ubrzanje Zemljine sile teže|ubrzanja]] ''g'' [[Sila teža|sile teže]]. Trajanje jednog titraja ne zavisi od [[težina|težine]], to jest o toga da li je klatno lakše ili teže, da li je građeno od željeza, drva, olova ili bilo kojeg drugog materijala.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> Na primer, ako uzmete jedan kliker i okačite za dugačak kanap i zalepite za plafon, napravili ste matematičko klatno. Kod takvog oscilatora možemo izračunati koliko vremena klatnu treba da napravi jednu oscilaciju, samo ako znamo dužinu kanapa. Kolika god da je masa klikera, ona neće uticati na period oscilovanja.<ref name="http://marina.fizika.rs">{{Cite web |url=http://marina.fizika.rs/oscilacije.html |title=Oscilacije |access-date=2020-09-18 |archive-date=2020-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201001114158/http://marina.fizika.rs/oscilacije.html |url-status=dead }}</ref> Put klatna između krajnjih tačaka zove se jedna [[oscilacija]], a vreme koje je potrebno da klatno učini jednu oscilaciju zove se ''period'' ili ''vreme oscilovanja''. Kod oscilovanja klatna vrši se stalno pretvaranje [[Potencijalna energija|potencijalne energije]] u [[Kinetička energija|kinetičku energiju]] i obratno. Kad se klatno podigne iz položaja mirovanja na neku [[visina|visinu]] |''h'', daje mu se izvesnu potencijalna energija. Kinetička energija je u tom položaju jednaka nuli, jer klatno nema [[brzina|brzine]]. Kad se klatno pusti, ono će se pod uticajem komponente ''m∙g∙sin θ'' kretati, pa će njegova potencijalna energija opadati, a kinetička rasti. U najdonjem položaju (ravnotežnom položaju) biće potencijalna energija jednaka nuli, dok će kinetička energija biti najveća, jer je tu brzina najveća. Zbog [[tromost]]i ili inercije klatno će produžiti svoje njihanje, te će ponovno kinetička energija opadati, a potencijalna rasti, a u krajnjoj tački ponovno će kinetička energija biti nula, a potencijalna najveća. Kad ne bi bilo trenja u osloncu i otpora vazduha, klatno bi se stalno njihalo i uvek bi se popelo do iste visine. Međutim, njegova se energija polagano troši na [[Otpor sredstva|otpor vazduha]] i [[trenje]], te titraji postaju sve slabiji, dok se klatno konačno ne umiri u ravnotežnoj tački. === Opruga === {{main|Opruga}} Opruga je [[mašinski element]] koji se koristi za ostvarivanje elastičnih spojeva. Pod djelovanjem sile dolazi do deformacije opruge, a po prestanku djelovanja sile vraćaju se u prvobitni položaj. Ako na jedan kraj opruge okačimo teg, kada teg povučemo, opruga će oscilovati. Period ovih oscilacija zavisi samo od mase tega.<ref name="http://marina.fizika.rs"/> [[Hookeov zakon]] kaže da je deformacija tijela razmjerna primijenjenoj sili pod uvjetom da se ne prijeđe granica elastičnosti tijela. Kada se sila ukloni tijelo će se vratiti u svoj prvobitni oblik. Zakon je otkrio [[Englezi|engleski]] [[fizičar]] [[Robert Hooke]] 1676. Ako se tijelo na elastičnoj opruzi pomakne iz ravnotežnog položaja, tj. ako se opruga rastegne ili stisne, djelovat će povratna sila (elastična sila opruge), koja će nastojati tijelo vratiti u ravnotežni položaj. == Pojava rezonancije == {{main|Rezonancija}} [[File:Tacoma Narrows Bridge destruction.ogv|thumb|Kolaps [[Tacoma Narrows Bridge|Takoma mosta]] ([[1940]]), usled frekvencije vetra koja je dovela čitav most u rezonanciju.]] [[Rezonancija]] je [[fizika|fizička]] pojava koja nastaje u prisilno [[oscilator|oscilujućem]] sistemu, kada se frekvencija vanjske prinudne sile poklapi sa sopstvenom [[frekvencija|frekvencijom]] oscilatora, i tako postigne maksimalna [[amplituda|amplitude]] oscilovanja.<ref name="http://marina.fizika.rs"/> Od poznatog slučaja kolapsa [[Tacoma Narrows Bridge|Takoma mosta]], kada je frekvencija vetra dovela čitav most u rezonanciju, pri izgradnji mostova i solitera veoma se vodi računa o frekvencijama koje ih okružuju.<ref name="http://marina.fizika.rs"/> Do rezonancije, odnosno porasta intenziteta oscilacija dolazi kada se učestalost spoljašnje sile koja uzrokuje oscilacije podudara s rezonantnnom učestalošću sistema. Prepoznatljiva karakteristika rezonantnih sistema je da jednom pobuđeni, mogu samostalno da osciluju još neko vreme u zavisnosti od prigušenja oscilatornog sistema. == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Harmonijsko oscilovanje]] * [[Vibracija]] * [[Učestanost]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Oscillation}} * [http://www.lightandmatter.com/html_books/3vw/ch01/ch01.html Vibrations] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101214085654/http://lightandmatter.com/html_books/3vw/ch01/ch01.html |date=2010-12-14 }}&nbsp;&ndash; a chapter from an online textbook {{Authority control-lat}} [[Kategorija:Oscilacije]] lnag6lv6teyj37v35ed2ilktxc7fqdk 0 255540 42681387 6523195 2026-08-26T23:28:36Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681387 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 0 255787 42681388 6523200 2026-08-26T23:28:41Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681388 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 0 257502 42681353 42681183 2026-08-26T20:50:09Z Alekol 2231 /* Avgust/August/Kolovoz */ 42681353 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]].<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahviće preko 1.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, ca. 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]]. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već od 19-tog. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. == Predviđeni događaji == * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] thz9xebsf0gw20po2lqf3nlftodr9c0 42681354 42681353 2026-08-26T20:51:16Z Alekol 2231 /* Smrti */ 42681354 wikitext text/x-wiki {{Godina nav|2026}} {{otheruses}} {{Godina u drugim kalendarima|2026}} Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]]. * UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica. * Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9. * Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4. * Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5. == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro. * 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi. * 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a. * [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani. * 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]]. * 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti. [[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]] * [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]]. * [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja. * 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica. * 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog. * [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]]. * [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata. * 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a. * [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638. * [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a). * 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija). * 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije. * [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film "[[Svadba (2026.)|Svadba]]" - najgledaniji hrvatski film. * 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg. * [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane. * [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu. * 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]]. * [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta). * [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija. * 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]]. * [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca. * [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija). * 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]]. * [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi. * 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]]. * [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane. * 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza. * [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone. [[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na "Epsteinovom otoku" 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]] * 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona. * 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983. === Februar/Veljača === * 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH. * [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara. * [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023). * 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane. * [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000. * 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]]. * [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og). * 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu. * 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]]. * [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila. * 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava. * [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji. * 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024. * [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%. * [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima. * [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom. * [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina. * [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. ** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih. ** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]] * [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru. * 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi. * [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta. * [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi). * [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke. * [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a. * [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; "[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]" se obraća Ustavnom sudu. * 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]]. * [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan. * [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]]. * [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet. * [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih. * 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]]. * 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og). * [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib). * [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026</ref> * [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta. * 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis. * [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra. * [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]]. * 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz. * [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije. * 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima. * [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj. * 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu. * [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata. * [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom. * [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom. === April/Travanj === [[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]] * [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje. * [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca. * [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj. * [[7. 4.]] - Trump: "jedna civilizacija će umreti večeras" ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca. * [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje. * [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca. [[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]] * 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti. * [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana. * [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu. * [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade. * [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata. * [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu. * [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja. * 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD. * [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata. * [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]]. * 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu. === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]]. * [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000). * 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija). * [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri. * [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj. * [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]]. * 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini. * [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela. * 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa. * 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu. * [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27" na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji). * 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.). * 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske ("Bangaranga"), 15. Lelek iz Hrvatske ("Andromeda"), 17. Lavina iz Srbije ("Kraj mene"). * [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava. * [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice. * 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996. * 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. * [[23. 5.]] - Miting "Ti i ja, Slavija", u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana. * [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom. * 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini. * [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije. * [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni. * [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]]. * [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]]. * [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu. === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja. * 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire. * [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao "rizik po bezbednost". * 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi. * [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana. * 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije. * [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu. * [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4). [[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]] * 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu. * 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut. * [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom. * [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara. * 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi. ** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje. ** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje. * [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi). * [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine. * [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje. * 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. * [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko. * [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša. * 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament. * [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025. * [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu. * [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku. * ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena. * [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]]. * [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku. * 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37). * [[28. 6.]] - Studentski skup "Sve se vidi na Vidovdan" u Kraljevu. * [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni. * [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji. * 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru "Odiseje"]] [[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]] * [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata). * 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: ** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0. ** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1. * [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi. * [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). * [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala. * [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom "završeno". Uveče novi udari. * ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope. * [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173. * 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana. * [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste. * [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020. * [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari. * 17. 7. - Prikazan je film "[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]" [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]]. * [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve. * [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. [[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]] * [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016. * 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora. * [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru. * [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu. * 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana. * [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u. * 25. 7. - Omladinski pokret "bubašvaba/žohara" u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita. * ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.<ref>[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026</ref> * [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]]. * [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje. * [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. * [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona. * jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD. === Avgust/August/Kolovoz === * jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]].<ref>[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026</ref> * [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C. * [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahviće preko 1.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva. * ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, ca. 41-42°C. * [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a. * [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu. * [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]]. * [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.<ref>[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''</ref> * [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope. * [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba. [[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]] * 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri. * [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih. * 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada. * [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu<ref>[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026</ref> (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38<ref>[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]</ref>). Novi tropski dani već od 19-tog. ** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. * [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.<ref>[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026</ref> * [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu. * 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću. * [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih. * 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU. * [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih. == Predviđeni događaji == * [[29. 8.]] - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU. * [[30. 8.]] - Lansiranje Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman, za osmatranje u spektru od plave do infracrvene. * 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji. * [[4. 10.]] - Izbori u BiH. * 4. 10. - Izbori u Brazilu. * [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti. * [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu. * [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD. * [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija. * 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''. === Nepoznati datumi === * jesen? - Vanredni izbori u Srbiji? == Rođenja == == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}} === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]]) * [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]]) * [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]]) * [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]]) * [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]]) * 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]]) * [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]]) * [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944) * [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]]) === Februar/Veljača === * [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]]) * [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]]) * [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* * [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]]) * 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]]) * [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]]) * [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]]) * [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]]) * 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]]) * [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]]) * [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]]) * 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]]) * [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]]) * [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]]) * [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]]) * [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]]) === Mart/Ožujak === * [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932) * 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]]) * [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]]) * [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]]) * 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]]) * [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]]) * 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]]) * [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]]) * 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]]) * [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]]) * 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]]) * 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]]) * [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]]) * [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]]) === April/Travanj === * [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]]) * [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]]) * [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]]) * [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]]) * [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]]) === Maj/Svibanj === * [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]]) * [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]]) * 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]]) * 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]]) * [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]]) * 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]]) * [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]]) * 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]]) * [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]]) * [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]]) * [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]]) === Jun/Juni/Lipanj === * 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]]) * 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]]) * [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]]) * [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]]) * [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]]) * 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]]) === Jul/Juli/Srpanj === * [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]]) * [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]]) * [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]]) * [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]]) * [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947) * [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]]) * [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]]) * 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]]) * [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]]) * [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]]) === Avgust/August/Kolovoz === * [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]]) * [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]]) * [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]]) * [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]]) * [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]]) * [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]]) * 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]]) == Nobelove nagrade == === Veze === [[Godišnji kalendar]] == Reference == {{izvori}} {{Commonscat}} [[Kategorija:2026.| ]] s75rxk0w09v821icl5kscy2ws5n4llw 0 259553 42681268 42668504 2026-08-26T14:59:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681268 wikitext text/x-wiki {{Muzičar (SR) |ime = Tejlor Svift |slika = Taylor Swift May 2015 cropped and retouched.jpg |opis_slike = Tejlor na "1989" turneji (2015.) |širina_slike = 250p |pejzažno = ne |boja_pozadine = khaki |ime_po_rođenju = Tejlor Alison Svift |alijas = | datum_rođenja = [[13. decembar]] [[1989]]. | mesto_rođenja = [[Reding (Pensilvanija)|Reding]] | država_rođenja = [[Pensilvanija]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] | datum_smrti = | mesto_smrti = | država_smrti = |instrument = akustična gitara, [[električna gitara]], [[klavir]], [[bendžo]], ukulele |žanr = [[Pop muzika|pop]], [[Kantri muzika|kantri]], kantri pop, pop rok |zanimanje = pevačica, tekstopisac, glumica |aktivni_period = 2006–danas |izdavačka_kuća = Big Machine Records |vezani_članci = |vebsajt = [http://taylorswift.com/ taylorswift.com] |potpis = Taylor Swift Signature.png }} '''Tejlor Alison Svift''' ({{jez-eng|Taylor Alison Swift}}; [[Reding (Pensilvanija)|Reding]], [[13. decembar]] [[1989]]) je američka pevačica i tekstopisac. Odrasla je u Vajomisingu, u [[Pensilvanija|Pensilvaniji]], a sa četrnaest godina se preselila u [[Nešvil]], [[Tenesi]], da bi se bavila [[kantri muzika|kantri muzikom]]. Potpisala je ugovor sa nezavisnom izdavačkom kućom „Big Machine Records“ i postala najmlađi tekstopisac koju je izdavačka kuća „Sony/ATV Music“ ikada zaposlila. Objava debi albuma nazvanog po njoj 2006. godine ju je pretvorila u zvezdu kantri muzike. Zahvaljujući trećem singlu, „Our Song“, postala je najmlađa osoba koja je sama napisala i otpevala pesmu koja je bila na prvom mestu kantri top-liste. Nominovana je za [[Nagrada Gremi|nagradu Gremi]] za najboljeg novog umetnika 2008. Drugi album, „Fearless“, je objavljen 2008. Nakon uspeha kantri-pop singlova „Love Story“ i „You Belong With Me“, „Fearless“ je postao najprodavaniji album 2009. godine, nakon čega je usledila velika turneja. Album je osvojio četiri [[nagrada Gremi|Gremija]], a Tejlor je postala najmlađa osoba ikada koja je dobila nagradu za album godine. 2010. godine, prve nedelje nakon objave trećeg albuma, „Speak Now“, u SAD je prodato preko milion primeraka albuma, a zatim je usledila svetska turneja istog naziva. Treći singl albuma, „Mean“, osvojio je dva Gremija. Četvrti album, „Red“, objavljen je 2012. Broj prodatih primeraka u SAD u toku prve nedelje, 1,2 miliona, je najbolja prodaja decenije, a Tejlor je postala jedina žena čija su dva albuma prodata u više od milion primeraka u prvoj nedelji. Singlovi „We Are Never Ever Getting Back Together“ i „I Knew You Were Trouble“ su bili hitovi u celom svetu. Turneja „Red“ je trajala od marta 2013. do juna 2014., i na njoj je održala preko 80 koncerata na 4 kontinenta. Peti album "1989" je ižašao u oktobru 2014, i prodat je u više od 10 miliona primeraka, i bio je najprodavaniji album u 2015. godini. Singlovi "Shake It Off", "Blank Space", i "Bad Blood" su bili na prvom mestu svetskih top lista. Album je osvojio dva Gremija, uključujući i Gremi za album godine. Šesti studijski album "Reputation" će biti objavljen u novembru 2017. godine. Tejlor je poznata po pesmama koje govore o njenim iskustvima iz tinejdžerskog i mladalačkog doba. Njeno pisanje su nagradili Udruženje tekstopisaca Nešvila i Kuća slavnih tekstopisaca. Njena druga dostignuća uključuju sedam Gremija, dvanaest [[Bilbord (časopis)|Bilbordovih]] muzičkih nagrada, jedanaest Američkih muzčkih nagrada, sedam nagrada Udruženja kantri muzike i šest nagrada Akademije kantri muzike. Prodala je više od 26 miliona albuma, a njene pesme su skinute sa interneta 75 miliona puta širom sveta. „Forbs“ procenjuje da je zaradila preko 220 miliona dolara. Pored pevačke karijere, Sviftova se pojavila u ulozi glumice u krimi seriji „Mesto zločina“ (2009), komediji „[[Dan zaljubljenih (film)|Dan zaljubljenih]]“ (2010), animiranom filmu „Loraks“ (2012) i sitkomu „[[Nova devojka]]“. Kao filantrop, Sviftova podržava umetnost u školama, dečju pismenost, pružanje pomoći žrtvama prirodnih katastrofa, prava pripadnika [[LGBT]] zajednica i organizacije za pružanje pomoći bolesnoj deci. == Detinjstvo == Tejlor Alison Svift je rođena 13. decembra 1989. godine u [[Piding]]u, u [[Pensilvanija|Pensilvaniji]].<ref name=autogenerated5>{{Cite web|url=http://www.newyorker.com/reporting/2011/10/10/111010fa_fact_widdicombe?currentPage=all|title=You Belong With Me}}</ref> Njen otac, Skot Svift, je finansijski savetnik u kompaniji „Merrill Lynch“.<ref>{{Cite web|url=http://www.udel.edu/udaily/2010/sep/swift092309.html|title=Taylor Swift's father is a Blue Hen}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-2030765/Taylor-Swift-buys-parents-2-5m-Nashville-mansion.html|title=Taylor Swift buys parents $2.5m Nashville mansion}}</ref> Odgajen je u [[Pensilvanija|Pensilvaniji]] i potomak je tri generacije predsednika [[Banka|banki]]. Njena majka, Andrea (rođena Garner), je domaćica koja je ranije radila kao izvršni direktor prodaje.<ref>{{Cite web|url=http://www.marieclaire.com/celebrity-lifestyle/celebrities/taylor-swift-quotes-2|title=Taylor Swift's rise to America's sweetheart}}</ref> Andrea je provela prvih 10 godina života u [[Singapur]]u, pre nego što se skrasila u [[Teksas]]u; njen otac je bio inženjer na naftnoj platformi koji je radio u [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.asiaone.com/static/multimedia/gallery/110210_swift/|title=AsiaOne Multimedia}}</ref> Sviftova je dobila ime po pevaču Džejmsu Tejloru; njena majka je verovala da će joj ime prikladno za oba pola pomoći da započne uspešnu poslovnu karijeru.<ref>{{Cite web|url=http://blogs.villagevoice.com/music/2011/11/taylor_swift_madison_square_garden_november_22_review.php|title=Live: Taylor Swift brings Selena Gomez and James Taylor to Madison Square Garden|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-03-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20150324212110/http://blogs.villagevoice.com/music/2011/11/taylor_swift_madison_square_garden_november_22_review.php|dead-url=yes}}</ref> Ima mlađeg brata, Ostina, koji pohađa univerzitet Vanderbilt.<ref>{{Cite web|url=http://www.tvguide.com/celebrities/taylor-swift/bio/285271|title=Taylor Swift Biography}}</ref> Provela je rane godine svog života na farmi novogodišnjih jelki površine četrdeset ari u okrugu Montgomeri u Pensilvaniji i pohađala privatnu školu „Wyndcroft“. Kada je Sviftova imala devet godina, porodica se preselila u Vajomising u Pensilvaniji, gde je pohađala osnovnu i srednju školu. Provodila je leta u vikendici njenih roditelja u Stoun Harboru u [[Nju Džerzi]]ju i opisala ju je kao mesto „gde je većina uspomena iz mog detinjstva nastala“.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/2009-05-15/business/25274108_1_jersey-shore-songs-summer|title=Magical place to grow up|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-12-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20151222090503/http://articles.philly.com/2009-05-15/business/25274108_1_jersey-shore-songs-summer|url-status=dead}}</ref> Prvi hobi Sviftove je bilo jahanje konja na engleski način. Njena majka ju je stavila u sedlo kada je imala devet meseci i Sviftova je kasnije učestvovala u takmičenjima.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20175197_2,00.html|title=A date with Grammy|access-date=2014-01-20|archive-date=2014-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20141105020307/http://www.ew.com/ew/article/0,,20175197_2,00.html|dead-url=yes}}</ref> Njena porodica je posedovala nekoliko konja i šetlandskog ponija. Kada je imala devet godina, Sviftova je okrenula svoju pažnju ka mjuziklima i nastupala je u obradama „Briljantina“, „Eni“, „Zbogom ptičice“ i „Zvuka muzike“ u pozorišnoj školi „Berks Youth“. Redovno je putovala na [[Brodvej]] u [[Njujork]]u gde je imala časove muzike i glume. Ipak, „posle par godina odlazaka na audicije u Njujorku i neuspeha“, Sviftova se zainteresovala za [[kantri muzika|kantri muziku]].<ref>{{Cite web|url=http://tasteofcountry.com/taylor-swift-acting-emma-stone/|title=Taylor Swift and Emma Stone}}</ref> Provodila je vikende nastupajući na lokalnim festivalima, sajmovima, u kafićima, na takmičenjima u karaokama, u klubovima, na sastancima izviđača i u bolnicama.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/2011-08-08/news/29864618_1_taylor-swift-local-angle-show-woman|title=Taylor Swift works crowd|access-date=2014-01-20|archive-date=2016-03-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20160303204626/http://articles.philly.com/2011-08-08/news/29864618_1_taylor-swift-local-angle-show-woman|url-status=dead}}</ref> Kada je imala jedanaest godina, nakon mnogo pokušaja<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1546980/when-she-thinks-tim-mcgraw-taylor-swift-savors-payoff.jhtml|title=Taylor Swift Savors Payoff}}</ref>, Sviftova je pobedila na lokalnom takmičenju talenata, otpevavši pesmu ”Big Deal” Lien Rajms i dobila je priliku da nastupi kao predgrupa za Čarlija Danijelsa u amfiteatru „Štraustaun“.<ref>{{Cite web|url=http://www.vogue.com/magazine/article/taylor-swift-the-single-life/#1|title=The Single Life magazine}}</ref> Ova sve veća zainteresovanost za kantri muziku je izolovala Sviftovu od vršnjaka u srednjoj školi.<ref>{{Cite web|url=http://www.phillymag.com/articles/exit-interview-taylor-swift/|title=Exit Interview|access-date=2014-01-20|archive-date=2016-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20160307191558/http://www.phillymag.com/articles/exit-interview-taylor-swift/|dead-url=yes}}</ref> Posle gledanja emisije „Iza scene“ o Fejt Hil, Sviftova je bila sigurna da „postoji magična zemlja po imenu [[Nešvil]] gde se snovi ostvaruju i gde ja moram da odem“.<ref name=autogenerated1>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/|title=Taylor Swift: The Garden In The Machine|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-05-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120510173906/http://www.americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/|url-status=dead}}</ref> Otputovala je sa majkom u Nešvil na prolećnom raspustu da ostavi demo disk prerada pesama Doli Parton i Diksi Čiks u izdavačkim kućama u ulici poznatoj kao Muzički red.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1600309/cmt-insider-interview-taylor-swift-part-1-of-2.jhtml|title=CMT Insider Interview: Taylor Swift}}</ref> Izdavačke kuće su je odbile i shvatila je da „su svi u tom gradu želeli da urade isto što i ja. Pa sam mislila: moram da nađem način da budem drugačija“.<ref name=autogenerated1 /> Počela je da izvodi američku himnu „[[Barjak iskićen zvezdama]]“ na sportskim događajima jer je to bila šansa da „stane ispred 20.000 ljudi čak i bez ugovora sa izdavačkom kućom“. Jednom prilikom, jedanaestogodišnja Sviftova se pozdravila sa [[Džej-Zi]]jem posle izvođenja himne na utakmici kluba „[[Filadelfija seventisiksersi]]“.<ref name=autogenerated12>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/20-questions/1574118/20-questions-with-taylor-swift.jhtml|title=20 Questions With Taylor Swift}}</ref> Kada je imala dvanaest godina, Sviftovoj je majstor za kompjutere pokazao kako da svira tri akorda na gitari, inspirišući je da napiše svoju prvu pesmu „Lucky You“.<ref>{{Cite web|url=http://www.digitalspy.com/celebrity/news/a185076/computer-repairman-taught-swift-guitar.html|title=Computer repairman taught Swift guitar}}</ref> Prethodno je pobedila na nacionalnom takmičenju u poeziji sa pesmom ”Čudovište u mom ormaru” ali je od tada počela da se fokusira na pisanje muzike.<ref>{{Cite web|url=http://voices.washingtonpost.com/postrock/2008/02/her_song_talking_taylor_swift_1.html|title=Her Song: Talking Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20130812160010/http://voices.washingtonpost.com/postrock/2008/02/her_song_talking_taylor_swift_1.html|url-status=dead}}</ref> 2003, Sviftova i njeni roditelji su počeli da rade sa muzičkim menadžerom Denom Dimtirovom.<ref name=autogenerated8>{{Cite web|url=http://www.bmi.com/news/entry/234444|title=Songwriter Taylor Swift Signs Publishing Deal With Sony/ATV}}</ref> Uz pomoć Dimitrova, Sviftova je bila model za kompaniju „Abercrombie and Fitch“ kao deo njihove kampanje o novim zvezdama, njena pesma je bila na disku kozmetičke kompanije „Maybelline“ i sastajala se sa velikim izdavačkim kućama.<ref>{{Cite web|url=http://www.americanbar.org/content/dam/aba/migrated/Forums/entsports/PublicDocuments/oppositionbrief.authcheckdam.PDF|title=American Bar}}</ref> Hakon izvođenja sopstvenih pesama izdavačkoj kući „RCA Records“, osmakinja je dobila ugovor po kom treba da se poboljša i počela je često da putuje u Nešvil.<ref>{{Cite web|url=http://today.msnbc.msn.com/id/25874555#.UDeMftbiZQI|title=Taylor Swift receives high-school diploma|access-date=2014-01-20|archivedate=2010-04-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100429015001/http://today.msnbc.msn.com/id/25874555#.UDeMftbiZQI|deadurl=yes}}</ref> Kada je Sviftova imala četrnaest godina, njen otac se prebacio u nešvilski ogranak kompanije „Merrill Lynch“ i porodica se preselila u kuću na obali jezera u Hendersonvilu u [[Tenesi]]ju.<ref name=autogenerated5 /> Tejlor je kasnije opisala ovo kao „neverovatnu žrtvu“ koju je njena porodica podnela.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1600309/cmt-insider-interview-taylor-swift-part-1-of-2.jhtml|title=CMT Insider Interview}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://159.54.226.237/08_issues/080413/080413taylor-swift.html|title=Taylor's swift rise|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114113840/http://159.54.226.237/08_issues/080413/080413taylor-swift.html|dead-url=yes}}</ref> Njena majka je jednom prilikom rekla: „Uvek smo joj govorili da nismo to uradili kako bi stavili hranu sebi na sto, ili pokušali da ostvarimo svoje snove.”<ref name=autogenerated21>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_3,00.html|title=Taylor Swift's Road to Fame|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502210917/http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_3,00.html|dead-url=yes}}</ref> U [[Tenesi]]ju, Sviftova se školovala u Hendersonvilu u gradskoj školi.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1648575/taylor-swifts-high-school-names-auditorium-in-her-honor.jhtml|title=Taylor Swift's High School Names Auditorium in Her Honor}}</ref> Kasnije se premestila na Aron akademiju, jednu privatnu Hrišćansku školu, u kojoj se nudi školovanje kod kuće. Bila je odličan đak, pa je samim tim i dobila diplomu u 2008. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/02/27/AR2008022703749.html|title=Taylor Swift Puts The Kid in Country}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://today.msnbc.msn.com/id/25874555#.UDeODNbiZQI|title=Taylor Swift receives high-school diploma|access-date=2014-01-20|archivedate=2010-04-29|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100429015001/http://today.msnbc.msn.com/id/25874555#.UDeODNbiZQI|deadurl=yes}}</ref> == Muzička karijera == === 2005 – 2008: Početak karijere i ''Taylor Swift'' === [[Datoteka:Swift, Taylor (2007) cropped.jpg|250px|thumb|desno|Sviftova na nastupu 2007.]] Sviftova se preselila u [[Nešvil]] kada je imala četrnaest godina. Zbog ugovora o razvijanju sa „RCA Records“, pisala je sa iskusnim tekstopiscima iz Mjuzik Roua, kao što su Troj Verges, Bret Bivers, Bret Džejms, Mek Mekanali i braća Voren.<ref>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/3/|title=Taylor Swift: The Garden In The Machine|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807054922/http://www.americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/3/|url-status=dead}}</ref> Kasnije je počela dugortrajnu saradnju sa Liz Rouz.<ref name=autogenerated10>{{Cite web|url=http://www.songwriteruniverse.com/taylorswift123.htm|title=Taylor Swift discusses her Debut Album, early hits, and how she got started}}</ref> Sviftova ju je videla na događaju koji je organizovao „RCA“ i predložila joj da sarađuju.<ref name=autogenerated15>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2010/06/liz-rose-co-writer-to-the-stars/|title=Liz Rose: Co-Writer to the Stars|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-12-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20111224215950/http://www.americansongwriter.com/2010/06/liz-rose-co-writer-to-the-stars/|url-status=dead}}</ref> Počele su da se sastaju svakog četvrtka posle škole i pišu po dva sata.<ref>{{Cite web|url=http://www.majorlyindie.com/enewsletter/oleSpecialEditionNov08P2.cfm?storyid=350|title=How Liz Rose and Taylor Swift Wrote the Hits}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Rouzova je rekla da su ti sastanci bili „jedni od najlakših koje sam ikada imala. Ja sam u stvari bila njen urednik. Pisala je o onome što joj se desilo u školi tog dana. Imala je tako jasnu viziju o onome što pokušava da kaže. I imala je najneverovatnije ideje“. Sviftova je takođe počela da snima demo CD-ove sa producentom Nejtanom Čepmanom.<ref name=autogenerated15 /> Nakon nastupa na BMI-jevom sastanku tekstopisaca u klubu „The Bitter End“ u [[Njujork]]u,<ref name=autogenerated8 /> Sviftova je postala najmlađi tekstopisac koga je izdavačka kuća "Sony/ATV" ikada zaposlila.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/2008-11-11/news/25256467_1_big-machine-records-joe-jonas-country-music-association-awards|title=Taylor Swift isn't thinking about "the next level"|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-11-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20121118235847/http://articles.philly.com/2008-11-11/news/25256467_1_big-machine-records-joe-jonas-country-music-association-awards|url-status=dead}}</ref> Sviftova je napustila „RCA Records“ kada je imala petnaest godina; kompanija je želela da ona snima pesme drugih tekstopisaca i sačeka do osamnaeste godine da izda album, ali ona se osećala spremnom da počne karijeru sa sopstvenim materijalom.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_2,00.html|title=Taylor Swift's road to fame|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502223051/http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_2,00.html|url-status=dead}}</ref> Takođe se rastala sa menadžerom Denom Dimtrouom, koji je kasnije tužio nju i njene roditelje. „Iskreno sam osećala da mi ponestaje vremena“, Sviftova se kasnije prisećala. „Želela sam da zabeležim te godine svog života na albumu dok su još predstavljale ono kroz šta sam prolazila.“<ref>{{Cite web|url=http://www.telegraph.co.uk/culture/music/rockandpopmusic/5202294/Taylor-Swift-the-19-year-old-country-music-star-conquering-America-and-now-Britain.html|title=Taylor Swift: the 19-year-old country music star conquering America - and now Britain}}</ref> Na jednom događaju u kafiću "Bluebird“ u [[Nešvil]]u, 2005, Sviftova je privukla pažnju Skota Boršete, izvršnog direktora „Dreamworks Records“ koji se spremao da osnuje sopstvenu nezavisnu izdavačku kuću, „Big Machine Records“.<ref name=autogenerated10 /> Postala je jedna od prvih ljudi koja je potpisala ugovor sa njom.<ref name=autogenerated10 /> Da bi videla kao kantri muzika radi, Boršeta je zaposlio Sviftovu kao stažistu i pratioca pevača na CMA muzičkom festivalu.<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2009/11/11/taylor-swift-cma-awards/|title=Taylor Swift Learned Interview Skills Early}}</ref> Sviftova je počela da radi na albumu koji nosi njeno ime ubrzo nakon potpisivanja ugovora sa izdavačkom kućom. Nakon eksperimentisanja sa iskusnim nešvilskim producentima, Sviftova je ubedila „Big Machine“ da zaposle producenta njenog demo CD-a, Nejtana Čepmana.<ref name=autogenerated14>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1546980/when-she-thinks-tim-mcgraw-taylor-swift-savors-payoff.jhtml|title=When She Thinks "Tim McGraw"}}</ref> Njemu je to bio prvi put da snima studijski album ali Sviftova je osećala da imaju pravu „hemiju“. Na kraju, Čepman je producirao sve osim jedne pesme na albumu ''Taylor Swift''. Opisala je album kao dnevnik njenih ranih tinejdžerskih godina i većinu pesama je napisala tokom prve godine srednje škole.<ref>{{Cite web|url=http://www.reuters.com/article/2009/12/12/us-swift-idUSTRE5BB03G20091212|title=Taylor Swift reflects on 'crazy dreams' come true|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-12-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121223024311/http://www.reuters.com/article/2009/12/12/us-swift-idUSTRE5BB03G20091212|deadurl=yes}}</ref> Rezultat je to što pesme opisuju dolazak iskustava kao što su mlada ljubav i tinejdžersku strepnju.<ref name=autogenerated14 /> Rekla je da iako „zvuči kao da sam imala 500 momaka“, dosta pesama su nastale posmatranjem.<ref name=autogenerated14 /> Sviftova je napisala tri pesme sama, uključujući dva singla, a ostalih osam sa tekstopiscima kao što su Liz Rouz, Robert Elis Oral i Anđelo Petraglija.<ref>{{Cite web|url=http://blog.cmt.com/2010-05-05/liz-rose-shares-her-story-before-taylor-swift/|title=Liz Rose Shares Her Story Before Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archive-date=2010-05-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20100508161115/http://blog.cmt.com/2010-05-05/liz-rose-shares-her-story-before-taylor-swift/|url-status=dead}}</ref> Muzički, album je opisan kao mešavina tradicionalnih kantri instrumenata i žustrih rok gitara.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/artists/taylor-swift/albumguide|title=Album Guide: Taylor Swift}}</ref> ''Taylor Swift'' je objavljen u oktobru 2006. i dobio je uglavnom pozitivne kritike od muzičkih kritičara.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/bbcom/discography/index.jsp?pid=766101&aid=800385|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080101044354/http://www.billboard.com/bbcom/discography/index.jsp?pid=766101&aid=800385|archivedate=2008-01-01|title=Taylor Swift album review|access-date=2014-01-20|deadurl=no}}</ref> [[Njujork tajms]] ga je opisao kao „malo remek delo pop kantrija, i nevino i cinično, koje upotpunjuje snažan i molećiv glas gđice Svift“.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/09/07/arts/music/07cara.html?_r=1|title=A Young Outsider’s Life Turned Inside Out}}</ref> „PopMatters“ se nadao da će Sviftova umeti da nađe sredinu između kantri tradicije i njene očigledne osetljivosti na pop, jer ''Taylor Swift'' ukazuje na to da ona ima puno toga da ponudi.<ref>{{Cite web|url=http://www.popmatters.com/pm/review/taylor-swift-taylor-swift/|title=Taylor Swift: Taylor Swift}}</ref> Saša Frer-Džouns iz časopisa ''The New Yorker'' je opisao Sviftovu kao čudo. Napomenuo je da ga je „Our Song“ veoma iznenadila i hvalio je stihove: „Jedna ruka mu je na volanu, druga na mom srcu“.<ref name=autogenerated20>{{Cite web|url=http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2008/11/10/081110crmu_music_frerejones?currentPage=all|title=The rise of Taylor Swift|archiveurl=https://archive.today/20120904144145/http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2008/11/10/081110crmu_music_frerejones?currentPage=all|archivedate=2012-09-04|access-date=2014-01-20|dead-url=no}}</ref> ''Country Weekly'' je smatrao da „materijal ukazuje na talenat koji će trajati dugo nakon srednje škole“.[[Roling stoun]] je opisao Sviftovu kao mladu ali izuzetno iskusnu i divio se pesmi „Our Song“ i njenoj ludo privlačnoj pevljivoj melodiji koja je i u stilu [[Britni Spirs|Britni]] i Petsi.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/artists/taylor-swift/albumguide|title=About Taylor}}</ref> „Big Machine Records“ je još uvek bila mlada izdavačka kuća kada je izdat prvi singl "''Tim McGraw'' u junu 2006, i Sviftova i njena majka su pomagale „u stavljanju CD-ova u koverte i slanju na radio“. Provela je većinu 2006. godine promovišući ''Taylor Swift'' na radio turneji i kasnije rekla:<ref name=autogenerated21 /> „Radio turneje za većinu umetnika traju šest nedelja. Moja je trajala šest meseci“. Sviftova je oslikavala platna (inspirisana [[Džekson Polok|Džeksonom Polokom]]) da bi nagradila voditelje koji su puštali njenu muziku. Pojavljivala se na televiziji, uključujući emisije ''Grand Ole Opry'', ''Good Morning America'' i ''TRL''.<ref>{{Cite web|url=http://www.youtube.com/watch?v=-cFIJKat0Z0&lr=1|title=Taylor Swift performs "Teardrops On My Guitar" at the Grand Ole Opry}}</ref> Takođe je potpisala ugovore sa sponzorima i postala promoter ''l.e.i.'' farmerki i lice kampanje ''Verizon Wireless Mobile Music''.<ref>{{Cite web|url=http://main.stylelist.com/2008/05/15/taylor-swift-for-l-e-i-jeans/|title=Taylor Swift for L.E.I Jeans|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520095221/http://main.stylelist.com/2008/05/15/taylor-swift-for-l-e-i-jeans/|dead-url=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,,GAC_26063_5677660,00.html|title=Taylor Swift at Top for Fourth Week|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-12-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20131221003110/http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,,GAC_26063_5677660,00.html|dead-url=yes}}</ref> Sviftova, koja opisuje sebe kao „dete interneta“ je iskoristila [[Majspejs]] da bi našla fanove.<ref>{{Cite web|url=http://www.mlive.com/entertainment/grand-rapids/index.ssf/2009/09/taylor_swift_comes_to_vanandel.html|title=Taylor Swift comes to VanAndel Arena this week on Fearless Tour}}</ref> Pisala je blogove, komentarisala naloge svojih fanova i lično odgovarala na poslate poruke.<ref>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/4/|title=Taylor Swift: The Garden In The Machine|access-date=2014-01-20|archive-date=2016-03-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20160326122606/http://americansongwriter.com/2011/05/taylor-swift-the-garden-in-the-machine/4/|url-status=dead}}</ref> Ovo je, u to vreme, bilo revolucionarno u kantri muzici.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/11/09/arts/music/09cara.html?_r=1&pagewanted=all|title=My Music, MySpace, My Life}}</ref> Boršeta je rekao da je njegova odluka da zaposli šesnaestogodišnju pevačicu i tekstopisca u početku podizala obrve kolega iz muzičke industrije ali je Sviftova pronašla u ranije nepoznato tržište: tinejdžerke koje slušaju kantri muziku.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_4,00.html|title=Taylor Swift's Road to Fame|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-06-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20130603200550/http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_4,00.html|dead-url=yes}}</ref> Nakon pesme ''Tim McGraw'', četiri sledeća singla su izdata tokom 2007. i 2008: ''Teardrops on My Guitar'', ''Our Song'', ''Picture to Burn'' i ''Should've Said No''. Sve su bile veoma uspešne na Bilbordovoj top-listi kantri pesama, a ''Our Song'' i ''Should've Said No'' su dostigle broj jedan.<ref>{{Cite web|url=http://www.gactv.com/gac/cda/article_print/0,3008,GAC_26063_5769818_DS-ARTICLE-RIGHT-RAIL,00.html|title=Taylor Swift No. 1 on iTunes|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-03-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20150316163238/http://www.gactv.com/gac/cda/article_print/0,3008,GAC_26063_5769818_DS-ARTICLE-RIGHT-RAIL,00.html|dead-url=yes}}</ref> Zahvaljujući pesmi ''Our Song'' Sviftova je postala najmlađi tekstopisac i pevač kantri pesme na prvom mestu. ''Teardrops on My Guitar'' je postala manji pop hit; dostigla je trinaesto mesto na [[Bilbord hot 100|Bilbordovoj listi 100 pesama]].<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/#/charts/hot-100?chartDate=2008-03-01&order=timeon|title=Top 100 Music Hits}}</ref> Album je prodao 39.000 kopija tokom prve nedelje,<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1599721/taylor-swift-scores-first-1-debut-with-fearless.jhtml|title=Taylor Swift Scores First Chart|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-10-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20121026003922/http://www.mtv.com/news/articles/1599721/taylor-swift-scores-first-1-debut-with-fearless.jhtml|url-status=dead}}</ref> a do marta 2011 prodao je preko 5,5 miliona kopija širom sveta.<ref>{{Cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/taylor-swift-tops-20-million-in-record-sales-118987324.html|title=Taylor Swift Tops 20 Million in Record Sales}}</ref> Sviftova je takođe izdala praznični album, ''Sounds of the Season: The Taylor Swift Holiday Collection'', u oktobru 2007. i mini album, ''Beautiful Eyes'', u julu 2008.<ref>{{Cite web|url=http://www.countrystandardtime.com/news/newsitem.asp?xid=1947|title=Taylor Swift owns top of country chart}}</ref> Sviftova je bila na dugoj turneji promovišući ''Taylor Swift''. Uz nastupe na festivalima i u pozorištima, Sviftova je nastupala kao predgrupa na turnejama nekoliko kantri pevača. Krajem 2006, bila je predgrupa bendu ''Rascal Flatts'' na poslednjih devet nastupa njihove turneje ''Me & My Gang Tour'', nakon što je njen prethodnik, Erik Čurč, otpušten.<ref>{{Cite web|url=http://countrymusic.about.com/od/concertreviewsm1/a/RFConReview1106.htm|title=Rascal Flatts Concert Review - Air Canada Center - November 1, 2006|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-11-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20121105155923/http://countrymusic.about.com/od/concertreviewsm1/a/RFConReview1106.htm|url-status=dead}}</ref> Sviftova je kasnije poslala Čurču svoje prvo zlatno izdanje albuma uz poruku: „Hvala što si svirao predugo i preglasno na na turneji ''Flatts''-a. Iskreno cenim to. Tejlor“.<ref>{{Cite web|url=http://azstarnet.com/entertainment/blogs/caliente-tuned-in/article_61cb6c52-5bd1-11e0-88bd-001cc4c002e0.html|title=Eric Church's Taylor Swift story}}</ref> Godine 2007, bila je predgrupa na 20 nastupa turneje Džordža Strejta<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1546137/taylor-swift-joins-george-straits-2007-tour.jhtml|title=Taylor Swift Joins George Strait's 2007 Tour}}</ref>, nekoliko nastupa na letnjoj turneji ''Flip-Flop''<ref name=autogenerated12 /> Kenija Čeznija, odabranim nastupima na turneji ''Bonfires & Amplifiers''<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1549598/brad-paisley-plans-tour-with-three-opening-acts.jhtml|title=Brad Paisley Plans Tour With Three Opening Acts}}</ref> Breda Pejzlija i nekoliko nastupa na zajedničkoj turneji ''Soul2Soul II''<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1561014/taylor-swift-joins-tim-mcgraw-faith-hill-on-tour.jhtml|title=Taylor Swift Joins Tim McGraw, Faith Hill on Tour}}</ref> Tima Mekgroa i Fejt Hil. Sviftova je ponovo bila predgrupa bendu ''Rascal Flatts'' na turneji ''Still Feels Good Tour'', 2008. Pored toga što je pevala sopstvene pesme, Sviftova je pevala pesme [[Bijonse Nouls|Bijonse]], [[Rijana|Rijane]], Džona Vejta, ''Lynyrd Skynyrd'' i [[Eminem]]a. Organizovala je upoznavanje sa fanovima pre i posle koncerata; trajali su do četiri sata.<ref>{{Cite web|url=http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,,GAC_26063_5735572,00.html|title=Taylor Swift Embraces the "Meet & Greet"|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807155454/http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,,GAC_26063_5735572,00.html|dead-url=yes}}</ref> U 2007. godini, Sviftova i Alan Džekson su oboje imenovani za tekstopisca i umetnika godine od strane Udruženja nešvilskih tekstopisaca. Sviftova je bila najmlađa osoba koja je ikada dobila ovo priznanje.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_5,00.html|title=Taylor Swift's Road to Fame|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520223018/http://www.ew.com/ew/article/0,,20176102_5,00.html|dead-url=yes}}</ref> Takođe je imenovana za najbolju novu zvezdu. U 2008. godini,<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/pictures/taylor-swift/photo-gallery/2389485/2657043/artist_photo.jhtml|title=Taylor Swift proudly displays her Horizon Award}}</ref> imenovana je za najbolji novi ženski glas od strane Akademije kantri muzike.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/pictures/43rd-annual-acm-awards-onstage-winners/1587677/2970629/photo.jhtml|title=Taylor Swift wins top new female vocalist}}</ref> Isto tako i za omiljenu kantri pevačicu na Američkim dodelama nagrada.<ref>{{Cite web|url=http://www.roughstock.com/blog/taylor-swift-rascal-flatts-carrie-underwood-score-@-2008-ama-awards|title=Taylor Swift, Rascal Flatts, Carrie Underwood Score at 2008 AMA Awards}}</ref> Dobila je sedam BMI nagrada za pesme sa ''Taylor Swift'' albuma. Tejlor je takođe bila nominovana za Gremi (2008. godine) u kategoriji za najbolju novu zvezdu, ali tu nagradu je ipak osvojila [[Ejmi Vajnhaus]].<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/package/article/0,,20173658_20177270,00.html|title=Amy Winehouse Wins Best New Artist, Kanye West Pays Tribute to Mom}}</ref> === 2008 – 2010: ''Fearless'', kontroverza oko dodele nagrada i napad medija === [[Datoteka:5.3.10TaylorSwiftByDavidShankbone.jpg|250px|thumb|desno|Tejlor Svift 2010.]] Drugi studijski album Sviftove, ''Fearless'', je objavljen u novembru 2008. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/2008-08-07-coming-attractions_N.htm|title=Coming attractions: Not all boys make Taylor Swift cry}}</ref> Iako je napisala dosta pesama na turneji, svesno je odlučila da ne objavi pesme sa putovanja: „Kao šesnaestogodišnjakinja, nikad nisam mogla da se poistovetim sa pesmama koje govore o nastupima u drugom gradu svake noći. Želim da pišem o osećanjima i ljubavi i nedostatku ljubavi“.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1591866/why-taylor-swifts-songwriting-sings.jhtml|title=Why Taylor Swift's Songwriting Sings}}</ref> Rekla je da naziv albuma (Neustrašiva) „znači da se plašiš mnogih stvari, ali ipak skočiš“.<ref>{{Cite web|url=http://www.theoaklandpress.com/articles/2010/03/26/entertainment/doc4baba3395e3ef490410773.txt?viewmode=2|title=Living 'Fearless' Taylor Swift talks about her whirlwind rise to the top|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-09-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120910102217/http://www.theoaklandpress.com/articles/2010/03/26/entertainment/doc4baba3395e3ef490410773.txt?viewmode=2|dead-url=yes}}</ref> Sviftova je napisala sedam pesama sa albuma sama, uključujući dva singla, a ostalih šest sa tekstopiscima Liz Rouz, Džonom Ričom, Kolbi Kalaja i Hilari Lindzi. Producirala je album zajedno sa Nejtanom Čepmanom.<ref>{{Cite web|url=http://www.pdbmusic.com/index.php/2012/05/410|title=Producer Nathan Chapman}}</ref> Muzički, rečeno je da album odlikuju „glasne gitare i živi refreni, sa ponekim dodatnim zvukom violine i bendža“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/fearless-20081113|title=Taylor Swift: Fearless}}</ref> ''Fearless'' je dobio uglavnom pozitivne kritike od muzičkih kritičara.<ref>{{Cite web|url=http://www.metacritic.com/music/fearless|title=Fearless: Taylor Swift}}</ref> Njujork tajms je opisao Sviftovu kao jednog od najboljih tekstopisaca popa, najistaknutijeg pragmatičara kantrija i osobu koja je više upoznata sa svojom dušom od većine odraslih ljudi.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/12/21/arts/music/21cara.html?_r=2|title=Sounds of Swagger and Sob Stories}}</ref> ''The Village Voice'' je smatrao da je prikazala „natprirodnu mudrost i inkluzivnost“, da „majstorski izbegava tipične zamke pripovedača koje se tiču banalnosti i lažno dubokih gluposti“.<ref>{{Cite web|url=http://www.villagevoice.com/2008-11-19/music/taylor-swift-s-teenage-country-star-tales-spiked-with-actual-wisdom/|title=Taylor Swift's Teenage Country-Star Tales, Spiked With Actual Wisdom|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-07-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20120708170250/http://www.villagevoice.com/2008-11-19/music/taylor-swift-s-teenage-country-star-tales-spiked-with-actual-wisdom/|dead-url=yes}}</ref> Roling stoun ju je opisao kao „stručnjaka za pisanje tekstova sa intuitivnim darom za građenje stiha i refrena“ čije intimne i istinite pesme izgledaju kao da su bukvalno iščupane iz dnevnika devojke iz predgrađa.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/fearless-20081113|title=Fearless: Taylor Swift}}</ref> ''USA Today'' je smatrao da je zadovoljstvo čuti nadarenu tinejdžerku koja zvuči kao nadarena tinejdžerka a ne kao glasnik za kolektivni pojam adolescentske težnje gomile starijih profesionalaca.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/reviews/2008-11-10-taylor-swift-fearless_N.htm|title=Taylor Swift hits all the right words on 'Fearless'}}</ref> ''The New Yorker'' je opisao album kao album bez loše pesme, dodajući da će najbolja pesma albuma, ''Fifteen'', biti među citatima u godišnjacima godinama.<ref name=autogenerated20 /> ''Entertainment Weekly"'' je smatrao da će se album svideti uglavnom mladim devojčicama - „ona zvuči kao prava tinejdžerka, ne kao neka svađalica Lolita“ - ali je predvideo da će biti uzbudljivo gledati kako njen dragoceni talenat raste.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20237814,00.html|title=Fearless Review|access-date=2014-01-20|archive-date=2009-04-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20090425154334/http://www.ew.com/ew/article/0,,20237814,00.html|url-status=dead}}</ref> Muzički kritičar Robert Kristgo je opisao Sviftovu kao neobično nemoguće jaku i talentovanu tinejdžerku.<ref>{{Cite web|url=http://robertchristgau.com/get_artist.php?name=taylor+swift|title=Consumer Guide Reviews}}</ref> Sviftova je promovisala ''Fearless'' nakon njegove objave. Epizoda emisije ''The Ellen DeGeneres Show'' je bila posvećena objavi albuma a Sviftova se pojavila i u mnogim drugim emisijama.<ref>{{Cite web|url=http://www.tennessean.com/article/20081109/TUNEIN/105260003/Taylor-Swift-Regular-teenager-country-star|title=Taylor Swift: Regular teenager, country star}}</ref> Komunicirala je sa fanovima koristeći društvene mreže kao što su [[Tviter]] i video blogovi. Sviftova je pokrenula liniju letnjih haljina ''l.e.i.'' u saradnji sa prodavnicama ''Wal-Mart'',<ref>{{Cite web|url=http://www.wwd.com/markets-news/ready-to-wear-sportswear/taylor-swift-does-dresses-1955844|title=Taylor Swift Launches Sundress Line}}</ref> kao i liniju prazničnih čestitki ''American Greetings'' i lutki ''Jakks Pacific''.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/people/2009-11-18-swift-greeting-cards_N.htm|title=Taylor Swift to have greeting card line}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://uk.eonline.com/news/66141/taylor-swift-gets-all-dolled-up|title=Taylor Swift Gets All Dolled Up}}</ref> Postala je portparol hokejaškog tima ''Nashville Predators'' i digitalnih kamera ''Sony Cyber-shot''<ref>{{Cite web|url=http://www.aolnews.com/2009/02/03/taylor-swift-is-the-newest-nhl-celebrity-spokesperson/|title=Taylor Swift: NHL's New Spokesperson|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-08-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20120820044951/http://www.aolnews.com/2009/02/03/taylor-swift-is-the-newest-nhl-celebrity-spokesperson/|url-status=dead}}</ref> i pojavila se u video-igri ''Band Hero''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1617571/taylor-swift-shares-her-rock-star-life-band-hero.jhtml|title=Taylor Swift Shares Her Rock-Star Life In 'Band Hero'|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20130520084115/http://www.mtv.com/news/articles/1617571/taylor-swift-shares-her-rock-star-life-band-hero.jhtml|url-status=dead}}</ref> Pevačica je odala poštu velikom broju kolega u nastupima na televiziji: obradila je pesmu ''Drive (For Daddy Gene)'' Alana Džeksona u emisiji ''CMT Giants: Alan Jackson event'',<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1598322/alan-jackson-surrounded-by-famous-friends-at-cmt-giants-taping.jhtml|title=Alan Jackson Surrounded by Famous Friends at CMT Giants Taping}}</ref> učestvovala je u zajedničkom televizijskom koncertu sa rok bendom ''Def Leppard''<ref>{{Cite web|url=http://www.defleppard.com//news/newsItem.asp?id=180|title=Taylor Swift and Def Leppard|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-07-12|archive-url=https://archive.today/20120712162518/http://www.defleppard.com//news/newsItem.asp?id=180|dead-url=yes}}</ref> i pevala pesmu ''Run'' Džordža Strejta na ACM-ovom televizijskom događaju koji je proslavljao Strejta kao umetnika decenije.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/news/2009-04-07-strait-decade_N.htm|title=Stars salute Strait as ACM's Artist of the Decade}}</ref> Sviftova je pevala svoju pesmu ''Fifteen'' sa [[Majli Sajrus]] na 51. dodeli nagrada [[Nagrada Gremi|Gremi]],<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1604173/miley-cyrus-taylor-swift-talk-grammy-duet.jhtml|title=Miley Cyrus, Taylor Swift Talk Grammy Duet|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807044311/http://www.mtv.com/news/articles/1604173/miley-cyrus-taylor-swift-talk-grammy-duet.jhtml|url-status=dead}}</ref> izvela rep skeč koji je sama napisala sa Tipejnom na dodeli nagrada CMT<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-raps-with-t-pain-rocks-with-def-leppard-at-cmts-20090617|title=Taylor Swift Raps With T-Pain, Rocks With Def Leppard At CMTs}}</ref> i bila voditelj emisije ''Saturday Night Live''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1602347/taylor-swift-still-cant-believe-that-shell-be-on-snl.jhtml|title=Taylor Swift Still 'Can't Believe' That She'll Be On 'SNL'|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131214190247/http://www.mtv.com/news/articles/1602347/taylor-swift-still-cant-believe-that-shell-be-on-snl.jhtml|url-status=dead}}</ref> Glavni singl albuma, ''Love Story'', je objavljen u septembru 2008, postao je drugi najprodavaniji kantri singl svih vremena i dostigao četvrto mesto na Bilbordovoj top-listi 100 pesama.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/#/song/taylor-swift/love-story/12052731|title=Love Story - Taylor Swift}}</ref><ref name=autogenerated16>{{Cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-lady-a-makes-country-history.html|title=Chart Watch Extra: Lady A Makes Country History}}</ref> Još četiri singla su izdata tokom 2008. i 2009: ''White Horse'', ''You Belong with Me'', ''Fifteen'' i ''Fearless''. Pesma ''You Belong with Me'' je bila najuspešnija pesma sa albuma na top-listama, jer je dostigla drugo mesto na [[Bilbord]]ovoj top-listi 100 pesama.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/black-eyed-peas-jason-mraz-tie-records-on-1004002946.story#/news/black-eyed-peas-jason-mraz-tie-records-on-1004002946.story|title=Black Eyed Peas, Jason Mraz Tie Records On Billboard Hot 100}}</ref> Album je debitiovao na prvom mestu Bilbordove top-liste 200 albuma sa prodajom od 592.304 primeraka i od tad je prodao preko 8,6 miliona kopija širom sveta.<ref name=autogenerated16 /> Bio je najprodavaniji album 2009. godine i doneo je Sviftovoj ogroman uspeh.<ref>{{Cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/chart-watch-extra-20-years-of-top-albums.html|title=Chart Watch Extra: 20 Years Of Top Albums}}</ref> Sviftova je bila na svojoj prvoj turneji od aprila 2009. do juna 2010. Tokom turneje ''Fearless'' koja je obuhvatala 105 koncerata, Sviftova je nastupala 90 puta u Severnoj Americi, 6 u Evropi, 8 u Australiji i jednom u Aziji.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/taylor-swift-announces-second-leg-of-fearless-1004020541.story#/news/taylor-swift-announces-second-leg-of-fearless-1004020541.story|title=Taylor Swift Announces Second Leg Of 'Fearless' Tour}}</ref> Složena bina je bila sačinjena od bajkovitog dvorca i srednjoškolskog podijuma.<ref>{{Cite web|url=http://www.nj.com/entertainment/music/index.ssf/2011/07/taylor_swift_returns_to_pruden.html|title=Taylor Swift returns to Prudential Center with 'Speak Now' tour}}</ref> Svake večeri je pevala pesmu [[Džastin Timberlejk|Džastina Timberlejka]] ''What Goes Around... Comes Around'' preplićući je sa svojom ''You're Not Sorry''.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2009/08/29/arts/music/29swift.html|title=She’s a Little Bit Country, a Little Bit Angry}}</ref> Sviftova je pozvala Džona Mejera, Fejt Hil i [[Kejti Peri]] da nastupe sa njom na nekoliko nastupa tokom turneje u Severnoj Americi.<ref>{{Cite web|url=http://www.accesshollywood.com/john-mayer-joins-taylor-swift-on-stage-in-la_article_18368|title=John Mayer Joins Taylor Swift On Stage In LA}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20304141,00.html|title=Taylor Swift's Homecoming Night}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2010/04/16/taylor-swift-katy-perry-hot-n-cold-live-la/|title=Taylor Swift Leaves Los Angeles 'Hot N Cold' With Katy Perry}}</ref> [[Džastin Biber]], Keli Pikler i Glorijana su bili predgrupe. Turneju je videlo više od 1,1 milion ljudi i zaradila je preko 63 miliona dolara.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/events/taylor-swift-announces-speak-now-world-tour-1004130458.story#/events/taylor-swift-announces-speak-now-world-tour-1004130458.story|title=Taylor Swift Announces 'Speak Now' World Tour}}</ref> ''Taylor Swift: Journey to Fearless'', koncertni film, je prikazan na televiziji a kasnije objavljen na DVD-u i Blu-ray disku. 2009, Sviftova je takođe nastupala kao predgupa na svetskoj turneji ''Escape Together'' Kita Urbana.<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2008/12/02/keith-urban-tours-with-taylor-swift-sugarland-more/|title=Keith Urban Tours With Taylor Swift, Sugarland}}</ref> U septembru 2009, Sviftova je postala prvi kantri izvođač koji je osvojio [[MTV]] nagradu za spot kada je ''You Belong with Me'' proglašen najboljim spotom ženskog izvođača.<ref>{{Cite web|url=http://today.msnbc.msn.com/id/32861800|title=Kanye calls Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-11-02|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121102101345/http://today.msnbc.msn.com/id/32861800|deadurl=yes}}</ref> Njen govor je prekinuo reper [[Kanje Vest]], koji je učestvovao u nekoliko incidenata na drugim dodelama nagrada.<ref>{{Cite web|url=http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2009/09/mtv-vma-video-music-awards-kanye-west-taylor-swift-music-news.html|title=Sorry, MTV VMA queen Taylor Swift: Kanye West is king of award-show tantrums|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-06-06|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120606160004/http://goldderby.latimes.com/awards_goldderby/2009/09/mtv-vma-video-music-awards-kanye-west-taylor-swift-music-news.html|deadurl=yes}}</ref> Vest je izjavio da je Bijonsin spot za pesmu ''Single Ladies (Put a Ring on It)'', nominovan u istoj kategoriji, „jedan od najboljih spotova ikada“.<ref name=autogenerated4>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/kanye-west-storms-the-vmas-stage-during-taylor-swifts-speech-20090913?rand=84857|title=Kanye West Storms the VMAs Stage During Taylor Swift's Speech|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-10-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20111013092025/http://www.rollingstone.com/music/news/kanye-west-storms-the-vmas-stage-during-taylor-swifts-speech-20090913?rand=84857|dead-url=yes}}</ref> Dosta gledalaca je zviždalo<ref name=autogenerated6>{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2009/sep/15/entertainment/et-kanye-fallout15|title=Kanye West expresses Swift regret on blog and 'The Jay Leno Show'}}</ref> i izazvalo ga da pokaže srednji prst publici.<ref name=autogenerated4 /><ref>{{Cite web|url=http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/09/14/kanye.west.reaction/index.html|title=Anger over West's disruption at MTV awards}}</ref> On je zatim vratio mikrofon Sviftovoj koja je ostala bez teksta.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1621389/kanye-west-crashes-vma-stage-during-taylor-swifts-award-speech.jhtml|title=Kanye West Crashes VMA Stage During Taylor Swift's Award Speech|access-date=2014-01-20|archive-date=2014-09-12|archive-url=https://archive.today/20140912071844/http://www.mtv.com/news/1621389/kanye-west-crashes-vma-stage-during-taylor-swifts-award-speech/|url-status=dead}}</ref> U bekstejdžu, Sviftova je viđena kako histerično plače. Kako piše Roling stoun, kada se majka Sviftove suočila sa Vestom,<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-thanks-gracious-beyonce-for-inviting-her-onstage-after-kanye-stunt-at-vmas-20090914|title=Taylor Swift Thanks "Gracious" Beyonce for Inviting Her Onstage After Kanye Stunt at VMAs}}</ref> on se nevoljno izvinio i dodao da i dalje misli da je Bijonsin video bolji. Vest je uklonjen sa događaja.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2009/09/13/kanye-west-taylor-swift/|title=Kanye West interrupts Taylor Swift's VMAs moment: What was he thinking?|access-date=2014-01-20|archive-date=2010-11-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20101118015021/http://music-mix.ew.com/2009/09/13/kanye-west-taylor-swift/|url-status=dead}}</ref> Kada je [[Bijonse Nouls|Bijonse]] kasnije osvojila nagradu za spot godine, pozvala je Sviftovu na binu da završi svoj govor.<ref>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/kanye-west-vma-controversy-88799|title=Kanye West causes VMA controversy}}</ref> U prostoriji za novinare, Sviftovu, koja je 2008. izrazila želju da peva refren u rep pesmi Kanjea Vesta<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1599659/taylor-swift-talks-acting-college-dream-collaborations.jhtml|title=Taylor Swift Talks Acting|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-04-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20120415123516/http://www.mtv.com/news/articles/1599659/taylor-swift-talks-acting-college-dream-collaborations.jhtml|url-status=dead}}</ref> su pitali da li je ljuta na njega: „Ne poznajem ga, nikad ga nisam upoznala, pa... Ne želim ništa da započinjem jer je večeras bilo divno veče za mene“.<ref>{{Cite web|url=http://www.usmagazine.com/entertainment/news/taylor-swift-2009149|title=Taylor Swift Speaks Out on Kanye Incident}}</ref> Incident je privukao veliko interesovanje medija i širio se po internetu na mnoge načine.<ref>{{Cite web|url=http://newsroom.mtv.com/2009/09/16/kanye-wests-vma-interruption-photos/|title=Kanye West's VMA Interruption Gives Birth To Internet Photo Meme|access-date=2014-01-20|archive-date=2009-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001234936/http://newsroom.mtv.com/2009/09/16/kanye-wests-vma-interruption-photos|url-status=dead}}</ref> Predsednik [[Barak Obama]] je tokom intervjua, u poverenju nazvao Vesta budalom.<ref>{{Cite web|url=http://www.politico.com/click/stories/0909/did_obama_call_kanye_a_jackass.html|title=Obama calls Kanye 'jackass'|access-date=2014-01-20|archive-date=2010-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20100209044435/http://www.politico.com/click/stories/0909/did_obama_call_kanye_a_jackass.html|url-status=dead}}</ref> Bivši predsednik SAD [[Džimi Karter]]<ref name=autogenerated19>{{Cite web|url=http://edition.cnn.com/2009/SHOWBIZ/Music/09/17/carter.kanye.west/index.html|title=Jimmy Carter weighs in on Kanye West's VMA stunt}}</ref> je rekao da je Vestov prekid bio „potpuno nepotreban“. Vestovo ponašanje su kritikovale mnoge zvezde, uključujući [[Eminem]]a, [[Snup Dog]]a, [[Lejdi Gaga|Lejdi Gagu]] i [[Madona|Madonu]].<ref>{{Cite web|url=http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/madonna-jennifer-lopez-gave-me-super-sharp-looks-at-concert-2009210|title=Madonna: Jennifer Lopez Gave Me "Super-Sharp Looks" at Concert}}</ref> Vest se izvinio za svoj verbalni ispad u dva bloga i u emisiji ''The Jay Leno Show''.<ref name=autogenerated6 /> I dalje je tvrdio da je, iako je Sviftova veoma talentovana, „Bijonsin spot je najbolji spot decenije! Predao sam svoje nagrade bendu ''Outkast'' kada su ih zaslužili više od mene. Nisam lud, samo sam realan“.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1621410/kanye-west-apologizes-taylor-swift-vma-rant.jhtml|title=Kanye West Apologizes To Taylor Swift For VMA Rant|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-04-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20130401181545/http://www.mtv.com/news/articles/1621410/kanye-west-apologizes-taylor-swift-vma-rant.jhtml|url-status=dead}}</ref> Dva dana nakon dodele nagrada, Sviftova je rekla u intervjuu da Vest nije razgovarao sa njom od ceremonije.<ref name=autogenerated18>{{Cite web|url=http://www.nypost.com/p/blogs/tvblogs/taylor_swift_visits_the_view_accepts_iW7OOuj6BQpLe1oX8TVFNM|title=Taylor Swift visits 'The View,' accepts Kanye apology|archiveurl=https://archive.today/20121205044335/http://www.nypost.com/p/blogs/tvblogs/taylor_swift_visits_the_view_accepts_iW7OOuj6BQpLe1oX8TVFNM%23axzz2E9KT3xdd|archivedate=2012-12-05|access-date=2014-01-20|dead-url=yes}}</ref> Vest ju je onda pozvao i lično joj se izvinio, što je Sviftova prihvatila: „Kanje me jeste zvao, i izvinjenje mu je bilo veoma iskreno“.<ref name=autogenerated18 /> Odbijala je da razgovara o incidentu i intervjuima koji su usledili da ne bi povećavala važnost događaja: „Desilo se na TV-u, što znači da su svi videli šta se desilo. Smatram da ne moramo da nastavimo da pričamo o tome“.<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2009/09/19/taylor-swift-seeks-clarity-amidst-story-that-just-wont-die/|title=Taylor Swift Seeks Clarity Amidst Story That Just Won't Die}}</ref> Smatra se da su incident i interesovanje medija koje ga je pratilo pretvorili Sviftovu u veoma popularnu zvezdu.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1631093/why-shouldnt-hate-on-taylor-swift.jhtml|title=Why You Shouldn't Hate On Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-01-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20120103100702/http://www.mtv.com/news/articles/1631093/why-shouldnt-hate-on-taylor-swift.jhtml|url-status=dead}}</ref> Sviftova je izdala obradu pesme Toma Petija ''American Girl'' na sajtu ''Rhapsody'' u junu 2009,<ref>{{Cite web|url=http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,3034,gac_26063_5944409_,00.html|title=Tim McGraw, Taylor Swift: New Songs Coming|access-date=2014-01-20|archive-date=2009-07-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20090702041753/http://www.gactv.com/gac/nw_headlines/article/0,3034,GAC_26063_5944409_,00.html|dead-url=yes}}</ref> koja se i dalje pušta pre njenog izlaska na scenu.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/news/2011-06-09-taylor-swift-lyrics-on-arm_n.htm|title=Taylor Swift arms herself with lyrics onstage}}</ref> Pevala je prateće vokale u pesmi Džona Majera ''Half of My Heart'', koja je ovjavljena na njegovom četvrtom albumu u novembru 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1613782/taylor-swift-wants-john-mayer-on-new-album.jhtml|title=Taylor Swift May Hook Up With John Mayer For New Album|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807032933/http://www.mtv.com/news/articles/1613782/taylor-swift-wants-john-mayer-on-new-album.jhtml|url-status=dead}}</ref> Mejer je napisao pesmu kao priznanje Tomu Petiju i bendu ''Fleetwood Mac'': „Mislio sam: 'Ako će ovo biti moje ljubavno pismo toj vrsti muzike, ko će biti Stivi Niks u toj jednačini?' I pomislio sam: 'Ova devojka Tejlor Svift će biti popularna dugo'“.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1625724/john-mayer-talks-taylor-swift-collaboration-half-my-heart.jhtml|title=John Mayer Talks Taylor Swift Collaboration 'Half Of My Heart'|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-04-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20120414193121/http://www.mtv.com/news/articles/1625724/john-mayer-talks-taylor-swift-collaboration-half-my-heart.jhtml|url-status=dead}}</ref> Sviftova i Mejer su otpevali pesmu uživo u [[Medison skver garden|Medison Skver Gardenu]] u Njujorku 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1628160/taylor-swift-justin-bieber-more-play-screaming-tweens-at-jingle-ball.jhtml|title=Taylor Swift, Justin Bieber, More Play To Screaming Tweens At Jingle Ball|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-12-03|archive-url=https://web.archive.org/web/20131203042046/http://www.mtv.com/news/articles/1628160/taylor-swift-justin-bieber-more-play-screaming-tweens-at-jingle-ball.jhtml|url-status=dead}}</ref> Pesma je izdata kao treći singl albuma u junu 2010. i dostigla je 25. mesto na Bilbordovoj top listi 100 pesama.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/#/artist/John+Mayer/chart-history/373098?f=379&g=Singles|title=Billboard Legacy}}</ref> Sviftova je sarađivala i sa mnogim drugim izvođačima tokom 2008. i 2009. Napisala je i snimila pesmu ''Best Days of Your Life'' zajedno sa Keli Pikler.<ref>{{Cite web|url=http://content.usatoday.com/communities/idolchatter/post/2010/06/carrie-underwood-tops-idol-downloads-adam-lambert-on-the-rise/1#.UEyTVY3iZQI|title=Carrie Underwood tops Idol downloads; Adam Lambert on the rise}}</ref> Napisala je dve pesme za Hana Montana: Film - ''You'll Always Find Your Way Back Home'' i ''Crazier'' – sa Martinom Džonsonom i Robertom Elisom Oralom.<ref>{{Cite web|url=http://www.visualhollywood.com/movies_2009/hanna_montana/notes.pdf|title=Taylor Swift and Hannah Montana|access-date=2014-01-20|archivedate=2009-11-18|archiveurl=https://www.webcitation.org/5lNC4Dlzi?url=http://www.visualhollywood.com/movies_2009/hanna_montana/notes.pdf|deadurl=yes}}</ref> Sviftova je takođe pevala u pesmi ''Two Is Better Than One'' benda ''Boys Like Girls'' koju je napisao Martin Džonson.<ref>{{Cite web|url=http://online.wsj.com/article/SB120250843185754907.html|title=Hit List: Taylor Swift}}</ref> U januaru 2010, Sviftova je obezbedila dve pesme - uključujući ''Today Was a Fairytale'' - za film [[Dan zaljubljenih (film)|Dan zaljubljenih]] i obradila pesmu ''Breathless'' benda "''Better Than Ezra'' za album ''Hope for Haiti Now''.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1630485/better-than-ezra-honored-by-taylor-swifts-breathless-performance.jhtml|title=Better Than Ezra 'Honored' By Taylor Swift's Performance Of 'Breathless' At Haiti Telethon|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-02-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20120209071227/http://www.mtv.com/news/articles/1630485/better-than-ezra-honored-by-taylor-swifts-breathless-performance.jhtml|url-status=dead}}</ref> U novembru 2009, Sviftova je postala najmlađi izvođač ikada i jedna od samo šest žena koje su proglašene zabavljačem godine od strane Udruženja kantri muzike. ''Fearless'' je takođe osvojio nagradu za album godine od strane Udruženja.<ref>{{Cite web|url=http://www.foxnews.com/entertainment/2009/11/11/taylor-swift-wins-cma-entertainer-year/|title=Taylor Swift Wins CMA Entertainer of the Year}}</ref> Album je osvojio mnoga druga priznanja i postao najgrađeniji album u istoriji kantri muzike.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/taylor-swift-named-billboard-woman-of-the-1005398962.story#/news/taylor-swift-named-billboard-woman-of-the-1005398962.story|title=Taylor Swift Named Billboard Woman of the Year}}</ref> Sviftova je bila najmlađi izvođač ikada koji je osvojio nagradu za album godine od strane Akademije kantri muzike.<ref>{{Cite web|url=http://sev.prnewswire.com/music/20090406/CL9518106042009-1.html|title=Taylor Swift's Fearless history|access-date=2014-01-20|archive-date=2009-04-16|archive-url=https://archive.today/20090416165833/http://sev.prnewswire.com/music/20090406/CL9518106042009-1.html|dead-url=yes}}</ref> Američke muzičke nagrade su nagradile Sviftovu izvođačem godine i omiljenim kantri albumom.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1626845/taylor-swift-michael-jackson-big-winners-at-american-music-awards.jhtml|title=Taylor Swift, Michael Jackson Big Winners At American Music Awards|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-06-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20120630181520/http://www.mtv.com/news/articles/1626845/taylor-swift-michael-jackson-big-winners-at-american-music-awards.jhtml|url-status=dead}}</ref> Dobila je nagradu Hala Dejvida od strane Kuće slavnih tekstopisaca i imenovana je za tekstopisca/izvođača godine od strane Nešvilskog udruženja tekstopisaca.<ref>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2009/10/taylor-swift-toby-keith-and-wynn-varble-win-big-at-nsai-awards/|title=Taylor Swift, Toby Keith, and Wynn Varble Win Big at NSAI Awards|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-03-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20120320091151/http://www.americansongwriter.com/2009/10/taylor-swift-toby-keith-and-wynn-varble-win-big-at-nsai-awards/|url-status=dead}}</ref> Osvojila je četiri nagrade BMI. Bilbord ju je imenovao izvođačem 2009. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/features/2009-artists-of-the-year-1004052641.story#/features/2009-artists-of-the-year-1004052641.story|title=Artist of the year}}</ref> Sviftova je uključena u [[Tajm (časopis)|Tajmovu]] godišnju listu 100 najuticajnijih ljudi 2010.<ref name=autogenerated17>{{Cite web|url=http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1984685_1984940_1985536,00.html|title=The 2010 TIME 100|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-04-21|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120421164010/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1984685_1984940_1985536,00.html|deadurl=yes}}</ref> U januaru 2010, Sviftova je osvojila 4 nagrade [[Nagrada Gremi|Gremi]], od 8 nominacija.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/country-music/1627496/taylor-swift-nets-eight-grammy-nominations.jhtml|title=Taylor Swift Nets Eight Grammy Nominations}}</ref> ''Fearless'' je proglašen za album godine i najbolji kantri album, dok je pesma ''White Horse'' proglašena za najbolju kantri pesmu i najbolji žensko kantri izvođenje. Sviftova je najmlađi izvođač ikada koji je osvojio nagradu za album godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/beyonce-taylor-swift-dominate-2010-grammy-awards-20100201|title=Beyonce, Taylor Swift Dominate 2010 Grammy Awards}}</ref> Tokom ceremonije, Sviftova je pevala pesme ''Rhiannon'' i ''You Belong with Me'' sa Stivi Niks.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2010/01/31/tayor-swift-and-stevie-nicks-grammys-duet-out-of-sight-or-out-of-tune/|title=Taylor Swift and Stevie Nicks' Grammys duet: Out of sight, or out of tune?}}</ref> Njeno izvođenje je dobilo negativne kritike i izazavalo je širok napad medija.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swifts-label-lashes-out-at-critics-of-grammy-performance-20100204|title=Taylor Swift's Label Lashes Out at Critics of Grammy Performance}}</ref> Njen vokal je opisan kao falširanje, upadljivo loš i neverovatno jadan.<ref name=autogenerated13>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2010/02/02/taylor-swifts-grammy-performance/|title=Taylor Swift & Stevie Nicks' Grammy Performance Invites Critics, Defenders}}</ref> Dok je Njujork tajms smatrao da je osvežavajuće videti nekog tako nadarenog kako ponekad greši<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/02/02/arts/music/02taylor.html?_r=1|title=For Young Superstar Taylor Swift, Big Wins Mean Innocence Lost}}</ref> i opisao Sviftovu kao najvažniju pop zvezdu poslednjih godina, muzički analitičar Bob Lefsec<ref name=autogenerated13 /> je predvideo da će joj se karijera završiti preko noći i javno zatražio od oca Sviftove da zaposli menadžera za krize da se bavi pričom. Tejlor je previše mlada i glupa da bi razumela kakvu je grešku napravila,<ref>{{Cite web|url=http://lefsetz.com/wordpress/index.php/archives/2010/02/01/grammys/|title=Grammys}}</ref> dodao je Lefsec. U aprilu 2010, Stivi Niks je, pišući u Tajmu, branila pevačicu: „Tejlor me podseća na mene zbog svoje odlučnosti i detinjaste prirode.<ref>{{Cite web|url=http://lefsetz.com/wordpress/index.php/archives/2010/02/04/saving-taylor-swift/|title=Saving Taylor Swift}}</ref> Takva nevinost je tako posebna i retka. Ova devojka piše šesme koje teraju ceo svet da peva, kao Nil Dajamond ili [[Elton Džon]]. Ženski rokenrol-kantri-pop tekstopisac se vratio, i ime joj je Tejlor Svift. I žene kao ona će spasiti muziku“.<ref name=autogenerated17 /> === 2010 – 2012: Speak Now; uživo i studijska saradnja === [[Datoteka:Taylor Swift 2, 2011.jpg|mini|320x320piksel|Tejlor septembra 2011. godine.]] Sviftova je objavila svoj treći album, ''Speak Now'', u oktobru 2010. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.prnewswire.com/news-releases/taylor-swift-launches-speak-now-album-release-with-3-week-itunes-countdown-103860988.html|title=Taylor Swift Launches Speak Now Album Release With 3-Week iTunes Countdown}}</ref> Svih dvanaest pesama je napisala sama: „Inspiracija mi je dolazila u 3 ujutru u Arkansasu i nisam ni sa kim sarađivala.“<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2010/07/21/taylor-swift-online-fan-chat/|title=Taylor Swift on New Album, New Home, Favorite Fan Moments}}</ref> Sednice oko snimanja albuma su bile u Kaliforniji, Tenesiju i Kentakiju, što je trajalo oko dve godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.cduniverse.com/productinfo.asp?pid=8253061|title=Taylor Swift Speak Now CD|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-11-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20121114035539/http://www.webcitation.org/5tzzi5sS3|dead-url=yes|url-status=dead}}</ref> Tejlor, koja je radila na albumu sa Nejtanom Čapmanom<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/10/24/arts/music/24swift.html?_r=2|title=Taylor Swift Is Angry, Darn It}}</ref>, rekla je da je album kao „kolekcija ispovesti koje sam trebala reći u par navrata“. Prvo je htela da nazove album ''Enchanted'', ali Skot Boršeta,<ref>{{Cite web|url=http://www.fastcompany.com/1795743/meet-scott-borchetta-music-industry-maverick-who-launched-taylor-swift|title=Meet Scott Borchetta, the Music-Industry Maverick Who Launched Taylor Swift}}</ref> direktor njene izdavačke kuće, mislio je da naziv mora biti povezan sa zrelijim temama: „Ona mi je izvodila dosta njenih novih pesama. Gledao sam je i mislio, Tejlor, ovaj album nije o bajkama i srednjoj školi. To nije ono gde si sada.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2010/08/27/taylor-swift-speak-now-new-album/|title=Taylor Swift tells EW about new album 'Speak Now': 'I've covered every emotion that I've felt in the last two years.'|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-07-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130702031202/http://music-mix.ew.com/2010/08/27/taylor-swift-speak-now-new-album/|url-status=dead}}</ref> Pričalo se da se album „nalazi između popa i alternativnog roka“. Generalno, ''Speak Now'' je dobijao pozitivne kritike.<ref>{{Cite web|url=http://www.metacritic.com/music/speak-now|title=Speak Now: Taylor Swift}}</ref> "USA Today" tvrde da Tejlorina sposobnost pisanja pesama podseća slušaoce „na svu frku koja je bila na prvom mestu“, a da album obuhvata „slatki bol odrastanja“.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/reviews/2010-10-22-taylorswift22_VA_N.htm|title=When Taylor Swift speaks on new album, you should listen}}</ref> ''The Los Angeles Times'' je takođe pohvalio njenu sposobnost u pisanju pesama da „prikaže ta zajednička iskustva koja se jednostavno osećaju“. [[Njujork tajms]] opisuje album kao divlji, muzički raznovrstan i „takođe fenomenalan, čak možda i njen najbolji“.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/10/24/arts/music/24swift.html?_r=1|title=Taylor Swift Is Angry, Darn It}}</ref> ''The Village Voice'' smatra da album zahteva „pravi prikaz Tejlorinog talenta, koji nije ispovedan, ali dramatičan: Kao povorku kantri tekstopisaca pre nje, ona stvara likove i situacije iz realnog života i nalazi načine da ih opiše.“<ref name=autogenerated11>{{Cite web|url=http://www.villagevoice.com/2010-11-03/music/the-iceberg-songs-of-taylor-swift/|title=The Iceberg Songs of Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-07-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20120707060458/http://www.villagevoice.com/2010-11-03/music/the-iceberg-songs-of-taylor-swift/|url-status=dead}}</ref> ''Entertainment Weekly'' je napomenuo da, dok je ljubav možda nekada posrami, „umetnost stručnog tekstopisca očigledno ne može“.<ref>{{Cite web|url=http://www.ew.com/ew/article/0,,20436681,00.html|title=Speak Now article|access-date=2014-01-20|archive-date=2010-10-28|archive-url=https://web.archive.org/web/20101028022345/http://www.ew.com/ew/article/0,,20436681,00.html|url-status=dead}}</ref> Kritičar Džon Kristgau misli da su pesme sa albuma predugačke i prerađene ali je primetio da one pokazuju sve napore koje nosi briga, odnosno, da se čovek brine u najboljem, najširem, a većina i u emotivnom smislu.<ref>{{Cite web|url=http://robertchristgau.com/get_artist.php?name=taylor+swift|title=Guide Reviews}}</ref> "[[Roling stoun|Rolling Stone]]" opisuje Sviftovu kao jednu od najboljih tekstopisaca u pop, rok i kantri muzici: „Sviftova jeste možda pametan Nešvil profesionalac ko zna za sve trikove u vezi pravljenja hitova, ali ona je takođe razdražljiva, veoma romantična devojka sa melodramatičnim kukavičlukom veličine the size of the Ačafaleja močvare“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/speak-now-20101026|title=Rolling Stone Review|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111113759/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/speak-now-20101026|dead-url=yes}}</ref> Sviftova je sprovela opširnu promociju pre objavljivanja ''Speak Now'' albuma.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/11/04/arts/music/04country.html?_r=1|title=Taylor Swift Album Is a Sales Triumph}}</ref> Prisustvovala je mnogim emisijama i jutarnjim programima, i odežavala mini koncerte na neobičnim mestima, uključujući autobus bez krova u Bulevaru Poznatih, kao i salu kod JFK aerodroma.<ref>{{Cite web|url=http://voices.yahoo.com/taylor-swifts-speak-now-moves-back-7466108.html?cat=33|title=Taylor Swift's '˜Speak Now' Moves Back to Number One on Billboard's Hot 200, Finishes Third for Year}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/11/27/arts/music/27specials.html|title=Pop Queens on TV, One Careful and One Exuding Confidence}}</ref> Bila je deo ''guitar pull''-a zajedno sa Krisom Kristofersonom, Emilau Haris, Vins Gilom i Lionel Ričijem u Nokia klubu u Los Anđelesu. Muzičari su delili binu i koristili šanse da predstave akustične verzije svojih pesama kako bi zaradili novac za Muzej kantri muzike.<ref>{{Cite web|url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2010/09/taylor-swift-kristofferson-country-hall-fame.html|title=Taylor Swift joins Kris Kristofferson, Vince Gill, Lionel Richie and Emmylou Harris at Country Hall of Fame benefit}}</ref> Sviftova je takođe postala model za ''CoverGirl''<ref>{{Cite web|url=http://www.newsday.com/lifestyle/fashion-and-shopping/shop-talk-1.811931/taylor-swift-a-new-covergirl-1.1893202?qr=1|title=Taylor Swift, a new CoverGirl}}</ref> što je pokrenula Elizabet Arden koja je bila deo u pravljenju Tejlorinog prvog parfema ''Wonderstruck'',<ref>{{Cite web|url=http://stylenews.peoplestylewatch.com/2012/06/29/taylor-swift-perfume-wonderstruck-enchanted/|title=Taylor Swift Announces Second Scent, Wonderstruck Enchanted|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-07-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20120704101713/http://stylenews.peoplestylewatch.com/2012/06/29/taylor-swift-perfume-wonderstruck-enchanted/|dead-url=yes}}</ref> kao i specijalnu ediciju ''Speak Now'' albuma kroz Target.<ref>{{Cite web|url=http://www.bizjournals.com/twincities/stories/2010/09/13/daily35.html|title=Target lands Taylor Swift exclusive}}</ref> Vodeći singl albuma, ''Mine'', izašao je u avgustu 2010. godine, a zatim i pet singlova koji su izašli tokom 2010. i 2011. godine: ''Back to December'', ''Mean'', ''The Story of Us'', ''Sparks Fly'' i ''Ours''.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1645091/taylor-swifts-new-single-mine-shipped-to-country-radio-after-leak.jhtml|title=Taylor Swift's New Single, "Mine," Shipped to Country Radio After Leak}}</ref> ''Speak Now'' je stvorio veliki uspeh tokom svog nalaženja na prvom mestu na američkoj Bilbord top 200 listi. Prodalo se 1.047.000 kopija, što je album dovelo do šesnaestog mesta u istoriji po milionskoj prodaji u samo jednoj nedelji.<ref>{{Cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/chart-watch/week-ending-may-29-2011-albums-gaga-goes-on-sale.html;_ylt=AqOEt7KYQdzC3QBgrfX7_xsPwiUv;_ylu=X3oDMTFmcXBwOGY0BG1pdANNdXNpYyBCbG9nIEluZGV4BHBvcwMxMzIEc2VjA01lZGlhQmxvZ0luZGV4;_ylg=X3oDMTFvcGs0cnBnBGludGwDdXMEbGFuZwNlbi11cwRwc3RhaWQDBHBzdGNhdANibG9nBHB0A3NlY3Rpb25zBHRlc3QD;_ylv=3|title=Week Ending May 29, 2011. Albums: Gaga Goes On Sale}}</ref> Već u februaru 2012. godine, rasprodalo se 5.7 miliona kopija širom sveta. U Tejlorinoj karijeri, do maja 2012. godine, prodalo se oko 22 miliona kopija albuma, kao i 50 miliona pesama koje su se skidale sa interneta širom sveta. U septembru 2010. godine, [[Kanje Vest]] je preko svog [[Tviter]] profila iskoristio priliku da se izvini Tejlor zbog incidenta na VMA dodelama nagrada 2009. godine. Pevač je rekao za Sviftovu da je ona „samo mala devojčica sa snovima, kao i svi mi“: „Napisao sam pesmu za Tejlor Svift koja je prelepa i želim da je ona uzme. Ako neće, onda ću joj ja otpevati.“<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/kanye-west-bares-all-on-twitter-i-wrote-1004112926.story#/news/kanye-west-bares-all-on-twitter-i-wrote-1004112926.story|title=Kanye West Bares All on Twitter: 'I Wrote a Song for Taylor Swift'}}</ref> Mesec dana kasnije, na VMA dodelama nagrada u 2010. godini, Sviftova je izvela pesmu ''Innocent'', za koju se misli da je o Vestu, i koju je ''[[Vašington post|The Washington Post]]'' opisao kao „remek delo pasivne agresivnosti i ponuda mira“.<ref>{{Cite web|url=http://blog.washingtonpost.com/clicktrack/2010/10/album_review_taylor_swift_spea.html|title=Album review: Taylor Swift, "Speak Now"}}</ref> Kritičari tvrde da je njen nastup bio preozbiljan, ali i lep.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/09/13/arts/music/13mtv.html|title=At MTV Awards, Taylor vs. Kanye Part 2}}</ref> U oktobru 2010. godine, Vest je izjavio da Tejlorin album ''Fearless'' nije zaslužio da dobije [[Nagrada Gremi|Gremi]] nagradu za najbolji album godine.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2010/10/21/kanye-west-grammys-taylor-swift/|title=Kanye West says Taylor Swift, Dixie Chicks, Ray Charles didn't deserve Grammys|access-date=2014-01-20|archive-date=2014-12-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20141221021618/http://music-mix.ew.com/2010/10/21/kanye-west-grammys-taylor-swift/|url-status=dead}}</ref> Kada govorimo o novembru 2010. godine, Vest je izjavio da ne razume šta je to bilo arogantno u njegovom postupku na VMA dodelama nagrada i opisao je taj postupak kao „nesebičan“.<ref name=autogenerated7>{{Cite web|url=http://www.radaronline.com/exclusives/2010/11/video-kanye-west-backtracks-taylor-swift-apology|title=VIDEO: Kanye West Backtracks On Taylor Swift Apology}}</ref> Smatrao je da je stavljanje Tejlor u istu kategoriju sa [[Bijonse Nouls|Bijonse]] veoma nepravedno i krajnje nepoštovanje.<ref>{{Cite web|http://www.theprophetblog.net/kanye-west-mocks-taylor-swift-says-his-vma-stunt-was-selfless-takes-credit-for-speak-nows-success-cries-racism-and-more/|title=Kanye, Beyonce and Taylor}}</ref> Dodao je da je trebalo biti obrnuto, a Sviftova je inače umetnica koja je „napravila video svoje karijere, pa da li mislite da bi izgubila nagradu za najbolju novu zvezdu? Naravno da ne bi!“<ref name=autogenerated7 /> On je tvrdio da je njegov postupak naveo Sviftovu da bude na 100 naslovnica magazina i zaradi milione već prve nedelje. Istog meseca, tvrdio je da, „da nisam bio pijan, bio bih na bini još duže... Tejlor se nikada nije odbranila ni u jednom svom intervjuu. Proslavila se i uživala u svojoj pažnji i slavi“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rapbasement.com/kanye-west/112410-kanye-west-blasts-taylor-swift-and-matt-lauer-during-secret-show-in-new-york-city-watch-here.html|title=Kanye Blasts Taylor Swift & Matt Lauer|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807054641/http://www.rapbasement.com/kanye-west/112410-kanye-west-blasts-taylor-swift-and-matt-lauer-during-secret-show-in-new-york-city-watch-here.html|dead-url=yes}}</ref> Na ''Costume Institute Gala'' u maju 2011. godine, Sviftova i Vest su se našli na crvenom tepihu. Vest je odlučio da predloži primirje i zakopa ratne sekire.<ref>{{Cite web|url=http://www.novafm.com.au/article/taylor-swift-makes-peace-kanye-west|title=Taylor Swift makes peace with Kanye West|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-12-30|archive-url=https://archive.today/20121230171403/http://www.novafm.com.au/article/taylor-swift-makes-peace-kanye-west|dead-url=yes}}</ref> Sviftova je bila na ''Speak Now'' turneji tokom 2011. i početkom 2012. godine. Turneja je trajala 13 meseci i imala 111 nastupa, a Sviftova je održala 7 koncerata u Aziji, 12 u Evropi, 80 u Severnoj Americi i 12 u Australiji.<ref name=autogenerated9>{{Cite web|url=http://www.billboard.biz/bbbiz/industry/touring/hot-tours-taylor-swift-george-strait-cirque-1006619952.story|title=Hot Tours: Taylor Swift, George Strait, Cirque Du Soleil}}</ref> 8 koncerata je održala na američkim poznatim stadijumima.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/news/2011-03-17-stadiumtours17_ST_N.htm|title=Only the brave still book stadium tour dates}}</ref> Tri koncerta u Americi su bila pomerena jer je Tejlor bolovala od bronhitisa.<ref>{{Cite web|url=http://www.mtv.com/news/articles/1666883/taylor-swift-tour-dates-cancelled-illness.jhtml|title=Taylor Swift Cancels Tour Dates Due To Illness|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-08-09|archive-url=https://web.archive.org/web/20110809015254/http://www.mtv.com/news/articles/1666883/taylor-swift-tour-dates-cancelled-illness.jhtml|url-status=dead}}</ref> Bina je bila inspirisana [[Brodvej]] muzičkom teatru, sa sjajnim koreografima, organizacijom, pirotehnikom i kostimima.<ref>{{Cite web|url=http://www.reuters.com/article/2011/11/21/idUS403512216620111121|title=Review: Taylor Swift Goes From Country Girl to Broadway Baby in 'Speak Now'|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-10-13|archiveurl=https://web.archive.org/web/20121013195940/http://www.reuters.com/article/2011/11/21/idUS403512216620111121|deadurl=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2011/08/live-review-taylor-swift-at-the-staples-center.html|title=Review: Taylor Swift at Staples Center}}</ref> Sviftova je pozvala dosta muzičara da joj se pridruže na turneji dok je bila u Severnoj Americi. Neki od njih su bili i: Džejms Tejlor, Džejson Mraz, Šon Kolvin, Džoni Rzeznik, Endi Gramer, Tal Bačmen, [[Džastin Biber]], [[Selena Gomez]], [[Niki Minaž]], Neli, B.o.B., Ašer, Flo Rida, T.I., Džon Formen, Džim Adkins, [[Hejli Vilijams]], bend ”Hot Chelle Rae”, Roni Dan, Darius Raker, Tim Mekgro and Keni Česni.<ref>{{Cite web|url=http://www.cambio.com/2011/11/23/taylor-swift-selena-gomez-who-says/|title=Taylor Swift Performs 'Who Says' With Selena Gomez in NYC}}</ref> Tokom turneje u Severnoj Americi<ref>{{Cite web|url=http://www.vulture.com/2011/10/taylor_swift_shawn_colvin.html|title=Watch Taylor Swift Duet With Shawn Colvin}}</ref>, Sviftova je pisala tekstove iz pesama na svojoj levoj ruci, i svaki put kada bi nastupala, to je bio neki drugi tekst. Dešifrovanje tih tekstova je postala aktivnost fanova, a „The New Yorker” je izjavio: „Ona ima sposobnost da drži fanove zainteresovane i uzbuđene, a isto tako da održava tu intimnost između nje i svojih fanova”.<ref name=autogenerated5 /> Sviftova je izvela i dosta akustičnih nastupa tokom turneje u Severnoj Americi. U svakom gradu, obraćala je pažnju na domaće umetnike.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/pictures/videos-taylor-swifts-coast-to-coast-cover-songs-20111116|title=Videos: Taylor Swift's Coast-to-Coast Cover Songs|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-12-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20131217094630/http://www.rollingstone.com/music/pictures/videos-taylor-swifts-coast-to-coast-cover-songs-20111116|dead-url=yes}}</ref> Izjavila je da obrađivanje tuđih pesama tokom turneje drži atmosferu spontanom i odličnom: „Ima dosta ljudi koji će doći na više mojih koncerata, a ja želim da svaki put dožive drugačija iskustva.”<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/taylor-swift-billboard-s-woman-of-the-year-1005603662.story#/news/taylor-swift-billboard-s-woman-of-the-year-1005603662.story?page=2|title=Taylor Swift: Billboard's Woman of the Year}}</ref> Turneji je prisustvovalo oko 1.6 miliona fanova, a zarađeno je oko 123 miliona dolara.<ref name=autogenerated9 /> Tejlorin prvi CD sa turneje nazvan ”Speak Now World Tour: Live”, sadrži svih sedamnaest nastupa iz Severne Amerike, a izašao je u novembru 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://store.taylorswift.com/Speak-Now-World-Tour-CD-DVD/dp/B005OLF6BI?field_availability=-2&field_browse=3228049011&field_product_site_launch_date_utc=-1y&id=Speak+Now+World+Tour+CD-DVD&ie=UTF8&refinementHistory=brandtextbin%2Csubjectbin%2Ccolor_map%2Cprice%2Csize_name&searchNodeID=3228049011&searchPage=1&searchRank=salesrank&searchSize=12|title=Speak Now world tour Live|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-06-30|archive-url=https://archive.today/20130630093533/http://store.taylorswift.com/Speak-Now-World-Tour-CD-DVD/dp/B005OLF6BI?field_availability=-2&field_browse=3228049011&field_product_site_launch_date_utc=-1y&id=Speak+Now+World+Tour+CD-DVD&ie=UTF8&refinementHistory=brandtextbin,subjectbin,color_map,price,size_name&searchNodeID=3228049011&searchPage=1&searchRank=salesrank&searchSize=12|dead-url=yes}}</ref> U julu, 2012. godine, Džejms Tejlor je pozvao Sviftovu da se pojavi kao specijalan gost tokom ”Tanglewood” seta; izveli su ''Fire and Rain'', ''Love Story'' i ''Ours'' zajedno.<ref>{{Cite web|url=http://www.berkshireeagle.com/ci_20994725/taylored-please-jt-swift-bring-generations-fans-together|title=Taylored to please: James Taylor and Taylor Swift bring generations of fans together|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-07-10|archive-url=https://web.archive.org/web/20120710100937/http://www.berkshireeagle.com/ci_20994725/taylored-please-jt-swift-bring-generations-fans-together|dead-url=yes}}</ref> Tejlor, koji je upoznao Sviftovu kada je imala osamnaest godina, jednom je izjavio: „Upravo smo rasturili. Volim njene pesme, a njeno prisustvo na bini je bilo sjajno“.<ref>{{Cite web|url=http://online.wsj.com/article/SB10001424052702304050304577375872042368612.html|title=That's Still Him Up on the Jukebox}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.post-gazette.com/stories/ae/music/preview-james-taylor-talks-new-tour-taylor-swift-early-touring-days-641185/|title=Preview: James Taylor talks new tour, Taylor Swift, early touring days}}</ref> Na 54. dodeli [[Nagrada Gremi|Gremi]] nagrada u februaru 2012. godine, Tejlorina pesma ''Mean'' je proglašena za najbolju kantri pesmu i za najbolji kantri solo nastup.<ref>{{Cite web|url=http://blog.gactv.com/blog/2012/02/12/taylor-swift-takes-home-two-grammys-at-tribute-filled-show/|title=Taylor Swift Takes Home Two GRAMMYs at Tribute-Filled Show|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-09-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20150906065943/http://blog.gactv.com/blog/2012/02/12/taylor-swift-takes-home-two-grammys-at-tribute-filled-show/|dead-url=yes}}</ref> Takođe je izvela tu pesmu tokom ceremonije. Bob Lefsec, jedan od najpoznatijih kritičara njenog nastupa u 2010. godini, veruje da je pesma namenjena njemu.<ref>{{Cite web|url=http://www.wired.com/magazine/2012/02/mf_lefsetz/all/1|title=Who the Hell Is Bob Lefsetz?}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://lefsetz.com/wordpress/index.php/archives/2012/06/08/sales-3/|title=John Mayer "Born and Raised" Spotify}}</ref> Bob je prethodno podržavao njenu karijeru<ref>{{Cite web|url=http://lefsetz.com/wordpress/index.php/archives/2007/08/25/taylor-swifttim-mcgraw/|title=Taylor Swift/Tim McGraw}}</ref> i Sviftova i Lefsec su povremeno razmenjivali mejlove i poruke. Vremenom se osetilo da ona „isporučuje svoju osvetu"<ref>{{Cite web|url=http://entertainment.time.com/2012/02/12/the-best-and-worst-of-the-2012-grammys/slide/taylor-swift-mean/#taylor-swift-mean|title=The Best and Worst of the 2012 Grammys}}</ref> dok je ”USA Today” primetio da je kritika iz 2010. godine „napravila Sviftovu boljim tekstopiscem“.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/life/music/awards/grammys/story/2012-02-12/live-grammys-story-2012/53063460/1|title=Adoration for Adele: 6 Grammys}}</ref> Sviftova je imenovana za tekstopisca godine od strane Udruženja nešvilskih tekstopisaca (2010. i 2011. godine).<ref>{{Cite web|url=http://www.americansongwriter.com/2010/10/taylor-swift-tops-nashville-songwriters-association-international-awards/|title=Taylor Swift Tops Nashville Songwriter’s Association International Awards|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-10-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20111017233124/http://www.americansongwriter.com/2010/10/taylor-swift-tops-nashville-songwriters-association-international-awards/|url-status=dead}}</ref> Tokom ceremonije u 2011. godini, Sviftova je izvela akustičnu verziju pesme ''Where Were You (When the World Stopped Turning)'' u čast Alana Džeksona, koji je kasnije zahvalio Sviftovoj svojom izjavom da je to bila „najbolja prerada koju sam ikada čuo“.<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2012/04/17/alan-jackson-country-radio/|title=Alan Jackson Keeps It Country}}</ref> Tejlor je osvojila još dosta nagrada za album ''Speak Now'' . Imenovana je za zvezdu godine od strane Akademije kantri muzike (2011. i 2012. godine).<ref>{{Cite web|url=http://news.yahoo.com/taylor-swift-wins-acm-entertainer-025913684.html|title=Taylor Swift wins ACM entertainer of the year}}</ref> Takođe je imenovana za zvezdu godine od strane Udruženja nešvilskih tekstopisaca u 2011. godini.<ref>{{Cite web|url=http://www.cbsnews.com/8301-31749_162-57321901-10391698/cma-awards-2011-taylor-swift-wins-entertainer-of-the-year/|title=CMA Awards 2011: Taylor Swift wins entertainer of the year}}</ref> Na dodeli Američkih muzičkih nagrada, Tejlor je imenovana za umetnika godine u 2011. godini, a ”Speak Now” je proglašen omiljenim kantri albumom.<ref>{{Cite web|url=http://www.cbsnews.com/8301-31749_162-57328407-10391698/american-music-awards-2011-taylor-swift-wins-artist-of-the-year/|title=American Music Awards 2011: Taylor Swift wins artist of the year}}</ref> Takođe je primila i tri BMI nagrade.<ref>{{Cite web|url=http://tasteofcountry.com/taylor-swift-2011-bmi-awards-pictures/|title= More Take the Stage at 2011 BMI Awards}}</ref> Bilbord je imenovao Sviftovu za ženu 2011. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/news/taylor-swift-billboard-s-woman-of-the-year-1005603662.story#/news/taylor-swift-billboard-s-woman-of-the-year-1005603662.story|title=Taylor Swift: Billboard's Woman of the Year}}</ref> Iste godine, Bilbord ju je postavio na 15. mesto na listi ”Top 20 Hot 100 Songwriters 2000–2011”; ona je bila druga najbolje plasirana žena.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/features/top-20-hot-100-songwriters-2000-2011-1005197632.story#/features/top-20-hot-100-songwriters-2000-2011-1005197632.story?page=2|title=Top 20 Hot 100 Songwriters, 2000-2011}}</ref> Drugo mesto je zauzela na listi časopisa Roling stoun koja se zove ”Top 16 Queen Of Pops" decenije.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/introducing-the-queen-of-pop-20110629|title=Introducing the Queen of Pop}}</ref> Sviftova je doprinela dve pesme za film ”[[Igre gladi]]” u martu 2012. godine. ''Safe & Sound'' je napisala i snimila zajedno sa grupom ”The Civil Wars” i T-Boun Burnetom.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-arcade-fire-talk-hunger-games-20120315|title=Taylor Swift, Arcade Fire Talk 'Hunger Games'|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-06-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20150627015052/http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-arcade-fire-talk-hunger-games-20120315|dead-url=yes}}</ref> Džon Pol Vajt je izjavio da je saradnja sa Tejlor bila otkrovenje. Imala je neke sjajne ideje. Imali smo totalnu slobodu. To je bila prava saradnja. Mi smo uneli melanholiju i tamniji ugao. Tejlor je unela melodiju i akorde."<ref>{{Cite web|url=http://www.hotpress.com/8900799.html?new_layout=1&page_no=2&show_comments=1|title=Keep It Civil}}</ref> Roling stoun je opisao pesmu kao Tejlorinu najlepšu baladu i pitao se da li je to kantri-folk pesma „sa jednokratnom novinom, kao probni balon ili samo nagoveštaj odraslog stila“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/songreviews/safe-and-sound-20111229|title=Taylor Swift featuring The Civil Wars|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-01-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108211224/http://www.rollingstone.com/music/songreviews/safe-and-sound-20111229|deadurl=yes}}</ref> Sviftova i ''The Civil Wars'' su predstavili pesmu uživo na ''Ryman Auditorium''-u u Nešvilu u januaru 2012. godine.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2012/01/13/hunger-games-taylor-swift-civil-wars-safe-and-sound-live/|title=Taylor Swift and the Civil Wars debut their 'Hunger Games' song live at the Ryman}}</ref> Pesma je izašla kao glavni singl albuma, a već u julu 2012. godine, prodalo se oko milion kopija u Americi.<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1689449/blake-shelton-taylor-swift-earn-riaa-awards.jhtml|title=Blake Shelton, Taylor Swift Earn RIAA Awards}}</ref> Tejlorina nova pesma za album, ''Eyes Open'', je napisana bez ikakve pomoći, ali je proizvedena uz pomoć Nejtana Čapmena.<ref>{{Cite web|url=http://www.roughstock.com/blog/country-chart-news-top-30-digital-singles-the-week-of-april-11-2012|title=Top 30 Digital Singles|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20130807111918/http://www.roughstock.com/blog/country-chart-news-top-30-digital-singles-the-week-of-april-11-2012|dead-url=yes}}</ref> U maju 2012. godine, Sviftova je ”pozajmila” glas za pesmu ''Both of Us'', koja je singl pevača B.o.B-a na njegovom drugom albumu ”Strange Clouds”.<ref>{{Cite web|url=http://www.hiphopdx.com/index/news/id.19471/title.bob-explains-origins-of-taylor-swift-collaboration-both-of-us|title=B.o.B Explains Origins Of Taylor Swift Collaboration "Both Of Us"}}</ref> === 2012 - 2013: ''Red'' i intenzivni nadzor medija === [[Datoteka:Taylor Swift RED tour 2013 (8591000109).jpg|mini|Tejlor na Red turneji (2012)]] Četvrti album Sviftove, ''Red'', je objavljen 22. oktobra 2012.<ref>{{Cite web|url=http://music.yahoo.com/blogs/our-country/scott-borchetta-taylor-tim-martina-band-perry-personalized-005314825.html|title=Skot Boršeta o Tejlor}}</ref> Ona je devet pesama sa albuma napisala sama. Saradnici su Maks Martin, Liz Rouz, Den Vilson, Ed Širan i Geri Lajtbodi. Nejtan Čepman je glavni producent albuma, ali Džef Basker, Bač Voker, Džeknajf Li, Den Haf i Šelbek su takođe producenti pojedinih pesama. Čepman je rekao da je podstakao Sviftovu da "se odvoji i testira sebe u raznim situacijama“.<ref>{{Cite web|url=http://www.usatoday.com/story/life/music/2012/10/17/taylor-swift-red-interview/1637307/|title=Tejlor Svift vidi sve crveno}}</ref> Muzički, dok eksperimentiše sa [[rok]], [[dabstep]] i [[pop]] muzikom, "sve je prepoznatljivo za Sviftovu“.<ref>{{Cite web|url=http://www.slantmagazine.com/music/review/taylor-swift-red/2900|title=Tejlor Svift o albumu}}</ref> Džon Karamnika iz [[Njujork tajms]]a je stavio ''Red'' na drugo mesto svoje godišnje liste, karakterišući album gde Sviftova "prestaje da se pretvara da je nešto drugo osim pop mega zvezde, sa velikom brigom, kao da dva tela pričaju jedno sa drugim i osećaju se isto“.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2012/12/16/arts/music/jon-caramanicas-top-10-albums-of-2012.html?_r=0|title=Svetle boje, ogromne brige i ožiljci}}</ref> [[Tajms]] je pohvalio njene "uzvišene" tekstove pesama, posebno one na udaru pesme "All Too Well".<ref>{{Cite web|url=http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/music/pop_and_rock/article1150472.ece|title=Pop, rok i džez|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-10-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20131012052203/http://www.thesundaytimes.co.uk/sto/culture/music/pop_and_rock/article1150472.ece|dead-url=yes}}</ref> [[Roling Stoun]] je uživao "gledajući Sviftovu kako se pronalazi kao odličan pisac pesama... Njeno upoznavanje sebe je jedna od najboljih stvari u popu."<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/red-20121018|title=Tejlor Svift album RED|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-06-16|archive-url=https://web.archive.org/web/20130616160031/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/red-20121018|dead-url=yes}}</ref> Kao deo promocije albuma ''Red'', predstavnici 72 svetske radio stanice su došli u Nešvil tokom nedelje izlaska albuma kako bi pojedinačno intervjuisali Sviftovu.<ref>{{Cite web|url=http://www.nashvillescene.com/nashvillecream/archives/2012/10/12/dear-papa-john-taylor-swift-is-psyched-you-can-buy-her-new-album-with-your-pizza|title=Izašao je album Tejlor Svift|access-date=2014-01-20|archive-date=2016-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20160329085534/http://www.nashvillescene.com/nashvillecream/archives/2012/10/12/dear-papa-john-taylor-swift-is-psyched-you-can-buy-her-new-album-with-your-pizza|dead-url=yes}}</ref> Takođe se pojavila u mnogim emisijama i nastupala na dodelama nagrada u [[Amerika|Americi]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Španija|Španiji]] i [[Australija|Australiji]].<ref>{{Cite web|url=http://abcnews.go.com/blogs/headlines/2012/10/all-access-nashville-with-katie-couric-a-special-edition-of-2020-airs-friday-october-26-at-9-pm-et-on-abc/|title=U Nešvilu sa Kejti}}</ref> Prvi singl albuma, "We Are Never Ever Getting Back Together" je dospeo na prvo mesto [[Bilbord]]ove top 100 liste.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/articles/news/480315/taylor-swift-scores-first-hot-100-no-1|title=Tejlor Svift na prvom mestu top 100 liste}}</ref> Sledeća tri singla su izašla: "Begin Again" (na kantri radijima), "I Knew You Were Trouble" i "22" (na pop radijima). ''Red'' je debitovao na prvom mestu na [[Bilbord]]ovoj top 200 listi. Prodat je u 1,2 miliona primeraka tokom prve nedelje od objavljivanja albuma; ovo je označilo najprodavaniji album u deceniji i proglasilo Sviftovu prvom ženom čiji album je rasprodat u 2 miliona primeraka tokom prve nedelje.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/articles/news/474400/taylor-swifts-red-sells-121-million-biggest-sales-week-for-an-album-since-2002|title=Tejlor Svift: album RED obara rekorde}}</ref> U maju 2013. godine, ''Red'' je rasprodat u 5,2 miliona primeraka širom sveta.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/biz/articles/news/digital-and-mobile/1549915/ifpi-digital-music-report-2013-global-recorded-music|title=Prodaja albuma rekordi}}</ref> U njenoj karijeri, u novembru 2012. godine, prodala je 26 miliona albuma, a pesme su skinute sa interneta 75 miliona puta.<ref>{{Cite web|url=http://www.standard.co.uk/lifestyle/london-life/love-story-how-harry-styles-became-taylor-swifts-romeo-8389144.html|title=Tejlor Svift pronašla Romea}}</ref> === 2014 - 2016: ''1989'' i promena žarna === [[Datoteka:Taylor Swift 007 (18118764879).jpg|mini|Tejor na 1989 turneji (2015.)]] U avgustu 2014. godine je najavila peti studijski album, ''1989'', koji je objavljen 27. oktobra 2014. Uz najavu albuma, objavila je i prvi singl sa albuma "Shake It Off" koji je debitovao na prvom mestu Bilbordove top 100 liste. Album ''1989'' je debitovao na prvom mestu na [[Bilbord]]ovoj top 200 listi. Prodat je u 1,2 miliona primeraka tokom prve nedelje od objavljivanja albuma, i proveo je 11 nedelja na prvom mestu. Takođe je bio najprodavaniji album u 2015. godini. Pored pesme "Shake It Off", "Blank Space" i "Bad Blood" su takođe bili na prvom mestu Bilbord top 100 liste. U maju 2015. godine je krenula na svetsku turneju pod nazivom "1989 World Tour" koja je trajala do decembra te godine. Turneja je donela zaradu od 250$ dolara za 85 koncerata. Turneju je posetilo više od 2 miliona ljudi, što je čini jednom od najuspešnijih turneja svih vremena. === 2017 - sada: ''Reputation'' === U avgustu 2017. godine, pevačica je izbrisala sve objave na svojim društvenim mrežama. Nekoliko dana kasnije, objavila je da će njen šesti studijski album ''Reputation'' biti objavljen 10. novembra 2017. Prvi singl sa albuma "Look What You Made Me Do" je objavljen 25. avgusta 2017. == Umešnost == === Uticaji === [[Datoteka:Swift outside Letterman studio 2.jpg|250px|thumb|desno|Tejlor Svift]] Jedna od Tejlorinih ranijih muzičkih uspomena je slušanje njene bake Mardžori Finli kako nastupa kao operska pevačica. U svojoj mladosti, Finli je bila velika zvezda u Portoriku i nastupala je u operama u Singapuru: „Nastupala je u ''The Bartered Bride'', ''The Barber of Seville'' i mjuziklima kao ''West Side Story''. Imam te predivne, glamurozne slike koje su crno bele. Bila je tako prelepa“. Kao veoma mala, Sviftova je uživala u pesmama iz Diznijevih crtaća: „Moji roditelji primetili da kada god sam zaboravljala reči pesama, sama bih izmislila ono što mi padne na pamet“. Kasnije, njeni roditelji su je izložili umetnicima kao što su Sajmon i Garfunkel, Cejms Tejlor i Def Lepard. Sviftova je izjavila da duguje poverenje svojoj majci, koja joj je pomagala u spremanju prezentacija za časove: „Ostajale bismo po celu noć budne, kako bi vežbale stvari koje moram reći.“ Ona je takođe opisuje kao fascinantnu u pisanju i pripovedanju: „Kada sam bila mala, ona je sve prepuštala mojoj mašti i stalno mi je pričala priče.“ Sviftova je uživala u čitanju i pisanju poezija: „Rano sam primetila da je poezija bila nešto što mi se uvuklo u glavu i ja sam ponavljala te rime“. A posebno su je privlačila dela Sela Silvestejna i doktora Seusa. Ona ostaje zainteresovana za „svako pisanje iz perspektive deteta“ i navodi da je ''To Kill a Mockingbird'' i dalje njena omiljena knjiga.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/features/taylor-swift-the-billboard-cover-story-1004121338.story?page=2#/features/taylor-swift-the-billboard-cover-story-1004121338.story?page=1|title=Taylor Swift: The Billboard Cover Story}}</ref> Sviftova se upoznala sa kantri muzikom pomoću „sjajnih ženskih kantri zvezda devedesetih kao što su: Šania, Feit, bend ''Dixie Chicks''.“ One su zaista zapečatile dogovor sa Tejlor i ona je postala zaluđena zvukom i pripovedanjem kantri muzike. Šania Tvejn je imala najveći uticaj: „Ona je jednostavno bila veoma jaka i nezavisna i tako napisala sve svoje pesme“. Kao umetnica, Sviftova je izjavila da samo može da priželjkuje da bude kao ona i, u 2009. godini, imenovala je Tvejnin album ''Come On Over'' za svoj omiljeni album. Provodila je vreme sa Tvejn, koja je kasnije izjavila da je boravak sa Tejlor vratio vreme u nazad, što je gotovo nadealno. Feit Hil je bila Tejlorin idol tokom detinjstva i ona je probala da kopira sve što je Feit rekla, uradila ili nosila. Poštovala ju je zbog toga što je iznosila kantri muziku pred publiku, kao i njenu milost koja je bila u centru pažnje. Hilova je postala dobrodošla u Tejlorinom životu od njenog dolaska u slavu. Jednom prilikom, Hilova i njen muž Tim Mekgro su dopustili Sviftovoj da koristi njihovu kuću u Los Anđelesu kada radi u tom kraju. ''Cowboy Take Me Away'' od benda ''Dixie Chicks'' je bila prva pesma koju je Sviftova naučila da svira na gitari. Veoma je poštovala bendov „ne zanima nas šta vi mislite“ stav. Lien Rajms je takođe uticala na Tejlor. Sviftovu je motivisalo to posmatranje uspeha drugog umetnika. Tako je započela da istražuje muziku starijih kantri zvezda kao što su Patsi Klajn, Loreta Lin, Tami Vinete i [[Doli Parton]]. Pesma ''Fist City'' od Lorete Lin je Tejlorina ominjena kantri pesma. Rekla je da je Partonova odličan primer svakom ženskom tekstopiscu i da postoji mnogo stvari o Doli Parton koje bi svaki umetnik trebao da ceni, makar da pročita njene izjave ili intervjue ili bar da ode na neki od njenih koncerata. Poštuje i Alana Džeksona kao tekstopisca jer „on ne pokušava da bude neko drugi, već dečko peva o svom životu. To je ono što ja hoću“. Poštuje Keni Česnija, bukvalno iz biznis pogleda: „On je jedan od retkih koji nastupa na stadijumima. On je uvek bio moj heroj“. Ostale ličnosti koje su uticale na Tejlor su: Džordž Streit, Gart Bruks, [[Riba Makentajer|Riba Mekintajer]], Martina Mekbraid i Bred Peisli. Na Sviftovu su uticali i mnogi umetnici koji se ne bave kantri muzikom: „Ja nikada ne slušam nešto zbog određenog žanra. Trudim se da ne radim to kao slušalac. Tom Peti je na postolju za mene“. Šon Kolvin inspiriše Sviftovu jer „njeno pisanje je konstantno sjajno i pažljivo i zamišljeno i lepo“. Ona je opsednuta sam muzikom pedesetih i šezdesetih kao na primer ''The Shirelles'' i ''The Beach Boys''. Voli grupu [[Bon Džovi]] jer „tu je uvek melodična lepljivost koja me uvek kod njih privlači“. Veliki uticaj su takođe imali i Stivi Niks, [[Pet Benatar]], Melisa Ederidž i [[Šeril Krou]]. Sviftova je fascinirana hip hop muzikom, posebno rimom koju koriste umetnici kao što je [[Eminem]]: „Kantri i hip hop su dva najiskrenija žanra jer mi volimo da pevamo o životu. Ponos je nešto što hip hop i kantri muzika dele“. U Tejlorinu posebnu listu spadaju: [[Pol Makartni]], [[Brus Springstin]], Emilou Haris i [[Kris Kristoferson]] i oni su njeni idoli svih vremena: „Oni su iskoristili prilike, ali su takođe isti umetnici tokom cele karijere.“ Makartni, i kao deo grupe [[Bitlsi]] i kao solo pevač, tera Sviftovu da se oseća „kao da sam puštena u njegovo srce i um. Svaki muzičar sanja o takvoj privilegiji." Voli da sluša Springstina jer je on „tako bitan za muziku“. Sviftova priča o Kristofersonu: „On sija u pisanju tekstova, sija u solo karijeri, sija u filmovima i sve to radi tako sjajno. Upoznala sam ga prošle godine, i on je jednostavno onaj tip čoveka koji je bio u ovom poslu već godinama, a još uvek nije sažvakan i ispljuvan“. === Lirske teme i stil === Tematski, ''The Guardian'' je primetio da je Sviftova bila fantastično dobra u opisivanju života tinejdžera uz neku vrstu zemišljene, napregnute nostalgije tokom svoja prva dva albuma. ''New York Magazine'' je napomenuo da je par tekstopisaca o tome napisalo da su pesme „odlično napisane posebno za tinejdžere. Njena preciznost podseća na Brajan Vilson iz šezdesetih godina, jednu pravu autorku za tinejdžere“. Takođe su je poredili i sa Džanis Ian zbog bajki i mašte koje se nalaze na Tejlorinom drugom albumu, ''Fearless''. Ona je istraživala nepovezanost između bajki i prave ljubavi: „Odgajene smo kao male devojčice misleći da smo princeze i da će princ na belom konju doći i oboriti nas sa nogu“. ''Speak Now'', Tejlorin treći album, obuhvata više odraslih veza. Pored romantike i ljubavi, njene pesme obuhvataju i odnos između roditelja i deteta (''The Best Day'', ''Never Grow Up''), prijateljstvo (''Fifteen'', ''Breathe''), poremećaje u ishrani (''Tied Together with a Smile''), otuđenost (''The Outside'', ''A Place In This World'', ''Mean'') kao i ambicije u karijeri (''Change'', ''Long Live''). Njeno definisanje kvalitetnog pisanja pesama, kako kažu je odlučnost da se registruje i osloni na osećanja i utiske, preventivna nostalgija za sadašnjošću (a ponekad čak i za budućnošću), za koju ona zna da će jednom biti i za prošlošću. Sviftova često uključuje fraze kako bi prikazala velike i ozbiljne stvari koje se ne uklapaju sa pesmom, koje poboljšavaju površinu. ''The New Yorker'' je rekao da njene pesme iako nisu subverzivne, imaju jaku prefinjenost. Sentimentalne pesme su protkan nagoveštaj budućeg razočaranja. Strukturno, magazin ''Slate'' primećuje da Sviftova ima beznapornu, natprirodnu nadmoć nad pop muzikom: Veoma malo tekstopisaca može napisati bolje prelaze od nje. ''The Village Voice'' je primetio da Sviftova voli da pripiše prvih par refrena naratoru, a zadnji nekom drugom odnosno, reći će da voli nekoga, a na kraju će joj neko uzvratiti tu ljubav. Ona ima tendenciju da stalno koristi iste slike. Kako tvrdi ''The Guardian'', ona provodi previše vremena ljubeći se u kiši, što je čini čudom. ''American Songwriter'' opisuje Sviftovu kao odličnog tekstopisca, koji piše nepovezane i gotovo neprirodne oštrine. Čak je i njen raniji materijal okarakterisan kao veoma pažljiv – možda čak i pedantan – izbor reči i dobro melodijski izgrađen, sa lenjim rimama ili besciljnim tonovima. Dok su ocene Tejlorinog posla skoro ravnomerno pozitivne, ''The New Yorker'' je rekao da je generalno prikazan više kao tehnički vešt nego kao vizionarski. Sviftova je izjavila da je pisanje pesama nešto što ona apsolutno ne može zaustaviti: „Smešno je jer nekada ćete čuti umetnike kako pričaju o tome da moraju da požure sa pisanjem, ali ja ne mogu da prestanem. Ne mogu to da isključim iz svog života, to je kao disanje. Tekst pesme i melodija su venčani, ja ih pišem sve zajedno.“ Sviftova koristi autobiografske detalje u svom poslu. Slušajući muziku još kao dete, osećala se zbunjeno „kada sam znala da se nešto dešava u nečijem privatnom životu, a ta osoba to nije unela u svoju muziku“. ''The New York Times'' veruje da je „ispravljanje nepravde Tejlorin razlog postojanja“. U njenim pesmama, Sviftova često pominje „anonimne simpatije iz srednje škole“ i, još češće, poznate ličnosti. ''Entertainment Weekly'' je zapazio da je ''Speak Now'' album nekada bio „vežba zvana pogodi-poznatu-ličnost“. Džon Majer, glavna tema pesme ''Dear John'', izjavio je da ga je pesma ponizila: „Mislim da je to vrsta jeftinog pisanja pesama. Znam da je ona najveća stvar na svetu, i ne pokušavam da potopim nečiji brod, ali mislim da je zloupotrebljavanje talenta ako trljaš ruke i jednostavno budeš u fazonu: „Samo čekam da on vidi sve ovo!“ ''The Village Voice'' je umanjio ovaj način pisanja pesama: „Biti svestan značenja pesme je isto kao imati veoma agresivnog profesora. I ugrožava pravo uvažavanje Tejlorinog talenta, što nije ispovedano, ali je dramatično.“ Pevačica je rekla da njene pesme nisu faktične; ona nekada stvori čitav scenario oko prljavog izgleda ili obične konverzacije: „Bilo šta može da vas inspiriše. Više mojih pesama dolazi iz iskustva“. Neil Jang opisuje Sviftovu kao odličnog tekstopisca: „Volim da slušam njenu muziku. Nekako volim da gledam njene odgovore na sve te napade. Sviđaju mi se načini na koje se ona brani. Tako da je držim na oku“. [[Kris Kristoferson]] tvrdi da ga „ona oduševljava. Po meni je fantastično kada neko tako mlad piše tako sjajne pesme. Ona ima sjajnu karijeru ispred sebe“. [[Doli Parton]] je veoma impresionirana njome, posebno njenim pisanjem pesama. Veoma sam impresionirana njenom dubinom: „Ima kvalitet koji može baš dugo da traje“. Stivi Niks veruje da Sviftova piše pesme koje teraju ceo svet da zapeva, baš kao Neil Dajamond ili [[Elton Džon]]. To je žena koja će sačuvati muziku. Sviftova je takođe dobila pohvale za pisanje pesama i od [[Keli Klarkson]] i [[Lejdi Gaga]]. Lena Danhem, kreator i zvezda HBO-ove ''Girls'', opisala je Sviftovu kao umetnički duh. Način na koji ona koristi svoju autobiografiju u svom poslu i način na koji proziva momke koji su joj ostavili samo loše uspomene je sjajan. Ali istovremeno, tu je nešto nežno i neosuđujuće u njenoj muzici, što vrlo cenim. === Muzički i vokalni stil === [[Datoteka:Taylor Swift 2009 MTV VMA.jpg|250px|thumb|desno|Sviftova na dodeli muzičke [[MTV]] nagrade 2007.]] Tejlorina muzika sadrži elemente [[Pop muzika|popa]], pop roka, [[rok]]a i kantri popa.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/artists/taylor-swift/biography|title=Taylor Swift bio and pictures|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-07-09|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120709093054/http://www.rollingstone.com/music/artists/taylor-swift/biography|deadurl=yes}}</ref> Ona sebe smatra kantri pevačicom.<ref>{{Cite web|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/taylor-swift-maybe-i-should-just-lighten-up-2112052.html|title=Maybe I should just lighten up}}</ref> To kategorisanje su doveli u pitanje mnogi muzičari kao što su Miranda Lambert i Džordž Džons.<ref>{{Cite web|url=http://www.wmagazine.com/celebrities/2012/06/miranda-lambert-country-singer|title=Kiss kiss bang bang|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-05-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20120527110709/http://www.wmagazine.com/celebrities/2012/06/miranda-lambert-country-singer|dead-url=yes}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.cleveland.com/music/index.ssf/2009/11/george_jones_new_country_music.html|title=New country music needs a new name}}</ref> Roling stoun tvrdi da se njena muzika možda pušta najviše na kantri stanicama, ali ona je jedna od istinskih rok zvezda koje danas imamo.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/lists/women-who-rock-the-50-greatest-albums-of-all-time-20120622/taylor-swift-speak-now-19691231|title=Women who rock}}</ref> Njena definicija kantri muzike je da je veoma jednostavna. To je pevanje o svom životu i znanju, iz jednog autentičnog mesta. Jedan dečko bi pisao kako je odrastao na farmi i zaljubio se u decu koja su takođe tu odgajena.<ref>{{Cite web|url=http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/music/features/taylor-swift-maybe-i-should-just-lighten-up-2112052.html|title=Taylor about country music}}</ref> Neki ljudi pevaju o tome kako kada su tužni, odu u bar i piju viski. Ali ja pišem pesme o tome kako ne mogu da provalim veze i kako sam fascinirana ljubavlju. Rekla je da će biti velikih iskušenja u pravljenju alternativno-kantri albuma u karijeri.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2008/09/07/arts/music/07cara.html|title=A Young Outsider’s Life Turned Inside Out}}</ref> ''The New York Times'' je zabeležio da, nema mnogo stvari u njenoj muzici koje ukazuju na kantri stil — tonovi bendža, kaubojke na bini, zvuk gitare — ali tu su veoma dopadljive i ranjive poruke iz [[Nešvil]]a.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2011/07/22/arts/music/pop-and-rock-listings-july-22-28.html|title=Pop and Rock Listings}}</ref> ''The New Yorker'' veruje da njena muzika sadrži tradicije iz [[Nešvil]]a jer ona piše narativne pesme sa melodičnom jasnoćom i dramatičnim pričama - baš kao što je i [[Nešvil]].<ref>{{Cite web|url=http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2008/11/10/081110crmu_music_frerejones?currentPage=all|title=Prodigy|archiveurl=https://archive.today/20120904144145/http://www.newyorker.com/arts/critics/musical/2008/11/10/081110crmu_music_frerejones?currentPage=all|archivedate=2012-09-04|access-date=2014-01-20|dead-url=no}}</ref> [[Gardijan (novine)|Gardijan]] je izjavio da Sviftova sastavlja melodije sa nemilosrdnom efikasnošću.<ref>{{Cite web|url=http://www.guardian.co.uk/music/2009/mar/06/taylor-swift-fearless-album-review|title=Taylor Swift: Fearless}}</ref> Isto tako, Roling stoun je zapazio da njene melodije podsećaju na švedske pop kraljeve doktora Luka i Maks Martina.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/fearless-20081113|title=Album reviews: Fearless}}</ref> Njen glas je opisan kao sladak ali mekan.<ref name=autogenerated2>{{Cite web|url=http://www.hollywoodreporter.com/review/taylor-swift-at-staples-center-227968|title=Taylor Swift at Staples Center: Concert Review}}</ref> ''Los Angeles Times'' definiše Tejlorin glas kao liniju koja klizi kao zadovoljan uzdah ili poput podignute obrve, dajući joj osobine voljene devojke i njene privatnosti.<ref>{{Cite web|url=http://latimesblogs.latimes.com/music_blog/2010/10/album-review-taylor-swifts-speak-now.html|title=Album review: Taylor Swift's 'Speak Now'}}</ref> Roling stoun, je jednom prilikom izjavio: ”Njen glas je toliko neizveštačen da može da maskira njenu profesionalnost; ona snizi svoj glas kako bi dočarala osećanja stidljive devojke koja pokušava da zvuči tvrdo“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/speak-now-20101026|title=Taylor Swift decided to speak now|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-01-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20110111113759/http://www.rollingstone.com/music/albumreviews/speak-now-20101026|dead-url=yes}}</ref> ''The Village Voice'' je zapazio da je fraziranje prvo bilo blago i smušeno, ali se kasnije sve promenilo.<ref>{{Cite web|url=http://www.villagevoice.com/2010-12-22/voice-choices/suck-it/|title=Suck It|access-date=2014-01-20|archive-date=2011-01-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20110124004707/http://www.villagevoice.com/2010-12-22/voice-choices/suck-it/|dead-url=yes}}</ref> Ona i dalje može može da zvuči zategnuto i tanko, a često odluta u visinu koja izluđuje ljude; ali je naučila da reči zvuče baš onako kakvo im je i značenje.<ref name=autogenerated11 /> ''Slate'' je opisao Sviftovu kao tehnički lošu pevačicu: „Stvara se utisak da ona svojim frazama želi da maskira svoj glas (način na koji se podsmeva Gleda me kao da sam neki trend/A ona ga je već prevazišla, u pesmi ''Better Than Revenge'' je veoma upadljiv), Sviftova u svakom svom albumu ima nešto loše“.<ref>{{Cite web|url=http://www.slantmagazine.com/music/review/taylor-swift-speak-now/2300|title=Taylor review - Slate}}</ref> Tokom nastupa, prema ”The Hollywood Reporter”, „Sviftova daje sve od sebe, ali sigurno ne može da se poredi sa pevačicama kao što su [[Kristina Agilera]] ili Keri Andervud”.<ref name=autogenerated2 /> Njen glas tokom nastupa je opisan kao „ravan, tanak a ponekad kao glas tek novorođenog magarca”.<ref>{{Cite web|url=http://watching-tv.ew.com/2009/11/12/cma-awards-best-worst/|title=CMA Awards best and worst, starring Taylor Swift, the ghost of Kanye West|access-date=2014-01-20|archive-date=2014-12-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20141205123403/http://watching-tv.ew.com/2009/11/12/cma-awards-best-worst/|url-status=dead}}</ref> Kako god, Sviftova je dobijala i dosta pohvala zbog odbijanja korišćenja auto-tjuna.<ref>{{Cite web|url=http://www.boston.com/ae/music/articles/2010/10/24/taylor_swift_comes_into_her_own_with_speak_now/|title=Swift's ascent continues with arrival of new album}}</ref> U jednom intervjuu za ''The New Yorker'', Sviftova je sebe okarakterisala kao ozbiljnog tekstopisca: “Ja pišem pisme, a moj glas je samo način da te tekstove iskažem”.<ref>{{Cite web|url=http://articles.philly.com/2008-11-11/news/25256467_1_big-machine-records-joe-jonas-country-music-association-awards/3|title=Taylor Swift isn't thinking about "the next level"|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-11-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20121118234627/http://articles.philly.com/2008-11-11/news/25256467_1_big-machine-records-joe-jonas-country-music-association-awards/3|url-status=dead}}</ref> Skot Boršeta iz Big Machine Records je izjavio da Sviftova nema baš najbolju tehniku u pevanju ali je opisuje kao najboljeg komunikatora.<ref>{{Cite web|url=http://blogs.tennessean.com/tunein/2010/02/01/taylor-swift-has-mixed-reviews-from-grammy-night/|title=Taylor Swift gets mixed reviews at Grammys}}</ref> Njen glas je nešto što je stalno brine i ona ulaže mnogo truda kako bi ga usavršila.<ref>{{Cite web|url=http://www.billboard.com/features/taylor-swift-the-billboard-cover-story-1004121338.story?page=3#/features/taylor-swift-the-billboard-cover-story-1004121338.story?page=2|title=Taylor Swift: The Billboard Cover Story}}</ref> U 2010. godini ona je još uvek išla na časove pevanja.<ref>{{Cite web|url=http://www.nytimes.com/2010/10/24/arts/music/24swift.html?_r=1&pagewanted=all|title=Taylor Swift Is Angry, Darn It}}</ref> Rekla je da je veoma nervozna tokom nastupa jer „nisam sigurna šta publika u tom trenutku misli o meni, baš kao na dodelama nagrada“. == Glumačka karijera == Glumački debi Sviftove bio je u epizodi [[Si-Bi-Es]]-ove serije Mesto zločina iz 2009, gde je igrala buntovnu tinejdžerku.<ref>{{Cite web|url=http://uk.eonline.com/news/103119/wild-card-american-idol-holds-off-taylor-swift-csi|title=Taylor Swift CSI}}</ref> Njujork tajms je primetio da je lik omogućio Sviftovoj da bude malo nevaljala, i to verodostojno.<ref>{{Cite web|url=http://artsbeat.blogs.nytimes.com/2009/03/06/omg-taylor-swift-does-csi/|title=Taylor Swift does CSI}}</ref> Roling stoun je smatrao da je bila uspešna i da joj dobro ide sa scenariom<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-hits-the-small-screen-as-murdered-teen-on-csi-20090306|title=Taylor Swift Hits the Small Screen as Murdered Teen on CSI}}</ref> dok je [[Čikago tribjun]] rekao da se dobro držala.<ref>{{Cite web|url=http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/03/csi-taylor-swift.html|title=Taylor Swift appears in CSI|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20120331183337/http://featuresblogs.chicagotribune.com/entertainment_tv/2009/03/csi-taylor-swift.html|dead-url=yes}}</ref> Kasnije te godine, Sviftova je bila i voditelj i muzički gost u jednoj epizodi emisije Subotnje veče uživo.<ref>{{Cite web|url=http://www.nbc.com/saturday-night-live/video/clips/taylor-swift-monologue/1173589/|title=Taylor Swift Saturday Night Live}}</ref> ''Entertainment Weekly'' ju je opisao kao najboljeg voditelja 'Subotnje večeri uživo' ove sezone, primetivši da je uvek bila spremna za izazov, izgleda da se zabavljala i pomogla je ostatku glumaca da naprave odličan završetak.<ref>{{Cite web|url=http://music-mix.ew.com/2010/10/25/taylor-swift-secret-messages-liner-notes-speak-now/|title=Taylor Swift slips secret messages|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20130923012014/http://music-mix.ew.com/2010/10/25/taylor-swift-secret-messages-liner-notes-speak-now/|url-status=dead}}</ref> Dokazavši da može da se prilagodi veoma različitim ulogama u skečevima, Sviftova je udahnula više ženske osećajnosti, devojačke u najboljem smislu, emisiji nego što je prikazano još od dana Tine Fej i Ejmi Poehler.<ref>{{Cite web|url=http://watching-tv.ew.com/2009/11/08/taylor-swift-saturday-night-live/|title=Taylor Swift hosted the best 'Saturday Night Live' of the season so far|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-09-22|archive-url=https://web.archive.org/web/20120922232851/http://watching-tv.ew.com/2009/11/08/taylor-swift-saturday-night-live/|url-status=dead}}</ref> Sviftova je debitovala na filmu u komediji Dan zaljubljenih iz 2010. godine, igrajući rasejanu devojku srednjoškolskog sportiste.<ref>{{Cite web|url=http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/08/08/winners-of-teen-choice-2010-awards-announced-teens-cast-more-than-85-million-votes/59453/?utm_campaign=WP-TWITTER&utm_medium=twitter&utm_source=twitter|title=The Valentines Day with Taylor Swift|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-09-30|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120930124111/http://tvbythenumbers.zap2it.com/2010/08/08/winners-of-teen-choice-2010-awards-announced-teens-cast-more-than-85-million-votes/59453/?utm_campaign=WP-TWITTER&utm_medium=twitter&utm_source=twitter|deadurl=yes}}</ref> "The Los Angeles Times" je smatrao da njeno izvođenje upućuje na „ozbiljni potencijal za komedije“,<ref>{{Cite web|url=http://articles.latimes.com/2010/feb/12/entertainment/la-et-valentines-day12-2010feb12/2|title=Valentine's Day}}</ref> dok je ''San Francisco Chronicle'' smatrao da je bila vrlo smešna.<ref>{{Cite web|url=http://www.sfgate.com/movies/article/Review-Happy-Valentine-s-Day-3273334.php|title=Happy Valentine's Day}}</ref> ''Time'' je smatrao da je Sviftova predstavila lik šarmantno.<ref>{{Cite web|url=http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1963839,00.html|title=Valentine's Day: A Soggy Love Note|access-date=2014-01-20|archivedate=2012-07-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120708061008/http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1963839,00.html|deadurl=yes}}</ref> ''The Boston Globe'' ju je opisao kao slatko luckastu.<ref>{{Cite web|url=http://www.boston.com/ae/movies/articles/2010/02/12/romantic_comedy_delivers_a_bouquet_of_big_names_but_not_much_else/?page=full|title=My starry Valentine}}</ref> ''Salon'' je tvrdio da je jedna od par glumaca koji nisu uzaludno u Danu zaljubljenih. Njen živahni izgled i čudne, razdvojene oči čine da je pomalo [[Merilin Monro|Merilin]] i pomalo [[Lusil Bol]]: Stvorena je za komediju.<ref>{{Cite web|url=http://www.salon.com/2010/02/12/valentines_day_3/|title=The Valentine's Day review}}</ref> Ipak, ''Variety'' je smatrao da je potpuno neusmerena. Mora da nađe veštog reditelja koji će je smiriti i kanališe njenu očigledno obilnu energiju.<ref>{{Cite web|url=http://www.variety.com/review/VE1117942089/|title=Valentine's Day}}</ref> ''The Daily News'' je opisao njeno izvođenje kao bolno nezgodno dok je ''Slate'' smatrao da ju je nemoguće gledati.<ref>{{Cite web|url=http://events.nydailynews.com/reviews/show/141665-review-valentines-day|title=Star packed 'Valentine's Day' will give you a tooth ache|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-10-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025143826/http://events.nydailynews.com/reviews/show/141665-review-valentines-day|dead-url=yes}}</ref> 2012, Sviftova je pozajmila glas Odri, zaljubljeniku u drveće, u animiranom filmu Loraks.<ref>{{Cite web|url=http://insidemovies.ew.com/2011/03/17/taylor-swift-lorax/|title=Taylor Swift joins 'The Lorax'|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-05-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20130502204245/http://insidemovies.ew.com/2011/03/17/taylor-swift-lorax/|url-status=dead}}</ref> Direktor ''Big Machine'' Skot Boršeta je rekao da je samo pitanje vremena kada će pravi film naići.<ref>{{Cite web|url=http://www.variety.com/article/VR1118057148?refCatId=18|title=Big Machine bolsters H'wood presence}}</ref> == Filantropija == Muzička karijera Sviftove i rezultat karijere, bogatstvo, doveli su do ovoga: „Mogu da se brinem o ljudima koje volim, a volim i da to širim dalje.“ Kao što moj otac kaže: „Ne možeš da ga poneseš sa sobom kad odeš“.<ref>{{Cite web|url=http://www.accessatlanta.com/atlanta-music/taylor-swift-writing-her-124301.html|title=Taylor Swift: Writing her own songs and rules|access-date=2014-01-20|archive-date=2009-10-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20091001134943/http://www.accessatlanta.com/atlanta-music/taylor-swift-writing-her-124301.html|dead-url=yes}}</ref> Njene filantropske napore su primetili nagrade ''Uradi nešto'',<ref>{{Cite web|url=http://www.cmt.com/news/news-in-brief/1669376/taylor-swifts-rehearsal-concert-wins-award.jhtml|title=Taylor Swift's Rehearsal Concert Wins Award}}</ref> Fond za vraćanje<ref>{{Cite web|url=http://www.looktothestars.org/news/7569-giving-back-fund-announces-top-30-celebrity-charity-donations-for-2011|title=Giving Back Fund Announces Top 30 Celebrity Charity Donations For 2011}}</ref> i pomoć za katastrofe u severozapadnom [[Tenesi]]ju. Godine 2012, [[Mišel Obama]] je Sviftovoj uručila nagradu za veliku pomoć zbog njene „posvećenosti u pomaganju drugima“ i „inspirisanje drugim svojim postupcima“.<ref>{{Cite web|url=http://tasteofcountry.com/taylor-swift-kids-choice-awards-michelle-obama/|title=Taylor Swift to Receive BIG Honor From Michelle Obama at KCAs}}</ref> U decembru 2012, Etel Kenedi će uručiti Sviftovoj nagradu za pomoć Centra za pravdu i ljudska prava [[Robert F. Kenedi|Roberta F. Kenedija]] zbog njene posvećenosti proparanju iako je veoma mlada.<ref>{{Cite web|url=http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jGCj_NpC3__yibr26VeeBtxhAOZw?docId=CNG.79e55df3401a2cb91a3a2f8222d0f6f1.141|title=Kennedys honor Taylor Swift with 'social change' award|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120826211322/http://www.google.com/hostednews/afp/article/ALeqM5jGCj_NpC3__yibr26VeeBtxhAOZw?docId=CNG.79e55df3401a2cb91a3a2f8222d0f6f1.141|archivedate=2012-08-26|access-date=2014-01-20|deadurl=no}}</ref> == Privatni život == Glavno prebivalište Sviftove je stan na dva sprata u potkrovlju jedne zgrade u centru [[Nešvil]]a, u [[Tenesi]]ju.<ref>{{Cite web|url=http://shine.yahoo.com/haven/a-glimpse-inside-taylor-swifta-s-swanky-new-nashville-penthouse-581156.html|title=A swanky new Nashville penthouse|access-date=2014-01-20|archive-date=2013-11-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20131111014933/http://shine.yahoo.com/haven/a-glimpse-inside-taylor-swifta-s-swanky-new-nashville-penthouse-581156.html|dead-url=yes}}</ref> Takođe ima rezidenciju u [[Beverli Hils]]u u [[Kalifornija|Kaliforniji]].<ref>{{Cite web|url=http://www.realtor.com/blogs/2011/04/25/taylor-swift-buys-beverly-hills-home-photos/|title=Taylor Swift Buys Beverly Hills Home}}</ref> Uz to, poseduje kuću, koju je kupila svojim roditeljima, u Brentvudu, u [[Tenesi]]ju.<ref>{{Cite web|url=http://www.casasugar.com/Taylor-Swifts-New-Home-Historic-Northumberland-Estate-Nashville-18847387|title=Taylor Swift's New Home|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-09-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20120911232309/http://www.casasugar.com/Taylor-Swifts-New-Home-Historic-Northumberland-Estate-Nashville-18847387|dead-url=yes}}</ref> Prema Forbsovoj listi 100 zvezda, koja izlazi svake godine u maju, Sviftova je zaradila 18 miliona dolara 2009, 45 miliona 2010. i 2011. i 57 miliona 2012. godine.<ref>{{Cite web|url=http://www.forbes.com/profile/taylor-swift/|title=Forbes: Taylor Swift}}</ref> === Veze === Sviftova je bila u vezi sa pevačem Džoom Džonasom od jula do oktobra 2008.<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20230694,00.html|title=Scoop}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20245498,00.html|title=Scoop: Joe has got a new girl}}</ref> i sa poznatim glumcem [[Tejlor Lautner|Tejlorom Lautnerom]] od oktobra do decembra 2009.<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20333466,00.html|title=Taylor & Taylor Romance Was Overblown}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/taylor-swift-taylor-lautner-split-20092912|title=Taylor Swift, Taylor Lautner Split}}</ref> Povezivali su je sa muzičarem Džonom Mejerom<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20408604,00.html|title=Round Up}}</ref> od kraja 2009. do početka 2010. nakon što su snimili duet, ''Half of My Heart'', krajem 2009. Sviftova je bila u vezi sa glumcem [[Džejk Džilenhol|Džejkom Džilenholom]] od oktobra do decembra 2010.<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20445496,00.html|title=Taylor Swift and Jake Gyllenhaal in Nashville}}</ref> 9. decembra 2010, Džilenhol je pozvao policiju u pomoć, nakon što je veliki broj fotografa pratio auto para u [[Los Anđeles]]u. Nakon raskida su viđeni zajedno u januaru i februaru 2011.<ref>{{Cite web|url=http://www.people.com/people/article/0,,20454920,00.html|title=Taylor Swift and Jake Gyllenhaal break up}}</ref> 2013. godine je bila u vezi sa Herijem Stajlsom. Sviftova je trenutno u vezi sa Konorom Kenedijem, osamnaestogodišnjakom, najstarijim sinom [[Robert F. Kenedi Mlađi|Roberta F. Kenedija mlađeg]] i preminule Mari Ričardson Kenedi.<ref>{{Cite web|url=http://m.nypost.com/p/news/national/exclusive_conor_kennedy_and_taylor_bMv7LewUOy9Iba0MgwnnvI|title=Conor and Taylor dating}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> === Politika === Na njen osamnaesti rođendan, prva stvar koju je Sviftova uradila bila je registrovanje za glasanje.<ref>{{Cite web|url=http://en.wikipedia.org/wiki/Taylor_swift#cite_note-515/|title=Taylor Swift Casts a Vote & Gives to Charity}}</ref> Tokom [[Predsednički izbori u SAD 2008.|predsedničke kampanje tokom 2008]], podržavala je kampanju „Svaka žena se računa“ koja je imala za cilj da uključi žene u politiku, i bila je jedna od mnogo kantri zvezda koje su snimile reklamu za kampanju „Glasajte za svoju zemlju“ (engl. kantri).<ref>{{Cite web|url=http://www.theboot.com/2008/10/10/reba-martina-taylor-making-sure-every-woman-counts/|title=Reba, Martina,Taylor Making Sure Every Woman Counts}}</ref> Izjavila je: „Mislim da uticanje na ljude kako da glasaju nije moj posao“. Nakon inauguracije predsednika Obame, rekla je časopisu Roling stoun: „Nikada nisam videla ovu zemlju tako srećnu zbog političke odluke tokom celog svog života. Tako mi je drago što su ovo bili moji prvi izbori“.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/the-very-pink-very-perfect-life-of-taylor-swift-20090305|title=The Very Pink, Very Perfect Life of Taylor Swift}}</ref> 2009. nakon što je [[Kanje Vest]] prekinuo govor Sviftove na dodeli ''VMA'' nagrada, predsednik Obama je opisao Vestovo ponašanje kao veoma neprikladno. „Mlada dama izgleda kao veoma dobra osoba. Prima svoju nagradu. Šta on tu radi? Budala je“.<ref>{{Cite web|url=http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/president-obama-calls-kanye-west-a-jackass-again-2012124|title=President Obama Calls Kanye West a "Jackass" Again}}</ref> Bivši predsednik SAD [[Džimi Karter]] je rekao da je Vestov prekid bio „potpuno nepotreban“.<ref name=autogenerated19 /> Godine 2010, bivši predsednik SAD, [[Džordž H. V. Buš]], je prisustvovao snimanju televizijskog specijala o Sviftovoj u Kenebunkportu, u Mejnu,<ref>{{Cite web|url=http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-1306922/Taylor-Swift-premieres-new-song-Mine-unlikely-fan--U-S-President-George-H-W-Bush.html|title=Taylor Swift premieres new song Mine... and has an unlikely fan in the crowd}}</ref> i kasnije opisao Sviftovu kao nerazmaženu i veoma simpatičnu.<ref>{{Cite web|url=http://www.esquire.com/features/what-ive-learned/meaning-of-life-2011/george-hw-bush-quotes-0111-2|title=George H.W. Bush*: What I've Learned}}</ref> 2012, Sviftova je primila nagradu dečje publike kao priznanje njenog dobrotvornog rada od Mišel Obame<ref>{{Cite web|url=http://hollywoodlife.com/2012/03/31/taylor-swift-michelle-obama-kids-choice-awards-2012-kcas-nickelodeon/|title=Taylor Swift & Michelle Obama Hug At KCAs|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-08-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20120826233016/http://hollywoodlife.com/2012/03/31/taylor-swift-michelle-obama-kids-choice-awards-2012-kcas-nickelodeon/|dead-url=yes}}</ref>, koja ju je pohvalila rečima da je neko ko je skočio na vrh muzičke industrije ali i dalje stoji sa obe noge na zemlji, neko ko je prevazišao očekivanja o onome šta 22-godišnjakinja može da ostvari.<ref>{{Cite web|url=http://nymag.com/thecut/2012/04/michelle-obama-honors-taylor-swift.html|title=Michelle Obama Honors Taylor Swift, Taylor Swift ‘So Honored’}}</ref> Sviftova je kasnije opisala prvu damu kao „uzor“.<ref>{{Cite web|url=http://tasteofcountry.com/taylor-swift-michelle-obama/|title=Taylor Swift Reflects on Meeting First Lady Michelle Obama}}</ref> U intervjuu 2012. godine, Sviftova je rekla da je bila veoma pažljiva s korišćenjem svog javnog profila u političke svrhe, dodajući da se nada da će polako postati otvorenija: „Ne znam dovoljno u ovom trenutku“. Pričala je o svom zanimanju za knjige o američkoj istoriji.<ref>{{Cite web|url=http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-reveals-newfound-obsession-with-american-history-20110804|title=Taylor Swift Reveals Newfound Obsession With American History|access-date=2014-01-20|archive-date=2015-09-15|archive-url=https://web.archive.org/web/20150915164356/http://www.rollingstone.com/music/news/taylor-swift-reveals-newfound-obsession-with-american-history-20110804|dead-url=yes}}</ref> Sviftova je prijatelj porodice Kenedi. „Divan je prijatelj svima nama“, rekla je Rori Kenedi.<ref>{{Cite web|url=http://www.usmagazine.com/celebrity-news/news/conor-kennedys-grandmother-ethel-we-should-be-so-lucky-to-have-taylor-swift-in-our-family-201218|title=Conor Kennedy's Grandmother Ethel: "We Should Be So Lucky" to Have Taylor Swift in Our Family!}}</ref> „Super je i volimo je“. Pevačica je pričala o svom divljenju Etel Kenedi a, kada su je pitali za prijateljstvo sa Sviftovom, Etel je odgovorila: „Ona je divna! Tako dobro društvo“.<ref>{{Cite web|url=http://www.vogue.com/magazine/article/taylor-swift-the-single-life/#6|title=Taylor Swift: The Single Life}}</ref> Rori je rekla: „Postoji obostrano divljenje između moje majke i Tejlor Svift koje mi se jako sviđa! Mislim da to govori mnogo o Tejlor - ona ima mogućnost da se poveže sa drugim generacijama. Divna je i tako dobar uzor za mlade devojke, za sve žene u stvari. Tako je radoznala i zainteresovana“.<ref name=autogenerated3>{{Cite web|url=https://www.youtube.com/watch?v=9dmmm5vkS18|title=Ethel & Rory Kennedy talk Taylor Swift and "Ethel" at the Celebs.com Studio at Sundance}}</ref> Sviftova je upoznala Etel 2011. i bila u Juti u januaru 2012. na festvialu Sandens, na premijeri HBO-ovog dokumentarca „Etel“.<ref name=autogenerated3 /> Pevačica je viđena kako se drži za ruke sa Etel dok su ulazile u bioskop.<ref>{{Cite web|url=http://www.boston.com/news/local/massachusetts/articles/2012/01/21/a_gift_from_daughter_to_mother_an_ethel_kennedy_documentary/|title=Gift from daughter to mother: ‘Ethel’}}</ref> Kasnije iste godine, proslavila je četvrti jul sa porodicom Kenedi u Hajanis Portu u [[Masačusets]]u.<ref>{{Cite web|url=http://www.wcvb.com/news/local/boston-south/-/9848842/15394566/-/k80ru6/-/index.html|title=Images: Singer Taylor Swift visits Kennedy compound|access-date=2014-01-20|archive-date=2012-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20121201045820/http://www.wcvb.com/news/local/boston-south/-/9848842/15394566/-/k80ru6/-/index.html|dead-url=yes}}</ref> Centar za pravdu i ljudska prava Roberta F. Kenedija će joj dodeliti nagradu na gala večeri u decembru 2012.<ref>{{Cite web|url=http://rippleofhope.eventbrite.com/|title=2012 Ripple of Hope Awards Dinner}}</ref> == Diskografija == * ''Taylor Swift'' (2006.) * ''Fearless'' (2008.) * ''Speak Now'' (2010.) * ''Red'' (2012.) * ''1989'' (2014.) * ''Reputation'' (2017.) * ''Lover'' (2019.) * ''Folklore'' (2020.) * ''Evermore'' (2020.) * ''Midnights'' (2022.) * ''The Tortured Poets Department'' (2024.) * ''The Life of a Showgirl'' (2025.) == Filmografija == {| class="wikitable unsortable" 90%; |+ Televizija |- ! Godina ! Srpski naziv ! Izvorni naziv ! Uloga ! Napomena |- | 2009. || ''Mesto zločina'' || ''''CSI: Crime Scene Investigation'''' || Hejli Džouns || Epizoda: "Turn, Turn, Turn" |- | 2009. || ''Subota uveče uživo'' || ''''Saturday Night Live'''' || voditelj || Takođe je bila muzički gost |} {| class="wikitable unsortable" 90%; |+ Film |- ! Godina ! Srpski naziv ! Izvorni naziv ! Uloga ! Napomena |- | 2009. || ''Braća Džonas: 3D koncert'' || ''''Jonas Brothers: The 3D Concert Experience'''' || Ona || Kameo |- | 2009. || ''Hana Montana: film'' || ''''Hannah Montana: The Movie'''' || Ona || Kameo |- | 2010. || ''Dan zaljubljenih'' || ''''Valentine's Day'''' || Feliša || Debi na filmu |- | 2012. || ''Loraks'' || ''''The Lorax'''' || Odri || Samo glas |} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Taylor Swift}} * {{Zvanična veb lokacija}} * {{IMDb ime|2357847|Taylor Swift}} {{Lifetime|1989||Swift, Taylor}}{{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Američke pjevačice]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Brit Award]] jqe6em8h7g12c2lj498z302xy3fy25i 14 435834 42681439 3825809 2026-08-27T01:40:48Z Innerstream 161472 42681439 wikitext text/x-wiki {{CategoryTOC}} {{kat|Amidin}} [[Datoteka:Acetamidine.svg|100px|right]] {{Commonscat|Amidines}} [[Kategorija:Organoazotna jedinjenja]] [[Kategorija:Organska jedinjenja]] dexsfg4a82vw7sp9gw9gbpken6kua3i 0 862384 42681389 6523192 2026-08-26T23:28:46Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681389 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 0 1263852 42681277 42397393 2026-08-26T15:34:31Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ premješta stranicu [[Ivano-Frankovsk]] na [[Ivano-Frankivsk]] preko preusmjerenja 42397393 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ivano-Frankovsk | ime_genitiv =Ivano-Frankovska | izvorno_ime =<small>Іва́но-Франкі́вськ</small> | translit_jezik1 = | translit_jezik1_vrsta = | translit_jezik1_info = | slika_panorama =Frankivsk1.JPG | veličina_slike =260px | opis_slike =Centar grada | slika_zastava=Ivano-Frankivsk Flag.png | slika_zastava_veličina=40px | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Ukrajina | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =48 | širina-minute =55 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =24 | dužina-minute = 43 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Ukrajina}} | lokacija1_ime =[[Oblasti u Ukrajini|Oblast]] | lokacija1_info = [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankovska oblast]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[Gradonačelnik]] | ime_vođe =Viktor Anuškevičus | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =84 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 244 | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2013]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =226 018<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =EEST | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST =[[UTC+2]] | utc_pomak_DST =+3 | poštanski_broj = 76000 | pozivni_broj =+380 342 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.mvk.if.ua/ www.mvk] | bilješke = }} '''Ivano-Frankovsk''' ([[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]: ''Іва́но-Франкі́вськ'', [[Ruski jezik|ruski]]: ''Ивано-Франковск'') je [[glavni grad|glavni]] i najveći [[grad]] [[Ivano-Frankivska oblast|Ivano-Frankovske oblasti]] od 226 018 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/ukraine-ivanofrankivsk.php | title =Ukaraine: Ivano-Frankivs'k / Івано-Франківськ | accessdate = 08. 04. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Sve donedavno grad se zvao '''Stanislav''', pa se pod tim imenom nalazi u starijoj literaturi. == Geografija == Ivano-Frankovsk leži na zapadu [[Ukrajina|Ukrajini]], u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Bistrica (Dnjestar)|Bistrice]], nedaleko od njenog [[ušće|ušća]] u [[Dnjestar]].<ref name=brit/> Grad se jednim dijelom rasprostro po krajnjim sjevernim obroncima [[Karpati|Karpata]], udaljen oko 137 [[km]] jugoistočno od [[Lavov]]a i oko 560&nbsp;km zapadno od [[Kijev]]a. [[Datoteka:Ivano-FRANKIVSK (34).jpg|thumb|left|260px|Trg u centru]] == Historija == Grad su osnovali [[Poljaci]] [[1662]]. kao [[Fortifikacija|utvrdu]] pod imenom '''Stanisławów''', koja je imala važnu stratešku ulogu kao čuvar sjevernog pristupa Jablunickog prijevoja preko [[Karpati|Karpata]].<ref name=brit/> Od [[1772]]. do [[1919]]. bio je pod vlašću [[Austrija|Austrije]], nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] od [[1945]]. je pod vlašću [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] kao dio [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinske SSR]]. I za [[SSSR|sovjetske]] vlasti grad se nastavio zvati Stanislav sve do [[1962]]., kad mu je ime promjenjeno u današnje u čast [[Ivan Franko|Ivana Franka]] [[Ukrajina|ukrajinskog]] [[pjesnik]]a i [[politika|političkog]] aktivista.<ref name=brit/> == Obrazovanje i kultura i znamenitosti == Ivano-Frankovsk ima više [[univerzitet]]a (nekadašnjih [[fakultet]]a), najpoznatiji od njih je Vasyl Stefanyk, a ima i pravni, medicinski, ekonomski i teološki. Grad ima i brojne kulturne institucije, nekoliko [[teatar]]a, [[opera|filharmoniju]], te brojne [[muzej]]e, [[biblioteka|biblioteke]] i galerije. == Privreda i transport == Ivano-Frankovsk je moderan grad razvijene [[drvo|drvne]] ([[pilana|pilane]], [[namještaj]]) i [[prehrana|prehrambene]] [[industrija|industrije]].<ref name=brit>{{cite web |url=http://www.britannica.com/EBchecked/topic/298216/Ivano-Frankivsk |title = ''Ivano-Frankivsk'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate = 06. 04. 2014}}</ref> Grad ima i međunarodni [[aerodrom]] ([[IATA]]: IFO, [[ICAO]]: UKLI) udaljen oko 5 [[km]] zapadno od centra grada, otvoren [[1992]]. iz kojeg je zasada moguće letjeti jedino za [[Kijev]]. == Poznati sugrađani == * [[Zbigniew Cybulski]] [[Poljaci|Poljski]] [[pisac]] * [[Stanisław Sosabowski]] [[Poljaci|Poljski]] [[general]] == Gradovi prijatelji == {| class="wikitable" |- valign="top" | * {{flag|SAD}}, [[Arlington County, Virginia|Arlington]] * {{flag|Rusija}}, [[Veliki Novgorod]] * {{flag|Rumunjska}}, [[Baia Mare]] * {{flag|Poljska}}, [[Rzeszów]] * {{flag|Poljska}}, [[Chrzanów]] * {{flag|Poljska}}, [[Zielona Góra]] * {{flag|Rusija}}, [[Serpukhov]] * {{flag|Poljska}}, [[Rybnik]] || * {{flag|Rusija}}, [[Surgut]] * {{flag|Poljska}}, [[Tomaszów Mazowiecki]] * {{flag|Bjelorusija}}, [[Brest (Bjelorusija)|Brest]] * {{flag|Mađarska}}, [[Nyíregyháza]] * {{flag|Poljska}}, [[Opole]] * {{flag|Rumunjska}}, [[Târgoviște]] * {{flag|Poljska}}, kvart Ochota u [[Varšava|Varšavi]] * {{flag|Rumunjska}}, [[Oradea]] || * {{flag|Litvanija}}, [[Trakai]] * {{flag|Latvija}}, [[Jelgava]] * {{flag|Poljska}}, [[Świdnica]] * {{flag|Poljska}}, [[Lublin]] * {{flag|Poljska}}, [[Koszalin]] * {{flag|Poljska}}, [[Nowosolski okrug]] * {{flag|Češka}}, [[Přerov]] |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ivano-Frankivsk}} * [http://www.mvk.if.ua/ Službene stranice grada] {{uk icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/298216/Ivano-Frankivsk ''Ivano-Frankivsk'' na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Administrativni centri u Ukrajini}} [[Kategorija:Gradovi u Ukrajini]] 4yqgeiinz0qu602yyzge6889t49puwh 0 1284185 42681499 42551683 2026-08-27T09:32:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681499 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | ime = Warren William | slika = Warren William in Goodbye Again trailer.jpg | širina_slike = 250px | opis = u traileru za film ''[[Goodbye Again (1933 film)|Goodbye Again]]'' (1933). | datum_rođenja = {{birth date|1894|12|2|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Aitkin (Minnesota)|Aitkin]], [[Minnesota]], [[SAD]] | datum_smrti = {{dda|1948|9|24|1894|12|2|df=y}} | mjesto_smrti = [[Hollywood]], SAD | ime_po_rođenju = Warren William Krech | zanimanje = glumac | period = 1920–1947 | supružnik = Helen Barbara Nelson (1923-1948; njegova smrt)}} '''Warren William''' (2. decembar 1894 - 24. septembar 1948) bio je [[SAD|američki]] teatarski i filmski glumac, najpoznatiji po ulogama negativaca u prvim godinama [[zvučni film|zvučnog filma]], a zbog kojih je poslije smrti dobio nadimak "kralj [[Predkodovski Hollywooda]]". == Vanjske veze == {{Commons}} * {{IBDB name|id= 65000|name=Warren William}} * {{IMDb name|id=0929925|name=Warren William}} * [http://film.virtual-history.com/person.php?personid=592 Photographs and literature] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090705183618/http://film.virtual-history.com/person.php?personid=592 |date=2009-07-05 }} * [http://warren-william.com/ Fansite] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090704110940/http://warren-william.com/ |date=2009-07-04 }} * {{Find a Grave|6917251}} * [http://www.amazon.com/Warren-William-Magnificent-Scoundrel-Hollywood/dp/0786448784 Warren William: Magnificent Scoundrel of Pre-Code Hollywood] {{Lifetime|1894|1948|William, Warren}} [[Kategorija:Američki teatarski glumci]] [[Kategorija:Američki filmski glumci]] 0iqar5ro7ir14f7ogp8xhemrf2c9c2z 0 1361030 42681500 42525951 2026-08-27T09:46:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681500 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Vegeleben | izvorni_naziv = ''Wegeleben'' | slika = | opis_slike = Vegeleben | gradska_zastava = | grb = DE-ST 15-0-85-365 Wegeleben COA.png | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Saksonija-Anhalt]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 2.919<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 56 | aglomeracija = | površina = 51,8 | gšir = 51.86667 | gduž = 11.16667 | nadmorska_visina = 103 | registarska_oznaka = HZ | pozivni_broj = 039423 | poštanski_kod = 38828 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.bode-holtemme.de/ www.bode-holtemme.de] | gradonačelnik = ''Hans-Jürgen Zimmer'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Vegeleben''' ({{jez-nem|Wegeleben}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]]. Jedno je od 20 opštinskih središta okruga [[Okrug Harc|Harc]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 2.919 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 15085365. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Wegeleben in HZ.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Harc]] Vegeleben se nalazi u saveznoj državi [[Saksonija-Anhalt]] u okrugu Harc. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 103 metra. Površina opštine iznosi 51,8&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 2.919 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 56 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{portal|Nemačka}} {{Commonscat|Wegeleben}} * [http://www.bode-holtemme.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091211195802/http://www.bode-holtemme.de/ |date=2009-12-11 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Harc}} [[Kategorija:Gradovi u Saksoniji-Anhaltu|Vegeleben]] cs5vz1d6sc1wafnc1lgadp2xxp81tcm 0 1367945 42681470 42526872 2026-08-27T05:09:56Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Abtsbessingen.png]] → [[File:DEU Abtsbessingen COA.svg]] PNG → SVG 42681470 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Abtsbesingen | izvorni_naziv = ''Abtsbessingen'' | slika = | opis_slike = Abtsbesingen | gradska_zastava = | grb = DEU Abtsbessingen COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 532<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 38 | aglomeracija = | površina = 14,1 | gšir = 51.26083 | gduž = 10.76417 | nadmorska_visina = 260 | registarska_oznaka = KYF | pozivni_broj = 036020 | poštanski_kod = 99713 | dan_grada = | veb-strana = | gradonačelnik = ''Karin Kästner'' | stranka = | ije = da }} '''Abtsbesingen''' ({{jez-nem|Abtsbessingen}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 532 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065001. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Abtsbessingen in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kifhojzer]] Abtsbesingen se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 260 metara. Površina opštine iznosi 14,1&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 532 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 38 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Abtsbessingen}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}} 5a5aeaq9rkvf6ksez3z0lwynihqgcft 0 1412446 42681365 42658670 2026-08-26T21:51:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681365 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:P45N02LD.jpg|thumb|N-kanalni tranzistor sa efektom polja velike snage]] '''Tranzistor sa efektom polja''' (en. ''Field-effect transistor'', skraćeno '''FET''') je tip tranzistora koji koristi električno polje da kontroliše tok [[električna struja|struje]]. FET tranzistori imaju tri izvoda: kapija (''gate''), izvor (''source'') i odvod (''drain'').<ref name="McComb i Earl Boysen 2007">Gordon McComb i Earl Boysen, Elektronika za neupućene (str. 78), Beograd, 2007.</ref> Dovođenjem napona na kapiju, menja se provodljivost između odvoda i izvora.<ref name="McComb i Earl Boysen 2007"/> Postoje dve vrste FET tranzistora: sa N kanalom i sa P kanalom.<ref name="McComb i Earl Boysen 2007"/> Dve glavne podvrste FET tranzistora su: [[MOSFET]] i [[JFET]].<ref name="McComb i Earl Boysen 2007"/> Fetovi su '''unipolarni tranzistori''' jer podrazumevaju funkcionisanje preko jednog tipa nosioca naelektrisanja. Koncept FET-a je preteča [[bipolarni tranzistor|bipolarnim tranzistorima]], iako je praktično implementiran nakon njih zbog ograničenja [[poluprovodnički materijal|poluprovodničkih materijala]] i relativne jednostavnosti proizvodnje bipolarnih tranzistora u odnosu na FET. == Historija == {{Main|Istorija tranzistora}} Tranzistor sa efektom polja je prvo patentiran od strane [[Julije Edgar Lilinfild]]a 1926. i [[Oskar Hajl]]a 1934. godine, ali praktični poluprovodnički uređaji ([[JFET]]) su proizvedeni dosta kasnije nakon što je efekat [[tranzistor]]a posmatran i opisan od strane tima [[Vilijam Šokli|Vilijama Šoklija]] u [[Belove laboratorije|Belovim laboratorijama]] 1947. godine. [[MOSFET operacioni pojačavači|MOSFET]], koji je uveliko istisnuo JFET i koji je imao mnogo značajniji efekat na razvoj elektronike , je izmišljen od strane [[Davon Kahng]]a i [[Martin Atale]] 1960. godine.<ref>[http://www.computerhistory.org/semiconductor/timeline/1960-MOS.html Computer History Museum - The Silicon Engine | 1960 - Metal Oxide Semiconductor (MOS) Transistor Demonstrated<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> == Osnovni podaci == FETovi mogu da budu uređaji za prenos većine naelektrisanja, kod kojih se struja prenosi mahom preko većine nocioca naelektrisanja, ili uređaji za prenos malo nosioca naelektrisanja, kod kojih je struja proizvod protoka nosioca malo naelektrisanja.<ref name=millman2>{{harvnb|Millman|1985|pp=397-}}</ref> Uređaj se sastoji od aktivnog kanala kroz koji nosioci naelektrisanja, elektroni ili rupe, teku od sorca ka drejnu. Sors i drejn provodnici su povezani na poluprovodnik preko [[omski kontakt|omskih kontakta]]. Provodljivost kanala je funkcija primenjenog potencijala između gejt i sors terminala. Tri kontakta FETa su:<ref name=millman>{{Cite book |author= Millman | title = Electronic devices and circuits |year= 1985 |pages=384-385 | publisher = McGraw-Hill international book company| location = Singapore | isbn = 0-07-085505-6}}</ref> * Sors (S), kroz koga nosioci naelektrisanja ulaze u kanal. Po konvenciji, struja koja ulazi u S se označava sa I_S. * Drejn (D), kroz koga nosioci naelektrisanja napuštaju kanal. Po konvenciji, struja koja napušta kanal kroz D se označava sa I_D. Napon Drejn-Sors je V_DS. * Gejt (G), kontakt koji moduliše provodljivost kanala. Primenom napona na G, može da se kontroliše I_D. == Više o kontaktima JFETa == [[Datoteka:Lateral mosfet.svg|thumbnail|190px|Presek N-kanalnog mosfeta]] Svi FETovi imaju „sors“, „drejn“, i „gejt“ terminale koji grubo odgovaraju „emiteru“, „kolektoru“, i „bazi“ kod [[bipolarni tranzistor|bipolarnog tranzistora]]. Većina FETova ima četvrti kontakt koji se zove „telo“, „baza“ ili „supstrat“. Ovaj četvrti kontakt služi za balansiranje tranzistora u radu; retkost je napraviti ne-trivijalno korišćenje četvrtog kontakta u dizajniranju električnih kola, ali njegovo prisustvo je značajno kada se razmatra [[fizički raspored]] integrisanog [[električna kola|električnog kola]]. Veličina gejta, dužine ''L'' na slici, je razmak između sorsa i drejna. Širina je proširenje tranzistora, u smeru normalnom na presek sa slike. Tipično je širina mnogo veća od dužine gejta. Dužina gejta od 1&nbsp;µm ograničava gornju frekvenciju na oko 5&nbsp;GHz, a 0.2&nbsp;µm na oko 30&nbsp;GHz. Imena kontakata se odnose na njihovu funkciju. Gejt (kapija) kontakt može da se razmatra kao kontrola zatvaranja i otvaranja fizičke kapije. Ova kapija dozvoljava prolaz elektronima ili zaustavlja njihov prolaz stvarajući ili uklanjajući prolaz između sorsa i drejna. Elektroni teku od sors kontakta do drejna ukoliko ako na gejt utiče napon. Telo FETa jednostavno označava glavnu celinu poluprovodnika na kome se nalaze gejt, sors i drejn. Uobičajeno se terminal tela povezuje na najveći ili najmanji napon u kolu, u zavisnosti od vrste FETa. Kontakt tela i sorsa su ponekad zajedno povezani jer je uobičajeno sors povezan na najveći ili najmanji napon u kolu, iako postoji nekoliko načina korišćenja FETova koji ne koriste takvu konfiguraciju, kao što se predajničke kapije ili kaskodna kola. == Rad FETa == [[Datoteka:JFET n-channel en.svg|thumb|280px|I–V karakteristika i izlazni grafik JFET N-kanalnog tranzistora.]] FET kontroliše protok [[elektron]]a ili [[elektronska rupa|elektronskih rupa]] od sorsa do drejna utičući na veličinu i oblik „provodnog kanala“ koga stvara i na koga utiče napon (ili manjak napona) koji se nalazi između kontakata gejta i sorsa. (Radi jednostavnosti, ovo razmatranje predpostavlja da su telo i sors povezani.) Ovaj provodni kanal je „potok“ kroz koga elektroni teku od sorsa do drejna. U N-kanalnom uređaju tipa „mod trošenja“ negativan gejt-sors napon izaziva [[oblast trošenja]] kako bi proširio i obuhvatio kanal sa strana, sužavajući ga. Ako se oblast trošenja proširi da potpuno obuhvati kanal, otpor kanala od sorsa do drejna postaje veliki, i FET se isključuje kao prekidač. Ove se zove „uštinuto gašenje“ i napon na kome se to dešava se zove „napon uštinutog gašenja“. Takođe, pozitivan gejt-sors napon povećava veličinu kanala i omogućava elektronima da lakše prolaze. U N-kanalnom uređaju tipa „mod povećanja“, provodni kanal ne postoji prirodno unutar tranzistora, i pozitivni gejt-sors napon je neophodan kako bi se stvorio kanal. Pozitivan napon privlači slobodne šetajuće elektrone u telu prema gejtu, formirajući provodni kanal. Ali prvo, dovoljno elektrona mora da bude privučeno blizu gejta kako bi se izjednačilo sa dopiranim jonima dodatih u telo FETa; ovo formira oblast bez pokretnih prenosioca naelektrisanja koji se naziva [[oblast potrošnje]], i napon na kome se ovo dešava se naziva kao [[prag napona]] FETa. Dalje povećavanje gejt-sors napona će privući još više elektrona prema gejtu koji mogu da formiraju provodni kanal od sorsa ka drejnu; ovaj proces se naziva ''inverzija''. U P-kanalnom uređaju tipa „mod trošenja“, pozitivan napon od gejta prema sorsu stvara sloj trošenja terajući pozitivno naelektrisane rupe dalje od gejt-izolator/poluprovodnik interfejsa, ostavljajući otvorenu oblast bez nosioca nalektrisanja negaativno naelektrisanim jonima. Za uređaje u modu trošenja kao i za uređaje u modu povećanja, pri naponima drejn-sors koji su mnogo manji nego gejt-sors, promena napona gejta će promeniti otpornost kanala, i struja drejna će biti proporcionalna drejn naponu (koji ima za referencu napon sorsa). U ovom modu FET radi kao promenljivi otpornik i kaže se da FET radi u „linearnom režimu“ ili „omskom režimu“ rada.<ref name=Schneider>{{Cite book |author=C Galup-Montoro & Schneider MC |title=MOSFET modeling for circuit analysis and design |year= 2007|pages=83 |publisher=World Scientific |location=London/Singapore|isbn=981-256-810-7}} </ref><ref name=Malik>{{harvnb|Malik|1995|pp=315–316}}</ref> Ukoliko se poveća drejn-sors napon, ovo stvara značajnu asimetričnu promenu u obliku kanala zbog nagiba potencijala od sorsa ka drejnu. Oblik inverznog regiona postaje „uštinut“ blizu drejn kraja kanala. Ako se drejn-sors napon još poveća, tačka uštinutog dela kanala se pomera od drejna ka sorsu. Za FET se tada kaže da se nalazi u režimu ''saturacije'';<ref name=Spencer>{{Cite book |author=RR Spencer & Ghausi MS |title=Microelectronic circuits |year= 2001|pages=102 |publisher=Pearson Education/Prentice-Hall |location=Upper Saddle River NJ | isbn = 0-201-36183-3}} </ref> although some authors refer to it as ''active mode'', for a better analogy with bipolar transistor operating regions.<ref name=Sedra>{{Cite book |author=A. S. Sedra and K.C. Smith |title=Microelectronic circuits |year= 2004 |edition=Fifth Edition|pages=552 |publisher=Oxford |location=New York | isbn = 0-19-514251-9}} </ref><ref name=Gray-Mayer>{{Cite book |author=PR Gray, PJ Hurst, SH Lewis & RG Meyer |title=Analysis and design of analog integrated circuits |year= 2001|pages=§1.5.2, pp. 45 |edition=Fourth Edition |publisher=Wiley |location=New York | isbn = 0-471-32168-0}} </ref> {{anchor|Saturation}} Režim saturacije, ili režim između omskog ponašanja i saturacije, se koristi kada je potrebno pojačanje. Deo između ova dva režima se ponekad smatra delom omskog ili linearnog režima, iako struja drejna nije približno jednaka naponu drejna. Iako provodni kanal koji se stvara gejt-sors naponom ne povezuje više sors sa drejnom u modu saturacije, [[nosioci naelektrisanja]] nisu zaustavljeni i mogu da teku. Razmatrajući ponovo N-kanalni uređaj tipa mod povećanja, [[oblast trošenja]] postoji u telu P-tipa, okružujući provodni kanal i drejn sors oblasti. Elektroni koji sačinjavaju kanal su slobodni da izađu izvan kanala kroz oblast trošenja ukoliko su privučeni ka drejnu naponom drejn-sors. Oblast trošenja je slobodna od nosioca naelektrisanja i ima otpor sličan [[silicijum]]u. Bilo koje povećavanje drejn-sors napona će povećati razmak od drejna do tačke uštinuća, povećavajući otpor oblasti trošenja proporcionalno primenjenom drejn-sors naponu. Ova proporcionalna promena izaziva drejn-sors struju da ostane relativno nepromenjena, nezavisno od promena drejn-sors napona, poprilično suprotno omskom ponašanju u linearnom režimu rada. Zato u režimu saturacije, FET se ponaša kao [[izvor konstantne struje]] umesto kao otpornik, i može da se koristi kao pojačavač napona. U ovom slučaju , napon gejt-sors određuje nivo konstantne struje kroz kanal. == Sastav == FET može da se napravi od različitih vrsta poluprovodnika, među kojima je najčešći [[silicijum]]. Većina FETova se pravi standardnim tehnikama proizvodnje poluprovodnika, koristeći [[vejfer]] [[monokristalni silicijum|monokristalnog silicijuma]] kao aktivnu oblast, ili kanal. Među neobičnim materijalima tela FETa su [[amorfni silicijum]], [[polikristalni silicijum]] ili drugi amorfni poluprovodnici u [[tranzistorima tankog filma]] ili [[organskim tranzistorima sa efektom polja]] (OFET) koji su bazirani na [[organski poluprovodnik|organskim poluprovodnicima]]; često su izolatori gejta OFET tranzistora i elektrode napravljeni takođe od organskih materijala. Takvi FETovi se proizvode koristeći različite materijale kao što su silicijum karbid (SiC) , galijum arsenid (GaAs), galijum nitrid (GaN), i indijum galijum arsenid (InGaAs). Juna 2011. godine, IBM je objavio da je uspešno iskoristio [[grafen]] bazirani FET u [[integrisano kolo|integrisanom kolu]].<ref>http://www.physorg.com/news/2011-06-ibm-graphene-based-circuit.html</ref><ref>{{Cite journal |author= Lin, Y.-M., Valdes-Garcia, A., Han, S.-J., Farmer, D. B., Sun, Y, Wu, Y, Dimitrakopoulos, C., Grill, A, Avouris, P, and Jenkins, K. A. |title = Wafer-Scale Graphene Integrated Circuit |url= https://archive.org/details/sim_science_2011-05-06_332_6030/page/704 |doi=10.1126/science.1204428 |journal = Science |volume = 332 |pages=1294-1297 |year= 2011}}</ref> These transistors are capable of about 2.23&nbsp;GHz cutoff frequency, much higher than standard silicon FETs.<ref>[http://physicsworld.com/cws/article/news/2012/dec/10/flexible-graphene-transistor-sets-new-records Flexible graphene transistor sets new records - physicsworld.com<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> == Vrste tranzistora sa efektom polja == [[File:FET comparison.png|right|300px|thumb|FET tranzistori u modu trošenja pod uobičajenim naponima: JFET, poli-silicijumski MOSFET, MOSFET sa dva gejta, MOSFET sa metal gejtom, MESFET. {{legend|#808080|Trošenje}} {{legend|#0000FF|Elektroni}} {{legend|#FF0000|Rupe}} {{legend|#000000|Metal}} {{legend|white |Izolator}} Vrh: sors, dno: drejn, levo: gejt, desno: telo. Nisu prikazani naponi koji dovode do stvaranja kanala.]] Kanal FETa je [[dopiranje|dopiran]] kako bi nastao N ili P tip poluprovodnika. Drejn i sors mogu biti dopirani suprotnim tipom prema kanalu, u slučaju FETova u modu trošenja, ili dopirani sličnim tipom prema kanalu u FETovima tipa mod povećanja. FET tranzistori se takođe razlikuju po tipu izolacije između kanala i gejta. U tipove FETova spadaju: * '''[[JFET]]''' (spojni tranzistor sa efektom polja) koristi obrnuto polarisan p-n spoj kako bi odvojio gejt od tela. * '''[[MOSFET]]''' (metal-oksid-poluprovodnički tranzistor sa efektom polja) koristi [[Električni izolator|izolator]] (najčešće [[silicijum dioksid|SiO₂]]) između gejta i tela. * '''[[MOSFET sa dva gejta|DGMOSFET]]''' (MOSFET sa dva gejta) je FET sa dva izolovana gejta. * '''[[DEPFET]]''' je FET koji se pravi u potpuno ispražnjenom supstratu i ponaša se kao senzor, pojačalo i memorija u isto vreme. Može da se koristi kao senzor slike (fotona). * '''[[FREDFET]]''' (brzo-obrtni ili brzo-povratni epitaksijalno diodni FET) je specijalna vrsta FETa koja omogućava veoma brzo isključivanje diode tela. * '''HIGFET''' (heterostrukturni izolovani gejt tranzistor sa efektom polja) se danas koristi najčešće u istraživanjima.<ref>{{Cite web |url=http://www.freepatentsonline.com/5614739.html |title=HIGFET and method - Motorola<!-- Botovski generisani naziv --> |access-date=2014-06-20 |archive-date=2015-01-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150109012044/http://www.freepatentsonline.com/5614739.html |url-status=dead }}</ref> * '''[[MODFET]]''' (modulisano-dopirani tranzistor sa efektom polja) koristi strukturu [[kvantni bunar]] koja se pravi postepenim dopiranjem aktivne oblasti. * '''TFET''' (tranzistor sa tunelskim efektom polja) je baziran na tunelovanju od jednog do drugog opsega frekvencija.<ref>{{Cite journal | last1 = Ionescu | first1 = A. M. | last2 = Riel | first2 = H. | doi = 10.1038/nature10679 | title = Tunnel field-effect transistors as energy-efficient electronic switches | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2011-11-17_479_7373/page/328 | journal = Nature | volume = 479 | issue = 7373 |pages=329-337 |year= 2011 | pmid = 2094693| pmc = }}</ref> * '''IGBT''' ([[bipolarni tranzistor sa izolovanim-gejtom]]) je uređaj za kontrolu snage. Ima strukturu sličnu MOSFETu sa glavnim provodnim kanalom sličnim bipolanrim tranzistorima. Često se koriste za drejn-sors napone 200–3000 V. [[Snažni MOSFET]]i su i dalje uređaji koji se preporučuju za drejn-sors napone od 1 do 200V. * '''HEMT''' ([[tranzistor sa velikim kretanjem elektrona]]), nazvan HFET(heterostrukturno FET), može da se napravi korišćenjem poluporovodničkih materijala kao što je[[AlGaAs]]. Potpuno ispražnjen materijal pravi izolaciju između gejta i tela. * '''[[ISFET]]''' (tranzistor sa efektom polja osetljiv na jone) može da se koristi pri merenju koncentracije jona u rastvoru; kada se koncentracija jona menja(kao u H⁺, pogledati [[pH elektroda]]), struja kroz tranzistor se takođe menja. * '''[[MESFET]]''' (metal-poluprovodnički tranzistor sa efektom polja) menja [[p-n spoj]] JFETa sa [[Šotki]] spojem; i koristi se u GaAs i drugim III-V poluprovodničkim materijalima. * '''[[NOMFET]]''' je nanočestični organsko memorijski tranzistor sa efektom polja.<ref>[http://www.sciencedaily.com/releases/2010/01/100125122101.htm Organic transistor paves way for new generations of neuro-inspired computers - ScienceDaily<!-- Botovski generisani naziv -->]</ref> * '''GNRFET''' (grafenski nanotračni tranzistor sa efektom polja) koristi [[grafenske nanotrake|grafenska nanotraka]] kao svoj kanal. * '''VeSFET''' (tranzistor sa efektom polja sa vertikalnim procepom) je FET bez spoja kvadratnog oblika sa uzanim procepom koji povezuje sors i drejn na suprotnim krajevima. Dva gejta se nalaze u druga dva ćoška i kontrolišu struju kroz procep.<ref>{{Cite web |title=Vertical Slit Integrated Circuits<!-- Botovski generisani naziv --> |url=http://vestics.org/twiki/bin/view/Main/WebHome |access-date=2014-06-20 |archive-date=2013-12-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131214053910/http://vestics.org/twiki/bin/view/Main/WebHome |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.ece.cmu.edu/~cssi/research/manufacturing.html |access-date=2014-06-20 |archive-date=2013-12-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131213044656/http://www.ece.cmu.edu/~cssi/research/manufacturing.html |dead-url=yes }}</ref> * '''[[Karbon nanocevni tranzistor sa efektom polja|CNTFET]]''' (karbon nanocevni tranzistor sa efektom polja). * '''[[OFET]]''' (organski tranzistor sa efektom polja) koristi organski poluprovodnik za svoj kanal. * '''[[DNK tranzistor sa efektom polja|DNKFET]]''' (DNK tranzistor sa efektom polja) je specijalan FET koji se ponaša kao [[biosenzor]], koristeći gejt koji je napravljen od DNK molekula kako bi detektovao odgovarajući DNK niz. == Prednosti FETa == Glavna prednost FETa je velika ulazna otpornost, reda veličine 100 MΩ ili više. Zbog toga je on naponski kontrolisan uređaj i ima visoku vrednost izolacije između ulaza i izlaza. On je unipolarni uređaj, koji zavisi samo od protoka struje{{dubious|reason=Contradicts other statements in this article.|date=April 2013}}. FETovi najčešće proizvode strujni šum koji je manji od [[bipolarni tranzistor|bipolarnih tranzistora]] (BJT) i zbog toga se ugrađuje u uređaje koji su osetljivi na šum kao što su tjuneri i [[pojačala sa malim šumom]] za [[VHF]] satelitske prijemnike. Relativno je otporan na radijaciju. Ne prikazuje ofset napon kada je struja drejna jednaka nuli i zbog toga je pogodan kao sekač signala. Često ima bolju temperaturnu stabilnost od bipolarnog tranzistora.<ref name="millman"/><ref>http://www-physics.lbl.gov/~spieler/physics_198_notes/PDF/VIII-5-noise.pdf</ref> == Mane FETa == Ima relativno mali proizvod pojačanja i opsega frekvencija u poređenju sa bipolarnim tranzistorima. MOSFET ima manu da je veoma osetljiv na prekomerni napon, zahtevajući posebnu pažnju prilikom ugrađivanja. <ref name=mottershead> {{cite book |author=Allen Mottershead |title=Electronic devices and circuits |url=https://archive.org/details/electronicdevice0000mott |year= 2004 |publisher=Prentice-Hall of India |location=New Delhi | isbn = 81-203-0124-2}} </ref> Krhki izolacioni sloj MOSFETa između gejta i kanala je osetljiv na [[elektrostatičko pražnjenje]] tokom rukovanja. Ovo uglavnom ne predstavlja problem nakon što se uređaj ugradi u dobro dizajnirano kolo. == Korišćenje FETova == Najviše korišćeni FET je [[MOSFET]]. [[Tehnologija komplementarnog metal-oksid-poluprovodnika|CMOS]] (komplementarni metal oksid poluprovodnik) procesna tehnologija je osnova modernih [[digitalno|digitalnih]] [[integrisano kolo|integrisanih kola]]. Ova [[procesna tehnologija]] koristi raspored gde su (najčešće u modu povećanja) P-kanalni MOSFET i N-kanalni MOSFET povezani redno tako da kada je jedan uključen, drugi je isključen. U FETu, elektroni mogu da putuju u bilo kom smeru kroz kanal kada rade u linearnom modu. Imenska konvencija drejn i sors kontakata je proizvoljna, jer se uglavnom tranzistori prave simetrično (ne uvek) od sorsa ka drejnu. Ovo čini FETove pogodnim za prekidanje analognih signala između električnih putanja ([[multipleksiranje]]). Pomoću ovog koncepta, moguće je npr. napraviti [[pult za miksovanje]] pomoću tranzistora. Česta upotreba FETova je u ulozi pojačavača. Na primer, zbog velike ulazne otpornosti i male izlazne otpornosti, efektivni su kao bafer u konfiguracijama zajedničkog drejna. IGBT imaju primenu u uključivanju kalemova visokog napona u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, gde su brzo uključivanje i blokiranje napona bitne karakteristike. == Povezano == * [[Hemijski tranzistor sa efektom polja]] * [[ISFET]] * [[MOSFET]] * [[FET pojačavač]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv|author=RR Spencer & Ghausi MS|title=Microelectronic circuits|year= 2001|pages=102|publisher=Pearson Education/Prentice-Hall|location=Upper Saddle River NJ| isbn = 0-201-36183-3}} * {{Cite book |ref= harv|author=A. S. Sedra and K.C. Smith|title=Microelectronic circuits |year= 2004|edition=Fifth Edition|pages=552|publisher=Oxford|location=New York| isbn = 0-19-514251-9}} * {{Cite book |ref= harv|author=PR Gray, PJ Hurst, SH Lewis & RG Meyer|title=Analysis and design of analog integrated circuits |year= 2001|pages=§1.5.2, pp. 45|edition=Fourth Edition|publisher=Wiley|location=New York| isbn = 0-471-32168-0}} * {{Cite journal |author= Lin, Y.-M., Valdes-Garcia, A., Han, S.-J., Farmer, D. B., Sun, Y, Wu, Y, Dimitrakopoulos, C., Grill, A, Avouris, P, and Jenkins, K. A. |title = Wafer-Scale Graphene Integrated Circuit |url= https://archive.org/details/sim_science_2011-05-06_332_6030/page/704 |doi=10.1126/science.1204428 |journal = Science |volume = 332 |pages=1294-1297 |year= 2011|ref=harv}} * {{Cite book |ref= harv|author=C Galup-Montoro & Schneider MC|title=MOSFET modeling for circuit analysis and design |year= 2007|pages=83|publisher=World Scientific|location=London/Singapore|isbn=981-256-810-7}} * {{Cite book |ref= harv|author= Millman | title = Electronic devices and circuits |year= 1985 |pages=384-385 | publisher = McGraw-Hill international book company| location = Singapore | isbn = 0-07-085505-6}} * {{Cite book |ref= harv|last=Malik|first=Norbert R|title=Electronic circuits: analysis, simulation, and design|url= https://archive.org/details/electroniccircui0000mali|year= 1995|pages=[https://archive.org/details/electroniccircui0000mali/page/315 315]-316|publisher=Prentice Hall|location=Englewood Cliffs, NJ| isbn = 0-02-374910-5}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Field-effect Transistors}} * [http://www.mycircuits9.com/2012/05/applications-of-field-effect.html Field Effect Transistor Applications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213230225/http://www.mycircuits9.com/2012/05/applications-of-field-effect.html |date=2013-12-13 }} * [http://www.pbs.org/transistor/science/info/transmodern.html PBS The Field Effect Transistor] [[Kategorija:Tipovi tranzistora]] roq41a4ryzuss147xnez30i5o6q9y57 0 1452560 42681323 42281158 2026-08-26T19:11:43Z Ehrlich91 31090 42681323 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Algunja |izvorno_ime = {{jez-mak|Алгуња}} |slika = Воздушен поглед на Алгуња 2.jpg |opis_slike = |opština = Staro Nagoričano |populacija = 237 |nadm visina = 480 |gšir = 42.2606 |gduž = 21.8169 |pozivni broj = 031 |poštanski kod = 1303 |registarska oznaka = KU }} '''Algunja''' ({{jez-mak|Алгуња}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u krajnje severnom delu države. Algunja je naselje u okviru [[Opština Staro Nagoričano|opštine Staro Nagoričano]]. Algunja ima veliki značaj za [[Srbi u Makedoniji|srpsku zajednicu u Republici Makedoniji]], pošto [[Srbi]] čine većinu u naselju. == Prirodni uslovi == Algunja je smeštena u krajnje severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice ka [[Srbija|Srbiji]], koja se nalazi 3 kilometra severozapadno od sela. Od najbližeg grada, [[Kumanovo|Kumanova]], selo je udaljeno 20 kilometara severoistočno. Selo Algunja se nalazi u istorijskoj oblasti [[Sredorek]], u brežuljkastom kraju, na približno 480 metara nadmorske visine. Istočno od sela protiče reka [[Pčinja]]. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] sa slabim uticajem [[Egejsko more|Egej]]a (žarka leta). == Stanovništvo == Algunja je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 237 stanovnika. Većinsko stanovništvo u naselju su [[Srbi]] (63%), a manjina su etnički [[Makedonci]] (37%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. {| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;" |- style="background: #E9E9E9" | colspan="7" style="background:style=;"background-color:#F28500;"| '''Algunja'''<ref name="Савезни завод за статистику СФРЈ">{{Savezni zavod za statistiku SFRJ}}</ref> |- |''' style="background:style=;"background-color:#F5DEB3;"| '''godina popisa''' |''' style="background:style=;"background-color:#C2B280;"| '''[[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991]].''' |''' style="background:style=;"background-color:#C2B280;"| '''[[Popis stanovništva 1981. u SFRJ|1981]].''' |''' style="background:style=;"background-color:#C2B280;"| '''[[Popis stanovništva 1971. u SFRJ|1971]].''' |''' style="background:style=;"background-color:#C2B280;"| '''[[Popis stanovništva 1961. u FNRJ|1961]].''' |- | [[Srbi]] | |379 | | |- | [[Makedonci]] | |71 | | |- | [[Romi]] | |2 | | |- | ostali i nepoznato | | | | |- |''' style="background:style=;"background-color:#F5DEB3;"|'''ukupno''' |'''''' |'''452''' |'''''' |'''''' |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ www.opstinastaronagoricane.gov.mk Zvanična stranica opštine Staro Nagoričano] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121205094026/http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ |date=2012-12-05 }} {{Opština Staro Nagoričano}} [[Kategorija:Opština Staro Nagoričano]] cb47aejbal3zapxnmw2uho98x7bpcro 0 1452568 42681325 42281237 2026-08-26T19:14:37Z Ehrlich91 31090 42681325 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Bajlovce |izvorno_ime = {{jez-mak|Бајловце}} |slika = Воздушен поглед на Бајловце 3.jpg |opis_slike = |opština = Staro Nagoričano |populacija = 129 |nadm visina = 630 |gšir = 42.2094 |gduž = 21.9994 |pozivni broj = 031 |poštanski kod = |registarska oznaka = KU }} '''Bajlovce''' ({{jez-mak|Бајловце}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severoistočnom delu države. Bajlovce pripada [[Opština Staro Nagoričano|opštini Staro Nagoričano]]. ==Prirodni uslovi== Bajlovce je smešteno u severoistočnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Kumanovo|Kumanova]], selo je udaljeno 18 kilometara istočno. Selo Bajlovce se nalazi u istorijskoj oblasti [[Sredorek]], na južnim visovima [[Germanska planina|Germanske planine]], na preko 630 metara nadmorske visine. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. ==Stanovništvo== Bajlovce je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 129 stanovnika. Ogromna većina stanovništva u naselju su etnički [[Makedonci]] (97%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. ==Izvori== * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == *[http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ www.opstinastaronagoricane.gov.mk Zvanična stranica opštine Staro Nagoričano] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121205094026/http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ |date=2012-12-05 }} {{Opština Staro Nagoričano}} [[Kategorija:Opština Staro Nagoričano]] oeya86p58j6822d3khcv5wj0affungx 0 1452712 42681326 42281498 2026-08-26T19:18:09Z Ehrlich91 31090 42681326 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Bukovljane}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Bukovljane |izvorno_ime = {{jez-mak|Буковљане}} |slika = Воздушен поглед на Буковљане 2.jpg |opis_slike = |opština = Staro Nagoričano |populacija = 75 |nadm visina = 960 |gšir = 42.3158 |gduž = 21.9706 |pozivni broj = 031 |poštanski kod = |registarska oznaka = KU }} '''Bukovljane''' ({{jez-mak|Буковљане}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severoistočnom delu države. Bukovljane pripada [[Opština Staro Nagoričano|opštini Staro Nagoričano]]. ==Prirodni uslovi== Bukovljane je smešteno u severoistočnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Srbija|Srbijom]] (2&nbsp;km). Od najbližeg grada, [[Kumanovo|Kumanova]], selo je udaljeno 25 kilometara severoistočno. Selo Bukovljane se nalazi u istorijskoj oblasti [[Sredorek]], na južnim visovima planine [[Kozjak (Kumanovo)|Kozjak]], na blizu 1.000 metara nadmorske visine. Mesna klima je oštra [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] zbog znatne nadmorske visine. ==Stanovništvo== Bukovljane je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 75 stanovnika. Ogromna većina stanovništva u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. ==Izvori== * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == *[http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ www.opstinastaronagoricane.gov.mk Zvanična stranica opštine Staro Nagoričano] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121205094026/http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ |date=2012-12-05 }} {{Opština Staro Nagoričano}} [[Kategorija:Opština Staro Nagoričano]] 8gadat6brhsmrnqclxc6x4shwnolfv0 0 1452737 42681463 42352624 2026-08-27T03:23:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681463 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vapila |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Вапила}}</small> |grb = |slika = Пат низ Вапила.jpg |opis_slike = |opština = Ohrid |populacija = 112 |nadm visina = 760 |gšir = 41.1928 |gduž = 20.8311 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6306 |registarska oznaka =OH }} '''Vapila''' ({{jez-mak|Вапила}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Vapila pripadaju [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. == Prirodni uslovi == Naselje Vapila je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 8&nbsp;km severno. Vapila se nalaze u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i severoistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno u vrhu nevelikog [[Ohridsko polje|Ohridskog polja]], koje se pruža na severoistočnoj strani [[Ohridsko jezero|jezera]]. Jugoistočno od naselja izdiže se planina [[Galičica]], severno [[Ilinska planina]], a zapadno pobrđe [[Gorenci (planina)|Gorenci]]. Nadmorska visina naselja je približno 760 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Vapila su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 112 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Vapila}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=2018-08-27 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] h8upwzoxg6482i52i74onhcncmraw05 0 1452751 42681468 42677838 2026-08-27T04:12:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681468 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Velgošti |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Velgošti}}</small> |grb = |slika = Velgošti panorama.JPG |opis_slike = Pogled na Velgošte |opština = Ohrid |populacija = 3.060 |nadm visina = 770 |gšir = 41.1325 |gduž = 20.8369 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6000 |registarska oznaka =OH }} '''Velgošti''' ({{jez-mak|Velgošti}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Velgošti pripadaju [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. U Velgoštima se nalaze crkve [[Sveta Petka|Svete Petka]], [[Sveti Kliment|Svetog Klimenta]] i [[Sveti Ilija|Svetog Ilije]]. == Prirodni uslovi == Naselje Velgošti je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 2,5&nbsp;km severoistočno, pa je zapravo njegovo [[predgrađe]]. Velgošti se nalaze u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i severoistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno na zapadnom podnožju planine [[Galičica|Galičice]], dok se zapadno pruža neveliko [[Ohridsko polje]], koje se pruža na severoistočnoj strani [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Nadmorska visina naselja je približno 770 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. U toku letnjeg dela godine naselje ima do 80 dana sa [[Temperatura|temperaturom]] iznad 25° [[Celzijus|C]], dok su noći sa temperaturama višim od 20° [[Celzijus|C]] retkost. Zime su prosečno hladne, dok je jesen hladnija u odnosu na proleće u proseku za 1,6° [[Celzijus|C]]. == Historija == Velgošti se prvi put pominju u [[XVI vek]]u. == Stanovništvo == Velgošti su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imali 3.060 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (98%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Velgošti}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=2018-08-27 }} * [http://www.velgosti.com/ www.velgosti.com Portal naselja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090624020547/http://www.velgosti.com/ |date=2009-06-24 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] pc6isimqed33w50y9x0ohkffd6kirv8 0 1452791 42681467 42352645 2026-08-27T04:12:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681467 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Velestovo}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Velestovo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Velestovo}}</small> |grb = |slika = Velestovo 02.JPG |opis_slike = Pogled na Velestovo |opština = Ohrid |populacija = 53 |nadm visina = 1.060 |gšir = 41.0836 |gduž = 20.8278 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6000 |registarska oznaka =OH }} '''Velestovo''' ({{jez-mak|Velestovo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Velestovo pripada [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. == Prirodni uslovi == Naselje Velestovo je smešteno u krajnje jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 6&nbsp;km jugoistočno. Velestovo se nalazi u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i severoistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno visoko, na zapadnim padinama planine [[Galičica|Galičice]], a iznad [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Zbog toga se iz naselja pruža nesvakidašnji pogled na jezero i okruženje. Nadmorska visina naselja je približno 1.060 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Velestovo je prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imalo 53 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Velestovo}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=2018-08-27 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] i0acppg05mmlx3z3hwnx9fvb60aonh2 0 1454025 42681250 42545090 2026-08-26T13:02:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681250 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Svinjište (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Svinjišta |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Свиништа}}</small> |grb = |slika = Поглед на Свиништа.jpg |opis_slike = Svinjišta |opština = Ohrid |populacija = 64 |nadm visina = 1.140 |gšir = 41.2031 |gduž = 20.9428 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6306 |registarska oznaka =OH }} '''Svinjišta''' ({{jez-mak|Свиништа}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Svinjišta pripadaju [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. == Prirodni uslovi == Naselje Svinjišta je smešteno u jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 15&nbsp;km severoistočno. Svinjišta se nalaze u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata prostor istočno i severoistočno od [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno visoko, na jugozapadnim padinama [[Plakenska planina|Plakenske planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.140 metara. Klima u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Svinjišta su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 64 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Sviništa}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=2018-08-27 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] j5c8zhuejfww9oxeju3adt18yiwnfde 0 1454233 42681369 42352493 2026-08-26T22:39:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681369 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Trpejca |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Трпејца}}</small> |grb = |slika = Ohrid Lake and Trpejca seen from Galicica2.jpg |opis_slike = Pogled na Trpejca i Ohridsko jezero sa Galičice |opština = Ohrid |populacija = 303 |nadm visina = 730 |gšir = 40.9605 |gduž = 20.7830 |pozivni broj = +389 (0)46 |poštanski kod = 6323 |registarska oznaka =OH }} '''Trpejca''' ({{jez-mak|Трпејца}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u jugozapadnom delu države. Trpejca pripadaju [[Opština Ohrid|opštini Ohrid]]. == Prirodni uslovi == Naselje Trpejca je smešteno u krajnje jugozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Albanija|Albanijom]] (6&nbsp;km južno od sela). Od najbližeg grada, [[Ohrid]]a, naselje je udaljeno 18&nbsp;km južno. Trpejca se nalaze u istorijskoj oblasti [[Ohridski kraj]], koja se obuhvata istočnu i severoistočnu obalu [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]]. Naselje je smešteno na istočnoj obali [[Ohridsko jezero|Ohridskog jezera]], a istočno od njega se strmo izdiže planina [[Galičica]]. Nadmorska visina naselja je približno 730 metara. Klima u naselju, i pored znatne nadmorske visine, ima [[Župna klima|župne odlike]], pa je pre [[Umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]] nego [[Planinska klima|planinska]]. == Historija == == Stanovništvo == Trpejca su prema poslednjem popisu iz [[2002]]. godine imala 303 stanovnika. Većinu stanovništva čine etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Zbirka slika == <gallery> Image: Trpejca-od-Ezero.JPG|Priobalje u Trpejcama Image: Church of the Theotokos of Zaum Lake Ohrid 1.jpg|Seoska crkva, posvećena Presvetoj Bogorodici Image: Trpejca-MK.JPG|Pogled na Trpejca Image: Museum on Water 4 (by Pudelek), Ohrid.JPG|„Muzej na vodi“ </gallery> == Povezano == * [[Opština Ohrid]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Trpejca}} * [http://www.ohrid.gov.mk www.ohrid.gov.mk Zvanična stranica opštine Ohrid] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180827040453/http://www.ohrid.gov.mk/ |date=2018-08-27 }} {{Opština Ohrid}} [[Kategorija:Opština Ohrid]] p2ob1gxewmleoamv4qctq88dw14n5w2 0 1458164 42681265 41084963 2026-08-26T14:49:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681265 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime = Tatre | slika = Gerlachovsky stit from Velicka dolina.jpg | Opis slike = '''Pogled na Gerlachovský štít najviši vrh Slovačke i Tatri''' | Visina = [[Gerlachovský štít]] 2655 | Država / Pokrajina = [[Slovačka]], [[Poljska]] | Dio gorja = | Kordinate = 49°10′N 20°08′E | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Zakopane]], [[Poprad]], [[Vysoké Tatry]] | Starost = | Ostali vrhovi = Gerlachovská veža (2 642) ,Lomnický štít (2 633) | Top. karta = [[Datoteka:Vysoke Tatry5. Gotha, 1865.jpg|270px]] }} '''Tatre''' ([[slovački]]: i [[poljski]]: ''Tatry'' ) su [[Planina|planinski lanac]] koji se prostire na granici [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|Poljske]]. Najveći dio planine s najvišim vrhovima nalazi se u Slovačkoj uključujući i najviši vrh [[Gerlachovský štít]] s 2655 metara. [[Datoteka:Mnich wschodnia.jpg|mini|desno|280px|'''Vrh Mnich''']] == Položaj == Planinski lanac se nalazi u sjevernoj Slovačkoj i južnoj Poljskoj površine od oko 750 km ² od čega se 600 km ² nalazi se na području Slovačke. Tatre su jedini planinski lanac iz [[Karpati|karpatske]] skupine koji je alpskoga tipa. Tatre su najviše planine Karpata s 25 vrhova viših od 2 500 metara nadmorske visine. Glavni dio Visokih Karpata je ledenjak. Tatre također dijele crno morski i baltički sljev . Najviši dio Tatri su Visoke Tatre. ==Podjela== * [[Zapadne Tatre]] (slovački: Západné Tatry, poljski: Tatry Zachodnie) * [[Istočne Tatre]] (Východné Tatry, Tatry Wschodnie) koje se djele na: **[[Visoke Tatre]] (Vysoké Tatry, Tatry Wysokie) **[[Bijele Tatre]] (Belianske Tatry, Tatry Bielskie) == Klima == Planina leži u umjerenom pojasu u [[Srednja Europa|srednjoj Europi]]. Ona je važana prepreka za kretanje zračnih masa. Brdovita planina uzrokuje različitu klimu u pojedinim dijelovima planine. Posljedice globalnog zatopljenja na Tatrama je počela biti vidljiva [[1980.]] godine. === Vjetrovi === Prosječna brzina vjetra je 6 m/s. Vjetrovi se djele na: * Južni vjetrovi na sjevernoj strani * Zapadni vjetrovi u podnožju planine (Orawa-Nowy Targ kotlina) * Fen vjetrovi (poljski: halny) najčešće se javljaju između listopada i svibnja. To je topao i suh vjetar. === Temperatura === Najniža temperatura zimi može biti i do -40 °C, dok ljetna temperatura može doseći 33 °C. Temperatura također ovisi o visini i osunčanosti. === Padaline === Najviša oborina zabilježeno je na sjevernim obroncima. U lipnju i srpnju mjesečnim količina oborina dostiže oko 250 mm. Padaline se javljaju od 215 do 228 dana u godini. Grmljavinske oluje pojave se u prosjeku 36 dana godišnje. === Snijeg === Maksimalna debljina snijega iznosi 320 cm u ožujku. Vrhovi su ponekad pokriven snijegom tijekom cijele godine, a česte su i lavine [[Datoteka:Krajina 001.jpg|mini|desno|280px|'''Zalazak sunca za vrh [[Kriváň]]''']] == Nacionalni parkovi == Slovački Tatranski nacionalni park (TANAP, Tatranský národný park) je osnovan [[1949.]] godine, dok je poljski Tatranski narodni park (Tatrzański Park Narodowy) osnovan [[1954.]] godine. Oba parka su [[1993.]] uvrštena u [[UNESCO]]-vu listu zaštićenih biosfera. == Skijaški centri == Tatre su poznate i po svojim skijaškim centrima, kao što su [[Vysoké Tatry]], koje obuhvaćaju nekadašnje samostalne centre [[Štrbsko Pleso]], [[Starý Smokovec]], [[Tatranská Lomnica]] i [[Poprad]] i [[Zakopane]] u Poljskoj. == Vanjske veze == *[http://www.tatry.sk/ Službena stranica grada Vysoké Tatry] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190522082753/http://www.tatry.sk/ |date=2019-05-22 }} *[http://www.zakopane.pl/ Službena stranica grada Zakopane] *[http://www.tanap.org/en/ TANAP Slovački nacionalni park] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050404064007/http://tanap.org/en/ |date=2005-04-04 }} *[http://www.tpn.pl/ TPN Poljski nacionalni park] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Tatra Mountains |commonscatsh = Tatre }} [[Kategorija:Planine u Slovačkoj]] [[Kategorija:Planine u Poljskoj]] [[Kategorija:Rezervati biosfere u Evropi]] 6tj21xp0y5zbdsjr7de0bt4skoih6zk 0 1458165 42681478 42436121 2026-08-27T06:46:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681478 wikitext text/x-wiki {{For|grad u Slovačkoj|Visoke Tatre (grad)}} {{Planina | ime = Visoke Tatre | slika = Gerlachovsky stit from Velicka dolina.jpg | Opis slike = Pogled na Gerlachovský štít najviši vrh Visokih Tatra | Visina = [[Gerlachovský štít]] 2655 | Država / Pokrajina = [[Slovačka]], [[Poljska]] | Dio gorja = [[Tatre]], [[Karpati]] | Kordinate = 49°10′N 20°08′E | Prvi uspon = | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = [[Zakopane]], [[Poprad]] | Starost = | Ostali vrhovi = Gerlachovská veža (2 642), Lomnický štít (2 633) | Top. karta = [[Datoteka:Vysoke Tatry5. Gotha, 1865.jpg|270px]] }} '''Visoke Tatre''' ({{jez-slov|Vysoké Tatry}}, {{jez-polj|Tatry Wysokie}}) su [[Planinski masiv|planinski lanac]] koji se prostire na granici [[Slovačka|Slovačke]] i [[Poljska|Poljske]] nalaze se sjeverno od [[Niske Tatre|Niskih Tatri]] od kojih ih dijeli dolina rijeke [[Váh]]. Glavni dio sa svim najvišim vrhovima planine nalaze se u Slovačkoj. Najviši vrh je [[Gerlachovský štít]] sa 2.655 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]]. Mnoge rijetke i endemske životinje i biljne vrste žive na Visokim Tatrama. Velike životinje kao što su [[medvjed]], [[ris]], [[Kuna (rod)|kuna]], [[vuk]] i [[lisica]] žive na planini. Područje je poznato po zimskim sportovima. Najveća skijališta su [[Štrbské pleso]], [[Starý Smokovec]] i [[Tatranská Lomnica]] u Slovačkoj i [[Zakopane]] u Poljskoj. Prvi europski prekogranični nacionalni park osnovan je ovdje [[Tatranský národný park]] u Slovačkoj 1948. i [[Tatrzański Park Narodowy]] u Poljskoj 1954. == Vanjske veze == * [http://www.tatry.sk/ Službena stranica Visokih Tatri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190522082753/http://www.tatry.sk/ |date=2019-05-22 }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = High Tatras |commonscatsh = Visoke Tatre }} [[Kategorija:Planine u Slovačkoj]] 8z5maq7y5wpfn1gip60kdquujng5ihu 0 1472137 42681260 42677275 2026-08-26T14:15:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681260 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Tajči | Img = Tajci christmas dvd.jpg | Img_capt = Tajči u St. Jerome's Church u [[Chicago, Illinois|Chicagu]]. | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Tatjana Matejaš | Pseudonim = Tatjana Matejaš Cameron<br />Tatiana Cameron<br />Tajči | Rođenje = [[1. srpnja]] [[1970.]] | Mjesto rođenja = [[Zagreb]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] | Smrt = | Prebivalište = [[Cincinnati]], ([[Ohio]]) | Instrument = gitara, vokal | Žanr = [[pop rock]]<br />[[duhovna glazba]] | Zanimanje = | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Jugoton]] <br> City Records <br> Alka Records | Angažman = | URL = | nagrade = pobjednica Jugovizije [[1989.]] | Značajni instrumenti = }} '''Tatjana Matejaš Cameron''', poznata kao '''Tajči''' ([[Zagreb]], [[1. srpnja]] [[1970]].), [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenska]] i [[hrvatska]] pjevačica, jedna od većih pop zvijezda ranih [[1990-ih|1990-ih godina]], a prema [[Zrinko Tutić|Zrinku Tutiću]] poslijednja velika zvijezda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]].<ref>{{Cite web|title=Zrinko Tutić otkriva kako su "nastale" Severina i Tajči|url=http://www.index.hr/black/clanak/zrinko-tutic-otkriva-kako-su-nastale-severina-i-tajci/645926.aspx|author=|authorlink=|first=|editor=|publisher=Index.hr (CMC)|format=|work=|pages=|year=9. 11. 2012|access-date=31. 10. 2014|archive-url=https://archive.today/20141031012454/http://www.index.hr/black/clanak/zrinko-tutic-otkriva-kako-su-nastale-severina-i-tajci/645926.aspx|archive-date=31. 10. 2014|quote=U tom trenutku meteorske karijere ona je zadnja velika jugoslavenska zvijezda.}}</ref> == Karijera == Tajči je postala zvijezda pobjedom na [[Jugovizija|Jugoviziji]] u [[Zadar|Zadru]] s pjesmom »Hajde da ludujemo« nakon čega je predstavljala tadašnju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviju]] na [[Pjesma Eurovizije|Pjesmi Eurovizije]] u [[Zagreb]]u [[1990]]. godine kada je osvojila 7. mjesto. Projekt »Tajči« nastao je u radionici [[Zrinko Tutić|Zrinka Tutića]] i ubrzo je izazvao pravu euforiju kod publike svih uzrasta. U trenutku najveće slave i popularnosti, Tajči je ostavila sve i sreću potražila u [[Amerika|Americi]]. Prvi nastup imala je na Zagrebfestu 1987. gdje osvaja 3. mjesto i nagradu za najboljeg debitanta sa pjesmom "Noć od kristala". == Odlazak u Ameriku == Tajči je napustila Hrvatsku [[1992]]. godine i otišla u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] gdje je nastavila s [[Glazba|glazbenim]] i scenskim usavršavanjem, pojavljujući se povremeno u [[mjuzikl]]ima i na [[Televizija|televiziji]] u [[Los Angeles]]u. Svog supruga, producenta Matthewa Camerona za kojeg se udala [[2000.]] upoznala je preko sestara [[Karmelićanke|karmelićanki]] kojima je bila glazbena urednica i pjevala na misama. Danas se bavi pjevanjem duhovne glazbe i nastupa u katoličkim crkvama. Sa suprugom i tri sina (najstariji Dante, pa Evan te najmlađi Blaise) živi u [[Cincinnati]]ju, ([[Ohio]]). == Veliki povratak == [[2011.]] godine Tajči se vratila u rodnu Hrvatsku, te najavila veliki povratnički koncert ''Ludujemo s dušom''. Glazbena produkcija s kojom Tajči dolazi u Hrvatsku košta najmanje milijun dolara jer je riječ o vrhunskoj ekipi. U taj projekt uključena je produkcijska kuća Intero Productions iz [[Nashville|Nashvilla]], Bryan Lenox, glazbeni producent koji je osvojio i jedan Grammy, Andie Bernard, njena publicistkinja, Maja Brlečić, menadžerica za komunikacije, koju smatra članom obitelji, te desetak američkih glazbenika s kojima je vježbala u Nashvilleu. ==Diskografija== Tajči je snimila četiri studijska albuma(Hajde da ludujemo,Hajde da ludujemo Let's go crazy,Let's go crazy,Bube u glavi) a neki od suradnika koji se ističu na albumima su npr. [[Alka Vuica]] (tekst pjesama ''Hajde da ludujemo'', ''Moj mali je opasan'' i dr.), [[Zrinko Tutić]], [[Miroslav Rus]], [[Boris Novković]] te brojni drugi. Album "Hajde da ludujemo" prodan je u 300 000 primjeraka, a Bube u glavi su ponovile uspjeh prijašnjeg albuma. Kazeta "All american" nije postala popularna i na njoj se ne nalazi ni jedan hit. S njom se Tajči oprostila od svoje karijere. <!--razdvojiti albume od singlova --> === Singlovi === *"Let's go crazy" (1990.) *"Hajde da ludujemo" (1990.) *"Kraj je, baby" (1990.) *"Dvije zvjezdice" (1990.) *"Kad se mrzi i voli" (1990.) *"Bube u glavi" (1991.) *"God bless America" (2010.) *"Dell'Aurora tu sorgi piu bella" (2010.) *"Dvije zvjezdice" (2011.) *"Suza za zagorske brege" (2007.) *"Mojoj majci" (2007.) *"Lay your Hands" (2012.) *"Črlena hiža" (2012.) *"Till we meet again" (2012.) === Albumi === *Hajde da ludujemo (1990.) *Bube u glavi (1991.) *All american (1991.) *Need a break (2008.) *The love collection (2011.) *Let them fly (2007.) *Alleluia (2008.) *The very thought of you (2010.) *God bless America (2010.) *A chance to Dream (2006.) *How i love the Christmas Season (2008.) *Dell' Aurora tu sorgi piu Pella (2010.) *Merry Christmas (2011.) *Črlena hiža (2012.) *Hajde da ludujemo Let's go crazy (1990.) === Kompilacije === *''The Best Of'' (1992.) *''Zlatna Kolekcija'' (2004.) *''The love collection'' (2011.) == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://idobelieve.com/ Tatjana Matejaš Tajči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210128140944/http://idobelieve.com/ |date=2021-01-28 }} {{eng icon}} * [http://www.diskografija.com/umjetnik/tatjana-matejas-tajci.htm Tajčina diskografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061216082247/http://www.diskografija.com/umjetnik/tatjana-matejas-tajci.htm |date=2006-12-16 }} * [http://www.index.hr/clanak.aspx?id=323698 "Tajči: Nisam požalila prekid karijere"] * [http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=1314 nov@ tv: Ekskluzivni intervju s Tajči] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070701075018/http://dnevnik.hr/bin/article.php?article_id=1314 |date=2007-07-01 }} * [http://www.youtube.com/view_play_list?p=B0E64A7EA6E103D4 Tajči Early videos] * [http://www.net.hr/zvijezde/page/2011/02/17/0091006.html?pos=n1 Povratnički koncert legendarne Tajči] * [http://www.discogs.com/artist/Tatjana+Mateja%C5%A1+Taj%C4%8Di?anv=Taj%C4%8Di Tajčijini albumi na Discogs.com] {{Authority control}} {{Životni vijek|1970||Tajči}} [[Kategorija:Jugoslavenske pjevačice]] [[Kategorija:Hrvatske pop-pjevačice]] [[Kategorija:Jugoslavenski tekstopisci]] [[Kategorija:Hrvatski tekstopisci]] [[Kategorija:Predstavnici SFR Jugoslavije na Eurosongu]] [[Kategorija:Pseudonimi]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] 2mhr9yy5khhz4agkmatnk2tmspfn3xy 0 1479250 42681483 42677852 2026-08-27T08:04:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 7 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681483 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Novi Sad - Trg Slobode 7.jpg|alt=Novi Sad filijala|mini|Vojvođanska banka - Trg Slobode 5-7]] {{Infobox_Company | adress = Trg slobode 5-7 | location = [[Novi Sad]], [[Vojvodina]] | company_name = Vojvođanska Banka a.d. | logo = | type = [[Bankarstvo]] | foundation = [[1868.]] | key people = Predrag Mihajlović – President of the Executive Board Spyridon Ntallas – CFO/Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Nenad Bungin Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Balazs Balogh, Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad, Dejan Cupać, Executive Board member at Vojvođanska banka a.d. Novi Sad. | homepage = [http://www.voban.rs/ www.voban.rs] }} '''Vojvođanska banka a.d''' '''Novi Sad''' Sa tradicijom dugom 150 godina, Vojvođanska banka uspešno posluje u Srbiji i predstavlja jedan od najpoznatijih domaćih brendova u zemlji. Vojvođanska banka je među deset najvećih banaka u Srbiji po veličini aktive. Sa četvrtom najvećom mrežom u Srbiji, četiri regionalna biznis centra za mala i srednja preduzeća i sa više od milion klijenata, Vojvođanska banka pokriva teritoriju celu zemlje. Privatizacijom 2006. godine, Banka je prodata grupaciji Nacionalna banka Grčke. Dana 1. decembra 2017. godine, OTP banka Srbija objavila je završetak akvizicije 100% vlasništva Vojvođanske banke i na taj način Banka je postala članica OTP Grupe, najvećeg pružaoca finansijskih usluga u Mađarskoj i dominantnog regionalnog igrača na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Ovo označava početak stvaranja snažne integrisane banke koja nudi širok spektar unapređenih finansijskih proizvoda i usluga. Očekuje se da će proces integracije trajati do proleća 2019. godine. OTP banka Srbija trenutno raspolaže mrežom od 52 filijale i 119 bankomata, dok Vojvođanska banka ima 104 filijale i 137 bankomata. Nakon integrisanja, Banka će biti sedma u Srbiji po veličini aktive i treća po veličini mreže filijala i obuhvataće preko 5% ukupnog finansijskog tržišta Srbije. [[Datoteka:Vojvođanska banka 3.JPG|alt=Zgrada banke na Trgu Slobode u Novom Sadu|mini]] == Istorijat == Najstarija filijala Vojvođanske banke, osnovana je 1868. godine u Somboru, kao kreditna zadruga. Skoro vek nakon otvaranja prve filijale, banka počinje da razvija svoje poslovanje i postaje poslovna investiciona banka koja menja naziv u Privredna banka Novi Sad. Pored menjačkih, deviznih i kreditnih poslova u zemlji, 1967. godine, banka dobija ovlašćenja i za obavljanje platnog prometa sa inostranstvom. Od 1968. do 1972. godine, Privredna banka Novi Sad se naglo razvija i širi svoju mrežu filijala pripajanjem manjih lokalnih banaka, kao što su: Komercijalna banka Senta, Komercijalna banka Bačka Topola, Sremska banka Sremska Mitrovica, Kreditna banka Kula i Kreditna Banka Zrenjanin. Od 1968. godine, Vojvođanska banka kao udružena, učestvuje u Međunarodnoj korporaciji za investicije u Jugoslaviji sa sedištem u Luksemburgu, a nekoliko godina potom uspostavlja korespondentne i kontokorentne odnose sa inostranim bankama radi obavljanja različitih vrsta bankarskog poslovanja. Privredna banka menja ime u Vojvođanska banka 1973. godine i tada predstavlja jednu od najvećih banaka na području stare Jugoslavije, sa 16 filijala i glavnim sedištem. Dve godine kasnije, odobravanjem prvog Opšteg jugoslovenskog kredita za razvoj poljoprivrede ozvaničena je saradnja sa Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj. Ubrzo potom formiran je sistem udružene banke, koji je činio 17 osnovnih banaka, te je prepoznata potreba za transformacijom. Transformacija je i realizovana od 1978. do 1986. godine, a rezultirala je naglim razvijanjem korespondentskih odnosa sa 342 banke u 76 zemalja sveta. Tokom osamdesetih godina prošlog veka Vojvođanska banka otvara samostalna predstavništa u Njujorku, Londonu i Frankfurtu, dok u saradnji sa ostalim bankama sa jugoslovenskog tržišta, posluje i u Moskvi, Teheranu i Pekingu. Od 1983. do 1986. godine Vojvođanska banka je član Konzorcijuma jugoslovenskih banaka u realizaciji prvog zajma Međunarodne finansijske korporacije za razvoj male privrede, dok je od 1986. godine ovlašćena za obavljanje kreditnih poslova sa inostranstvom u svoje ime i za svoj račun, kao i za račun osnovnih banaka. Godinu dana nakon toga, banka potpisuje ugovor sa Međunarodnom finansijskom korporacijom o kreditu u visini od 50 miliona dolara za finansiranje izvozno orijentisane privrede SAP Vojvodine. Nakon utemeljene saradnje sa Međunarodnim finansijskim institucijama, Vojvođanska banka je 1993. godine uključena u platni sistem VISA International, a dve godine kasnije menja naziv iz Vojvođanska banka d.d. u Vojvođanska banka a.d. i prva od svih poslovnih banaka dobija odobrenje od centralne banke za obavljanje poslova sa hartijama od vrednosti. Takođe, 1998. godine postaje jedina banka u zemlji koja ima ovlašćenje za obavljanje procene vrednosti kapitala velikih preduzeća. Nakon ekonomskih sankcija 2000. godine, Vojvođanska banka obnavlja saradnju sa platnim sistemima VISA i EUROPAY. Od 2002. godine, na osnovu Zakona o regulisanju odnosa izmedju SRJ i pravnih lica i banaka sa teritorije SRJ, koje su prvobitni dužnici ili garanti prema poveriocima Pariskog i Londonskog kluba, kao i Zakona o regulisanju javnog duga SRJ po osnovu devizne štednje, država postaje većinski vlasnik Vojvođanske banke. Od tada, banka je u potpunosti osposobljena da obavlja poslove izrade kartica po međunarodnim standardima, kao i da trguje sa obveznicama stare devizne štednje. Takođe, tad je uvedeno elektronsko bankarstvo. Vojvođanska banka je i prva domaća banka koja je uvela VISA Internet karticu, 2003. godine, a tada je i izvršena prva čip transakcija u Srbiji na POS terminalu. Takođe, dobijena je licenca za rad sa DINA karticom i zaključeni su okvirni kreditini sporazumi sa 10 velikih stranih banaka uz pokriće agencija za osiguranje kredita iz Nemačke, Italije, Mađarske, Švajcarske i Poljske. Krajem 2006. godine izvršena je akvizicija Vojvođanske banke a.d. Novi Sad od strane Nacionalne banke Grčke (National Bank of Greece). Ova akvizicija Vojvođanske banke putem procesa privatizacije za koju je bilo zainteresovano 11 evropskih banaka, smatra se najvećom prodajom banke u državnom vlasništvu u Srbiji. U februaru 2008. godine, Nacionalna banka Grčke a.d. Beograd, koja je poslovala pod tim nazivom na srpskom tržištu, pripojena je Vojvođanskoj banci a.d. Novi Sad i od tada dve banke posluju pod nazivom „Vojvođanska banka akcionarsko društvo Novi Sad“, sa sedištem u Novom Sadu. Dana 1. decembra 2017. godine, OTP banka Srbija objavila je završetak akvizicije 100% vlasništva Vojvođanske banke i na taj način Banka je postala članica OTP Grupe, najvećeg pružaoca finansijskih usluga u Mađarskoj i dominantnog regionalnog igrača na tržištu Centralne i Istočne Evrope. Ovo označava početak stvaranja snažne integrisane banke koja nudi širok spektar unapređenih finansijskih proizvoda i usluga. OTP banka Srbija trenutno raspolaže mrežom od 52 filijale i 119 bankomata, dok Vojvođanska banka ima 104 filijala i 135 bankomata. Nakon integrisanja, Banka će biti sedma u Srbiji po veličini aktive i treća po veličini mreže filijala i obuhvataće preko 5% ukupnog finansijskog tržišta Srbije. [[Datoteka:Muzej vazduhoplovstva Beograd.jpg|alt=Zgrada Muzeja avijacije|mini]] <gallery> Datoteka:Vojvodanskabanka (Novi Sad EX version).jpg|alt=Zgrada Vojvođanske banke - Trg Slobode 5 - Novi Sad Datoteka:Zrenjanin, Trg Republike, Vojvođanska banka.jpg|alt=Zgrada Vojvođanske banke - Zrenjanin Datoteka:Zrenjanin - filijala Vojvođanske banke.jpg|alt=Filijala Zrenjanin|Vojvođanska banka u Zrenjaninu Datoteka:Novi Sad, Trg Slobode, Vojvođanska banka - fasáda v noci.jpg Datoteka:Vojvođanska banka - branch in Čačak.jpg|alt=Filijala Čačak|Vojvođanska banka - filijala u Čačku Datoteka:Branch in Jagodina.jpg|alt=Filijala u Jagodini|Vojvođanska banka - Filijala u Jagodini Datoteka:Vojvođanska banka - Crvenka.jpg </gallery> == Društveno odgovorno poslovanje == Vojvođanska banka je [https://www.voban.co.rs/sr/o-nama/olimpijski-komitet-srbije zvanična] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170117132710/https://www.voban.co.rs/sr/o-nama/olimpijski-komitet-srbije |date=2017-01-17 }} banka [http://www.oks.org.rs/ Olimpijskog komiteta] i [https://www.voban.rs/olimpijski_komitet Olimpijskog tima Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526182014/https://www.voban.rs/olimpijski_komitet |date=2019-05-26 }} već peti ciklus zaredom i podržava najbolje sportiste iz Srbije (od 2004. godine). Pored donacija različitim organizacijama, društvenim grupama i ustanovama kulture u vidu računara ili finansijske pomoći, banka je i donator projekta [http://www.budisvoj.org/ “Budi svoj”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215020514/http://www.budisvoj.org/ |date=2016-12-15 }} za socijalnu inkluziju i uspešno odrastanje dece bez roditeljskog staranja. Program je namenjen mladima starosti između 15 i 19 godina, koji nakon boravka u ustanovama i hraniteljskim porodicama započinju samostalan život. Cilj projekta je da se ova grupa mladih motiviše da poveća svoje interesovanje za dalje obrazovanje i da spremnije dočeka svoje osamostaljivanje kao i da poveća svoje šanse za zaposlenje. == Članovi Izvršnog Odbora == [https://www.voban.rs/rukovodstvo Menadžment banke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190526182007/https://www.voban.rs/rukovodstvo |date=2019-05-26 }} [https://www.voban.rs/management Predrag Vasić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621094344/https://www.voban.rs/management |date=2020-06-21 }} – Predsednik Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Spyridon Ntallas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621094344/https://www.voban.rs/management |date=2020-06-21 }} – CFO/Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Nenad Bungin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621094344/https://www.voban.rs/management |date=2020-06-21 }} - Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, [https://www.voban.rs/management Marko Rakić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200621094344/https://www.voban.rs/management |date=2020-06-21 }} - Član Izvršnog Odbora Vojvođanske banke a.d. Novi Sad, == Mreža == Na teritoriji Srbije, Vojvođanska banka ima ukupno 104 filijale u 80 gradova sa stanjem na dan 31.08.2018. [https://www.voban.rs/mrezafilijala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180916192909/https://www.voban.rs/mrezafilijala |date=2018-09-16 }} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.voban.co.rs/ Zvanična prezentacija] *[http://www.nbs.rs/internet/cirilica/50/50_2.html Osnovni podaci o Vojvođanskoj banci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150818140339/http://www.nbs.rs/internet/cirilica/50/50_2.html |date=2015-08-18 }} *[https://www.voban.rs/ubs Specijalna godišnja izdanja Udruženja banaka Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190818191052/https://www.voban.rs/ubs |date=2019-08-18 }} *[https://www.otpbank.hu/portal/en/AboutUs/OTPGroup OTP Grupa] * [http://www.budisvoj.org/ Budi svoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161215020514/http://www.budisvoj.org/ |date=2016-12-15 }} * [http://www.oks.org.rs/ Olimpijski komitet Srbije] [[Kategorija:Banke]] 9i8i9y6ltys26okaf3ospchrtixz7e3 0 1650629 42681287 42670958 2026-08-26T16:14:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681287 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | name = Testudines | slika = Chelonia mydas is going for the air.jpg | slika_širina = 200px | regnum = [[Životinje|Animalia]] | phylum = [[Hordati|Chordata]] | classis = [[Gmizavci|Reptilia]] | ordo = '''Testudines''' | ordo_authority = [[Karl fon Line|Linnaeus]], 1758 | subdivision_ranks = podredovi | subdivision = [[Cryptodira]]<br /> [[Pleurodira]] }} Red kornjača '''Testudines''' (pokrajinski '''željke''', ili '''Chelonii'''<ref name="Dubois">{{Harvnb|Dubois|Bour|2010}}</ref>) su red životinja iz klase [[gmizavci|gmizavaca]], karakterističnih po svom oklopu. Najstarije poznate kornjače su od pre oko 215 miliona godina<ref>[http://www.enchantedlearning.com/subjects/dinosaurs/dinos/Archelon.shtml EnchantedLearning.com, „Archelon“] {{en}}</ref>, i trenutno na Zemlji postoji više od 300 različitih [[vrsta]]; od toga je sedam [[morska kornjača|morskih]], 180 slatkovodnih i preko 60 kopnenih vrsta. == Rasprostranjenost == Sa izuzetkom polarnih područja, kornjače žive na svim [[kontinent]]ima, u [[pustinja]]ma, morima, rekama i [[močvara]]ma, a najviše ih ima u područjima sa umerenom i tropskom [[klima|klimom]]. Naročito su brojne vrste u [[Severna Amerika|Severnoj Americi]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. == Osobine == === Oklop === Sve kornjače se odlikuju oklopom koji je jedinstven u životinjskom svetu. Sastoji se od leđnog i trbušnog dela, koji su međusobno spojeni svojevrsnim koštanim „mostom“. U svom donjem delu oklop je masivne koštane građe. Preko tog koštanog sloja nalazi se sloj [[kožni sistem|kože]]. Kod kornjača sa mekim oklopom taj sloj je kožast, dok se kod ostalih vrsta preko kože razvio tipičan pločasti oklop. Ploče se dele na grupe (leđne, bočne, ivične, repne itd. u zavisnosti na kojem delu tela se nalaze). Oklop se sastoji od oko 50 kostiju i evoluriao je pre više miliona godina.<ref>[http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/385620/Kako-je-kornjaca-dobila-svoj-oklop Kako je kornjača dobila svoj oklop („Blic“, 1. jun 2013)]</ref> === Ishrana === Današnje kornjače nemaju zube. Raspolažu snažnim aparatom za hranjenje koji se razvio od čeljusnih [[kost]]iju. U prošlosti kornjače su imale zube, ali su se oni tokom [[Evolucija (biologija)|evolucije]] izgubili i zamenjeni su preoblikovanim čeljustima. Kao i svi drugi gmizavci ni kornjače ne žvaću hranu nego otkidaju komade, pomažući se pri tome prednjim udovima. Kornjače mogu biti [[biljojed]]i kao i [[mesojed]]i. Međutim, svima je zajednička potreba za hranom bogatom [[kalcijum]]om koji im je neophodan za izgradnju oklopa. Da bi mogle uneti kalcijum, kornjačama je potreban [[vitamin]] D3. === Kretanje === I na kopnu i u vodi kornjače se kreću krivudavo što je tipično za gmizavce. Pri tome se oslanjaju na oklop što im u vodi smanjuje potrošnju [[energija|energije]]. Na kopnu njihovo kretanje često deluje vrlo nespretno. Morske kornjače su razvile jedinstven način kretanja. Mašu prednjim udovima koji podsećaju na [[peraja|peraje]]. Na taj način pod vodom postižu dosta veliku brzinu uz optimalnu potrošnju energije, što im omogućava prevaljivanje velikih udaljenosti. === Veličina === Pored velikog broja vrsta čija se veličina kreće između 10 i 30 cm, tu su još i džinovske kornjače sa ostrva [[Galapagos]] i sa [[Sejšeli|Sejšela]] čija dužina oklopa može biti i preko 1 m. === Čula === Kornjače vide jako dobro, a u mraku bolje nego ljudi. Bolje razlikuju boje od ljudi jer, kao i svi gmizavci, imaju četiri tipa [[fotoreceptor]]a za razlikovanje talasnih dužina svetlosti. Naročito im je izraženo čulo mirisa. Kod kornjača se čulo mirisa nalazi u grlu. Mirisom raspoznaju jestivu od nejestive hrane i prepoznaju tlo u koje mogu zakopati jaja. Kornjače nemaju spoljno [[uho|uvo]]. Ne čuju ni približno tako dobro kao ljudi. Umesto toga, osete duboke [[Vibracija|vibracije]] u svojoj okolini. === Glas === Osim za vreme parenja, kornjače su uglavnom neme. Izuzetak je reakcija na strah, kada uvlače glavu u oklop i pritom ispuštaju glas koji podseća na frktanje. Kad traže mesto pogodno za polaganje jaja, ženke ispuštaju glas sličan stenjanju, slično mužjacima za vreme parenja. === Dužina života === Kornjače mogu živeti jako dugo. DŽinovske kornjače sa Galapagosa mogu živeti i preko 200 godina. Neke američke kornjače žive duže od 100 godina. Neki primerci su dokazano doživeli starost od 180 godina. == Način života == [[Datoteka:LeatherbackTurtle.jpg|mini|desno]] Tipični dan jedne kornjače sastoji se od potrage za hranom i, kod gotovo svih vrsta, izlaganja suncu. Ovo zadnje vrše usled regulisanja telesne temperature. One se zimi zakopavaju ili već u zavisnosti od vrste traže sklonište pod [[voda|vodom]], gde provode nekoliko meseci. === Razmnožavanje === Kod vrsta koje žive u području umerene klime vreme parenja je u proleće i u jesen. Kod vrsta koje žive u tropskim i suptroskim područjima, vreme parenja zavisi od vlažnosti [[vazduh]]a. Nakon oplodnje, ženka ostaje plodna više godina, čime se može objasniti velika uspešnost kornjača kod naseljavanja novih životnih prostora. [[Polaganje jaja]] nastupa nekoliko nedelja nakon oplodnje, ili, u umerenim klimatskim područjima, u proleće. NJihova jaja se svojim osobinama značajno razlikuju od vrste do vrste, i broj jaja je jako različit. Od samo tri jajeta kod jedne vrste, pa sve do više od 100 jaja kod morskih kornjača. Polaganje jaja se vrši isključivo na kopnu. Kad ženka pronađe odgovarajuće mesto, iskopa jamu i u nju polaže jaja. Zatim zatrpava leglo zemljom ili [[biljke|biljnim]] [[materijal]]om. Kod gotovo svih vrsta kornjača temperatura u leglu za vreme [[Inkubacija (biologija)|inkubacije]] određuje pol mladunaca. Ta osobina se pokazala značajnom kod veštačkog uzgoja koji se sprovodi u cilju očuvanja pojedinih vrsta kornjača. Nakon što se izlegu iz jaja, mladunci ostaju u leglu dok u potpunosti ne potroše zalihe hrane iz jajeta. Na najsevernijoj granici rasprostranjenosti kornjača, mladunci koji se izlegu u kasno leto i iznenadi ih rani početak zime, ostaju zakopani u leglu do proleća. Majke ne pružaju nikakvu pomoć u uzgoju mladunaca. Do polne zrelosti prolazi puno godina. Polna zrelost kornjače ne zavisi od njene starosti nego od veličine. == Neprijatelji == Neprijatelji kornjača su različiti. Dok su legla, kao i tek izležene kornjače, bespomoćno izloženi na milost i nemilost čak rakovima i pticama, za ozbiljno ugrožavanje odrasle kornjače potreban je neko veliki i snažan kao [[krokodil]]. Kornjače ozbiljno ugrožavaju i ljudi. U nekim delovima sveta ljudi jedu morske ali i slatkovodne i kopnene kornjače. Kako se radi uglavnom o [[krivolov]]u, populacije se, zbog dugog sporog dostizanja polne zrelosti, sporo oporavljaju pa se neke vrste nalaze na ivici nestanka. == Oboljenja == === Prehlada === Prehlada može biti vrlo opasna po kornjaču i predstavlja verovatno najčešći uzrok smrti kornjače.<ref name="tccold">[http://www.turtlecare.net/cold.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080801135108/http://www.turtlecare.net/cold.htm |date=2008-08-01 }} TurtleCare.net: Prehlada ({{Jez-eng|Cold}})</ref> Najčešći uzrok prehlade je preniska temperatura i prljava voda zbog čega se oštećuje imuni sistem, kao i nedostatak vitamina A<ref>[http://www.winrosevet.com/Turtles.htm www.winrosevet.com: Turtles] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081015014119/http://www.winrosevet.com/Turtles.htm |date=2008-10-15 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>. Premda prehlada može biti prolazna i laka, ona može biti i znak početka nekog ozbiljnog problema disajnih organa, poput infekcija, [[upala pluća|upale pluća]] itd. Simptomi prehlade kornjače su kijanje, curenje iz nosa, otečene oči, zevanje (kada se kornjača bori za vazduh), ispuštanje kliktavih zvukova i sl. Kijanje može biti uzrokovano i raznim česticama u nosnim šupljinama (prašinom i sl.), a curenje iz nosa nekom [[alergija|alergijom]]. U slučaju da simptomi nisu sigurni, potrebno je posetiti veterinara. Moguće je da kornjača ima vode u plućima te ne može uneti dovoljno vazduha. Tada je potrebno [[Rendgen (dijagnostika)|rendgensko]] snimanje pluća. U slučaju upale pluća primetno je neujednačeno i nepravilno plivanje kao i nedostatak apetita. Ako je uzrok prehlade [[bakterija]], bolest se tretira [[antibiotik|antibioticima]], kao i kod ljudi; mogu biti uneseni u organizam oralno ili pomoću injekcije. Ako je u pitanju [[virus]], ne može se učiniti ništa osim povećanja temperature vode i sačekati da se organizam sam izbori. Prvi korak pri lečenju bolesti koje liče na prehladu je podizanje temperature i prečišćavanje vode u kojoj kornjača boravi. To pomaže imunskom sistemu ali se mora paziti da temperatura ne bude previsoka — za različite vrste kornjača postoje različite maksimalne temperature u kojima mogu boraviti. Osim toga, kornjača se može izvaditi i na suvo i čuvati u kutiji sa određenom temperaturom i vraćati u vodu jednom ili dva puta dnevno na po pola sata da bi jela i pila vodu.<ref name="tccold"/> Ako od takvog tretmana kornjači ne bude bolje, potrebno je smesta posetiti veterinara da bi se dobila stručna pomoć. === Piramidalan oklop === Piramidalan oklop je oboljenje kornjača uzrokovano nepravilnim rastom uzrokovanim najčešće lošom ishranom, ali i nedostatkom prirodne, [[sunčeva svjetlost|sunčeve svetlosti]]. Manifestuje se piramidalnim izraslinama na oklopu, ili oklopom koji raste u nenormalnom smeru. Najčešći uzroci ovakvog oboljenja su sledeći<ref name="pyramid">[http://www.turtlestuff.com/pyramid.html TurtleStuff.com, „Piramidalan oklop“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120723105410/http://www.turtlestuff.com/pyramid.html |date=2012-07-23 }}, Pristupljeno 9. 4. 2013.</ref>: * Ishrana bogata [[protein]]ima životinjskog porekla (mnoge kornjače su [[vegeterijanci]] i u prirodi uopšte ne jedu [[meso]]) * Ishrana sa visokim nivoom proteina biljnog porekla, kakva nije dobra čak ni za strogo vegeterijanske kornjače; * Nedovoljno [[kalcijum]]a u ishrani, koji je vrlo bitan za ispravan rast kornjača; * Malo ili nedovoljno izlaganja prirodnoj sunčevoj svetlosti. Piramidalnom oklopu su zato vrlo sklone kornjače koje se strogo drže u zatvorenom prostoru; * Nedovoljno [[vitamin]]a D3 i/ili suviše [[fosfor]]a u ishrani; * Ishrana bazirana na kućnim namirnicama sa visokim nivoom vlage i malo vitamina. Ako se primeti u ranom stadijumu, dalji razvoj piramidalnog oklopa se može sprečiti, ali se ne može potpuno izlečiti<ref name="pyramid" />. Piramidalan oklop se, nažalost, ne manifestuje samo na površini, nego kornjače sa ovim simptomima najčešće boluju i od drugih fizičkih oboljenja, poput [[kamen u bubregu|kamena u bubregu]], slabe koštane strukture i renalnih problema. U nekim slučajevima, kornjača zbog nenormalnog oblika oklopa ne može sama da se hrani, tako da je ljudska pomoć neophodna pri svakom obroku. Određene vrste kornjača, poput vrsta [[Geochelone]] sp., [[Psammobates]] sp., i još nekih, imaju prirodno piramidalan oklop i to kod njih ne predstavlja oboljenje. == Pokušaji očuvanja == === Ugroženost zbog promene okoline === Životni prostor mnogih vrsta kornjača je ugrožen. Kopnene kornjače na njihovim prastarim područjima mnogi [[poljoprivreda|poljoprivrednici]] smatraju štetočinama i često ih ubijaju. Mnogi putevi presecaju njihovu životnu sredinu, pa vozila uzrokuju smrt velikog broja jedinki. Pritom, često je reč o ženkama koje traže odgovarajuće mesto za polaganje jaja. Industrijske otpadne vode ljudi često ispuštaju u sredinu nastanjenu vodenim kornjačama čime se ona menja. Morskim kornjačama [[turizam]] otežava pristup plažama pogodnim za polaganje jaja. Tek izležene kornjačice koje noću izlaze iz legla na površinu, orijentišu se svetlucanjem vode da dođu do relativne sigurnosti mora. Zbog veštačke svetlosti gube orijentaciju. Morske kornjače se često upletu u lutajuće ribarske mreže i udave se ili progutaju plastiku verujući da se radi o meduzi. === Ugroženost od strane čoveka === Kornjačina jaja se na plažama često tako intenzivno skupljaju, da je bez ozbiljnih mera zaštite opstanak nekih vrsta veoma ugrožen. Neke kornjače se smatraju delikatesom pa ih ljudi intenzivno love. === Kriza kornjača u Aziji === Zadnjih godina se sa zabrinutošću posmatra kako se veliki broj kornjača (uglavnom slatkovodnih) nudi na pijacama [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]]. Smatra se da su neke vrste u prirodi neposredno pred izumiranjem. Zadnjih desetak godina se u [[Kina|Kini]] osnivaju farme za uzgoj kornjača radi pokrivanja potreba tržišta kako bi se prekinuo ili bar značajno smanjio krivolov. S druge strane, te su farme otvorile jedan sasvim novi problem. Egzotičan izgled kornjače povećava cenu na tržištu, pa se zbog toga pokušavaju uzgajati [[hibrid]]ne kornjače. To, s jedne strane ugrožava očuvanje vrste. Sa druge strane, to potpuno dovodi u pitanje [[sistematika|sistematiku]] kornjača Jugoistočne Azije. === Mere zaštite kornjača === Kako bi se pružila pomoć u nevolji Jugoistočnoj Aziji, koordinirano se u mnogim [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]] sprovodi projekat uzgoja kornjača sa tog područja. Takođe, kako bi se skrenula pažnja na ugroženost te vrste, koja se inače naziva još i [[živi fosil|živim fosilima]], [[23. maj]] je proglašen Međunarodnim danom kornjača. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{Refbegin|2}} * {{Cite book | last = Alderton | first = D. | year = 1986 | title = An Interpret Guide to Reptiles & Amphibians | publisher = Salamander Books | location = London & New York | asin = B0010NVLQS | ref = harv}} * {{Cite video | last = Amato | first = George | year = 2007 | title = A Conversation at the Museum of Natural History | url = http://www.pbs.org/pov/chancesoftheworld/special_video.php#.UKeS2BJ-qzc | format = video | medium = .flv | publisher = POV25 | accessdate = November 2012 | archive-date = 2010-04-21 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100421220254/http://www.pbs.org/pov/chancesoftheworld/special_video.php#.UKeS2BJ-qzc }}. Filmmaker Eric Daniel Metzgar, the creator of the film The Chances of the World Changing, talks to George Amato, the director of conservation genetics at the American Museum of Natural History about turtle conservation and the relationship between evolution and extinction * {{Cite web | last = Angier | first = N. | date = December 12, 2012 | title = All but Ageless, Turtles Face Their Biggest Threat: Humans | publisher = The New York Times | url = http://www.nytimes.com/2006/12/12/science/12turt.html | ref = harv }} * {{Cite journal | last = Anquetin | first = J. | year = 2012 | title = Reassessment of the phylogenetic interrelationships of basal turtles (Testudinata) | journal = Journal of Systematic Palaeontology | volume = 10 | issue = 1 | pages = 3–45 | doi = 10.1080/14772019.2011.558928 | ref = harv}} * {{Cite web | last = Barzyk | first = J.E. | date = November 1999 | title = Turtles in Crisis: The Asian Food Markets | publisher = Tortoise Trust | url = http://www.tortoisetrust.org/articles/asia.html | accessdate = November 2012 | ref = harv }} * {{Cite book | last = Benton | first = M.J. | year = 2000 | title = Vertebrate Paleontology | url = https://archive.org/details/vertebratepalaeo0000bent_b1i8 | edition = 2nd | publisher = Blackwell Science | location = London | isbn = 0-632-05614-2 | ref = harv }} (3rd ed. 2004 {{ISBN|0-632-05637-1}}) * {{Cite book | last = Brennessel | first = B. | title = Diamonds in the Marsh: A Natural History of the Diamondback Terrapin | url = https://archive.org/details/diamondsinmarshn00bren | publisher = UPNE | year = 2006 | isbn = 1584655364 | ref = harv }} * {{Cite web | title = Turtles as Pets &#124; CDC Healthy Pets Healthy People | publisher = Centers for Disease Control and Prevention | date = October 2007 | url = http://www.cdc.gov/healthypets/spotlight_an_turtles.htm | accessdate = August 2012 | ref = {{harvid|CDC|2007}} }} * {{Cite book | last = Marshall Cavendish | year = 2001 | title = Endangered Wildlife and Plants of the World | isbn = 0761471944 | ref = harv}} * {{Cite journal | last1 = Chen | first1 = T.-H. | year = 2009 | last2 = Chang | first2 = H.-C. | last3 = Lue | first3 = K.-Y. | title = Unregulated Trade in Turtle Shells for Chinese Traditional Medicine in East and Southeast Asia: The Case of Taiwan | journal = Chelonian Conservation and Biology | volume = 8 | issue = 1 | pages = 11–18 | doi = 10.2744/CCB-0747.1 | url = http://www.bioone.org/doi/abs/10.2744/CCB-0747.1 | ref = harv }} * {{Cite journal | last1 = Cheung | first1 = S.M. |date=November–December 2006 | last2 = Dudgeon | first2 = D. | title = Quantifying the Asian turtle crisis: market surveys in southern China, 2000–2003 | journal = Aquatic Conservation: Marine and Freshwater Ecosystems | volume = 16 | issue = 7 | pages = 751–770 | doi = 10.1002/aqc.803 | ref = harv}} * {{Cite journal | last1 = Chiari | first1 = Y. | year = 2012 | last2 = Cahais | first2 = V. | last3 = Galtier | first3 = N. | last4 = Delsuc | first4 = F. | title = Phylogenomic analyses support the position of turtles as the sister group of birds and crocodiles (Archosauria) | journal = BMC Biol | volume = 10 | issue = 65 | pages = 65 | doi = 10.1186/1741-7007-10-65 | ref = harv}} * {{Cite web | last = Connor | first = Michael J. | year = 2009 | title = CTTC's Turtle Trivia | url = http://www.tortoise.org/general/wildfaqs.html#largest | publisher = California Turtle & Tortoise Club | accessdate = March 2009 | ref = harv }} *{{Cite journal |year = 2012 |last1 = Crawford |first1 = Nicholas G. |last2 = Faircloth |first2 = Brant C. |last3 = McCormack |first3 = John E. |last4 = Brumfield |first4 = Robb T. |last5 = Winker |first5 = Kevin |last6 = Glenn |first6 = Travis C. |title = More than 1000 ultraconserved elements provide evidence that turtles are the sister group to archosaurs |journal = Biology Letters |volume = 8 |issue = 5 |pages = 783–6 |url = http://faculty.oxy.edu/mccormack/McCormack/picks/Crawford_2012_BioLett.pdf |format = PDF |accessdate = September 21, 2014 |doi = 10.1098/rsbl.2012.0331 |pmid = 22593086 |ref = harv |pmc = 3440978 |archive-date = 2012-08-10 |archive-url = https://web.archive.org/web/20120810100341/http://faculty.oxy.edu/mccormack/McCormack/picks/Crawford_2012_BioLett.pdf }} * {{Cite web | last = Dharmananda | first = S. | year = 2011 | title = Endangered Species Issues Affecting Turtles and Tortoises Used in Chinese Medicine: Appendix 1, 2, and 3 | publisher = Institute for Traditional Medicine | url = http://www.itmonline.org/arts/turtles.htm | accessdate = November 2012 | ref = harv }} * {{Cite journal | last1 = Dubois | first1 = A. | year = 2010 | last2 = Bour | first2 = R. | title = The distinction between family-series and class-series nomina in zoological nomenclature, with emphasis on the nomina created by Batsch (1788, 1789) and on the higher nomenclature of turtles | journal = Bonn zoological Bulletin | volume = 57 | issue = 2 | pages = 149–171 | url = http://zfmk.de/BZB/Band_57_2/149-171_06_dubois.pdf | issn = 0006-7172 | ref = harv | access-date = 2015-07-16 | archive-date = 2014-09-01 | archive-url = https://web.archive.org/web/20140901073711/http://zfmk.de/BZB/Band_57_2/149-171_06_dubois.pdf }} * {{Cite book | last1 = Ernst | first1 = C.H. | year = 2009 | last2 = Lovich | first2 = J.E. | title=Turtles of the United States and Canada | publisher = JHU Press | isbn = 9780801891212 | ref = harv}} * {{Cite web | last = Everhart | first = Mike | year = 2012 | url = http://www.oceansofkansas.com/Turtles.html | title = Marine Turtles | publisher = Oceans of Kansas Paleontology | accessdate = March 2009 | ref = harv }} * {{Cite web | title = CFR - Code of Federal Regulations Title 21: FDA Regulation, Sec. 1240.62, page 678 part d1 | publisher = U.S. Food and Drug Administration | year = 2012 | url = http://www.accessdata.fda.gov/scripts/cdrh/cfdocs/cfcfr/cfrsearch.cfm?fr=1240.62 | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|FDA|2012}} }} * {{Cite book | last = Fergus | first = Charles | year = 2007 | title = Turtles: Wild Guide | page = viii | publisher = Stackpole books | location = Mechanicsburg, PA | series = Wild guide | isbn = 9780811734202 | ref = harv}} * {{Cite web | title = Turtle farms threaten rare species, experts say | publisher = Fish Farmer | date = 30 March 2007 | url = http://www.fishfarmer-magazine.com/news/fullstory.php/aid/993/Turtle_farms_threaten_rare_species,_experts_say.html | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|Fish Farmer| 2007}} | archivedate = 2012-02-18 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120218191219/http://www.fishfarmer-magazine.com/news/fullstory.php/aid/993/Turtle_farms_threaten_rare_species,_experts_say.html | deadurl = yes }} Their source is an article by James Parham, Shi Haitao, and two other authors, published in Feb 2007 in the journal ''Conservation Biology'' * {{Cite web | author = Doctors Foster and Smith educational staff | year = 2012 | title = Anatomy and Diseases of the Shells of Turtles and Tortoises | url = http://www.peteducation.com/article.cfm?articleid=2700 | publisher = Pet Education | accessdate = March 2009 | ref = {{Harvid|Pet Education|2012}} }} * {{Cite journal | last = Gaffney | first = E.S. | year = 1996 | title = The postcranial morphology of ''Meiolania platyceps'' and a review of the Meiolaniidae | journal = Bulletin of the American Museum of Natural History | volume = 229 | pages = 1–166 | url = http://hdl.handle.net/2246/1670 | ref = harv }} * {{Cite journal | last1 = Gaffney | first1 = E.S. | year = 2006 | last2 = Tong | first2 = H. | last3 = Meylan | first3 = P.A. | title = Evolution of the side-necked turtles: the families Bothremydidae, Euraxemydidae, and Araripemydidae | journal = Bulletin of the American Museum of Natural History | volume = 300 | pages = 1–698 | url = http://hdl.handle.net/2246/5824 | ref = harv | doi = 10.1206/0003-0090(2006)300[1:EOTSTT]2.0.CO;2 }} * {{Cite journal | last1 = Gafney | first1 = E. | year = 1987 | last2 = Hutchinson | first2 = H. | last3 = Jenkins | first3 = F. | last4 = Meeker | first4 = L. | title = Modern turtle origins; the oldest known cryptodire | url = https://archive.org/details/sim_science_1987-07-17_237_4812/page/288 | journal = Science | volume = 237 | issue = 4812 | pages = 289–291 | pmid = 17772056 | doi = 10.1126/science.237.4812.289 | ref = harv | bibcode = 1987Sci...237..289G }} * {{Cite web | last = Gannon | first = Megan | date = October 31, 2012 | title = Jurassic turtle graveyard found in China | url = http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57542904/jurassic-turtle-graveyard-found-in-china/ | publisher = Livescience.com | ref = harv | access-date = 2015-07-16 | archivedate = 2012-11-05 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20121105042335/http://www.cbsnews.com/8301-205_162-57542904/jurassic-turtle-graveyard-found-in-china/ | deadurl = yes }} * {{Cite web | title = Isn't it against the law to sell turtles that are smaller than 4 inches? | publisher = Gulf Coast Turtle and Tortoise Society | date = November 2007 | url = http://www.gctts.org/node/31 | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|GCTTS|2007}} }} * {{Cite web | last = Hylton | first = H. | title = Keeping U.S. Turtles Out of China | publisher = Time Magazine | date = May 8, 2007 | url = http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1618565,00.html | accessdate = November 2012 | ref = harv | archivedate = 2012-03-27 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20120327011552/http://www.time.com/time/health/article/0,8599,1618565,00.html | deadurl = yes }}There is also a [http://www.turtlesurvival.org/may082007/ copy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309000537/http://turtlesurvival.org/may082007 |date=2016-03-09 }} of the article at the TSA site. Articles by Peter Paul van Dijk are mentioned as the main source. * {{Cite web | last = Hutchinson | first = J. | year = 1996 | title = Introduction to Testudines: The Turtles | url = http://www.ucmp.berkeley.edu/anapsids/testudines/testudines.html | publisher = University of California Museum of Paleontology | ref = harv }} * {{Cite journal |last1 = Iwabe |first1 = Naoyuki |last2 = Hara |first2 = Yuichiro |last3 = Kumazawa |first3 = Yoshinori |last4 = Shibamoto |first4 = Kaori |last5 = Saito |first5 = Yumi |last6 = Miyata |first6 = Takashi |last7 = Katoh |first7 = Kazutaka |title = Sister group relationship of turtles to the bird-crocodilian clade revealed by nuclear DNA-coded proteins |date = December 2004 |journal = Molecular Biology and Evolution |volume = 22 |issue = 4 |pages = 810–813 |issn = |doi = 10.1093/molbev/msi075 |pmid = 15625185 |ref = harv |url = http://mbe.oxfordjournals.org/content/22/4/810.long |accessdate = December 2010 }} * {{cite web | last1 = Iverson | first1 = J.B. | year = 1999 | last2 = Kimerling | first2 = A. Jon | last3 = Kiester | first3 = A. Ross | title = List of All Families | url = http://emys.geo.orst.edu/collection/fam/family_page.html | publisher = Terra Cognita Laboratory, Geosciences Department of Oregon State University | accessdate = October 2012 | ref = harv | archive-date = 2015-06-15 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150615085407/http://emys.geo.orst.edu/collection/fam/family_page.html }} * {{Cite journal | year = 2002 | last = Jackson | first = D. C. | title = Hibernating without oxygen: Physiological adaptations of the painted turtle | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-physiology_2002-09-15_543_3/page/n7 | journal = Journal of Physiology | volume = 543 | issue = Pt 3 | pages = 731–7 | doi = 10.1113/jphysiol.2002.024729 | ref = harv | pmid = 12231634 | pmc = 2290531 }} * {{cite journal | last = Joyce | first = Walter G. | year = 2007 | title = Phylogenetic relationships of Mesozoic turtles | journal = Bulletin of the Peabody Museum of Natural History | volume = 48 | issue = 1 | pages = 3–102 | url = http://www.geo.uni-tuebingen.de/fileadmin/website/arbeitsbereich/palaeo/biogeologie/Images/Joyce_Publications/18__Joyce_2007.pdf | ref = harv | doi = 10.3374/0079-032x(2007)48[3:promt]2.0.co;2 | access-date = 2015-07-16 | archive-date = 2013-06-06 | archive-url = https://web.archive.org/web/20130606110806/http://www.geo.uni-tuebingen.de/fileadmin/website/arbeitsbereich/palaeo/biogeologie/Images/Joyce_Publications/18__Joyce_2007.pdf | dead-url = yes }} * {{Cite journal | last1 = Katsu | first1 = Y. |date=March 2010 | last2 = Braun | first2 = E. L. | last3 = Guillette | first3 = L.J. Jr. | last4 = Iguchi | first4 = T. | title = From reptilian phylogenomics to reptilian genomes: analyses of c-Jun and DJ-1 proto-oncogenes | journal = Cytogenetic and Genome Research | volume = 127 | issue = 2–4 | pages = 79–93 | issn = | doi = 10.1159/000297715 | pmid = 20234127 | ref = harv}} * {{Cite book | last1 = King | first1 = G.L. | year = 2009 | last2 = Berrow | first2 = S.D. | title = Marine turtles in Irish waters (Supplement to the Irish Naturalists Journal) | isbn = 978-0956970404 | ref = harv}} * {{cite web | last = Laurin | first = Michel | year = 1996 | title = Introduction to Procolophonoidea | publisher = University of California Museum of Paleontology | url = http://www.ucmp.berkeley.edu/anapsids/procolophonoidea.html | accessdate = March 2009 | ref = harv }} * {{cite journal | last = Lee | first = M.S.Y. | year = 2001 | title = Molecules, morphology, and the monophyly of diapsid reptiles | journal = Contributions to Zoology | volume = 70 | issue = 1 | pages = 1–2 | url = http://dpc.uba.uva.nl/ctz/vol70/nr01/art01 | pmid = 0020073536 | ref = harv | doi = 10.1021/cb100006u | access-date = 2015-07-16 | archive-date = 2012-10-10 | archive-url = https://web.archive.org/web/20121010071427/http://dpc.uba.uva.nl/ctz/vol70/nr01/art01 | dead-url = yes }} * {{Cite journal |author1 = Chun Li |author2 = Xiao-Chun Wu |last3 = Rieppel |first3 = Olivier |author4 = Li-Ting Wang |author5 = Li-Jun Zhao |title = An ancestral turtle from the Late Triassic of southwestern China |url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_2008-11-27_456_7221/page/496 |date = November 2008 |journal = Nature |volume = 456 |issue = 7221 |pages = 497–501 |pmid = 19037315 |doi = 10.1038/nature07533 |ref = harv |bibcode = 2008Natur.456..497L }} * {{Cite journal | last1 = Lyson |first1 = Tyler R. | last2 = Sperling |first2 = Erik A. | last3 = Heimberg |first3 = Alysha M. | last4 = Gauthier |first4 = Jacques A. | last5 = King |first5 = Benjamin L. | last6 = Peterson |first6 = Kevin J. | title = MicroRNAs support a turtle + lizard clade | date = 2012 | journal = Biology Letters | volume = 8 | issue = 1 | pages = 104–107 | doi = 10.1098/rsbl.2011.0477 | ref = harv | pmid=21775315 | pmc=3259949}} * {{Cite journal | last1 = Lyson | first1 = Tyler R. | last2 = Bever | first2 = Gabe S. | last3 = Bhullar | first3 = Bhart-Anjan S. | last4 = Joyce | first4 = Walter G. | last5 = Gauthier |first5 = Jacques A. | title = Transitional fossils and the origin of turtles | date = 2010 | journal = Biology Letters | volume = 6 | issue = 6 | pages = 830–833 | doi = 10.1098/rsbl.2010.0371 | pmid = 20534602 | ref = harv | pmc=3001370}} * {{Cite journal | last1 = Mannen | first1 = Hideyuki | last2 = Li | first2 = Steven S.-L. | title = Molecular evidence for a clade of turtles | url = https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_1999-10_13_1/page/144 | date = October 1999 | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 13 | issue = 1 | pages = 144–148 | doi = 10.1006/mpev.1999.0640 | pmid = 10508547 | ref = harv }} * {{cite news | last = Maugh II | first = T.H. | date = May 18, 2012 | title = Researchers find fossil of a turtle that was size of a Smart car | publisher = = Los Angeles Times | url = http://www.latimes.com/news/science/sciencenow/la-sci-sn-largest-turtle-20120518,0,6876731.story | accessdate = May 2012 | ref = harv }} * {{cite book | last = Müller | first = Johannes | year = 2004 | chapter = The relationships among diapsid reptiles and the influence of taxon selection | editor1-last = Arratia | editor1-first = G | editor2-last = Wilson | editor2-first = M.V.H. | editor3-last = Cloutier | editor3-first = R. | title = Recent Advances in the Origin and Early Radiation of Vertebrates | publisher = Verlag Dr. Friedrich Pfeil | pages = 379–408 | isbn = 978-3-89937-052-2 | ref = harv}} * {{Cite web | title = Alligator Snapping Turtle | publisher = nationalgeographic.com | year = 2011 | url = http://animals.nationalgeographic.com/animals/reptiles/alligator-snapping-turtle/ | accessdate = August 2011 | ref = {{harvid|National Geographic|2011}} }} * {{Cite web | title = NOAA’S Marine Forensics Laboratory | url = http://www.magazine.noaa.gov/stories/mag110.htm | accessdate = November 2012 | date = August 2003 | ref = {{Harvid|NOAA|2003}} | archivedate = 2013-02-21 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20130221173800/http://www.magazine.noaa.gov/stories/mag110.htm | deadurl = yes }} * {{Cite web | last = Pittman | first = C. | date = October 9, 2008 | title = China Gobbling Up Florida Turtles | publisher = St. Petersburg Times | url = http://www.theledger.com/article/20081009/NEWS/810090272?Title=China_Gobbling_Up_Florida_Turtles | accessdate = November 2012 | ref = harv | archive-date = 2015-05-18 | archive-url = https://web.archive.org/web/20150518030055/http://www.theledger.com/article/20081009/NEWS/810090272?Title=China_Gobbling_Up_Florida_Turtles | dead-url = yes }} * {{Cite journal | last1 = Priest | first1 = Toni E. | date = December 2002 | last2 = Franklin | first2 = Craig E. | title = Effect of Water Temperature and Oxygen Levels on the Diving Behavior of Two Freshwater Turtles: ''Rheodytes leukops'' and ''Emydura macquarii'' | url = https://archive.org/details/sim_journal-of-herpetology_2002-12_36_4/page/555 | journal = Journal of Herpetology | volume = 36 | issue = 4 | pages = 555–561 | publisher = The Society for the Study of Amphibians and Reptiles | jstor = 1565924 | issn = 0022-1511 | doi = 10.1043/0022-1511(2002)036(0555:EOWTAO)2.0.CO;2 | ref = harv | doi-broken-date = 2015-02-01 }} * {{cite journal | last1 = Rieppel | first1 = O. | year = 1996 | last2 = DeBraga | first2 = M. | title = Turtles as diapsid reptiles | url = https://archive.org/details/sim_nature-uk_1996-12-05_384_6608/page/452 | journal = Nature | volume = 384 | issue = 6608 | pages = 453–5 | doi = 10.1038/384453a0 | ref = harv | bibcode = 1996Natur.384..453R }} * {{Cite book | editor1-last = Rhodin | editor1-first = A.G.J. | year = 2011 | editor2-last = Walde | editor2-first = A.D. | editor3-last = Horne | editor3-first = B.D. | editor4-last = van Dijk | editor4-first = P.P. | editor5-last = Blanck | editor5-first = T. | editor6-last = Hudson | editor6-first = R. | title = Turtles in Trouble: The World’s 25+ Most Endangered Tortoises and Freshwater Turtles—2011 | publisher = Turtle Conservation Coalition | location = Lunenburg, MA | url = http://www.iucn-tftsg.org/top-25-2011/ | ref = harv | access-date = 2015-07-16 | archive-date = 2011-03-05 | archive-url = https://web.archive.org/web/20110305215104/http://www.iucn-tftsg.org/top-25-2011/ | url-status = dead }} * {{Cite journal | last1 = Roos | first1 = J. | last2 = Aggarwal | first2 = R.K. | last3 = Janke | first3 = A. | title = Extended mitogenomic phylogenetic analyses yield new insight into crocodylian evolution and their survival of the Cretaceous–Tertiary boundary | journal = Molecular Phylogenetics and Evolution | volume = 45 | issue = 2 | pages = 663–673 | publisher = | location = | date = November 2007 | url = https://archive.org/details/molecular-phylogenetics-and-evolution_2007-11_45_2/page/663 | issn = | doi = 10.1016/j.ympev.2007.06.018 | pmid = 17719245 | ref = harv }} * {{Cite web | title = Gopher Tortoise Stew | date = October 2001 | url = http://www.smithsonianmag.com/people-places/journeys_recipe.html?c=y&page=2 | publisher = Smithsonian magazine | ref = {{Harvid|Smithonian Magazine|2001}} }}, from Recipes from Another Time: Savor the flavor of old St. Augustine and try a couple of these original recipes * {{Cite book | last = Stone | first = Hector Burgos | year = 2006 | title = Amerika: Timeless World | publisher = Lulu.com | isbn = 1411681444 | ref = harv}} * {{Cite book | last1 = Tanke | first1 = D.H. | last2 = Brett-Surman | first2 = M.K. | chapter = Evidence of Hatchling and Nestling-Size Hadrosaurs (Reptilia:Ornithischia) from Dinosaur Provincial Park (Dinosaur Park Formation: Campanian), Alberta, Canada | title = Mesozoic Vertebrate Life—New Research Inspired by the Paleontology of Philip J. Currie | year = 2001 | editor1-last = Tanke | editor1-first = D.H. | editor2-last = Carpenter | editor2-first = K. | publisher = Indiana University Press | location = Bloomington | ref = harv}} * {{Cite book | chapter = Old fashioned turtle soup recipe | year = 1881 | chapter-url = http://www.publicbookshelf.com/public_html/The_Household_Cyclopedia_of_General_Information/turtlesou_beh.html | title = The Household Cyclopedia of General Information | url = http://www.publicbookshelf.com/public_html/The_Household_Cyclopedia_of_General_Information | publisher = LoveToKnow Corp | ref = {{Harvid|Turtle Soup Recipe|1881}} }} * {{Cite journal | last1 = Wings | first1 = Oliver | last2 = Rabi | first2 = Márton | last3 = Schneider | first3 = Jörg W. | last4 = Schwermann | first4 = Leonie | author5 = Ge Sun | author6 = Chang-Fu Zhou | last7 = Joyce | first7 = Walter G. | title = An enormous Jurassic turtle bone bed from the Turpan Basin of Xinjiang, China | year = 2012 | journal = Naturwissenschaften: the Science of Nature | volume = 114 | issue = 11 | pages = 925 | url = http://www.springerlink.com/content/l55q277254344462/ | doi = 10.1007/s00114-012-0974-5 | ref = harv | bibcode = 2012NW.....99..925W }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite journal | last1 = Valenzuela | first1 = N. | last2 = Adams | first2 = D.C. | title = Chromosome number and sex determination coevolve in turtles | url = https://archive.org/details/sim_evolution_2011-06_65_6/page/1808 | year = 2011 | journal = Evolution | volume = 65 | issue = 6 | pages = 1808–13 | doi = 10.1111/j.1558-5646.2011.01258.x | pmid = 21644965 | ref = harv }} * {{Cite web | title = Declared Turtle Trade From the United States – Totals | publisher = World Chelonian Trust | date = May 2006 | url = http://www.chelonia.org/articles/us/USmarket_51.htm | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|World Chelonian Trust: Totals|2006}} }} * {{Cite web | title = Declared Turtle Trade From the United States: Destinations | publisher = World Chelonian Trust | date = May 2006 | url = http://www.chelonia.org/articles/us/Destinations.htm | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|World Chelonian Trust: Destinations|2006}} }} ( (Major destinations: 13,625,673 animals to Hong Kong, 1,365,687 to the rest of the PRC, 6,238,300 to Taiwan, 3,478,275 to Mexico, and 1,527,771 to Japan, 945,257 to Singapore, and 596,966 to Spain.) * {{Cite web | title = Declared Turtle Trade From the United States: Observations | publisher = World Chelonian Trust | date = May 2006 | url = http://www.chelonia.org/articles/us/Observations.htm | accessdate = November 2012 | ref = {{Harvid|World Chelonian Trust: Observations|2006}} }} * {{Cite journal | last1 = Zardoya | first1 = R. | last2 = Meyer | first2 = A. | title = Complete mitochondrial genome suggests diapsid affinities of turtles | url = https://archive.org/details/sim_proceedings-of-the-national-academy-of-sciences-usa_1998-11-24_95_24/page/14226 | year = 1998 | journal = PNAS | volume = 95 | issue = 24 | pages = 14226–14231 | issn = 0027-8424 | doi = 10.1073/pnas.95.24.14226 | pmid = 9826682 | pmc = 24355 | ref = harv | bibcode = 1998PNAS...9514226Z }} *{{Cite book |last=Pritchard |first=Peter Charles Howard |title=Encyclopedia of turtles |url=https://archive.org/details/encyclopediaoftu00pete |publisher=T.F.H. Publications |location=Neptune, NJ |year=1979 |isbn=0-87666-918-6 }} {{Refend}} == Vanjske veze == {{Drugi projekti | commons = Testudines | wikispecies = Testudines | wiktionary = | wikiversity = | wikibooks = | wikisource = | wikiquote = | wikinews = Kornjača }} * [http://www.kornjace.com/ Kornjace.com - Divni Svijet Kornjaca] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140729211512/http://www.kornjace.com/ |date=2014-07-29 }} * [http://www.studbook.ffept.org/pti_stats.php?lang=en Chelonian studbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100730013802/http://www.studbook.ffept.org/pti_stats.php?lang=en |date=2010-07-30 }} Collection and display of the weights/sizes of captive turtles * [http://www.environment.gov.au/system/files/pages/dc11235d-8b3b-43f7-b991-8429f477a1d4/files/18-fauna-2a-chelonia-biogeography.pdf Biogeography and Phylogeny of the Chelonia] (taxonomy, maps) * [http://www.newscientist.com/article/dn17442-embryo-origami-gives-the-turtle-its-shell.html ''New Scientist'' article (including video) on how the turtle evolved its shell] [[Kategorija:Kornjače|*]] qndktm3zo8yw14ei3w97gszcn4qq35z 0 1776596 42681501 42681223 2026-08-27T09:48:06Z Bukovčanin 387137 /* */ tačne informacije 42681501 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Bukovče (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Bukovče |slika= |opis_slike= |okrug=Pomoravski |grad=Jagodina |nadm visina=122 |populacija={{increase}} 844 |poštanski kod= |pozivni broj=035 |registarska oznaka=JA |gšir=44.003833 |gduž=21.225666 }} '''Bukovče''' je naseljeno mesto [[Grad Jagodina|grada Jagodine]] u [[Pomoravski upravni okrug|Pomoravskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 844 stanovnika. == Historija == Bukovče je jedno od najstarijih naselja ovog kraja, po postanku starije i od [[Jagodina|Jagodine]]. Prvi tragovi koji svedoče o ovome pronađeni su prilikom građenja drugog koloseka pruge [[Beograd]]-[[Niš]]. Tom prilikom su pronađeni predmeti (posude od gline) koji potiču iz doba takozvane ''Starčevačke civilizacije'' (5000.-3000. godine pre naše ere). Pronađeni predmeti čuvaju se u Zavičajnom muzeju u Jagodini. Putujući iz [[Beč]]a za [[Vizantijski Carigrad|Carigrad]] i iz Carigrada za zapadnu Evropu mnogi putopisci toga doba (od [[Kosovska bitka|Kosovskog boja]] pa do oslobođenja od turske vlasti) u svojim dnevnicima i putopisima beleže po koju rečenicu o Bukovču. Prvi pisani trag o Bukovču beležimo još pre bitke na Kosovu. Dokument u kome se prvi put pominje je [[zlatna bula|hrisovulja]] (povelja) [[lazar Hrebeljanović|kneza Lazara Hrebeljanovića]] iz [[1381]]. godine. Ovom poveljom [[lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] vrši dodelu dobara manastirima. Po toj povelji [[Bukovče]] i [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]] ulaze u posed [[Manastir Ravanica|manastira Ravanice]]. Hrisovulja kneza Lazara se nalazi u [[Vrdnik]]u. Da je Bukovče staro selo i da je bilo skoro u kontinuitetu naseljeno, svedoči i mapa Carigradskog druma (1459-1683), na kojoj se jasno vidi da je Bukovče naseljeno mesto, pored mnogih sela i mesta koja su iščezla. Takodje se zapaža da Carigradski drum prolazi kroz Bukovče i to u dva pravca. Jedan krak ide Bukovče- Lanište-Lukovica(Donji Račnik), a drugi Bukovče-Bagrdan-Batočina. [[Turci]] Bukovče prvi put beleže u prvim svojim popisima iz [[1476]]/78. godine. Po tom popisu u selu je zabeležena 31 kuća a prihod od sela je iznosio 1686 akči. U popisu iz [[1516]]. godine beleži se 30 kuća, 6 neoženjenih i 1 udovica a prihod je iznosio 3803 akče. U kasnijim dokumentima i pisanim tragovima koje su ostavili putopisci toga vremena ([[1582]].godina) pored Bukovča stoji reč mezra (napušteno naselje), što ide u prilog tvrdnji da je naselje više puta naseljavano i raseljavano. Ova tvrdnja je sasvim prihvatljiva s obzirom da se ne nalazi u popisima do kraja XVI veka. Godine [[1717]]. austrijski [[kapetan]] Ešlevic je Bukovče na svojoj karti predstavio kao ''malu palanku plotom ograđenu''. Godine [[1716]]. godine dolazi do [[Austrougarska|Austrijsko]] - [[Osmansko carstvo|Turskog]] rata, pa su [[Jagodina]] i okolna sela od [[1718]]. pa sve do [[1738]]. godine pod Austrijskom vlašću. Veći deo stanovništva se povukao zajedno sa Turcima a potom se sa njima i vratio u naselja posle 20 godina austrijske vladavine. Prema dostupnim podacima današnji stanovnici su potomci porodica koje su naselile Bukovče u periodu između [[1780]].i [[1860]]. godine. Za vreme [[Prvi srpski ustanak|prvog srpskog ustanka]] [[1804]]. godine marta meseca prilikom borbi oko Jagodine na Crvenom Brdu (iznad Bukovča) nalazili su se položaji srpske vojske. Priča se da je ime dobilo po mnogim bukvama, kojih je nekada tu bilo. Prvi naziv sela je bio "Bukovča". Do [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]] Bukovče se nalazilo u sastavu [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Nakon [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]] Bukovče ulazi u sastav [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] i administrativno je pripadalo [[Jagodinska nahija|Jagodinskoj nahiji]] i [[Temnić|Temnićskoj knežini]]<ref name="Jagodinska nahija I">{{Cite book |last= Popović |first= Ljubodrag |editor= Zoran Marković |title= Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 |origdate= |origyear= 2005. |url= http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |accessdate= 12.07.2012 |publisher= Istorijski arhiv Jagodina |location= Jagodina |language= srpskom |id= 86-902609-5-1 |archivedate= 2013-09-27 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |deadurl= yes |access-date= 2014-08-24 |archive-date= 2013-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |url-status= dead }}</ref> sve do [[1834]]. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva. Nakon povratka Kneza Miloša Obrenovića1858 god., posle Svetoandrejske skupštine, prvi kmet Bukovačke opštine, bio jeStojadin Stanojević-Carić. Kmetovi su tada imali izvršnu vlast i birani su kao najuticajniji i najpismeniji ljudi u selu. Takodje su bili i predsednici primiritelnih sudova u sporovima gradjana. Prva škola je bila u objektu koji je privatno vladništvo meštana, a počela je sa radom 1927 godine. Prve godine je imala 52 upisanih djaka. Prvi učitelj u četvorogodišnjoj školi bio je Manojlović Milivoje. Interesantno je da škola 1930 godine, imala 110 djaka. Kasnije, današnja (objekat) škola je izgradjena sredstvima meštana Bukovča i Ribnika1938 godine. U novootvorenom objektu, prvi učitelj bio je Djaković Dušan. Selo ima veliku obradivu površinu i meštani su se uglavnom bavili poljoprivredom. Zanimljivo je i to da je 1867 godine ovo selo imalo 41 domaćinstvo i preko 170 grla krupne stoke( sitne oko 600), dok danas ima oko 260 domaćinstava i desetostruko manji broj krupne stoke. Fudbalski klub Mladost osnovan je davne 1938. godine. Sadašnji teren - igralište, izgradio je 1986. godine sopstvenim ličnim sredstvima, dugogodišnji igrač, a tadašnji predsednik kluba, Miroslav Stojadinović - Carić. Seoska slava je Mali Spasovdan, a zavetine prvi petak po Božiću (za zdravlje živine) i Blagovesti( za zdravlje stoke). Groblje je na severnoj strani, na sredokraći izmedju sela Ribnika i ovog sela. == Demografija == U naselju Bukovče živi 604 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,5 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 240 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,13. Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine). {| style="width:50%; background:none;" |- | style="width:50%; vertical-align:top; border:1px solid gray;"| <!-- ============================================================================================= POČETAK GRAFIKA ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:948 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:632 color:gray1 from:start till:end bar:316 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,111)(77,117) color:blue width:2 points:(77,117)(100,121) color:blue width:2 points:(100,121)(128,127) color:blue width:2 points:(128,127)(157,137) color:blue width:2 points:(157,137)(185,161) color:blue width:2 points:(185,161)(217,154) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= KRAJ GRAFIKA ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=509 |p1953=543 |p1961=567 |p1971=600 |p1981=654 |p1991=790 |p1991n=754 |p2002s=816 |p2002=750 }} |} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|741|98.8}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|blue|4|0.53}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|red|1|0.13}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|green|1|0.13}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|1|0.13}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|cyan|1|0.13}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|1|0.13}} }} {{-}} {{Popis stanovništva u Jagodinskoj nahiji | ime= Bukovče | 1818k=21 | 1818pg= | 1818ag=41 | 1819k=22 | 1819pg=30 | 1819ag=48 | 1820k=22 | 1820pg=22 | 1820ag=46 | 1821k=21 | 1821pg=23 | 1821ag=48 | 1822k=23 | 1822pg=25 | 1822ag=50 | 1823k=23 | 1823pg=26 | 1823ag=51 | 1824k=24 | 1824pg=26 | 1824ag=55 | 1825k=24 | 1825pg=21 | 1825ag=62 | 1826k=23 | 1826pg=21 | 1826ag=61 | 1827k=24 | 1827pg=21 | 1827ag=61 | 1828k=24 | 1828pg=22 | 1828ag=66 | 1829k=24 | 1829pg=23 | 1829ag=67 }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|6.66|3}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|10|22.22|31.11|14}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|12|26.66|44.44|20}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|18|40.0|31.11|14}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|18|40.0|33.33|15}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|15|33.33|35.55|16}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|24|53.33|48.88|22}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|28|62.22|66.66|30}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|38|84.44|77.77|35}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|26|57.77|64.44|29}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|22|48.88|20.0|9}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|33|73.33|55.55|25}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|24|53.33|57.77|26}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|28|62.22|62.22|28}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|26|57.77|60.0|27}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|19|42.22|33.33|15}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|20|44.44|40.0|18}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|21|46.66|48.88|22}} |prosekm=39.5 |prosekž=40.6 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|100|108|136|161|161|213|240|46|60|42|44|16|24|6|2|-|-|3.13}} {{BrakNaseljaSrbija|322|90|201|17|12|2|313|50|207|41|14|1}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|156|8|-|-|67|3|8|29|-|10|79|8|-|-|23|4|-|10|12|2|235|16|-|-|90|7|8|39|12|12|-|-|4|1|8|7|-|-|11|1|3|1|7|6|1|-|-|1|1|3|5|8|14|8|-|-|12}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{Cite book |ref= harv |last= Popović |first= Ljubodrag |editor= Zoran Marković |title= Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 |origdate= |origyear= 2005 |url= http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |accessdate= 12.07.2012 |publisher= Istorijski arhiv Jagodina |location= Jagodina |language= srpskom |id= 86-902609-5-1 |archivedate= 2013-09-27 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |deadurl= yes |access-date= 2014-08-24 |archive-date= 2013-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |url-status= dead }} == Vanjske veze == {{portal|Srbija}} * [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Bukovce2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)] * [http://wikimapia.org/maps?ll=44.003833,21.225666&spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)] * [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/bukovce-44-0-23-n-21-13-54-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)] * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&latitude=44.003833&longitude=21.225666&zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Grad Jagodina}} [[Kategorija:Grad Jagodina]] [[Kategorija:Naselja u Pomoravskom upravnom okrugu]] 5htpjhp8ih0tyb0swkfd0rg66ry9tjk 0 2162415 42681390 6506554 2026-08-26T23:28:51Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681390 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 0 2198116 42681498 42409942 2026-08-27T09:05:36Z CommonsDelinker 806 Uklanjam datoteku [[c:File:Madinat_Jumeirah,_Dubai_(4129376800).jpg|Madinat_Jumeirah,_Dubai_(4129376800).jpg]]; na Ostavi ju je izbrisao račun [[c:User:Krd|Krd]]; razlog: per [[:c:Commons:Deletion requests/File:Madinat Jumeirah, Dubai (4129376800).jpg|]]. 42681498 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Dubai | ime_genitiv = Dubaija | izvorno_ime = {{ar icon}} دبي | translit_jezik1 =arapski | slika_panorama = | veličina_slike = 280px | opis_slike = Kolaž gradskih atrakcija | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Ujedinjeni Arapski Emirati | slika_lokacijska_karta_opis = Grad Dubai na karti Ujedinjenih Arapskih Emirata | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 25 | širina-minute = 16 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 55 | dužina-minute = 16 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Ujedinjeni Arapski Emirati}} | lokacija1_ime = [[Emirat]] | lokacija1_info = [[Dubai (emirat)]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = predsjednik vijeća | ime_vođe = Hamdan ibn Rašid al-Maktum | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 1287,4 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2012]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = 2,067.291<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+4]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 44599 | pozivni_broj = 971 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.dubai.ae/en/Pages/default.aspx www.dubai.ae] | bilješke = }} '''Dubai''' ({{jez-ar|دبي}}) je sa svojih 2,067.291 stanovnika<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/UAE.html | title =''UNITED ARAB EMIRATES'' | accessdate = 30. 09. 2014. | language=engleski | publisher=Citypopulationde}}</ref> najveći [[grad]] [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenih Arapskih Emirata]] i [[glavni grad|prijestolnica]] istoimenog [[Dubai (emirat)|Emirata Dubaija]] u toj [[federacija|federaciji]] na [[jugoistok]]u [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. == Geografija == Dubai leži na sjeveru [[Dubai (emirat)|Emirata Dubai]] uzduž istoimenog [[kanal]]a [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]], širokog od 100 do 1300 [[metar]]a i dugog 14 [[km]], koji ga dijeli na dva dijela. Praktički je gotovo spojen sa obližnjim obalnim gradovima [[Šardža|Šardžom]] i [[Adžman]]om u jednu veliku [[konurbacija|konurbaciju]]. == Stanovništvo == Još [[1980]]. grad je imao samo 263.449 stanovnika, da bi [[2012]]. narastao na 2,067.291<ref name=city/>, što predstavlja oko 9/10 stanovnika pripadajućeg emirata.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/172717/Dubai#ref94714 | title =''Dubai'' | accessdate = 08. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Danas u tom kozmopolitskom gradu živi samo {{nowrap|10 – 15%}} stanovnika koji su [[Arapi|arapskog]] porijekla, svi ostali su doseljenici, najvećim dijelom iz [[Azija|Azije]] i to iz [[Indija|Indije]] (51%), [[Pakistan]]a (16%), [[Bangladeš]]a (9%) i [[Filipini|Filipina]] (3%), uz manje skupine iz ostalih dijelova svijeta. == Historija== [[Datoteka:UAE Dubai Marina img1 asv2018-01.jpg|mini|desno|300px|Moderni neboderi Dubaija]] [[Historija]] grada poznatog kao maleno naselje još od [[1799]].<ref name=brit/> usko je vezana uz [[Dubai (emirat)|Emirat Dubai]]. Prelomni događaj za to malo naselje zbio se [[1833]]. kad je jedna grupa [[ribarstvo|ribara]] i [[lov]]aca na [[biser]]ne [[školjke]] predvođena porodicom al-Falasi (potomci današnje vladarske [[dinastija|dinastije]] al-Maktum) napustila zbog svađa i rivalstva [[Abu Dabi (emirat)|Emirat Abu Dabi]] i bez otpora preuzela vlast u Dubaiju. Oni su kao [[šeik|šeici]], za razliku od svojih susjeda, poticali trgovinu, tako da je početkom [[20. vijek]]a Dubai izrastao u važnu [[luka|luku]], u koju su se naselili brojni strani trgovci (većinom [[Indijci]]), tako da je do [[1930-ih]] Dubai postao centar za trgovinu [[biser]]ima.<ref name=brit/> Inače je još krajem [[19. vijek]]a [[luka]] u susjednoj [[Šardža|Šardži]] bila [[strategija|strateški]] značajnija i veći [[trgovina|trgovački]] centar tog dijela Perzijskog zaljeva. Zbog tog je [[Velika Britanija]] [[1823]]. instalirala u njoj svog agenta. Kasnije se ispostavilo da je ta luka plitka i [[mulj]]evita, pa je Britanija [[1954]]. preselila svog agenta za politička pitanja u Dubai koji je u međuvremenu izrastao u najveću luku tog dijela zaljeva.<ref name=sar>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/538843/Al-Shariqah | title =''Al-Shariqah'' | accessdate = 09. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Dubai je [[električna struja|električnu struju]], [[telefon]] i [[aerodrom]] dobio tek [[1950-ih]] kad se britanski agent doselio u grad. Ipak, istinski ubrzani razvoj Dubaija otpočeo je [[1966]]. kad je otkriveno [[nafta|naftno]] polje Fateh, udaljeno oko 120 [[km]] istočno od grada u [[more|moru]].<ref name=brit/> Veliki prihodi omogućili su streloviti rast grada, koji se od malene [[orijent]]alne kasabe pretvorio u modernu metropolu. == Klima == Dubai ima ekstremno vruću [[Pustinjska klima|Pustinjsku klimu (BWh)]] po [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]] s vrućim i [[vjetar|vjetrovitim]] [[ljeto|ljetima]] kada ima puno nesnošljive [[vlaga|vlage]] u zraku. Najhladniji zimski mjesec je [[januar]] s prosječnom dnevnom temperaturom od 24[[°C]], koja se noću spušta do 14&nbsp;°C. {{Infookvir vrijeme |mjesto =<!--Dubai|-->Dubai |location = Dubai |Jan-Sij_sr_maks=24.0 |Feb-Velj_sr_maks=25.4 |Mar-Ožu_sr_maks=28.2 |Apr-Tra_sr_maks=32.9 |Maj-Svi_sr_maks=37.6 |Jun-Lip_sr_maks=39.5 |Jul-Srp_sr_maks=40.8 |Aug-Kol_sr_maks=41.3 |Sep-Ruj_sr_maks=38.9 |Okt-Lis_sr_maks=35.4 |Nov-Stu_sr_maks=30.5 |Dec-Pro_sr_maks=26.2 |God_sr_maks=33.4 |Jan-Sij_sr_min=14.3 |Feb-Velj_sr_min=15.4 |Mar-Ožu_sr_min=17.6 |Apr-Tra_sr_min=20.8 |Maj-Svi_sr_min=24.6 |Jun-Lip_sr_min=27.2 |Jul-Srp_sr_min=29.9 |Aug-Kol_sr_min=30.2 |Sep-Ruj_sr_min=27.5 |Okt-Lis_sr_min=23.9 |Nov-Stu_sr_min=19.9 |Dec-Pro_sr_min=16.3 |God_sr_min=22.3 |Jan-Sij_obo=18.8 |Feb-Velj_obo=25.0 |Mar-Ožu_obo=22.1 |Apr-Tra_obo=7.2 |Maj-Svi_obo=0.4 |Jun-Lip_obo=0.0 |Jul-Srp_obo=0.8 |Aug-Kol_obo=0.0 |Sep-Ruj_obo=0.0 |Okt-Lis_obo=1.1 |Nov-Stu_obo=2.7 |Dec-Pro_obo=16.2 |God_obo=94.3 |Izvor=<ref name=weat>{{cite web | url =http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/asia/westasia/dubai_e.htm | title =''Climatological Information for Dubai'' | accessdate =08. 09. 2014 | publisher =Hong Kong Observatory | archive-date =2016-01-01 | archive-url =https://web.archive.org/web/20160101045748/http://www.hko.gov.hk/wxinfo/climat/world/eng/asia/westasia/dubai_e.htm | dead-url =yes }}</ref> }} == Privreda == Enormni prihodi od eksploatacije [[nafta|nafte]], uz političku stabilnost, uzrok su gotovo kvantnom progresu grada u koji su se doselile brojne ugledne [[SAD|američke]] i [[svijet]]ske kompanije kao npr. [[Teksas|teksaški]] [[Halliburton]] koji od [[mart]]a [[2007]]. ima svoje međunarodno sjedište u Dubaiju.<ref name=inva/> Dubai je prateći porast inozemnih banaka koje su otvarale svoje filijale, uz veliku koncentraciju arapskog investicijskog kapitala, dana [[26. septembar|26. septembra]] [[2005]]. osnovao [[burza|burzu]] (Dubai International Financial Exchange). To je prva međunarodna burza u državi i novo tržište za ulaganje kapitala.<ref name=inva/> Dubai je paralelno s tim puno ulagao i u [[Vazdušni saobraćaj|aviotransport]] pa je u manje od dvije dekade uspio stvoriti ''[[Emirates]]'', jednu od najmoćnijih kompanija tog tipa na svijetu, što čak ni najsmjeliji strateški planeri nisu mogli zamisliti da je to moguće u tako kratkom razdoblju.<ref name=inva/> Isto tako uloženo je puno u [[Aerodrom Dubai]] koji je izrastao u jedan od najprometnijih na svijetu. Dubai puno ulaže u infrastrukturne megaprojekte koji imaju gotovo vrlo visoke [[budžet]]e, neusporedive s ičim ranije.<ref name=inva/> Najpoznatiji takav projekt je izgradnja najvišeg nebodera na [[svijet]]u [[Burj Khalifa]], visokog 828 [[metar]]a koji je otvoren [[januar]]u [[2010]]. godine.<ref name=burg>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1270092/Burj-Khalifa | title =''Burj Khalifa'' | accessdate = 08. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Pored tog Dubai puno ulaže u [[turizam]] pa je u suradnji sa vodećim svjetskim hoteljerima izgradio puno [[hotel]]a s pet zvjezdica. Osim desetaka luksuznih [[hotel]]a izgrađenih po novim otocima [[2007]]., koji imaju više od 7000 soba i apartmana, Dubai je planirao u slijedećih deset godina udvostručiti broj soba u luksuznim hotelima na najmanje 80.000. U sklopu tih nastojanja izgrađen je 321 [[metar]]a visok hotel [[Burdž al-Arab]], vrijedan milijardu dolara, koji izgleda poput razapetog jedra i jedini je hotel na svijetu sa sedam zvijezdica.<ref name=inva/> Nešto malo manje vrijedan hotel od 500 milijuna dolara [[Hydropolis]], prvi je podmorski hotel u regiji.<ref name=inva/> Pored hotela Dubai, kako bi zadovoljio sve zahtjevnije [[turizam|turiste]], gradi i brojne [[bazen]]e, [[restoran]]e, [[golf|terene za golf]] pa čak i [[Klizanje na ledu|klizališta na ledu]].<ref name=inva/> Jedna od njegovih posljednjih atrakcija je [[Hipodrom Mejdan]] namjenjen za utrke [[konj]]a i [[deva]] dovršen [[2010]]., to je kompleks izgrađen na terenu od 7,1 milijuna [[m²]].<ref name=inva/> Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih objekata koji bi trebali privući nove [[turizam|turiste]] u grad je [[Dubailand]], otvoren krajem [[2005]].<ref name=inva/> To je enormno veliki kompleks zabavno-turističkih sadržaja, u kom se između ostalog nalazi Mall of Emirates (najveći zatvoreni trgovački centar izvan [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]) na 2,25 [[km²]] prostora i 25 katova visoki [[Ski Dubai]] s umjetnim [[snijeg]]om i zatvorenim [[skijanje|skijalištem]].<ref name=inva/> Među najvećim projektima koje gradi Dubai su tri umjetna [[arhipelag]]a [[Palmini otoci]] (Palms) koji bi trebali postati ljetovalište za više od 250.000 ljudi.<ref name=inva/> Projekt izgradnje tih umjetnih [[otok]]a vrijedan oko 30 [[milijarda|milijardi]] [[dolar]]a, a vodi ih [[država|državna]] kompanija Nakheel, zadužena za investicije. Izgradnja je započela [[2007]]. duž više kilometara obale, a plan je da se izgrade i potpuno opreme s kućama i vegetacijom. Tri otoka imaju stilizirani oblik [[palma|palme]] (Džumeira, Džabal-Ali i Deira), dok The World ima oko 300 malih umjetnih [[otok]]a koji gledani iz zraka izgledaju poput [[karta|karte]] [[svijet]]a.<ref name=inva>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/1385117/The-Gulf-States-Construction-Boom-Year-In-Review-2007 | title =''The Gulf States’ Construction Boom: Year In Review 2007'' | accessdate = 08. 09. 2014 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Transport == Dubai od [[septembar|septembra]] [[2009]]. ima i [[Dubajski metro|metro]], kao prvi grad u zaljevskoj regiji.<ref name=brit/> [[Datoteka:Dubai metro.jpg|mini|desno|300px|[[Metro]] grada Dubaija]] Dubai je odlično povezan [[autoput]]evima sa susjednim emiratima i gradovima [[Šardža|Šardžom]] i [[Adžman]]om, kao i s emiratskom [[glavni grad|prijestolnicom]] [[Abu Dabi]]jem. ==Gradovi prijatelji== {|class="wikitable" |- valign="top" | *{{flagicon|Jordan}} [[Amman]] *{{flagicon|Irak}} [[Bagdad]] *{{flagicon|Španjolska}} [[Barcelona]] *{{flagicon|Libanon}} [[Bejrut]] *{{flagicon|Kolumbija}} [[Bogota]] *{{flagicon|Australija}} [[Brisbane]] *{{flagicon|Južna Koreja}} [[Busan]] *{{flagicon|Venezuela}} [[Caracas]] *{{flagicon|USA}} [[Detroit]] *{{flagicon|UK}} [[Dundee]] *{{flagicon|Sirija}} [[Damask]] || *{{flagicon|Njemačka}} [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] *{{flagicon|Australija}} [[Gold Coast]] *{{flagicon|Malezija}} [[Kuala Lumpur]] *{{flagicon|Španjolska}} [[Granada]] *{{flagicon|Kina}} [[Harbin]] *{{flagicon|Indija}} [[Hajderabad]] *{{flagicon|TUR}} [[Istanbul]] *{{flagicon|Indija}} [[Gandhinagar]] *{{flagicon|Saudijska Arabija}} [[Jeddah]] *{{flagicon|Afganistan}} [[Kabul]] *{{flagicon|Pakistan}} [[Karachi]] || *{{flagicon|Sudan}} [[Kartum]] *{{flagicon|Iran}} [[Kiš]] *{{flagicon|Kuvajt}} [[Kuvajt (grad)]] *{{flagicon|USA}} [[Los Angeles]] *{{flagicon|Francuska}} [[Lyon]] *{{flagicon|Filipini}} [[Mandaluyong]] *{{flagicon|Kolumbija}} [[Medellín]], *{{flagicon|Italija}} [[Milano]] *{{flagicon|Meksiko}} [[Monterrey]] *{{flagicon|Rusija}} [[Moskva]] *{{flagicon|Italija}} [[Napulj]] || *{{flagicon|Slovačka}} [[Nové Mesto nad Váhom]] *{{flagicon|Japan}} [[Osaka]] *{{flagicon|Brazil}} [[Rio de Janeiro]] *{{flagicon|USA}} [[Phoenix, Arizona]] *{{flagicon|Rusija}} [[Sankt Peterburg]] *{{flagicon|Puerto Rico}} [[San Juan]] *{{flagicon|Dominikanska Republika}} [[Santo Domingo]] *{{flagicon|Maroko}} [[Tanger]] *{{flagicon|Iran}} [[Teheran]] *{{flagicon|Libija}} [[Tripoli]] |} == Panorame == {{Panoramica|Dubai banner 2.jpg|1200px|Panorama grada}} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dubai}} * [http://login.dm.gov.ae/wps/portal/MyHomeEn Službene stranice Općine Dubai] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150821001617/http://login.dm.gov.ae/wps/portal/MyHomeEn |date=2015-08-21 }} {{en icon}} * [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/172717/Dubai#ref94714 Dubai na portalu Encyclopædia Britannica] {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dubai| ]] [[Kategorija:Gradovi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima]] [[Kategorija:Dubai (emirat)]] d4cb1sgwkpn89ayj7xm7dy0jktx1xv2 0 2287638 42681264 42525256 2026-08-26T14:47:25Z Mateus2019 156761 ([[c:GR|GR]]) [[c:COM:FR|File renamed]]: [[File:Pompeii Fresco 003.jpg]] → [[File:Fresco of a fruit basket from the Villa of Poppea in Oplontis, Italy.jpg]] r3 42681264 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Torre Annunziata | ime_genitiv = Torre Annunziate | izvorno_ime = | slika_panorama = Torre_Annunziata_-_view_from_the_port.jpg | opis_slike = [[Luka]] i centar [[grad]]a | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Italija | slika_lokacijska_karta_opis = Pozicija Torre Annunziate u Italiji | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 40 | širina-minute = 45 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute = 27 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Italija}} | lokacija1_ime = [[Regije Italije|Regija]] | lokacija1_info = [[Kampanija]] | lokacija2_ime = [[Metropole Italije|Metropolitanski grad]] | lokacija2_info = [[Metropolitanski grad Napulj|Napulj]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | vrsta_dijelova = Frazione | dijelovi = <small>Rovigliano</small> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Vincenzo Ascione | površina_bilješke = | površina_ukupna = 7.33 [[km²]]<ref name=city/> | visina = 9 [[Metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2017]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 42.406<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = 5785 st/[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | utc_pomak = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 80058 | pozivni_broj = 081 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Torre Annunziata''' ([[napolitansko-kalabrijski jezik|napolitanski]]: ''Torre Nunziata'') je [[grad]] i [[općina]] (comune) od 42.406 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/italy-campania.php | title =''Italy: Campania'' | accessdate =5. 3. 2019 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u [[Kampanija|Kampaniji]] u [[Južna Italija|Južnoj Italiji]], dio [[Metropolitanski grad Napulj|metropoltanskog Napulja]]. == Geografija == Torre Annunziata leži u [[Napuljski zaljev|Napuljskom zaljevu]], u podnožju planine [[Vezuv]]a, te ima divne plaže s crnim [[vulkan]]skim pijeskom. Grad je nekad bio sjedište važne željezne (Deriver, Dalmine) i prehrambene industrije (tjestenina), a danas su aktivne pomorska, farmaceutska i industrija naoružanja. Na njegovom mjestu se u [[Antika|antici]] nalazio [[Antički Rim|rimski]] grad [[Oplontis]] koji je [[79]]. uništen u erupciji Vezuva, što se ponovno dogodilo i [[1631]]. godine. Arheološko nalazište Oplontis, s predivno očuvanom ''Villom Poppaea'' iz [[1. vijek pne.|1. vijeka pne.]], [[UNESCO]]-va je [[svjetska baština]] od [[1997]]. godine. Iako je maleni grad u predgrađu Napulja, Torre Annunziata ima svoj jedinstven [[dijalekt]], varijaciju [[Napolitansko-kalabrijski jezik|napolitanskog]], koji se zove ''torrese''. == Oplontis == [[Datoteka:Mt Vesuvius 79 AD eruption.svg|mini|lijevo|275px|Oplontis i drugi gradovi uništeni prilikom erupcije vulkana [[Vezuv]]a. Crni oblak predstavlja prostor prekriven i konzerviran lavom i pepelom, dok je obalna linija iz našeg vremena.]] {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Arheološke lokacije [[Pompeji]], [[Herkulanej]] i Oplontis |slika = Oplontis-Peristil-5711.jpg |godina = [[1997]]. <small>(21. zasjedanje)</small> |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iii, iv, v |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/829 |država = {{flag|Italija}} }} Oplontis je bilo mjesto nadomak [[Pompeji|Pompeja]] ([[Rimsko Carstvo]]) koje je, uz Pompeje i Herkulanej, također stradalo i bilo zatrpano lavom i peplom iz erupcije vulkana [[Vezuv]]a [[24. augusta]] [[79]]. godine. Ime Oplontis je najvjerojatnije bio naziv prirodnih banja Oncino, no danas je ime ostalo kao skupni naziv za vile pronađene u današnjem gradu Torre Annunziata. Sredinom 20. vijeka tu je pronađena, iskopana i otvorena za javnost ''Villa Poppaea'', vila supruge cara [[Neron]]a. Druga vila, ''Villa L. Crassiusa Tertiusa'', otkrivena je [[1974]]. godine 250 m istočno od Ville Poppaea, tokom iskapanja temelja za lokalnu školu. Ime je dobila po brončanom pečatu na kojemu je bilo ime vlasnika. Također, veliki broj arheoloških predmeta je iskopan na lokalitetu i pohranjen u Državni arheološki muzej u [[Napulj]]u. <gallery> Datoteka:Oplontis Peristyl room32.jpg|<center>Peristil ''Ville Poppaea'' Datoteka:Fresco of a fruit basket from the Villa of Poppea in Oplontis, Italy.jpg|<center>Fantastična mrtva priroda iz ''Ville Poppaea'' Datoteka:Oplontis room23.jpg|<center>Caldarium (hladna kupka) Datoteka:Oplontis - Tragic Mask.jpg|<center>Tragična maska </gallery> == Pobratimski gradovi == * {{flagicon|Francuska}} [[La Ciotat]], [[Francuska]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Emmendingen]], [[Njemačka]] * {{flagicon|Italija}} [[Benevento]], [[Italija]] == Povezano == * [[Pompeji]] * [[Herkulanej]] * [[Stabiae]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze== {{Commonscat|Torre Annunziata}} * [http://www.comune.torreannunziata.na.it/hh/index.php ''Comune di Torre Annunziata'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120616060434/http://www.comune.torreannunziata.na.it/hh/index.php |date=2012-06-16 }} {{it icon}} * [http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis AD 79. – godina uništenja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090627214012/http://ad79.wetpaint.com/page/Oplontis |date=2009-06-27 }} {{Svjetska baština u Italiji}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Torre Annunziata| ]] [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] [[Kategorija:Rimski gradovi u Italiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]] r2rfxuzpdmrsi7wupxzrves0iu7n7yu 0 2317463 42681358 42681220 2026-08-26T20:55:00Z Aca 108187 not in Serbo-Croatian 42068174 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Macchia Santa Cecilia | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Abruzzo]] | okrug = [[Teramo (provincija)|Teramo]] | slika = | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 41 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 42.68319 | gduž = 13.54934 | nadmorska_visina = 895 | geonameid = 8965267 }} '''Macchia Santa Cecilia''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Teramo]], u regiji [[Abruzzo]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 41 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 895 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Macchia Santa Cecilia}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Teramo}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Teramo]] akpf5yyf9pewjwfnwisamum24vtc76z 0 2367534 42681359 42395099 2026-08-26T21:17:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681359 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Torri di Quartesolo | ime_genitiv = Torri di Quartesola | izvorno_ime = | slika_panorama = Viale vittoria marola.jpg | opis_slike = Ulica Vittoria Marola | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Italija | slika_lokacijska_karta_opis = Pozicija Torri di Quartesola u Italiji | nadimak = | širina-stupnjevi = 45 | širina-minute = 31 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 11 | dužina-minute = 37 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Italija}} | lokacija1_ime = [[Regije Italije|Regija]] | lokacija1_info = [[Veneto]] | lokacija2_ime = [[Provincije Italije|Provincija]] | lokacija2_info = [[Vicenza (provincija)|Vicenza]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | vrsta_dijelova = Frazioni | dijelovi = <small>Lerino, Marola</small> | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik|Načelnik]] | ime_vođe = Diego Marchioro | površina_bilješke = | površina_ukupna = 18.7 [[km²]]<ref name=brit/> | visina = 30 [[Metar|m]] | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2018]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 11.684<ref name=brit/> | stanovništvo_gustoća = 626.2 st/[[km²]]<ref name=brit/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | utc_pomak = +2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 36040 | pozivni_broj = 0444 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Torri di Quartesolo''' je [[Italija|talijansko]] [[naselje]] i [[općina]] (comune) od 11.684 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/php/italy-veneto.php | title =''Italy: Veneto'' | accessdate =22. 2. 2019 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> u provinciji [[Vicenza (provincija)|Vicenzi]] u [[Veneto|Venetu]]. == Geografija == Torri di Quartesolo leži šest [[km]] [[jugoistok|jugoiistočno]] od [[Vicenza|Vicenze]], duž rijeke [[Tèsina|Tèsine]]. == Historija == Ime mu je sintagma od ''Torri'' (dosl. [[toranj|tornjevi]]) i ''Quartixolum'' (izvedeno iz [[latinski|latinskog]] ''quartum milium solum'', dosl. na četvrtoj [[Rimski miljokazi|milji]]), dakle objašnjava [[fortifikacija|obrambenu]] funkciju mjesta (i položaj) u to vrijeme (i danas).<ref name=brit>{{cite web |url = http://www.comune.torridiquartesolo.vi.it/c024108/zf/index.php/storia-comune |title = ''Storia del Comune '' |publisher = Comune di Torri di Quartesolo |language = talijanski |accessdate = 22. 3. 2019 |archive-date = 2019-03-22 |archive-url = https://web.archive.org/web/20190322222640/http://www.comune.torridiquartesolo.vi.it/c024108/zf/index.php/storia-comune |url-status = dead }}</ref> Torri je imao istu ulogu i za [[srednji vijek|srednjog vijeka]] jer je [[Vicenza]] u [[13. vijek]]u podigla toranj da štiti tadašnji [[drvo (materijal)|drveni]] [[most]]. Most je krajem [[16. vijek]]a zamjenjen [[kamen]]im mostom [[Ponte sul Tesina]] kog je [[projekt]]irao [[Andrea Palladio]].<ref name=pont>{{cite web |url=http://mediateca.palladiomuseum.org/palladio/opera.php?id=30 |title= ''Ponte sul Tesina, Torri di Quartesolo (VI)'' |publisher =Palladio museum |language = talijanski |accessdate =22. 3. 2019}}</ref> == Povezano== * [[Ponte sul Tesina]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Torri di Quartesolo}} * [http://www.comune.torridiquartesolo.vi.it/hh/index.php?jvs=0&acc=1 ''Comune di Torri di Quartesolo'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190616123908/http://www.comune.torridiquartesolo.vi.it/hh/index.php?jvs=0&acc=1 |date=2019-06-16 }} {{it icon}} {{Italijanska provincija Vicenza}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Vicenza]] mcfhd7opd9npr4ltiuu551kcv3kvcxz 0 3554570 42681378 42556778 2026-08-26T22:50:19Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Austro-ugarska vojska]] na [[Austrougarska vojska]] preko preusmjerenja 42556778 wikitext text/x-wiki {{Infookvir vojna postrojba |naziv = C. i kr. austro-ugarska vojska<br><small>''K. u. K. Heer''<br>''Österreichisch-Ungarische Landstreitkräfte'' |slika = [[File:War flag of Austria-Hungary (1918).svg|180px]] |opis slike = Ratna zastava Austro-Ugarske |osnovana datum = [[1867.]] |ukinuta datum = [[1918.]] |period = |država = {{flag|Austro-Ugarska}} |odanost = [[File:Wappen Habsburg-Lothringen Schild.svg|23px|link=]] [[Habsburg|Habsburška kuća]] |grana = [[Carska i kraljevska vojska|c. i kr. vojska]]<br>[[Carsko i kraljevsko domobranstvo|c. i kr. domobranstvo]]<br>[[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ug. domobranstvo]]<br>→[[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|kr. hr. domobranstvo]] |vrsta = kopnene snage Austro-Ugarske |uloga = |specijalizacija = |veličina = 2,500.000 (1914) |zapovjedna struktura = |vojarna oznaka = |sjedište = [[Beč]] |nadimak = |zaštitnik = |geslo = |boje = |marš = |maskota = |obljetnica = |oprema = |oprema oznaka = |bitke = Zauzimanje BiH 1878.<br>[[Prvi svjetski rat]] |bitke oznaka = |odlikovanja = |raspuštena = |zapovjednik1 = Car [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] (zadnji) |zapovjednik oznaka = Vrhovni zapovjednik |trenutačni zapovjednik = |trenutačni zapovjednik oznaka = |zapovjednik2 = [[Hermann Kövess von Kövessháza]] (zadnji) |zapovjednik2 oznaka = Načelnik Glavnog stožera |ceremonijalni zapovjednik = Rudolf Stöger-Steiner von Steinstätten |ceremonijalni zapovjednik oznaka = Ministar rata |istaknuti zapovjednici = [[Franz Conrad von Hötzendorf]]<br>[[Oskar Potiorek]]<br>[[Svetozar Borojević]] |simbol raspoznavanja = |simbol raspoznavanja oznaka = |simbol raspoznavanja 2 = |simbol raspoznavanja 2 oznaka = |simbol raspoznavanja 3 = |simbol raspoznavanja 3 oznaka = |simbol raspoznavanja 4 = |simbol raspoznavanja 4 oznaka = }} '''Austro-ugarska vojska''' bila je kopnena sastavnica [[oružane snage Austro-Ugarske|oružanih snaga Austro-Ugarske]] od 1867. do 1918. Sastojala se od [[Carska i kraljevska vojska|Zajedničke vojske]] (c. i kr. vojska, [[Njemački|njem.]] ''Gemeinsame Armee'') novačene iz svih krajeva Monarhije te tri domobranstva:<ref name="istvan">István Deák: Der k. (u) k. Offizier 1848– 1918, Beč – Köln – Weimer, 1991., str. 72.{{izdvojeni citat|Oba zakona predviđaju zajedničku vojsku i mornaricu podčinjenu državnom ratnom ministru, te tri domobranstva, naime austrijsko, ugarsko i hrvatsko-slavonsko (Die beiden Wehrgesetze sahen ein gemeinsames Heer und eine gemeinsame Marine unter einem Reichskriegsminister sowie drei Landwehren, nämlich eine östrreichische, eine ungarische und eine kroatisch-slawonische, vor.)|István Deák}}</ref> [[Carsko i kraljevsko domobranstvo|c. i kr. domobranstva]] pod imenom ''Landwehr'' (za [[Cislajtanija|austrijski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]), [[kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ugarskog domobranstva]] pod imenom ''honvédség'' (za [[Translajtanija|ugarski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]) i [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatsko-slavonskog domobranstva]] (za [[Kraljevina Hrvatska i Slavonija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju]]). U slučaju rata pridruživao im se i dvojno podijeljeni [[pučki ustanak]] (njem. ''Landsturm''). [[Postrojba|Postrojbe]] Zajedničke vojske (''kaiserlich und königliche Armee'') ili k.u.k. postrojbe su uglavnom bile slabije uvježbane te su imale ograničen pristup novoj opremi, budući da su vlade [[Austrijsko Carstvo|Austrije]] i [[Kraljevina Ugarska (1000–1918)|Ugarske]] običavale izdašnije financirati postrojbe svog domobranstva umjesto ravnomjernog razvoja svih grana vojske. [[Pukovnija|Pukovnije]] domobranstva, ''Landwehra'' i ''honvédséga'' su imale tri [[Bojna|bojne]], dok su pukovnije Zajedničke vojske imale četiri. == Ime == Za kopnene postrojbe podređene austro-ugarskom Ministarstvu rata postojale su različiti nazivi. U službenim listovima i publikacijama zakona i pravilnika obično se koristio jednostavni naziv Kopnena vojska (''Heer'') ili Zajednička vojska (''Gemeinsames Heer''). U slučaju rata, kada su sve postrojbe i grane kopnenih snaga bile podređene jednom tijelu, koristi se naziv c. i kr. vojska (''K. u. K. Armee''). ==Historija== [[Image:Pietzner, Carl (1853-1927) - Emperor Franz Josef I - ca 1885.jpg|thumb|Vrhovni zapovjednik,<br/>[[Franjo Josip I.|Car i kralj Franjo Josip I.]]]] [[Datoteka:Mapa c.k. garnizonow (Landwehra) 1898.jpg|200px|mini|lijevo|Razmještaj austro-ugarske vojske, [[1898.]]]] ===Nastanak=== Oslabljen zbog izgubljenog [[Austrijsko-pruski rat|rata]], koji je Austrija zajedno s vojskom [[Njemački Savez|Njemačkog saveza]] vodila protiv [[Prusija|Prusije]], car [[Franjo Josip I.]] bio je [[1866.]]/7. prisiljen podijeliti suverenitet s [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskom]], potpisavši [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarsku nagodbu]]. [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom nagodbom]] [[1867.]] osnovane su zajedničke austro-ugarske oružane snage, koje se dijele na zajedničku vojsku i [[Austro-ugarska ratna mornarica|ratnu mornaricu]] te tri domobranstva:<ref name="istvan"/> c. i kr. domobranstvo pod imenom ''landwehr'' (za [[Cislajtanija|austrijski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]), [[kraljevsko ugarsko domobranstvo|kr. ugarsko domobranstvo]] pod imenom ''honvédség'' (za [[Translajtanija|ugarski dio]] [[Austro-Ugarska|Monarhije]]) i [[Kraljevsko hrvatsko domobranstvo|hrvatsko-slavonsko domobranstvo]] (za Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju) te dvojno podijeljen [[pučki ustanak]].<ref name="ustroj">[http://hrcak.srce.hr/10513 Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43 Ožujak 2001.]</ref> Zajednička vojska ima zadaću braniti [[Austro-Ugarska|dvojnu monarhiju]] protiv ''"izvanjskog neprijatelja i uzdržavati red i sigurnost u zemlji"''.<ref name="ustroj"/> Domobranstvu je zadaća podupirati zajedničku vojsku i braniti granice od napada, te iznimno za održavanje reda i sigurnosti.<ref name="ustroj"/> Pučki se ustanak (''Landsturm'') predviđa kao krajnja obrambena mjera u ratu u slučaju prodora neprijatelja na teritorij [[Austro-Ugarska|Monarhije]].<ref name="ustroj"/> Posebno je ustrojen tek 1886. Vojna obveza u zajedničkoj vojsci traje 10 godina (3 godine u postrojbi i 7 godina u pričuvi), a u domobranstvu 12 godina (2 godine u postrojbi i 10 godina u pričuvi).<ref name="ustroj"/> ===1867.-1914. === ====Zapovjedništvo ==== [[Datoteka:Franz Frheiherr Conrad von Hötzendorf 1914 Charles Scolik.png|200px|minijatura|lijevo|[[Franz Conrad von Hötzendorf|Conrad von Hötzendorf]] za radnim stolom]] Car i kralj [[Franjo Josip I.]] bio je, doduše, vrhovni zapovjednik svih postrojbi Monarhije, koje su prisezale na vjernost njemu. No, nakon debakla u [[Austrijsko-sardinijski rat|Austrijsko-sardinijskom ratu]] prepustio je vođenje vojske uglavnom Glavnom stožeru. No, do kraja života pokazivao se gotovo isključivo u odori, sudjelovao je u godišnjim manevrima te je imao zadnju riječ prilikom promaknuća, premještenja i odlikovanja, iako nije više bio aktivan u vođenju vojske. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] nije posjećivao postrojbe na bojišnici zbog poodmakle dobi (84-86 g.) Za njega, kao i za njegovog nasljednika [[Karlo I. Austrijski|Karla I.]], vojska je bila ključni instrument moći [[monarh]]a u državi, budući da je slušala samo careve naredbe. Nakon njega za sve je bio zadužen posebni načelnik Glavnog stožera, dok je ministar rata bio odgovoran za organizaciju, tehniku, obuku, opremu i financiranje. Oba vršitelja dužnosti imenovao je ili promicao sam car i kralj te nisu bila odgovorna parlamentu. Od [[1898.]] [[prijestolonasljednik]] [[Franjo Ferdinand]] preuzima poseban položaj. Franjo Josip mu je dodijelio zadaću inspekcije vojske te je prijestolonasljednik u dvorcu [[Belvedere]] uspostavio svoj vlastiti vojni ured. Kasnije se aktivirao i na opremanju [[Austro-ugarska ratna mornarica|ratne mornarice]] te je [[1913.]] preuzeo naslov Glavnog nadzornika cjelokupnih oružanih snaga. Odgovarao je samo caru i kralju, koji mu je dao odriješene ruke za moderniziranje strukture, sve dok ne prekorači sredstva dopuštene u parlamentu. [[1914.]] zbog svoje pozamašne dobi car je imenovao [[Nadvojvoda Fridrih|nadvojvodu Friedricha]] za vrhovnog vojnog zapovjednika. Njegova zadaća je bila prije svega naglasiti ulogu [[Habsburg|dinastije]] u ratu. No, Friedrich je po carevoj želji prepustio zapovijedanje načelniku Glavnog stožera [[Franz Conrad von Hötzendorf|Franzu Conradu von Hötzendorfu]]. Car i kralj [[Karlo I. Austrijski|Karlo I.]] sam je preuzeo vrhovno zapovjedništvo od [[2. prosinca]] [[1916.]] do kraja rata. ====Planovi i operacije==== [[Austro-Ugarska]] je izbjegavala veće ratove i sukobe između 1867. i 1914., ali je bila uključena u više manjih vojnih akcija, poput [[Zaposjedanje BiH 1878.|zauzimanja BiH]] i [[Austro-ugarska uprava Sandžaka|Sandžaka]]. Ipak, glavni stožer je imao spremne planove za velike sukobe protiv susjeda, posebno [[Kraljevina Srbija|Srbije]], [[Kraljevina Italija|Italije]] i [[Rusko Carstvo|Rusije]].<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 97,99,113-17,124-25,159</ref> Krajem 19. stoljeća vojska je korištena u suzbijanju nemira unutar Monarhije: [[1882.]] i [[1887.]] u [[Beč]]u<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 121</ref> te protiv njemačkih nacionalista u [[Graz]]u i čeških u [[Prag]]u u studenom [[1897.]]<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 130</ref> Vojnici pod zapovjedništvom [[Conrad von Hötzendorf|Conrada von Hotzendorfa]] korišteni su u suzbijanju izgreda izazvanih od strane [[Talijanski iredentizam|talijanskih prosvjednika]] u [[Trst]]u [[1902.]]<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 143</ref> U Hrvatskoj je vojska korištena prilikom [[Rakovička buna|Rakovičke bune]] [[1871.]], u suzbijanju [[Protumađarski prosvjedi 1883.|protumađarskih prosvjeda]] [[1883.]] i ponovno za vrijeme [[Narodni pokret 1903. godine|narodnog pokreta 1903.]] Najznačajnija operacija austro-ugarskih postrojbi do rata bilo je [[Zaposjedanje BiH 1878.]] Postrojbe pod zapovjedništvom [[Josip Filipović|Josipa Filipovića]] i [[Stjepan Jovanović|Stjepana Jovanovića]] ušle su u bivšu [[Osmansko Carstvo|osmansku]] pokrajinu očekujući slab ili nikakav otpor, no dočekao ih je značajan otpor lokalnih [[Muslimani (narod)|Muslimana]] i Srba. Unatoč poteškoćana kod [[Maglaj]]a i [[Tuzla|Tuzle]], [[Sarajevo]] je zauzeto u listopadu. Austro-ugarska strana imala je 5.000 žrtava, a neočekivana žestina kampanje dovela je do međusobnih optužbi vojnog i političkog vrha.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 101-02</ref> === Prvi svjetski rat === {{Glavni|Austro-ugarska vojska u Prvom svjetskom ratu}} [[Datoteka:Bitnica u rovu.JPG|250px|minijatura|desno|Bitnica hrvatskih postrojbi u austro-ugarskoj vojsci, istočno bojište]] Početkom rata, vojska je podijeljena na dvije skupine: manja je napala [[Kraljevina Srbija|Srbiju]], dok je veća krenula na istočnu bojišnicu protiv [[Rusko Carstvo|Rusije]]. No, srpska kampanja je bila katastrofa - do kraja 1914. nije zauzet gotovo nikakav teritorij po cijenu gubitka 227.000 vojnika (od ukupno 450.000). Na istočnoj bojišnici pošlo je jednako loše - vojska je bila poražena u [[bitka kod Lemberga|bitci kod Lemberga]], a velika utvrda [[Pržemysl]] je opsjednuta te je pala u ruke [[Rusko Carstvo|ruske]] vojske u ožujku 1915. U svibnju 1915., [[Kraljevina Italija|Italija]] se pridružila [[Antanta|Antanti]] i napala Austro-Ugarsku. Teške i neodlučne borbe na talijanskoj bojišnici potrajat će do kraja rata. Samo protiv Italije se austro-ugarska vojska pokazala učinkovitom, uspjevši zadržati brojčano nadmoćne Talijane. U ljeto iste godine vojska je na istočnom bojištu sudjelovala u zajedničkoj gorličko-tarnowskoj ofenzivi s [[Njemačko Carstvo|Nijemcima]], a kasnije je, zajedno s bugarskim i njemačkim snagama, zauzela Srbiju. 1916. Rusi su poveli [[Brusilovljeva ofenziva|Brusilovljevu ofenzivu]], shvativši svoju brojčanu nadmoć nad austro-ugarskom vojskom. U toj ofenzivi austro-ugarska strana je izgubila oko milijun ljudi te se nikad nije oporavila od tog gubitka. Kako je vrijeme teklo, vojska se sve više oslanjala na Njemačku. Od 1916. pouzdanje u njemačku vojnu moć slabi, a nedostatak materijala, nizak moral, teški gubici kao i heterogeni karakter vojske odrazili su se na njenu operativnost. Posljednja dva austro-ugarska uspjeha, osvajanje [[Rumunjska|Rumunjske]] i ofenziva u Kobaridima, bili su ostvareni uz pomoć njemačke vojske. Zbog sve većeg oslonca na Njemačku, u vojsci se počeo širiti [[defetizam]]. [[22. listopada]] [[1918.]] hrvatska [[83. domobranska pješačka brigada|83. domobranska brigada]] je odbila zamijeniti [[84. domobranska pješačka brigada|84. brigadu]] na položaju na talijanskom bojištu radi smjene, što je bio znak za masovno otkazivanje neposlušnosti ostalih naroda u austro-ugarskoj vojsci.<ref name="ve">"Vojna enciklopedija", drugo izdanje, II svezak, ''Vojnoizdavački zavod'', Beograd, 1973.</ref> Odstupivši 30./[[31. listopada]] s položaja, [[84. domobranska pješačka brigada|84. brigada]] je zajedno s [[83. domobranska pješačka brigada|83. brigadom]] prevezena preko [[Koruška (Slovenija)|Koruške]] u domovinu.<ref name="ve"/> Istog dana Ugarska je prekinula veze s Austrijom i proglasila zajedničko Ministarstvo rata nezakonitim. Novi mađarski ministar rata Bela Linder pozvao je mađarske pukovnije na povratak s talijanskog bojišta. [[3. studenog]] Monarhija je potpisala prekid rata s [[Kraljevina Italija|Italijom]] i [[Antanta|Antantom]], a [[6. studenog]] car Karlo je i službeno raspustio vojsku. == Brojnost i sastav == [[1868.]] bilo je 255.000 aktivnih vojnika, dok se broj mobilizacijom mogao povećati na 800.000. No, to je i dalje bio značajno manje od vojski [[Francuska|Francuske]], [[Prusija|Sjevernonjemačkog Saveza]] ili [[Rusko Carstvo|Rusije]], od kojih je svaka mogla mobilizirati više od milijun ljudi.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 81</ref> Iako je stanovništvo Monarhije [[1900.]] prešlo 50 milijuna, brojnost vojske bila je ograničena brojkama iz [[1889.]] Tako je na početku stoljeća [[Austro-Ugarska]] novačila samo 0,29% stanovništva, nasuprot 0,47% u [[Njemačko Carstvo|Njemačkoj]], 0,35% u [[Rusko Carstvo|Rusiji]] i 0,75% [[Francuska|Francuskoj]].<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 126.</ref> Zbog uzastopnog protivljenja mađarske strane zahtjevima za povećanje kontigenta ročnika, vojni zakon iz 1889. nije bio mijenjan sve do [[1912.]], što je konačno omogućilo povećanje broja vojnih pripadnika i obveznika.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 126, 165</ref> Etnički sastav odražavao je etničku raznovrsnost države. [[1906.]] od 1.000 vojnika, 267 su bili [[Nijemci]], 223 [[Mađari]], 135 [[Česi]], 85 [[Poljaci]], 81 [[Rusini]] (ili [[Ukrajinci]]), 67 [[Hrvati]] (ili [[Srbi]]), 64 [[Rumunji]], 38 [[Slovaci]], 26 [[Slovenci]] te 14 [[Talijani]].<ref name="ReferenceA">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 128</ref> Časnici su bili velikom većinom katolici. 1896. od 1.000 časnika, 791 su bili [[katolici]], 86 [[protestanti]], 84 [[Židovi]], 39 [[pravoslavni]] i jedan [[unijati|unijat]]. Austro-ugarska vojska je bila gotovo jedina među vojskama europskih sila prije 1914. koja je redovno promicala Židove na zapovjedne položaje.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 118</ref> Dok su Židovi činili 5% stanovništva, istovremeno su činili 18% pričuvnih časnika.<ref name="ReferenceA"/> Iako nije bio službenih prepreka primanju u službu i napredovanju za Židove, [[Conrad von Hötzendorf]] i Franjo Ferdinand ponekad su iskazivali [[Antisemitizam|antisemitske]] svjetonazore. [[Franjo Ferdinand]] je također bio optužen i za diskriminaciju prema časnicima [[protestanti]]ma.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 142,151</ref> == Financiranje i nabava == [[Datoteka:Lastzug 7 t.jpg|200px|minijatura|lijevo|7-tonski kamion austro-ugarske vojske]] Nakon 1867. [[Carevinsko vijeće]] je bilo pod dominacijom njemačkih liberala, koji su općenito vojsku smatrali reliktom feudalizma. U Budimpešti pak zakonodavci su bili neodlučni odobravati sredstva za Zajedničku vojsku, ali su izdašno financirali [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko domobranstvo]] (Honvédség). 1867. vojni proračun je iznosio 25% ukupne državne potrošnje, no gospodarska kriza 1873. snažno je pogodila Austro-Ugarsku te su strani promatrači smatrali da država ne bi izdržala veliki rat.<ref name="ReferenceB">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 78</ref> Unatoč povećanjima izdvajanja za vojsku tijekom 50-ih i 60-ih godina 19. stoljeća, krajem stoljeća Austro-Ugarska je i dalje trošila najmanje na svoju vojsku od svih europskih velesila.<ref name="ReferenceB"/> Iako je vojni proračun rastao — s 262 milijuna kruna 1895. na 306 milijuna 1906. — to je i dalje bilo daleko manje po glavi stanovnika od ostalih velikih država u Europi, uključujući i Italiju, te otprilike jednako Rusiji, koja je imala znatno veće stanovništvo.<ref>[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 125/6</ref> 1912. vojni proračun iznosio je oko 670 milijuna kruna, što je bilo manje od 3,5% [[BDP]]-a, što je ipak bio napredak, budući da je 1906. iznosio svega 2,5% BDP-a. Istovremeno, u Rusiji, Italiji i Njemačkoj za vojsku se izdvajalo oko 5% BDP-a.<ref>Günther Kronenbitter: ''„Krieg im Frieden“. Die Führung der k.u.k. Armee und die Großmachtpolitik Österreich-Ungarns 1906–1914''. Verlag Oldenbourg, München 2003, {{ISBN|3-486-56700-4}}, S.&nbsp;148</ref> Na rastućem polju [[Ratno zrakoplovstvo|ratnog zrakoplovstva]] Austro-Ugarska je značajno zaostajala za ostalim europskim zemljama. Iako su odredi [[balon]]a ustrojeni još [[1893.]], uglavnom su bili dodijeljeni tvrđavnom topništvu, izuzevši razdoblja od 1909. do 1911. kad su podređeni višenamjenskoj prometnoj [[Brigada|brigadi]].<ref name="ReferenceC">[[#refrothenburg|Rothenburg]], str. 175</ref> Vojska je kasno shvatila borbenu vrijednost zrakolpova težih od zraka, budući da je do [[1911.]] kupljeno svega 5 zrakoplova. 1914. proračun za ratno zrakoplovstvo je iznosio približno 4% [[Francuska|francuskog]]. Austro-Ugarska je ušla u rat sa samo 48 borbenih zrakoplova.<ref name="ReferenceC"/> == Zapovjedna struktura == [[File:Alarm2.jpg|mini|Uzbuna u vojarni]] Car i kralj, do [[1914.]] [[de iure]] vrhovni zapovjednik, imao je na svom dvoru na raspolaganju vojni ured, čije su zadaće bile održavanje veze sa središnjim tijelima: ministarstvom rata u [[Beč]]u te ministarstvima za zemaljsku obranu u Beču i [[Budimpešta|Budimpešti]]. Načelnik glavnog stožera, formalno podređen ministru rata, imao je izravan pristup caru. Za carskog ministra rata (njem. ''Reichskriegsminister'') - od [[1911.]] na ugarski zahtjev carskog i kraljevskog ministra rata (njem. ''k.u.k. Kriegsminister'') - car i kralj je u dogovoru s [[Cislajtanija|austrijskim]] i [[Translajtanija|ugarskim]] [[premijer]]ima imenovao visokog generala, koji je bio nadređen sljedećim dužnosnicima: * načelniku glavnog stožera * glavnom nadzorniku konjaništva * glavnom nadzorniku topništva * nadzorniku tvrđavnog topništva *glavnom nadzorniku inžinjerijskih postrojbi * glavnom nadzorniku povoznih postrojbi * glavnom nadzorniku vojnih odgojnih i obrazovnih zavoda * glavnom nadzorniku opreme * zapovjedniku sanitetskih postrojbi * načelniku zbora medicinskih časnika * glavnom građevinskom inžinjeru * predstojniku vojnog zdravstvenog odbora * apostolskom vojnom ordinarijatu * predstojniku vojnog tehničkog odbora * predstojniku strukovnog računskog odjela. Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uspostavljeno je Vrhovno zapovjedništvo vojske, odn. oružanih snaga - AOK (njem. ''Armeeoberkommando''). Ministarstvu rata su bila izravno podređena glavna zapovjedništva vojnih područja (kasnije [[Zbor (vojska)|zborovi]]) na čelu s [[general]]om visoka ranga. Osoblje zapovjedništava vojnih područja dijelilo se na vojni odjel, upravu [[Zbor (vojska)|zbor]]a, vojno-građevinski odjel i pomoćne organe. *vojni odjel bio je zajedno s načelnikom glavnog stožera dotičnog zbora ili zapovjedništvom područja odgovoran za vođenje i vojne poslove, *vojno-građevinski odjel bio je nadležan za nefortifikacijske građevinske radove,<ref>{{Cite web |title=Hrvatski državni arhiv, arhivski popis: Vojno-građevinski odjel &#91;&#91;XIII. hrvatsko-slavonski korpus{{!}}XIII. zbora&#93;&#93; &#91;1871&#93; 1883/1918, Broj fonda: HR HDA 466, Zagreb, 1999. |url=http://icarusweb.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=642 |access-date=2015-02-12 |archivedate=2016-01-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160129054719/http://icarusweb.arhiv.hr/_Pages/PdfFile.aspx?Id=642 |deadurl=yes }}</ref> *uprava zbora ili vojnog područja bila je nadležna za urpavne i gospodarske poslove, *pomoćni organi obuhvaćali su brigadira topništva, pravnog referenta, zapovjednika saniteta i vojnog kapelana (ili duhovnike drugih vjera). ==Jezik== Budući da je Austro-Ugarska bila višenacionalna država, [[njemački]] je uveden kao zajednički zapovjedni jezik vojske. To je značilo da je svaki ročnik morao naučiti 100 najvažnijih zapovijedi na njemačkom, kako bi mogao izvršavati svoje dužnosti. No, samo jedan mali dio vojske govorio je samo njemački.<ref name="Schmiedl144f">Erwin A. Schmidl: ''Die k.u.k. Armee: Integrierendes Element eines zerfallenden Staates?'' In: Michael Epkenhans (Hrsg.): ''Das Militär und der Aufbruch in die Moderne, 1860 bis 1890. Armeen, Marinen und der Wandel von Politik, Gesellschaft und Wirtschaft in Europa, den USA sowie Japan. (= Beiträge zur Militärgeschichte 60.)'' Verlag Oldenbourg, München 2003, {{ISBN|3-486-56760-8}}, S.&nbsp;143–150, hier: S.&nbsp;144f.</ref> Službeni jezik (njem. ''Dienstsprache'') bio je korišten u službenom ophođenju i zapovijedanju. U Austrijskom domobranstvu, Zajedničkoj vojsci i Ratnoj mornarici službeni jezik bio je [[njemački]], u Ugarskom domobranstvu [[mađarski]], a u Hrvatsko-slavonskom domobranstvu [[hrvatski]].<ref name="Schmiedl144f" /> Jezik pukovnije (njem. ''Regimentssprache'') bio je jezik većine momčadi pukovnije. Primjerice, u 100. pukovniji Zajedničke vojske u [[Krakov]]u 27% pripadnika je bilo [[Nijemci|Nijemaca]], 33% [[Čeh]]a i 37% [[Poljak]]a, tako da su postojala tri pukovnijska jezika. Svaki službujući časnik morao je za tri godine savladati pukovnijski jezik (u ovom slučaju sva tri). == Zakletva == [[Datoteka:Rudolfova vojarna vježba.jpg|200px|minijatura|desno|Vježba vojnika pred [[Rudolfova vojarna|Rudolfovom vojarnom]] u Zagrebu]] Prema ''Vježbovniku za carsku i kraljevsku vojsku'' iz godine [[1873.]] svi vojnici Zajedničke vojske su polagali sljedeću zakletvu vjernosti: {{izdvojeni citat|Svečano prisežem Bogu svemogućemu, da ću Njegovom Apostolskom Veličanstvu, našem Veličanstvu Vladaru i Gospodinu, [[Franjo Josip I.|Franji Josipu Prvom]], Božjom milošću caru Austrije, kralju Češke itd. i apostolskom kralju Ugarske, biti vjeran i poslušan, te također najviše od svega slušati njegove generale i općenito sve naše nadređene i starije, a njih same poštovati i štititi, njihove naredbe i zapovijedi u svakoj službi slijediti, protiv svakog neprijatelja, koji god bio, i uvijek kad volja Njegovog Carskog i Kraljevskog Veličanstva to zatraži, na vodi i kopnu, danju i noću, u borbi, u oluji, boju i pothvatima svake vrste, jednom riječju, na svakom mjestu, u svako doba i u svakoj prilici boriti se hrabro i muževno, naše postrojbe, zastavu i topove ni u jednom slučaju napustiti, s neprijateljem ni u kakav sporazum ulaziti, te ponašati se uvijek kako nalaže ratni zakon i kako dobri ratni drugovi zaslužuju i na takav način časno živjeti i umrijeti. Tako mi Bog pomogao. Amen!<ref>Dienstreglement für das kaiserlich königliche Heer (I. Teil, Dienstbuch A-10, a), 1873</ref>|}} Zakletva za pripadnike domobranstva je bila jednaka, s izuzetkom što je nakon "apostolskom kralju Ugarske" umetnuto "i sankcioniranim zakonima naše domovine", čime, u suprotnosti sa Zajedničkom vojskom, domobranstvo nije bilo obvezano zakletvom samo monarhu, već i zakonima pojedine polovice države.<ref name="Allmayer">''[[Johann Christoph Allmayer-Beck]]: ''Das Heeresgeschichtliche Museum Wien. Saal VI - Die k.(u.)k. Armee von 1867-1914'', Wien 1989, S. 51 f.</ref> == Zastave == [[Datoteka:Fahnenträger1.jpg|200px|minijatura|desno|Stjegonoša Zajedničke vojske]] Za razliku od ostalih zemalja, austro-ugarska vojska nije imala posebnu zastavu za svaku pukovniju. U Zajedničkoj vojsci i austrijskom domobranstvu u upotrebi su bile bijela i carskožuta inačica. Postrojbe Zajedničke vojske koristile su bijelu inačicu, osim pukovnija br. 2, 4, 39, 41 i 57, koje su nosile carskožutu. Obje inačice za Zajedničku vojsku i c. i kr. domobranstvo nosile su na prednjoj strani veliki grb [[Habsburg|dinastije Habsburg]]. Carskožuta zastava nosila je i na stražnjoj strani isti grb (prikazan ispravno, a ne zrcalno) dok je bijela zastava na stražnjoj strani nosila lik [[Blažena Djevica Marija|Blažene Djevice Marije]] sa zvjezdanim vijencem. Zastave su bile na objema stranama obrubljene s tri stranice nizom crnih, žutih, crvenih i bijelih trokuta. Stijeg je bio obojan spiralno istim bojama. Na mimohodima i u svečanim prigodama vrh koplja bi se ukrasio kitom [[hrast]]ova lišća. Postojale su i posebne zastave za [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo|ugarsko]] i posebno za [[hrvatsko-slavonsko domobranstvo]]. Zastava pukovnija hrvatsko-slavonskog domobranstva bila je izmijenjena inačica ugarske zastave. Određeno je da hrvatske domobranske postrojbe nose oznaku (monogram) imena vladara i boje [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] uz grb [[Zemlje Krune sv. Stjepana|hrvatsko-ugarske države]].<ref>[http://hrcak.srce.hr/10513 Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43 Ožujak 2001.]{{izdvojeni citat|U kraljevinah Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji zapoviedni jezik domobranstva je hrvatski jezik, barjak mu nosi (...) oznaku imena Nj. Veličanstva sjedinjene boje kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, te grb ugarske države.|Članak 18. Zakonskog članka XLl., 1868.}}</ref> <gallery perrow="6"> K.u.k. Regfahne w v.PNG|Bijela zastava Zajedničke vojske/ k.k. domobranstvo (prednja strana) K.u.k. Regfahne w r.png|Bijela zastava Zajedničke vojske (stražnja strana) K.k. Regfahne r.png| k.k. domobranstvo (stražnja strana) K.u.k. Regimentsfahne gelb.png|Žuta zastava Zajedničke vojske (obje strane iste) Colors k.u. Honvéd.png|Zastava ugarskog domobranstva (prednja strana) Colors k.u. Honvéd R.PNG|Zastava ugarskog domobranstva (stražnja strana) Colors k.k. Domobranstvo.PNG|Zastava hrvatsko-slavonskog domobranstva (prednja strana) Colors k.k. Domobranstvo R.png|Zastava hrvatsko-slavonskog domobranstva (stražnja strana) </gallery> == Organizacija == ===Organizacijske cjeline i rodovi=== {{col-begin}} {{col-break}} * [[Pješaštvo]] **Njemačko pješaštvo **Ugarsko-hrvatsko pješaštvo **BH pješaštvo **[[31. lovačka bojna|c. i kr. poljski lovci]] **c. kr. domobransko pješaštvo **kr. ug. domobransko pješaštvo **c. kr. vojna streljačka škola * [[Konjaništvo]] **[[Draguni]] **[[Husari]] **[[Ulani]] **Domobranski ulani **[[10. husarska domobranska pukovnija|Domobranski husari]] **c. kr. ''Gestütsbranche'' **kr. ug. ''Gestütsbranche'' * [[Topništvo]] **Poljsko topništvo **Tvrđavsko topništvo **Tehničko topništvo **c. kr. domobransko topništvo **[[6. domobranska poljska topnička pukovnija|kr. ug. domobransko topništvo]] **c. i kr. topnička škola {{col-break}} * Tehničke postrojbe **''Pioniere'' **''Sappeure'' **Željeznička pukovnija **Brzojavna pukovnija **Odjel za sredstva transporta **''Pionierzeugswesen'' * Vojni graditelji * Sanitet **Liječnički časnički zbor **Sanitetske postrojbe **Odjel za lijekove **Veterinarska služba * Ekonomska uprava **Vojni opskrbni zavod **Monturski upravni zavod **Vojna riznica **Računarska služba **Intendanstvo * Povoz {{col-break}} * Vojnoobrazovni zavodi **Časnički institut **Vojne niže realke **Vojne više realke **[[Vojna akademija Marije Terezije|Vojna akademija]] **Kadetske škole * Vojno-geografski institut * Pričuvni časnički zbor * Vojno dušebrižništvo **Katoličko **Grko-istočno **[[Evangelička Crkva u Njemačkoj|Evangeličko]] **Vojni [[rabin]] **Vojni [[imam]] {{col-break}} * Vojni zavod za invalide * Generalski zbor * Pobočnici * Stožeri **Generalski stožer **Topnički stožer **Stožer mjeriteljstva * C. i kr. tjelesna garda **Kr. ug. tjelesna garda **C. i kr. prva arcijerska tjelesna garda **C. i kr. trabantska tjelesna garda **C. i kr. tjelesni gardijski konjanički eskadron **C. i kr. tjelesna pješačka satnija * Vojno sudstvo * Vojna policija * Vojno-tehničko povjerenstvo {{col-end}} ==Austro-ugarska vojska u lipnju 1914. == [[File:Corps of Austria-Hungary.jpg|mini|300px|upright=2.0|Zborna područja austro-ugarske vojske]] Iako je car službeno bio vrhovni zapovjednik, zbog njegove poodmakle dobi do 1914. načelnik glavnog stožera, grof [[Conrad von Hötzendorf]] je stvarno upravljao vojskom. Hötzendorf je simpatizirao agresivnu vanjsku politiku te se zalagao za korištenje vojne sile za ostvarenje teritorijalnih ambicija prema Italiji i Srbiji.<ref>{{Cite web|url=http://spartacus-educational.com/FWWinAustria.htm|title=Austria in 1914|language=engleski|access-date=10. prosinca 2014.}}</ref> Austro-ugarska vojska je rat dočekala sa sljedećim resursima: * 30.000 časnika * 410.000 dočasnika i vojnika * 87.000 konja * 1.200 topovskih cijevi Nakon što je objavljen rat, 3.35 milijuna ljudi (pričuvnika prvog poziva i redovnih ročnika za 1914. godinu) okupljeno je za pokret. Pukovnije domobranstva, ''Landwehra'' i ''honvédséga'' su imale tri bojne, dok su pukovnije Zajedničke vojske imale četiri. Pričuvnici drugog poziva odmah su pozvani u [[Pučki ustanak]], koji se aktivirao samo u slučaju rata. [[1915.]] imena postrojbi su drastično pojednostavljena te su postrojbe izgubile počasne nazive. Primjreice, ''k.u.k. Infanterie-Regiment (Hoch und Deutschmeister) No.4'' postala je ''Infanterie-Regiment No. 4''. === Zajednička vojska === [[Image:KuK Kavallerie 1898.jpg|thumb|Carsko i kraljevsko konjaništvo, 1898.]] [[Image:KuK Infanterie 1898.jpg|thumb|Carsko i kraljevsko pješaštvo, 1898.]] Pukovnije [[Zajednička vojska|Zajedničke vojske]] nosile su oznaku "carske i kraljevske" (njem. ''"kaiserlich und königlich", k.u.k.'') uz oznaku pokrajine iz koje dolaze. * 16 zborova * 49 pješačkih divizija - 76 pješačkih brigada - 14 brdskih brigada * 8 konjaničkih divizija - 16 konjaničkih brigada * 102 pješačke pukovnije (svaka četiri bojne) - 4 bh. pješačke pukovnije (svaka četiri bojne) * 4 carske [[tirol]]ske lovačke pukovnije (''Tiroler Kaiserjäger'') (svaka četiri bojne) * 32 lovačke bojne (''Feldjäger'') - 1 bh. lovačka bojna (''Bosnisch-Hercegowinisches Feldjäger Bataillon'') * 42 poljske topničke pukovnije (''Feldkanonen-Regimenter'') - 14 poljske pukovnije haubica (''Feldhaubitz-Regimenter'') * 11 brdskih topničkih bitnica (izvorno ''Reitende Artillerie Division'') - 14 bitnica teških haubica (izvorno ''schwere Haubitz-Division'') * 11 brdske topničke pukovnije (''Gebirgsartillerie Regimenter'') * 6 pukovnije tvrđavskog topništva (''Festungsartillerie Regimenter'') - 8 nezavisnih bojni tvrđavskog topništva (''selbst. Festungsartillerie Bataillone'') * 15 dragunskih pukovnija - 16 husarskih pukovnija - 11 ulanskih pukovnija * 16 povoznih bojni * 23 inžinjerijskih bojni (''Sappeure/Pioniere'') - 1 bojna graditelja mostova (''Brücken Bataillon'') - 1 eljeznička pukovnija (''Eisenbahn-Regiment'') - 1 dojavna pukovnija (''Telegraphen-Regiment'') [[Image:Tschapka k.k.Ulanen subaltern.jpg|mini|200px|Bojna kaciga (čapka) 2. domobranske ulanske pukovnije]] === C. i kr. domobranstvo === [[Image:Helm eines k.u.k. Dragoneroffiziers.jpg|thumb|Kaciga časnika k.u.k. draguna]] Pukovnije austrijskog domobranstva nosile su oznaku "carske/kraljevske" (njem. ''"kaiserlich österreichisch/königlich böhmisch", k.k.''). Carsko i kraljevsko domobranstvo je bilo stajaća vojska Austrije, odgovorno za obranu [[Cislajtanija|Cislajtanije]]. * 35 domobranskih pješačkih pukovnija (''Landwehr Infanterie-Regimenter'') (svaka tri bojne) * 6 domobranskih pukovnija ulana * 8 domobranskih poljsko-topničkih bojni (''Feldkanonen'') - 8 domobranskih bojni poljskih haubica (''Feldhaubitz'') Brdska pješadija i konjaništvo: * 2 domobranske brdske pješačke pukovnije (''Gebirgsinfanterie-Regimenter''), br. 4 i br. 27 * 3 pukovnije [[tirol]]skih zemaljskih strijelaca (''Tiroler Landesschützen Regimenter'') - od siječnja 1917. ''Kaiserschützen''; 3. pukovnija je imala četiri umjesto tri bojne * 1 bojna konjičkih tirolskih zemaljskih strijelaca (''Reitende Tiroler Landesschützen'') * 1 bojna konjičkih [[Dalmatinski zemaljski strijelci|dalmatinskih zemaljskih strijelaca]] (''Reitende Dalmatiner Landesschützen'') === Kr. ugarsko domobranstvo === [[Kraljevsko ugarsko domobranstvo]] je bilo stajaća vojska [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]]. Pukovnije su nosile oznaku "kraljevske ugarske". * 6 domobranskih (honvédskih) okružja (''Distrikte'') * 2 domobranske pješačke divizije (''Infanterie Truppendivisionen'') * 2 domobranske konjaničke divizije (''Kavallerie Truppendivisionen'') * 4 domobranske pješačke brigade (''Infanteriebrigaden'') - 12 nezavisnih domobranskih pješačkih brigada * 4 domobranske konjaničke brigade (''Kavalleriebrigaden'') * 32 domobranske pješačke pukovnije (''Infanterie-Regimenter'') * 10 domobranskih husarskih pukovnija (''Husaren-Regimenter'') * 8 domobranskih poljsko-topničkih pukovnija (''Feldkanonen Regimenter'') - 1 bitnica domobranskog brdskog topništva (''Reitende Artillerie Abteilung'') ====Hrvatsko-slavonsko domobranstvo ==== [[Hrvatsko-slavonsko domobranstvo]] bilo je podređeno Zemaljskom ministarstvu domobranstva u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Sastojalo se od jednog okružja. *1 domobransko okružje *1 domobranska pješačka divizija *2 domobranske pješačke brigade *4 domobranske pješačke pukovnije *1 domobranska husarska pukovnija *1 domobranska poljsko-topnička pukovnija == Pučki ustanak == [[Pučki ustanak]] (njem. ''Landsturm'') sastojao se od ljudi starosti od 34 do 55 godina koji su pripadali domobranstvu. Pučki ustanak je sačinjavao 40 pukovnija sa 136 bojni u [[Cislajtanija|Cislajtaniji]] te 32 pukovnije s 97 bojni u [[Translajtanija|Translajtaniji]]. Iako je Pučki ustanak bio pričuvna sila namijenjena pružanju zamjene postrojbama na prvoj crti bojišnice, od njega je ustrojeno 20 [[brigada]] koje su se borile na prvoj crti do kraja rata s ostatkom vojske. ==Činovi== {|class="wikitable" |+Hrvatski nazivi prema c. i kr. vježbovniku, 1873.<ref>{{de}} Mr. Zvonko Orešković: [http://othes.univie.ac.at/8614/1/2010-01-15_8708134.pdf ''Die zeitgenössische Kroatische Militärterminologie und die Geschichte ihrer Entstehung Verfasser''] (Dissertation), [[Bečko sveučilište|Universität Wien]], Beč, 2010., str. 119-125.</ref> |----- bgcolor="#FFFFFF" ! Pješaštvo ! Konjaništvo ! Topništvo ! Lovci ! Oznake činova ! Oznake činova - brdski lovci |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center"| '''Vojnici''' |- |'''vojnik''' / '''domobran'''<br/>''Infanterist'' (njem.)<br/>''honvéd'' (mađ.)<br/> ||'''dragun'''/'''husar'''/'''ulan'''<br/>Dragoner/Hussar/Uhlan|| '''topnik'''<br/>Kanonier||'''lovac'''<br/>Jäger||[[File:Soldat der k.u.k Infanterie mit Lichtdrap Egalisierung.png|thumb|75px]]|| |- |'''razvodnik'''<br/>Gefreiter<br />''őrvezető'' (mađ.)||'''razvodnik'''<br/>Gefreiter || Vormeister<br />''főtűzér'' || '''obhodnjevođa'''<br/>Patrouillenführer<br />''járőrvezető''||[[File:Gefreiter der k.u.k. Infanterie.png|thumb|75px]]||[[File:Patrouilleführer der k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]] |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center" | '''Dočasnici''' |- |'''desetnik'''<br />Korporal<br />''tizedes'' (mađ.)<br />|| '''desetnik'''<br />Korporal || '''upravljač topa'''<br/>Geschütz-Vormeister || '''podlovac'''<br/>Unterjäger||[[File:KorporalStahlgrün.PNG|thumb|70px]]||[[File:K.k. Gebirgstruppe OR3 Unterjäger 1918.png|thumb|70px]] |- |'''vodnik'''<br />Zugsführer<br />''szakaszvezető'' (mađ.)<br/>|| '''vodnik'''<br />Zugsführer || '''vodnik'''<br />Zugsführer || '''vodnik'''<br />Zugsführer||[[File:K.u.k. Zugsführer Krapprote Egalisierung.png|thumb|75px]]||[[File:K.k. Gebirgstruppe OR5 Zugsführer 1918.png|thumb|75px]] |- |'''[[narednik]]'''<br/>Feldwebel<br />''őrmester'' (mađ.)|| '''stražmeštar'''<br/>Wachtmeister || '''ognjar'''<br/>Feuerwerker || '''nadlovac'''<br/>Oberjäger||[[File:K.u.k. Feldwebel.png|thumb|75px]]||[[File:Oberjäger k.k. Gebrigstruppe 1907-18.png|thumb|75px]] |- |'''kadet-narednik''' (od 1908. '''kadet''')<br/>Kadett-Feldwebel<br/>''kadétőrmester'' (mađ.)|| '''kadet-stražmeštar'''<br/>Kadett-Wachtmeister<br/>(Kadett) || '''kadet-ognjar'''<br/>Kadett-Feuerwerker<br/>(Kadett) || '''kadet-nadlovac'''<br/>Kadett-Oberjäger<br/>(Kadett)||[[File:K.u.k. Kadett 1908-14.png|thumb|75px]]||[[File:K.k. Gebirgstruppe OR9 Kadett 1914.png|thumb|75px]] |- |rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |'''[[stožerni narednik]]''' <br />Stabs-Feldwebel<br />''törzsőrmester'' (mađ.) ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni stražmeštar'''<br />Stabs-Wachtmeister ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni ognjar'''<br />Stabs-Feuerwerker ||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" | '''stožerni nadlovac'''<br />Stabs-Oberjäger||[[File:K.u.k. Stabsfeldwebel 1913-14.png|thumb|75px|do 1914.]]||[[File:K.k. Gebirgstruppe OR8 Stabsoberjäger 1914.png|thumb|75px|do 1914.]] |- |[[File:K.u.k. Stabsfeldwebel 1914-18.png|thumb|75px|od 1914.]]||[[File:K.k. Gebirgstruppe OR8 Stabsoberjäger 1918.png|thumb|75px|od 1914.]] |- |'''časnički namjesnik''' (od lipnja 1915.)<br />Offiziersstellvertreter<br /> ''tiszthelyettes'' (mađ.)||'''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter ||'''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter || '''časnički namjesnik'''<br />Offiziersstellvertreter||[[File:K.u.k. Offiziersstellvertreter 1915-1918.png|thumb|75px]]||[[File:Offiziersstellvertreter k.k. Gebirgstruppe 1915-18.png|thumb|75px]] |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center" | '''Časnici-aspiranti''' |- |'''kadet-časnički zamjenik''' (do 1908.)<br />Kadett-Offiziersstellvertreter <br />''hadapród-tiszthelyettes'' (mađ.)<br/>||'''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter || '''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter || '''kadet-časnički zamjenik'''<br />Kadett-Offiziersstellvertreter||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |[[File:K.u.k. Fähnrich 1908-18.png|thumb|75px]]||rowspan="2" colspan="1" style="text-align: left;" |[[File:K.k. Gebirgstruppe OR9 Fähnrich 1918.png|thumb|75px]] |- |'''zastavnik''' (od 1908. zamijenio prijašnji čin)<br />Fähnrich<br /> ''zászlós'' (mađ.)''|| '''zastavnik'''<br />Fähnrich || '''zastavnik'''<br />Fähnrich || '''zastavnik'''<br />Fähnrich |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center" | '''Niži časnici''' |- |'''poručnik'''<br />Leutnant<br /> ''hadnagy'' (mađ.)|| '''poručnik'''<br />Leutnant || '''poručnik'''<br />Leutnant || '''poručnik'''<br />Leutnant||[[File:K.u.k. Leutnant orangegelbe Eaglisierung.png|thumb|75px]]||[[File:Leutnant k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]] |- |'''natporučnik'''<br />Oberleutnant <br /> ''főhadnagy'' (mađ.)|| '''natporučnik'''<br />Oberleutnant || '''natporučnik'''<br />Oberleutnant || '''natporučnik'''<br />Oberleutnant||[[File:K.u.k. Oberleutnant der Infanterie.png|thumb|75px]]||[[File:Oberleutnant k.k. Gebirgstruppe1907-18.png|thumb|75px]] |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center" | '''Satnici''' |- |'''satnik'''<br />Hauptmann<br /> ''százados'' (mađ.)|| Rittmeister || '''satnik'''<br />Hauptmann || '''satnik'''<br />Hauptmann||[[File:K.u.k. Hauptmann der Infanterie.png|thumb|75px]]|| |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="6" align="center" | '''Stožerni časnici''' |- |'''bojnik'''<br />Major<br /> ''őrnagy'' (mađ.)|| '''bojnik'''<br />Major || '''bojnik'''<br />Major || '''bojnik'''<br />Major||[[File:K.u.k. Major.png|thumb|75px]]||[[File:Major k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]] |- |'''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant<br /> ''alezredes'' (mađ.)|| '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant || '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant || '''potpukovnik'''<br />Oberstleutnant||[[File:K.u.k. Oberstleutnant.png|thumb|75px]]||[[File:Oberstleutnant k.k. Gebirgstruppe 1907-1918.png|thumb|75px]] |- |'''pukovnik'''<br />Oberst<br /> ''ezredes'' (mađ.)|| '''pukovnik'''<br />Oberst || '''pukovnik'''<br />Oberst || '''pukovnik'''<br />Oberst||[[File:K.u.k. Oberst RK VI.png|thumb|75px]]||[[File:Oberst k.k. Gebirgstruppe 1907-18.png|thumb|75px]] |- |----- bgcolor="#EEEEEE" | colspan="5" align="center" | '''Generali''' |- | rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" | '''[[general-bojnik]]'''<br />Generalmajor<br /> ''vezérőrnagy'' (mađ.)||[[File:K.u.k. OF6 Generalmajor.png|thumb|75px]] |- |'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)<br />''altábornagy'' (mađ.)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||'''[[podmaršal]]''' <br />Feldmarschalleutnant (FML)||[[File:K.u.k._Feldmarschall-Lt_-1918.png|thumb|75px]] |- |'''[[general pješaštva]]'''<br />General der Infanterie (GdI)<br />''gyalogsági tábornok'' (mađ.)||'''[[general konjaništva]]'''<br />General der Kavallerie (GdK)<br/> ''lovassági tábornok''<br/>''' || '''[[general topništva]]'''<br />Feldzeugmeister (FZM)<br/> ''táborszernagy'' <br/>||/||[[File:K.u.k. OF8 General der Infanterie 1918.png|thumb|75px]] |- |rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" |'''general-pukovnik''' (od 1915.)<br />Generaloberst<br />''vezérezredes'' (mađ.)|| |- |rowspan="1" colspan="4" style="text-align: center;" |'''[[feldmaršal]]'''<br />Feldmarschall (FM)<br />''tábornagy'' (mađ.)<br/>|| |} == Odore i oprema == [[Datoteka:Austro-ugarske odore.jpg|250px|minijatura|desno|Austro-ugarske odore 1912.]] Stare bijele odore su zamijenjene u drugoj polovici 19. stoljeća tamnomodrima, koje su kasnije zamijenjene štuka-sivima, korištenima i u početku Prvog svjetskog rata. U rujnu 1915. poljska siva je prihvaćena kao nova službena boja odore. Vojnici u pješaštvu sve do početka 1915. nisu nosili kacige, već vunene/pamučne taborske kape. Taj se propust nastojalo što prije ispraviti pribavljanjem kaciga od [[Njemačko Carstvo|njemačke]] vojske, jer je broj poginulih vojnika sa strijelnim ranama glave bio prevelik.<ref name="vatro"/> Tijekom prvih mjeseci ratovanja na [[Drina|Drini]], smrtnost kod ozljeda glave iznosila je i 73,3%, s time da je veliki broj ranjenika umro do bolnice.<ref name="vatro">[http://hrcak.srce.hr/file/59101 Vijoleta Herman-Kaurić: Sjećanja dr. Vatroslava Florschütza sa ratištâ Prvoga svjetskoga rata, Society of German National Minority Yearbook, Vol.15 No.1 October 2008., str. 42.]</ref> == Literatura == *{{Cite book | first=Rothenburg | last=G | title=The Army of Francis Joseph | at= | pages= | location= | publisher=West Lafayette: Purdue University Press. | year=1976. | isbn=0911198415 | url=https://archive.org/details/armyoffrancisjos00gunt | ref=refRothenburg }} *[http://hrcak.srce.hr/12085 Tado Oršolić: Vojno-teritorijalna podjela i reorganizacija Austrougarske vojske 1867.–1890., Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.46 Kolovoz 2004.] == Regerence == {{izvori|2}} == Vanjske veze == ;Mrežna sjedišta *[http://www.austro-hungarian-army.co.uk/index.htm Austro-Hungarian Land Forces 1848 – 1918 (Austro-ugarska kopnena vojska 1848. – 1918.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140528102034/http://www.austro-hungarian-army.co.uk/index.htm |date=2014-05-28 }} {{engl}} *[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0552005/austro.asp www.hrvatski-vojnik.hr – Dinko Čutura: »Naoružanje Austro-ugarske«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102043748/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/0552005/austro.asp |date=2014-01-02 }} *[http://www.mlorenz.at/index.htm Österreich-Ungarns bewaffnete Macht 1900 – 1914 (Austro-ugarske oružane snage 1900. – 1914.)] {{deu oznaka}} {{engl}} *[http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/902002/pistolj.asp www.hrvatski-vojnik.hr – Velimir Savretić: »Povijest vojnog pištolja austrougarske vojske« (Pištolj Steyr M12)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204031140/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/902002/pistolj.asp |date=2015-02-04 }} *[http://www.weltkriege.at/ www.weltkriege.at – Die Österreichisch-Ungarische Armee 1914 – 1918 (Austro-ugarska vojska 1914. – 1918.)] {{deu oznaka}} *[http://www.oocities.org/veldes1/index.html www.oocities.org – Leadership of the Empire of Austria-Hungary during World War I (Vodstvo Austro-Ugarske tijekom Prvoga svjetskoga rata)] {{engl}} *[https://archive.org/details/militrschematis02austgoog Militär-Schematismus des österreichischen Kaiserthums (1866)] {{deu oznaka}} ;Sestrinski projekti {{ WProjekti |commons = |commonssh = |commonscat = Austro-Hungarian Army |commonscatsh = Austro-ugarska vojska |wikizvor = }} [[Kategorija:Oružane snage Austro-Ugarske|Kopnena vojska]] [[Kategorija:Kopnena vojska po državama]] 6oa0xxj2xqgrhyv8yweku1pd7ey55cn 0 4029972 42681490 42405336 2026-08-27T08:43:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681490 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Vänersborg | ime_genitiv =Vänersborga | izvorno_ime = | slika_panorama =Vänersborg, Kungsgatan, den 5 juli 2006.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =58 | širina-minute = 22 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =12 | dužina-minute =19 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Västergötland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Västra Götaland (grofovija)|Västra Götaland]] | lokacija3_ime =općina | lokacija3_info =[[Vänersborg (općina)|Vänersborg]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža =11.57 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira =647.48 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =21,699<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =1,875.5<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =36,857<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća = 56.9 <ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.vanersborg.se/ www.vanersborg] | bilješke = }} '''Vänersborg''' čita se '''Venersborg''' je [[grad]] na [[jugozapad]]u [[Švedska|Švedske]] u [[Västra Götaland (grofovija)|Grofoviji Västra Götaland]] od 21,699 stanovnika.<ref name=mam/> Vänersborg je i [[glavni grad|administrativni centar]] istoimene [[općina|oćine]] [[Vänersborg (općina)|Vänersborg]]<ref name=brit/>, koja ima 36,857 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-vastragotaland.php | title =Sweden: Västra Götaland | accessdate = 17. 04. 2015 | language=engleski | publisher=City population}}</ref><ref name=brit/> == Geografija == Grad leži na [[jug|južnom]] kraju [[jezero|jezera]] [[Vänern]]<ref name=brit/> nedaleko od mjesta iz kog ističe [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Göta älv]]. ==Historija== Grad je dobio [[povelja|povelju]] kraljevskog grada [[1644]].<ref name=brit/> istovremeno kad je izgrađena i [[fortifikacija|utvrda]] koja ga je trebala štititi. Sve do [[1800]]. bio je maleni gradić, ali je tad izgrađen ''[[Kanal]] Trollhätte'' (dionica [[Göta (kanal)|Kanala Göta]]) koji je omogućavao i velikim [[brod]]ovima da doplove iz [[Göteborg]]a da doplove do jezera [[Vänern]], od tad je njegova [[luka]] dobila na značaju a grad je počeo rasti. Sve do [[1997]] bio je [[glavni grad|administrativni centar]] Grofovije Älvsborg, koja je ukinuta [[1998]]. Od [[1999]]. je sjedište regionanog parlamenta [[Västra Götaland (grofovija)|Grofovije Västra Götaland]]. ==Znamenitosti== Vänersborg od [[1964]]. ima [[sport]]ski [[park]], jedan od najvećih u Švedskoj, koji godišnje posjeti do 600,000 posjetioca.<ref name=brit/> ==Privreda== Vänersborg je prije svega [[državna uprava|administrativni centar]] (ona je najveći poslodavac u gradu<ref name=brit/> ). Jezero [[Vänern]] privlači tokom ljetnih mjeseci brojne kupače pa je grad i [[turizam|turistička]] destinacija. Sjeverno od grada leži - Dalboslätten jedna od najpoznatijih [[poljoprivreda|poljoprivrednih]] regija u Švedskoj.<ref name=brit/> Za ekonomiju grada značajna je i njegova [[luka]]. Vänersborg je odlično povezan sa ostalim krajevima Švedske [[Göta (kanal)|Kanalom Göta]], [[željeznička pruga|željezničkim prugama]] i brojnim cestama (42, 44 i 45), pored grada nalazi se [[aerodrom]] - Trollhättan-Vänersborg sa letovima za [[Bromma|Brommu]]. <ref name=brit>{{cite web | url =http://www.vanersborg.se/kommunpolitik/pressochinformationsmaterial/informationsmaterial/omvanersborg/omvanersborgandrasprak/omvanersborgpaengelska.4.2019aaf2149e8eaa05b39da0.html | title =''About Vänersborg'' | accessdate =19. 04. 2015 | language =engleski | publisher =Vänersborgs kommun] }}{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Vänersborg}} * [http://www.vanersborg.se/ ''Službene stranice Općine Vänersborg''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210505181856/http://www.vanersborg.se/ |date=2021-05-05 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] 99lzvgom6ydg7ypifj5xpbki27q3kak 0 4478269 42681254 42404890 2026-08-26T13:50:35Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681254 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Sölvesborg | ime_genitiv =Sölvesborga | izvorno_ime = | slika_panorama =Sölvesborg_Järnvägsstationen.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Željeznica|željeznička]] stanica | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =56 | širina-minute =02 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute =34 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Blekinge]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Blekinge (grofovija)|Blekinge]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Sölvesborg (općina)|Sölvesborg]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 6.13<ref name=mam/> | površina_šira =1,833<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =5,146<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =839.5 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =12,480 <ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =6.8 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.solvesborg.se/ www.Sölvesborg.se] | bilješke = }} '''Sölvesborg''' je [[grad]]a od 5,146 stanovnika<ref name=mam/>, na [[jugoistok]]u [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Sölvesborg (općina)|Općine Sölvesborg]] koja ima 12,480 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-varmland.php | title =Sweden: Blekinge | accessdate = 14. 06. 2016 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Sölvesborg leži u [[Blekinge (grofovija)|Grofoviji Blekinge]], u [[zaljev]]u [[Baltičko more|Baltičkog mora]], udaljen oko 30 [[km]] [[istok|istočno]] od [[Kristianstad]]a. ==Historija== Sölvesborg se kao grad, prvi put spominje - [[1445]]. godine, kad su obnovljene [[Gradska prava|gradske privilegije]].<ref name=his/> Vjerojatno je osnovan oko [[1400]]., kao [[trgovina|trgovačko]] - [[ribarstvo|ribarsko]] naselje. Inače se ime Sölvesborg spominje još [[1343]]., ali u vezi sa tadašnjim [[dvorac|dvorcem]] koji se nalazio u blizini. U oštroj konkurenciji sa susjednim gradovima [[Åhus]] i [[Elleholm]] oko prava na trgovinu sa zaleđem, Sölvesborg je izgubio, tako da mu je [[1650]]. oduzet [[Gradska prava|status grada]].<ref name=his/> Ponovno je dobio [[Gradska prava|status grada]] [[1836]]. kao [[zanat]]sko [[pomorstvo|pomorsko]] naselje od oko 1200 stanovnika. Nakon tog se u nekoliko slijedećih dekada broj njegovih stanovnika popeo na gotovo 4000, ali se nakon tog tempo njegova rasta usporio.<ref name=his>{{cite web | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/solvesborg/historia.htm | title =''Sölvesborgs historia'' | accessdate =14. 06. 2015 | language =švedski | publisher =Urbanhistory | archive-date =2013-12-10 | archive-url =https://web.archive.org/web/20131210010615/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/solvesborg/historia.htm | dead-url =yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Sölvesborg}} * [http://www.solvesborg.se/ ''Službene stranice Općine Sölvesborg''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527083328/http://www.solvesborg.se/ |date=2018-05-27 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] pftn6e3kuzb80l8vosdwcnh4orh5smu 0 4478270 42681255 42408126 2026-08-26T13:50:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681255 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Općina Sölvesborg | ime_genitiv =Općine Sölvesborg | izvorno_ime =<small>Sölvesborg kommun</small> | slika_panorama =Sölvesborg_Municipality_in_Blekinge_County.png | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Karta]] [[Blekinge (grofovija)|Grofovije Blekinge]] sa pozicijom Općine Sölvesborg | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država = | širina-stupnjevi =60 | širina-minute =02 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =39 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Blekinge]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Blekinge (grofovija)|Blekinge]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira =1,833 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2010]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire =12,480<ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =6.8 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.solvesborg.se/ www.solvesborg.se] | bilješke = }} '''Općina Sölvesborg''' ([[švedski jezik|švedski]]: ''Sölvesborg kommun'') je jedna od [[Švedske općine|švedskih općina]] od 12,480 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-varmland.php | title =Sweden: Värmland | accessdate = 12. 06. 2016 | language=engleski | publisher=City population}}</ref>, u sredini [[Švedska|Švedske]]. [[Glavni grad|Administrativni centar]] općine je [[grad]] - [[Sölvesborg]] od 5,146 stanovnika.<ref name=mam/> == Geografija == Općina Sölvesborg prostire se po [[Blekinge (grofovija)|Grofoviji Blekinge]], na površini od 1,833 [[km²]].<ref name=mam/> ==Historija== [[Švedske općine|Općina]] Sölvesborg formirana je [[1974]]. kad se grad [[Sölvesborg]] spojio sa troje okolnih [[selo|ruralnih]] općina. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Sölvesborg Municipality}} * [http://www.solvesborg.se/ ''Službene stranice Općine Sölvesborg''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527083328/http://www.solvesborg.se/ |date=2018-05-27 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Općine Švedske]] {{geog-stub}} ht00i22ziirb3c1yh8e8f9b4c73ewpz 0 4536396 42681430 42405188 2026-08-27T00:33:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681430 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Ulricehamn | ime_genitiv =Ulricehamna | izvorno_ime = | slika_panorama =Storgatan, Ulricehamn, 2014 01.JPG | veličina_slike =280px | opis_slike=Centar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Švedska | širina-stupnjevi =57 | širina-minute =47 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =13 | dužina-minute =25 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Švedska}} | lokacija1_ime =[[Švedske pokrajine|pokrajina]] | lokacija1_info =[[Västergötland]] | lokacija2_ime =[[Švedske grofovije|grofovija]] | lokacija2_info =[[Västra Götaland (grofovija)|Västra Götaland]] | lokacija3_ime =[[Švedske općine|Općina]] | lokacija3_info =[[Ulricehamn (općina)|Ulricehamn]] | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 6.23<ref name=mam/> | površina_šira =1,051<ref name=mam/> | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =9,787<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =1,570.9 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_šire =22,838 <ref name=mam/> | stanovništvo_šire_gustoća =21.7 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj = | pozivni_broj= | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.solvesborg.se/ www.ulricehamn.se] | bilješke = }} '''Ulricehamn''' je [[grad]]a od 9,787 stanovnika<ref name=mam/>, na [[zapad]]u [[Švedska|Švedske]], on je i [[državna uprava|administrativni centar]] [[Ulricehamn (općina)|Općine Ulricehamn]] koja ima 22,838 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/sweden-vastragotaland.php | title =Sweden: Västra Götaland | accessdate = 08. 07. 2016 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Ulricehamn leži u [[Västra Götaland (grofovija)|Grofoviji Västra Götaland]], na [[ušće|ušću]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Ätran]] u [[jezero]] [[Åsunden (Västergötland)|Åsunden]], udaljen oko 30 [[km]] [[zapad]]no od [[Borås]]a. ==Historija== Ulricehamn je dobio svoje ime [[1741]]. po [[kralj]]ici [[Ulrika Eleonora od Švedske|Ulriki Eleonori]], ženi kralja [[Frederick I od Švedske|Fredericka I]]. Prije tog se zvao '''Bogesund''', koji se u izvorima spominje još [[1306]]., i za kog se zna da je [[Gradska prava|status grada]] dobio [[1471]].<ref name=his/> Za vladavine [[dinastija|dinastije]] [[Vasa (dinastija)|Vasa]] Bogesund je bio polazište za prekograničnu [[trgovina|trgovinu]] sa [[Halland]]om i sabirno mjesto za velik broj [[govedo|goveda]] iz krajeva oko [[Mälaren|Jezera Mälaren]].<ref name=his/> Od kad je [[1622]] osnovan [[Borås]], počeli su teški dani za Ulricehamn, jer se morao natjecati sa njim u privlačenju trgovine, time se može objasniti i činjenica da je ostao mali. Kao i [[Borås]] i Ulricehamn je bio centar putujućih [[trgovina|trgovaca]] pa je negdje oko [[1770]]. imao samo 500 stalnih stanovnika.<ref name=his/> Period trgovačkog uspona grada započeo u [[18. vijek]]u, i trajao je sve do sredine [[19. vijek]]a, tad se stanovništvo grada više nego udvostručilo, ali je od tad do kraja vijeka zavladala kriza, pa je opao broj stanovnika. Današnji Ulricehamn je dinamičan [[industrija|industrijski]] grad.<ref name=his>{{cite web | url =http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/ulricehamn/historia.htm | title =''Ulricehamns historia'' | accessdate =08. 07. 2015 | language =švedski | publisher =Urbanhistory | archive-date =2013-12-10 | archive-url =https://web.archive.org/web/20131210005346/http://urbanhistory.historia.su.se/cybercity/stad/ulricehamn/historia.htm | dead-url =yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Ulricehamn}} * [http://www.solvesborg.se/ ''Službene stranice Općine Ulricehamn''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180527083328/http://www.solvesborg.se/ |date=2018-05-27 }} {{sv icon}} [[Kategorija:Gradovi u Švedskoj]] k5p11weaabkbah9plgskg4ka0f1e4il 0 4544977 42681374 42559604 2026-08-26T22:48:43Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[IV. gimnazija u Zagrebu]] na [[IV gimnazija u Zagrebu]] 42559604 wikitext text/x-wiki '''IV. gimnazija u [[Zagreb]]u''' je javna [[gimnazija]] jezičnog usmjerenja. Nalazi se u Ulici Žarka Dolinara 9, u [[Zagrebačke gradske četvrti|četvrti]] [[Kajzerica]]. U sklopu nastave postoji jezična gimnazija i dvojezična nastava na [[Engleski jezik|engleskom]], [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Francuski jezik|francuskom jeziku]]. IV. gimnazija među deset je najboljih srednjih škola po rezultatima [[Državna matura|Državne mature]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<ref>{{Cite web |url=http://www.srednja.hr/Zbornica/Nastava/Ravnatelj-zagrebacke-IV-gimnazije-Od-iduce-godine-izgledno-je-da-se-skola-seli-na-Kajzericu |title=Ravnatelj IV. gimnazije: Od iduće godine izgledno je da se škola seli na Kajzericu |access-date=2015-11-05 |archive-date=2014-02-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140213220926/http://srednja.hr/Zbornica/Nastava/Ravnatelj-zagrebacke-IV-gimnazije-Od-iduce-godine-izgledno-je-da-se-skola-seli-na-Kajzericu |url-status=dead }}</ref> Dužnost ravnatelja obavlja prof. Boris Štimac. == Historija == [[Datoteka:Muzej Mimiara Zagreb.jpg|mini|300px|Bivša zgrada IV. gimnazije, danas muzej Mimara]] Zagrebačka IV. gimnazija osnovana je [[8. listopada]] [[1934.]] godine. Prvi mjesec bila je u okviru [[I. gimnazija u Zagrebu|I. gimnazije]], ali se već sljedeći mjesec, [[7. studenog]] osamostalila te počela djelovati pod službenim imenom "Državna IV. muška realna gimnazija u Zagrebu".<ref>{{Cite web |title=HR-DAZG-112 IV. muška realna gimnazija u Zagrebu |url=http://www.daz.hr/vodic/d-odgoj-i-obrazovanje/d2-srednje-skole/583-hr-dazg-112-iv-muka-realna-gimnazija-u-zagreb |access-date=2015-11-05 |archivedate=2015-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150714054339/http://www.daz.hr/vodic/d-odgoj-i-obrazovanje/d2-srednje-skole/583-hr-dazg-112-iv-muka-realna-gimnazija-u-zagreb |deadurl=yes }}</ref> Četvrta gimnazija počela s radom u prostorijama tada II. klasične gimnazije u Ulici [[Izidor Kršnjavi|Izidora Kršnjavoga]] (danas osnovna škola). Prvi od tadašnje kraljevske vlade postavljeni ravnatelj bio je dr. Dane Medaković. Ugledni sveučilišni nastavnici, znanstvenici, umjetnici pa i akademici započeli su svoju djelatnost kao profesori IV. gimnazije. U izvještaju za [[1940.]] godinu u Četvrtoj gimnaziji radilo čak osam doktora znanosti. Godine [[1943.]] gimnazija ponovno se seli, na Sveučilište. Završetkom [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]], IV. je gimnazija preseljena u zgradu realne gimnazije, u južno krilo (nasuprot hotelu Intercontinental). Godine [[1947.]] Četvrta gimnazija seli na Rooseveltov trg i tamo djeluje do njezinog ukidanja [[1977.]] kada ulazi u sastav Centra.<ref>[http://www.gimnazija-cetvrta-zg.skole.hr/skola/povijest Četvrta gimnazija Zagreb: Povijest]</ref> Nakon prenamjene gimnazijske zgrade u [[Muzej Mimara]], [[1986.]] škola raseljava se na više mjesta po gradu, a uprava je bila u Varšavskoj ulici.<ref>{{Cite web |title=Muzej Mimara - Povijest zgrade |url=http://www.mimara.hr/muzej/zgrada-muzeja/ |access-date=2015-11-05 |archivedate=2015-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150714044232/http://www.mimara.hr/muzej/zgrada-muzeja/ |deadurl=yes }}</ref> Od školske godine 1953./54. prvi razred Četvrte gimnazije počinje nastavu s mješovitim razredima, pa je tako nakon dvadeset godina prestala djelovati kao isključivo muška gimnazija. Do tada je imala svake školske godine od 14 do 20 razreda. Školske godine 1990./1991. gimnazija postaje jezična. Gubitkom stare zgrade na Rooseveltovom trgu, Grad Zagreb se obvezao izgraditi novu školsku zgradu za potrebe I. i IV. gimnazije. To obećanje je izvršeno izgradnjom moderne zgrade u [[Novi Zagreb|Novom Zagrebu]] u naselju [[Utrine]]. 2014. godine IV. gimnazija se preselila u zagrebačko naselje [[Kajzerica|Kajzericu]].<ref>[http://www.vecernji.hr/moj-kvart/na-kajzerici-u-rujnu-napokon-novi-vrtic-i-4-gimnazija-914516 Na Kajzerici u rujnu napokon novi vrtić i 4. gimnazija]</ref> == Programi == {| rules=all style="text-align: left; border: 1px solid darkgray;" cellpadding=3 ! rowspan="2" | Nastavni predmet ! colspan="4" style="text-align: center;" | '''Jezična gimnazija''' |- ! colspan="1" style="text-align: center;" | '''I.''' ! colspan="1" style="text-align: center;" | '''II.''' ! colspan="1" style="text-align: center;" | '''III.''' ! colspan="1" style="text-align: center;" | '''IV.''' '' |- | '''Hrvatski jezik''' || 4 || 4 || 4 || 4 |- | '''1. strani jezik''' || 4 || 4 || 4 || 4 |- | '''2. strani jezik''' || 4 || 3 || 3 || 3 |- | '''Latinski jezik''' || 2 || 2 || - || - |- | '''Glazbena umjetnost''' || 1 || 1 || 1 || 1 |- | '''Likovna umjetnost''' || 1 || 1 || 1 || 1 |- | '''Psihologija''' || - || - || 2 || - |- | '''Logika''' || - || - || 1 || - |- | '''Filozofija''' || - || - || - || 2 |- | '''Sociologija''' || - || - || 2 || - |- | '''Povijest''' || 2 || 2 || 2 || 2 |- | '''Zemljopis''' || 2 || 2 || 1 || 2 |- | '''Matematika''' || 3 || 3 || 3 || 3 |- | '''Fizika''' || 2 || 2 || 2* || 2* |- | '''Kemija''' || 2 || 2 || 2* || 2* |- | '''Biologija''' || 2 || 2 || 2* || 2* |- | '''Informatika''' || - || 2 || - || - |- | '''Politika i gospodarstvo''' || - || - || - || 1 |- | '''TZK''' || 2 || 2 || 2 || 2 |- | '''Izborni predmet (vjeronauk ili etika)''' || 1 || 1 || 1 || 1 |-- | '''Strani jezik''' || - || - || 2* || 2* |-- |} *U trećem i četvrtom razredu umjesto jednog predmeta iz prirodne skupine ([[fizika]], [[kemija]], [[biologija]]) mogu se birati prošireni programi stranih jezika ili treći strani jezik.<ref>[http://www.gimnazija-cetvrta-zg.skole.hr/nastava/predmeti]</ref> == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Škole u Zagrebu]] n48amck8h4h4nqashpohmlomu8qx7tn 0 4544979 42681376 42340555 2026-08-26T22:48:56Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[XI. gimnazija u Zagrebu]] na [[XI gimnazija u Zagrebu]] 42340555 wikitext text/x-wiki '''XI. gimnazija u [[Zagreb]]u''' je javna opća [[gimnazija]]. Među dvadeset, je, najboljih [[škola]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] prema rezultatima na [[Državna matura|Državnoj maturi]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.jutarnji.hr/specijal--upoznajte-25-najboljih-hrvatskih-gimnazija/301173/ |access-date=2015-11-05 |archive-date=2014-09-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140904144300/http://www.jutarnji.hr/specijal--upoznajte-25-najboljih-hrvatskih-gimnazija/301173/ |dead-url=yes }}</ref> Nalazi se na [[Savska Cesta|Savskoj cesti]], u [[Zagrebačke gradske četvrti|četvrti]] [[Vrbik]] (dio [[Trnje|Trnja]]), u neposrednoj blizini [[Zagrepčanka|Zagrepčanke]]. Dijeli zgradu s Učiteljskim fakultetom (koji koristi većinu zgrade) i područnom školom Savska (dio OŠ Davorina Trstenjaka). == Historija == Odobrenje za njezin osnutak dao je još 1926.godine, "s puno razumijevanja i s dalekovidnošću državnika, pedagoga i oca", tadašnji [[ministar]] prosvjete [[Stjepan Radić]]. Sadašnju zgradu škole izgradile su [[1937.]] [[Sestre milosrdnice]]. Ona se nalazi na Savskoj cesti uz potok [[Kuniščak]] (koji danas teče ispod šetališta Gagarinov put), ima tri kata i dvoranu. 25. studenog [[1939.]] novu je zgradu "za prosvjetu i odgoj" blagoslovio [[Zagrebačka nadbiskupija|nadbiskup zagrebački]] [[Alojzije Stepinac]]. U vremenu prepunome napetosti, počela je prva školska godina 1939./[[1940.]] Zbog [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] zgrada je privremeno promijenila namjenu, te je [[1944.]] u dio zgrade smještena [[bolnica]] s 300 ranjenika. Sestre milosrdnice su od [[Wehrmacht|Njemačke vojske]] preuzele zgradu tek u svibnju [[1945.]] Nastava XI.gimnazije do rujna [[1963.]] održavala se u Medulićevoj 33. Ukidanjem petogodišnje učiteljske škole [[1961.]]<nowiki/>godine, XI. gimnazija postaje škola pedagoškog smjera. Atribut "pedagoška" ostao je i kad je proglašena "općom gimnazijom", a i danas je to čest nadimak škole. Prosvjetnom reformom, takozvanom [[Stipe Šuvar|Šuvarovom]] reformom, [[1977.]]<nowiki/>godine ukinute su gimnazije. Tada se XI. gimnazija, [[V. gimnazija u Zagrebu|V.gimnazija]] i Odgajateljska škola (današnje VI.gimnazija i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasična gimnazija]]) udružuju u Pedagoško-obrazovni centar "[[Bogdan Ogrizović]]". [[1991]]. taj se centar rasformirao na škole koje su ga osnovale, pa je tako XI. gimnazija ponovno postala samostalna gimnazija.<ref>http://gimnazija-jedanaesta-zg.skole.hr/skola/povijest</ref> ==Škola danas== XI. gimnaziju danas pohađa oko 450 [[učenik]]a u 16 [[razred]]a, što ju svrstava u red manjih gimnazija u Zagrebu. U gimnaziji je zaposleno 42 djelatnika<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/blnapoli/doc/izvjestaji/public_reports/guo0303r/547_2931.pdf |access-date=2015-11-05 |archivedate=2014-09-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904093858/http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/blnapoli/doc/izvjestaji/public_reports/guo0303r/547_2931.pdf |deadurl=yes }}</ref>. Škola se neprestano obnavlja te posjeduje 3 specijalizirana kabineta za [[prirodne znanosti]] [[Biologija|biologiju]], [[Kemija|kemiju]] i [[fizika|fiziku]], kao i [[Informatika|informatički]] kabinet. Škola ima i dvoranu za TZK. Nastava se odvija samo u jutarnjem turnusu. Jutarnji turnus počinje u 8 sati. Nastavni sat traje 45 minuta, a odmori 5 minuta, izuzev velikog odmora poslije trećeg sata koji traje 20 minuta. Predaju se 22 predmeta: hrvatski jezik, latinski jezik, 2 strana jezika (njemački, engleski ili talijanski), glazbena umjetnost, likovna umjetnost, psihologija, logika, filozofija, sociologija, povijest, geografija, matematika, fizika, kemija, biologija, informatika, politika i gospodarstvo, tjelesna i zdravstvena kultura i izborni predmet (etika ili vjeronauk). Također ima fakultativni predmet astronomije i poljskog jezika. Česta je i terenska nastava. U Drugom razredu tradicionalno se putuje u [[Dubrovnik]], dok se na [[maturalno putovanje]] ide između trećeg i četvrtog razreda. ==Izvori== {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://gimnazija-jedanaesta-zg.skole.hr// Službene stranice škole] [[Kategorija:Škole u Zagrebu]] 1crudvzncrg441hiylbv3b1fgokz5p6 0 4549017 42681315 42416205 2026-08-26T18:33:27Z Zavičajac 76707 42681315 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Chewa mask - Malawi.jpg|mini|Ritulana maska koja se koristi u ritualu [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u.]] '''Popis nematerijalne svjetske baštine u Africi''' čini [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]] [[Afrika|afričkih]] država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu|nematerijalna baština na popisu hitne zaštite]]. == Alžir == * 2008. - Pjesnička i glazbena izvedba [[Ahelil]] naroda [[Zenete]] u [[Gourara|Gourari]] * 2012. - Običaji i umješnost svadbenih kostima u [[Tlemcenu]] * 2013. - [[Anualno hodočašće do mauzoleja Sidi Čeika]] ([[Sidi Abd el-Kader Ben Muhamed]]) * 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice<ref name=Imzad>Zajednička svjetska baština Alžira, [[Mali]]ja i [[Niger]]a [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00891 Practices and knowledge linked to the Imzad of the Tuareg communities of Algeria, Mali and Niger] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} posjećeno 25. ožujka 2014.</ref> == Benin == * 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]] == Bocuana == * 2012. - Umješnost lončarstva pokrajine Kgatleng ([[Kgatleng lončarija]])* == Burundi == * 2012. - Običaji i izričaji na [[balafon]]u naroda [[Senufo]] <small>(Zajedno s [[Mali]]jem i [[Obala Bjelokosti|Obalom Bjelokosti]])</small> * 2014. - [[Ritualni ples kraljevskog bubnja]] == Egipat == * 2008. - [[Ep]] [[Al-Sirah Al-Hilaliyyah]] == Etiopija == * 2013. - [[Proslava pronalaska Pravog Križa]] * 2015. - [[Fichee-Chambalaalla]], novogodišnji festival naroda [[Sidama]] == Francuska == * 2009. - [[Maloya]] == Gambija == * 2008. - [[Kankurang]], inicijacijski ritual naroda [[Manding]] [[Datoteka:Kaya-skog.jpg|mini|Šuma [[Kaya svetišta]] naroda [[Mijikenda]], [[Kenija]]]] == Gvineja == * 2008. - Kulturni prostor [[Sosso-Bala]] == Kenija == * 2009. - Tradicije i običaji naroda [[Mijikenda]] u [[Kaya svetišta]]-šumama* * 2014. - [[Isukuti]] ples zajednica [[Isukha]] i [[Idakho]] u zapadnoj Keniji* == Madagaskar == [[Datoteka:Zafimaniry house.JPG|mini|Tradicionalna drvena kuća naroda [[Zafimaniry]], [[Madagaskar]]]] * 2008. - Drvorezbarstvo naroda [[Zafimaniry]] == Malavi == * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - [[Vimbuza]] ples za izliječenje * 2014. - [[Tchopa]], žrtveni ples naroda [[Lhomwe]] iz južnog Malavija === Mali === * 2008. - Kulturni prostori [[Yaral]] i [[Degal]] * 2009. - Sedmogodišnje krovopokrivanje [[Kamablon]]a, svete kuće naroda [[Kangaba]] * 2009. - [[Povelja Manden]], objavljena u spisu [[Kurukan Fuga]] * 2009. - [[Sanké mon]], ritualni ribolov naroda [[Sanké]]* * 2011. - Tajno društvo [[Kôrêdugaw]], ritual mudrosti* * 2012. - Običaji i izričaji na [[balafon]]u naroda [[Senufo]] <small>(Zajedno s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Obala Bjelokosti|Obalom Bjelokosti]])</small> * 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice<ref name=Imzad/> * 2014. - Dolazak maski i lutaka kod [[Markala]] == Maroko == [[Datoteka:Djemaa_el_Fna,_evening.JPG|mini|Trg [[Džama el Fna]] u [[Marakeš]]u ([[Maroko]])]] * 2008. - Anualno okupljanje stanovnika [[Sahara|Sahare]] [[Moussem]] u [[Tan-Tan]]u * 2008. - Kulturni prostor trga [[Jemaa el-Fna]] u [[Marakeš]]u * 2010. - [[Mediteranska prehrana]]<ref name=Med>Zajednička svjetska baština Grčke, Španjolske, Italije i Maroka [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00394 Mediterranean diet] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Preuzeto 5. studenog 2012.</ref> * 2012. - [[Festival trešnje u Safrou]] * 2012. - [[Sokolarstvo]] <ref name=Falconry>([[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Belgija]], [[Češka]], [[Francuska]], [[Južna Koreja]], [[Mongolija]], [[Maroko]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija]], [[Španjolska]] i [[Sirija]])[http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00011&RL=00442 na službenim stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 5. studenog 2012.</ref> == {{flagcountry|MRC}} (1) == * 2011. - [[Mauri|Maurski]] [[ep]] [[T’heydinn]]* == Mozambik == * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - [[Chopi Timbila]], glazba na tradicionalnim [[ksilofon]]ima naroda [[Chopi]] [[Datoteka:Yoruba divination board.jpg|mini|Drvena ploča bogova naroda [[Ife]], [[Nigerija]]]] == Namibija == * 2015. - [[Oshituthi shomagongo]], festival voća [[marula]] == Niger == * 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]] * 2008. - Sustav bogoštovlja naroda [[Ife]] * 2009. - Maskarada [[Ijele]] * 2013. - [[Imzad]], običaji i znanja [[Tuarezi|tuareške]] zajednice<ref name=Imzad/> * 2015. - [[Prakse i izričaji šaljivih veza u Nigeru]] === [[Datoteka:Flag of Cote d'Ivoire.svg|20px|]] [[Obala Bjelokosti]] (2) === * 2008. - Glazba i povorke [[Gbofe]] u [[Afounkaha|Afounkahi]] zajednice [[Tagbana]] * 2012. - Običaji i izričaji na [[balafon]]u naroda [[Senufo]] <small>(Zajedno s [[Burkina Faso|Burkinom Faso]] i [[Mali]]jem)</small> == Senegal == * 2008. - [[Kankurang]], inicijacijski ritual naroda [[Manding]] * 2013. - [[Xooy]], ceremonija obožavanja bogova naroda [[Serer]] === {{flagcountry|Srednjoafrička Republika}} (1) === * 2008. - Polifonsko pjevanje [[Aka]] [[Pigmeji|Pigmeja]] == Togo == * 2008. - Usmena baština naroda [[Gelede]] [[Datoteka:FatuIva TapaMaking 4 20061111.jpg|mini|Pravljenje Bark tkanina, [[Uganda]]]] === {{flagcountry|UGA}} (5) === * 2008. - Tradicionalno pravljenje tkanina [[Bark]] naroda [[Baganda]] * 2011. - [[Bigwala]], glazba tikvi i ples kraljevstva [[Busoga]]* * 2013. - [[Empaako]] običaj naroda [[Batooro]], [[Banyoro]], [[Batuku]], [[Batagwenda]] i [[Banyabindi]] iz zapadne [[Uganda|Ugande]] * 2014. - Čišćenje beba dječaka naroda [[Lango]] u središnjoj sjevernoj Ugandi* * 2015. - [[Koogere]] oralna tradicija naroda [[Basongora]], [[Banyabindi]] i [[Batooro]]* === {{flagcountry|ZAM}} (2) === * 2008. - Ritualni ples [[Gule Wamkulu]] kulta naroda [[Chewa]] u [[Malavi]]ju, [[Zambija|Zambiji]] i [[Mozambik]]u * 2008. - Maskarada [[Makishi]] === {{flagcountry|ZIM}} (1) === * 2008. - Ples [[Mbende Jerusarema]] naroda [[Zezuru Šona]] == Povezano == * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Americi]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine u Evropi]] * [[Popis nematerijalne svjetske baštine za hitnu zaštitu]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.unesco.org/culture/ich/index.php?lg=en&pg=00001 UNESCO Nematerijalna svjetska baština] - službene stranice [[Kategorija:Svjetska baština u Africi|#]] [[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Africi]] [[Kategorija:Liste svjetske baštine|Afrika]] awl6069u8olzith5rh9zbgdiczaawq5 0 4557804 42681380 41429881 2026-08-26T22:50:38Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus]] na [[13. korpus (Austrougarska vojska)]] 41429881 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="float: right; clear: right; width: 315px; border-spacing: 2px; text-align: left; font-size: 90%;" |- ! class="fn org" colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" | XIII hrvatsko-slavonski korpus |- ! style="padding-right: 1em;" | Služba | [[1850.]] - [[1918.]] |- ! style="padding-right: 1em;" | Država | [[Datoteka:Fictitious "War flag" of Austria-Hungary.svg|20px]] [[Austro-Ugarska]] |- ! style="padding-right: 1em;" | Vojska | [[Datoteka:Fictitious "War flag" of Austria-Hungary.svg|20px]] [[Austro-ugarska vojska]] |- ! style="padding-right: 1em;" | Grana | [[korpus]] |- ! style="padding-right: 1em;" | Sudjelovanje | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Okupacija BiH 1878.]]<br>[[Prvi svjetski rat]] |- ! style="padding-right: 1em;" | Jačina | oko 60.000 |- ! style="padding-right: 1em;" | Kratica | XIII. KORPS (Agram) |- ! colspan="2" style="background-color: #B0C4DE; text-align: center; vertical-align: middle;" {{!}} Zapovjednici |- ! style="padding-right: 1em;" | Poznati zapovjednici | [[Adolf von Rhemen zu Barensfeld]]<br>[[Luka Šnjarić]] |} '''XIII hrvatsko-slavonski korpus (zbor)''' je bio korpus zajedničke vojske (''gemeinsamarmee'') [[austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]]. Pokrivao je područje [[Hrvatska i Slavonija|Hrvatske i Slavonije]] s [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskim otocima]] i [[Rijeka|Rijekom]], a stožer je imao u [[Zagreb]]u.<ref name="ustroj"/> [[Datoteka:Mapa c.k. garnizonow (Landwehra) 1898.jpg|300px|mini|desno|razmještaj [[austro-ugarska vojska|austro-ugarske vojske]], [[1898.]]]] == Osnutak i nadležnost == Ustrojen je tijekom preustroja [[1883.]] od dotadašnjeg Glavnog vojnog zapovjedništva u Zagrebu.<ref name="ustroj"/> Popunidbeni kotari su obuhvaćali [[Bjelovar]], [[Osijek]], [[Karlovac]], [[Otočac]], [[Petrovaradin]], [[Zagreb]] i popunidbeno okružje ratne mornarice Rijeka ''(Kriegsmarineergänzungsbezirk Fiume)''. == Zapovjedništvo i ustroj 1914. == [[1914.]] zapovjednik [[korpus]]a je bio [[Adolf von Rhemen zu Barensfeld|Adolf vitez von Rhemen zu Barensfeld]], a načelnik stožera [[pukovnik]] Alfred von Zeidler. Korpus je po izbijanju rata upućen u [[Kraljevina Srbija|Srbiju]]. XIII zbor je na početku rata izgledao ovako:<ref name="ustroj">[http://hrcak.srce.hr/10513 Pojić, Milan; 2001., Ustroj Austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868.-1914., Arhivski vjesnik, No.43 Ožujak 2001.]</ref><ref>[http://www.weltkriege.at/Korps/13_Korps/13_korps.htm Weltkiege.at - XIII. Korps]</ref> {|align=center class=wikitable width=60% |- |colspan=4|<center>'''XIII zbor'''</center> |- |colspan=2|<center>7. pješačka divizija, Osijek</center> |colspan=2|<center>36. pješačka divizija, Zagreb</center> |- | 13. pj. brigada, [[Osijek]] | 14. pj. brigada, [[Zemun]] | 71. pj. brigada, [[Rijeka]] | 72. pj. brigada, [[Zagreb]] |- | 52. pukovnija<br>78. pukovnija<br>13. opkoparska bojna | 68. pukovnija<br>96. pukovnija<br>[[31. lovačka bojna]] | 70. pukovnija<br>[[79. pukovnija "grof Jelačić"|79. pukovnija]] | 16. pukovnija<br>[[53. pješačka pukovnija|53. pukovnija]]<br>97. pukovnija |- |colspan=4|<center>13. topnička brigada, Zagreb</center> |- |colspan=2|<center>38. poljsko-topnička pukovnija, Osijek<br>39. topnička pukovnija, Varaždin |colspan=2|<center>37. topnička pukovnija, Zagreb<br>13. haubička pukovnija, Zagreb<br>13. sklop teških haubica, Zagreb<br>23. sanitetski odjel, Zagreb |- |colspan=4|<center>8. konjička brigada, Zagreb</center> |- |colspan=2|<center>12. ulanska pukovnija |colspan=2|<center>9. husarska pukovnija |} == Zapovjednici == [[Datoteka:Sjedište xiii. zbora.jpg|300px|minijatura|desno|Zapovjedništvo XIII zbora, Zagreb, Jezuitski trg]] Zapovjednici (''Kommandanten'')<ref name="ah">{{Cite web |title=Austro-hungarian-army.co.uk - Corps Commanders and Chiefs of Staff 1849-1878 |url=http://www.austro-hungarian-army.co.uk/comd1849.htm |access-date=2016-03-30 |archive-date=2012-01-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120102010548/http://www.austro-hungarian-army.co.uk/comd1849.htm |dead-url=yes }}</ref><ref name="aj">{{Cite web |title=Austro-hungarian-army.co.uk - Corps Commanders and Chiefs of Staff 1883-1918 |url=http://www.austro-hungarian-army.co.uk/comd1883.htm |access-date=2016-03-30 |archive-date=2012-01-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120128194320/http://austro-hungarian-army.co.uk/comd1883.htm |dead-url=yes }}</ref> * [[Franz von und zu Liechtenstein]]: studeni 1849 - lipanj 1853 * [[Siegmund von Reischach]]: svibanj - srpanj 1859 * [[Josip Filipović]]: srpanj - kolovoz 1878 * [[Wilhelm von Württemberg]]: kolovoz - listopad 1878 * [[Hermann von Ramberg]]: siječanj 1883 - listopad 1889 * [[Josef Reicher]]: listopad 1889 - ožujak 1891 * [[Anton von Bechtolsheim]]: ožujak 1891 - listopad 1902 * [[Hugo von Klobus]]: studeni 1902 - travanj 1905 * [[Felix von Orsini und Rosenberg]]: travanj - srpanj 1905 * [[Anton Malowetz von Malowitz und Kosor]]: srpanj - kolovoz 1905 * [[Karl von Auersperg]]: kolovoz 1905 - srpanj 1906 * [[Rudolf von Chavanne]]: srpanj 1906 - srpanj 1907 * [[Raimund Gerba]]: srpanj 1907 - listopad 1912 * [[Adolf von Rhemen zu Barensfeld]]: listopad 1912 - srpanj 1916 * [[Maximilian Csicserics von Bacsány]]: srpanj 1916 - lipanj 1917 * [[Alfred von Schenk]]: lipanjj - srpanj 1917 * [[Friedrich Csanády von Békés]]: srpanj 1917 - studeni 1918 Načelnici stožera (''Stabchefs'')<ref name="ah"/><ref name="aj"/> * [[Kornelius Hahn]]: studeni 1849 - listopad 1850 * [[Friedrich Rupprecht von Virtsolog]]: listopad 1850 - lipanj 1853 * ?: lipanj - srpanj 1859 * [[Leonidas Popp]]: srpanj - kolovoz 1878 * [[Eugen Albori]]: kolovoz - listopad 1878 * [[Ludwig Hegedüs von Tiszavölgy]]: siječanj 1883 - prosinac 1887 * [[Karl Wöss]]: prosinac 1887 - siječanj 1889 * [[Wilhelm Bittner]]: siječanj 1889 - prosinac 1890 * [[Karl Leveling]]: prosinac 1890 - siječanj 1896 * [[Viktor Dankl]]: siječanj 1896 - listopad 1899 * [[Adolf von Rhemen zu Barensfeld]]: listopad 1899 - listopad 1905 * [[Maximilian Csicserics von Bacsány]]: listopad 1905 - siječanj 1907 * [[Eduard Zanantoni]]: siječanj 1907 - travanj 1912 * [[Alfred von Zeidler]]: travanj 1912 - travanj 1915 * [[Aurel Stromfeld]] (v.d.): travanj - svibanj 1915 * [[Dragutin Csoban]]: svibanj - studeni 1918 == Literatura == * [http://www.austro-hungarian-army.co.uk/serbia.htm Order of Battle - Serbia August, 1914] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120730110443/http://austro-hungarian-army.co.uk/serbia.htm |date=2012-07-30 }} * [http://www.mlorenz.at/index.htm Österreich-Ungarns bewaffnete Macht 1900 - 1914] == Izvori == {{izvori}} {{Hrvatska u Prvom svjetskom ratu}} [[Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu]] k4dz4ieqx9wvgztn600fc35nqx924aq 0 4571661 42681364 42356072 2026-08-26T21:47:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681364 wikitext text/x-wiki '''Transparentnost Srbija''' (TS) je [[Nevladina organizacija|organizacija civilnog društva]] posvećena borbi protiv [[Korupcija|korupcije]] u Srbiji. Pripada mreži nacionalnih ogranaka organizacije [[Transparency International]] i akreditovani je zastupnik te organizacije u [[Srbija|Srbiji]]. == Historija == [[File:TS Goati NN.jpg|thumb|Bivši predsednik TS Vladimir Goati i programski direktor Nemanja Nenadić]] TS je počela rad u okviru Evropskog pokreta, a prvi predsednik bio je dr Predrag Jovanović. On 2002. godine odlazi na mesto direktora Uprave za javne nabavke, Transparentnost Srbija dobija status „nacionalnog ogranka u formiranju” [[Transparency International]], a za predsednika je izabran prof. dr Vladimir Goati. U naredne četiri godine, Transparentnost Srbija je radila u oblastima kao što su zalaganje za usvajanje i podizanje kvaliteta antikorupcijskih zakona (promotivne kampanje, predlozi amandmana, uporedne analize i pravne analize propisa), upoznavanje javnosti sa njihovim sadržajem (istraživanja javnog mnenja, analize propisa, izjave za medije), ali i ukazivanje na probleme u primeni propisa. Prioriteti rada u tom periodu bili su usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja (2004), Zakona o sprečavanju sukoba interesa pri vršenju javnih funkcija (2004), puna primena Zakona o finansiranju političkih stranaka (2003) i Zakona o javnim nabavkama (2002), kao i donošenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije (2005) i pratećeg akcionog plana (2006). Od 2006. u okviru TS funkcioniše Antikorupcijsko savetovalište koje pruža podršku građanima i preduzetnicima u slučajevima kada smatraju da im korupcija onemogućava da ostvare neka od svojih prava, a TS širi delovanje i na pitanja kao što su odgovornost u pravosuđu, etički standardi u lokalnoj samoupravi, uređenje javne uprave, [[Javno-privatno partnerstvo|javno-privatna partnerstva]], kontrola državne pomoći. Od oktobra 2005. godine TS je u potpunosti priznata kao ravnopravni član međunarodne organizacije [[Transparency International]]. To podrazumeva koordinaciju u sprovođenju globalne strategije TI, zalaganje za zajedničke ciljeve sa drugim članicama i Sekretarijatom (čije je sedište u Berlinu, Nemačka) kao i razmenu iskustava o delotvornoj borbi protiv korupcije. S druge strane, TS je, registrovana kao domaće udruženje građana, i u potpunosti je samostalna u određivanju oblasti i problema kojima će se baviti i načinima njihovog rešavanja<ref>http://pretraga.apr.gov.rs/AssociationWebSearch/AssociationBusinessData.aspx?Beid=4606038&rnd=E63132808DFE07938385F581D16965B08FF4EBA9{{Dead link|date=June 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. U septembru 2015, povodom Međunarodnog dana prava javnosti da zna, Transparentnost Srbija je dobila godišnju nagradu za za poseban doprinos afirmisanju prava na pristup informacijama<ref>http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/2052622/obelezen-medjunarodni-dan-prava-javnosti-da-zna.html</ref>. == Saradnja == TS je 2004. godine bila jedan od osnivača Koalicije za slobodan pristup informacijama <ref>{{Cite web |title=Koalicija za slobodu pristupa informacijama |url=http://www.spikoalicija.org/index.php?option=com_weblinks&catid=67&Itemid=4 |access-date=2016-10-09 |archive-date=2016-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161009164735/http://www.spikoalicija.org/index.php?option=com_weblinks&catid=67&Itemid=4 |dead-url=yes }}</ref>, grupe nevladinih organizacija koja se zalagala za usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, promovisala Zakon i njegovu primenu<ref>{{Cite web |url=http://www.mc.rs/pravna-inicijativa-koalicije-za-slobodu-pristupa-informacijama.4.html?eventId=6290 |title=Archive copy |access-date=2016-10-09 |archive-date=2016-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161009171725/http://www.mc.rs/pravna-inicijativa-koalicije-za-slobodu-pristupa-informacijama.4.html?eventId=6290 |url-status=dead }}</ref>. Transparentnost Srbija je partner Koalicije za nadzor javnih finansija, grupe nevladinih organizacija okupljene od 2005. godine u cilju podizanja nivoa transparentnosti javnih finansija, fiskalne odgovornosti i učešća građana u kreiranju i nadgledanju javnih politika <ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.nadzor.org.rs/o_koaliciji.htm |access-date=2016-10-09 |archive-date=2016-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160930214024/http://www.nadzor.org.rs/o_koaliciji.htm |dead-url=yes }}</ref>. Kada su 2007. godine kancelarija UNDP u Srbiji i [[Narodna banka Srbije]] promovisali "Globalni dogovor" - inicijativu Ujedinjenih nacija za unapređnje društveno odgovornog poslovanja, TS je bila među 100 kompanija, akademskih institucija i nevladinih organizacija, koje su se pridružile inicijativi<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://network.ungc.rs/index.php?page=1 |access-date=2016-10-09 |archive-date=2016-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161009180128/http://network.ungc.rs/index.php?page=1 |dead-url=yes }}</ref>. TS je od 2013. godine i deo Koalicije prEUgovor, grupe nevladinih organizacija koje prate evropske integracije Srbije u oblasti koje pokrivaju poglavlja 23 i 24 <ref>http://preugovor.org/prEUgovor/121/O-nama.shtml</ref>. == Ciljevi i prioriteti == Najvažniji cilj delovanja organizacije Transparentnost Srbija je povećanje transparentnosti rada državnih organa. Veća transparentnost je mehanizam za sprečavanje zloupotrebe javnih ovlašćenja u privatne svrhe. Programski prioriteti TS su: * Povećanje odgovornosti organizacija civilnog društva; * Unapređenje efikasnosti i čestitosti institucija i mehanizama koji štite društvo od korupcije (policija, pravosuđe, specijalizovana tela itd), radi što uspešnijeg otkrivanja, obelodanjivanja i kažnjavanja korupcije; * Poboljšanje rada javnog sektora kako bi se osigurala vladavina prava i efikasno korišćenje novca poreskih obveznika; * Širenje fronta za borbu protiv korupcije kroz tretiranje ovog problema zajedno sa drugim životno važnim pitanjima (npr. zaštita životne sredine, zaštita prava potrošača); * Izgradnja mehanizama za merenje prisustva korupcije u pojedinim društvenim sferama i percepcije korupcije među pojedinim kategorijama ljudi radi provere uspešnosti antikorupcijskih mera i osmišljavanja daljeg delovanja; * Praćenje efekata primene antikorupcijskih propisa i implementacije strateških akata za borbu protiv korupcije == Organizacija == Transparentnost Srbija organizovana je kao udruženje, u skladu sa odredbama Zakona o udruženjima. TS ima Skupštinu članova, koja donosi najvažnije akte, Upravni odbor, koji sprovodi planirane aktivnosti, Nadzorni odbor, koji ima kontrolnu funkciju. Funkcioneri udruženja su predsednik, programski direktor, finansijski direktor i izvršni direktor. Pored ovih organa u ostvarivanju ciljeva učestvuju i menadžeri pojedinih projekata, asistenti na pojedinim projektima i stalni i povremeni saradnici. == Aktivnosti == U fokusu interesovanja TS su javne nabavke, finansiranje [[Politička stranka|političkih subjekata]], [[sukob interesa]], pristup informacijama od javnog značaja. Transparentnost Srbija se finansira na osnovu projekata, od donacija, a najveći donatori su međunarodne organizacije i fondovi, strane vlade. Jedna od inicijativa TS u oblasti finansiranja političkih stranaka rezultirala je povraćajem 750.000 evra u [[budžet]] Srbije. TS je, naime, 2007. utvrdila <ref>http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2007&mm=09&dd=27&nav_id=265338</ref> da je prethodne godine pogrešno obračunato koliko novca političke partije treba da dobiju iz budžeta i inicirala kod [[Ministarstvo|Ministarstva]] finansija da se greška ispravi. Partije su novac počele da vraćaju godinu dana kasnije, na rate, kroz umanjenje iznosa koje su dobijale iz budžeta<ref>http://www.politika.rs/sr/clanak/60143/Politika/Stranke-vracaju-dugove</ref>. U 2011. i 2015. godini TS je objavila studije Sistema društvenog integriteta<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://rs.n1info.com/a172974/Vesti/Vesti/Transparentnost-Srbija-Politika-ugrozava-sudstvo-vlada-sve-nezavisnija.html |access-date=2016-10-09 |archive-date=2016-10-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20161007013159/http://rs.n1info.com/a172974/Vesti/Vesti/Transparentnost-Srbija-Politika-ugrozava-sudstvo-vlada-sve-nezavisnija.html |dead-url=yes }}</ref>- sveobuhvatne procene kako najvažniji segmenti društva i države (Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, [[Ombudsman|Zaštitnik građana]], Državna revizorska institucija, Agencija za borbu protiv korupcije, pravosuđe, političke stranke, civilno društvo, izvršna vlast, tužilaštvo, [[Policija Srbije|policija]], [[Narodna skupština Republike Srbije|zakonodavna vlast]], [[mediji]], poslovni sektor, javni sektor, Republička izborna komisija, preduzeća u državnom vlasništvu) mogu da doprinesu sprečavanju korupcije i koliko su imuni na korupciju<ref>http://www.transparentnost.org.rs/images/dokumenti_uz_vesti/TS_izvestaj_NIS_2015.pdf</ref>. [[File:Cpi2015.jpg|thumb|Indeks percepcije korupcije CPI]] TS redovno predstavlja Indeks percepcije korupcije (CPI) [[Transparency International]]. Prema rangiranju za 2019. godinu, Srbija je imala indeks 39 (na skali od 0 do 100, gde 100 znači da nema korupcije), i zauzimala 91. mesto među 180 zemalja i teritorija <ref>{{Cite web |title=Transparentnost: Srbija na 91. od 180 mesta po indeksu percepcije korupcije {{!}} N1 Srbija |url=http://rs.n1info.com/Vesti/a562996/TI-Indeks-percepcije-korupcije-u-Srbiji-2019.-nepromenjen-39-od-100-poena.html |access-date=2020-10-19 |archive-date=2020-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201022012800/http://rs.n1info.com/Vesti/a562996/TI-Indeks-percepcije-korupcije-u-Srbiji-2019.-nepromenjen-39-od-100-poena.html |dead-url=yes }}</ref>. Transparentnost Srbija redovno predstavlja i Globalni barometar korupcije, koji za razliku od CPI (meri utisak poslovnog sveta o raširenosti korupcije) meri direktna iskustva građana o korupciji. Na predstavljanju poslednjeg Barometra, za 2016. godinu, TS je iznela procenu da se u Srbiji godišnje dogodi najmanje 374.000 neotkrivenih slučajeva podmićivanja radi dobijanja usluga javnog sektora ili zaštite od kažnjavanja.<ref>http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2016&mm=09&dd=20&nav_category=12&nav_id=1178855</ref>. Transparentnost Srbijaje 2015, 2017, 2019 i 2020. godine sprovela ocenjivanje i rangiranje svih jedinica lokalne samouprave u Srbiji po transparentnosti- LTI. Prema podacima za 2020. godinu najtransparentnija opština u Srbiji bio je [[Bečej]], a na dnu liste su bile [[Bela Crkva]] i [[Jagodina]]<ref>{{Cite web |url=https://www.danas.rs/drustvo/becej-novi-pazar-i-sombor-najtransparentniji-u-srbiji- |title=Bečej, Novi Pazar i Sombor najtransparentniji u Srbiji {{!}} Danas|access-date=19. 10. 2020}}</ref>. Antikorupcijsko savetovalište, koje pruža podršku građanima i preduzetnicima u slučajevima kada smatraju da im korupcija onemogućava da ostvare neka od svojih prava, godišnje ima oko 2200 poziva, a najviše se odnosi na korupciju u pravosuđu i zdravstvu<ref>http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/125/drustvo/2107782/transparentnost-losa-ocena-za-proces-pripreme-budzeta.html</ref>. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.transparentnost.org.rs Zvanična internet stranica Transparentnosti Srbija] * [http://www.facebook.com/Transparentnost.Srbija Fejsbuk stranica Transparentnosti Srbija] * [http://www.transparency.org/whoweare/contact#O_nc_serbia Transparentnost Srbija na sajtu Transparency International] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161009153935/http://www.transparency.org/whoweare/contact#O_nc_serbia |date=2016-10-09 }} [[Kategorija:Nevladine organizacije]] [[Kategorija:Nevladine organizacije u Srbiji]] [[Kategorija:Aktivizam]] [[Kategorija:Međunarodne nevladine organizacije]] [[Kategorija:Neprofitne organizacije]] 0vsyjxkkk8qh70wxgp0w2errwf8c49k 0 4573121 42681464 40803510 2026-08-27T03:42:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681464 wikitext text/x-wiki '''Vasilij Niktič Mitrohin''' ({{Jez-ru|Васи́лий Ники́тич Митро́хин}}; 3. mart 1922 - 23. januar 2004) bio je [[SSSR|sovjetski]] obavještajac, poznat po tome što je za vrijeme višedecenijske službe u samom vrhu tajne službe [[KGB]] imao pristup arhivi najstrože čuvanih dokumenata o kojima je za sebe radio rukom pisane bilješke. Nakon propasti SSSR je 1992. sa zbirkom tih bilješki prebjegao u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je ona 1999. objavljena pod naslovom [[Mitrohinova arhiva|''Mitrohinova arhiva'']]. Mitrohin je o tome, kao i svojoj karijeri i KGB napisao nekoliko knjiga, uključujući dvije sa [[Christopher Andrew (historičar)|Christopherom Andrewom]], službenim historičarom britanske obavještajne službe [[MI5]]. == Vanjske veze == * [http://digitalarchive.wilsoncenter.org/collection/52/mitrokhin-archive The Mitrokhin Archive] from [http://www.cwihp.org the Cold War International History Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210219000630/http://www.cwihp.org/ |date=2021-02-19 }} * {{Wayback|date=20060504055458|url=http://intellit.muskingum.edu/uk_folder/ukspycases_folder/ukspycasesfever.html|title=''Spy Fever Strikes UK'' at '''Literature of Intelligence, Muskingum College'''}} * {{Wayback|date=20000118080030|url=http://news1.thls.bbc.co.uk/hi/english/special_report/1999/09/99/britain_betrayed/newsid_448000/448095.stm|title=BBC News - BRITAIN BETRAYED - Spies who betrayed Britain - Monday, 20 December 1999}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1922|2004|Mitrohin, Vasili}} [[Kategorija:Sovjetski oficiri]] [[Kategorija:Obavještajci]] [[Kategorija:Ruski pisci]] [[Kategorija:Ruski historičari]] [[Kategorija:KGB]] qebw0aoj101jtk7j945hxbx74mx0knv 0 4573349 42681332 40988504 2026-08-26T19:58:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681332 wikitext text/x-wiki {{for|istoimeni slovenski dokumentarni film|Tito (film, 2001)}} {{Infokutija film |tip = doku |naslov =Tito |godina = {{Filmdate|1977|3|15|df=y}} |zemlja ={{flag|SFR Jugoslavija}} |jezik =[[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] |žanr =dokumentarni |režija =[[Krsto Škanata]] |scenario =[[Vicko Raspor]]<br>[[Krsto Škanata]] |kompanija = [[Dunav Film]] |trajanje =32 min. }} '''''Tito''''' je [[SFRJ|jugoslavenski]] [[kratki film|kratki]] [[dokumentarni film]] snimljen 1977. godine u režiji [[Krsto Škanata|Krsta Škanate]]. Napravljen je povodom obilježavanja 85. godišnjice rođenja tadašnjeg predsjednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]], odnosno 40. obljetnice dolasaka na čelo tada vladajuće [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]; u njemu se daje prikaz njegove karijere kao partijskog vođe i državnika sa posebnim naglaskom na ulogu vođe [[NOVJ|partizana]] u [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]] i poratni [[Sovjetsko-jugoslavenski raskol|sukob]] sa [[Staljin]]om. ==Vanjske veze== *{{IMDb title|0253812|title=Tito}} *[http://www.film-center.si/en/film-in-slovenia/films/2848/tito-tito/ Profil] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716125332/https://www.film-center.si/en/film-in-slovenia/films/2848/tito-tito/ |date=2019-07-16 }} na portalu Slovenskog filmskog centra [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Kratki filmovi]] [[Kategorija:Dokumentarni filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Propagandni filmovi]] l0q1hxyheupwislorhlj7vj9qvudgul 0 4574855 42681251 42214017 2026-08-26T13:17:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681251 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Sweet Movie | slika = sweet movie.jpg | director = [[Dušan Makavejev]] | producers = {{Plainlist| * Richard Hellman * Vincent Malle }} | writer = Dušan Makavejev | starring = {{Plainlist| * [[Carole Laure]] * [[John Vernon]] * [[Anna Prucnal]] * [[Pierre Clémenti]] * [[Jane Mallett]] * [[Roy Callender]] }} | music = [[Manos Hadjidakis]] | cinematography = [[Pierre Lhomme]] | editing = Yann Dedet | production companies = {{Plainlist| * V. M. Productions * Mojack Film * Maran Film GmbH & Co. KG }} | distributor = AMLF {{small|(France)}} | released = {{Film date|df=y|1974|06|12|Francuska}} | runtime = 98 min. | country = {{Plainlist| * {{flagcountry|FRA}} * {{flagcountry|KAN}} * {{flagcountry|ZNJE}}<ref>{{cite web|url=http://www.filmportal.de/en/movie/sweet-movie-bittersuess_ea43d4a7406f5006e03053d50b37753d|work=[[Filmportal.de|Film Portal]]|title=Sweet Movie|accessdate=May 6, 2013}}</ref> }} | language = {{Plainlist| * engleski * francuski * italijanski * poljski * španski }} | budget = 700.000 [[Kanadski dolar|CAD$]] }} '''''Sweet Movie''''' ({{jez-sh|Slatki film}}) je [[francuska|francusko]]-[[Kanada|kanadsko]]-[[Zapadna Njemačka|zapadnonjemački]] igrani film snimljen 1974. godine u režiji [[Dušan Makavejev|Dušana Makavejeva]], poznat kao jedno od najkontroverznijih ostvarenja svog vremena. Po žanru je mješavina [[dramski film|drame]] i [[crna komedija|crne komedije]]. Radnja prati dvije priče o dvije žene - jedna, koju tumači [[Carole Laure]], je pobjednica natjecanja za mis koja nakon udaje za tajkuna bude izložena najbizarnijim oblicima ponižavanja i seksualnog zlostavljanja prije nego što pronađe utočište u komuni koja prakticira [[infantilizam]]; druga (koju tumači [[Anna Prucnal]]) je žena koja na [[amsterdam]]skim kanalima upravlja brodom gdje zavodi muškarce prije nego što ubije njih i vlastitu djecu. ''Sweet Movie'' je Makavejev napravio nakon odlaska iz [[SFRJ]], gdje je njegov prethodni film ''[[WR: Misterije organizma]]'' završio u [[film u bunkeru|bunkeru]]. I ''Sweet Movie'' se bavio sličnim temama, prije svega odnosom [[ljudska seksualnost|seksualnosti]] i [[levica|ljevičarske]] politike; kao i taj film, u njemu je koristio groteskne i seksualno eksplicitne prizore koji su uključivali scene [[koprofilija|koprofilije]], [[emetofilija|emetofilije]] i sličnih seksualnih aktivnosti. Originalno se film trebao baviti samo likom koji tumači Laure; ona je, međutim, usred produkcije napustila set zgađena sadržajem filma, neposredno nakon scene u kojoj je morala milovati [[penis]] drugog muškarca. Prucnal je, pak, poslije imala problema sa vlastima [[NR Poljska|komunističke Poljske]], ne samo zbog seksualno eksplicitnih i "nemoralnih" scena, nego i zbog onih u kojima se pojavljuju snimke žrtava [[Katinjski maskar|Katinjskog masakra]] koji je u Poljskoj bio tabu. ''Sweet Movie'' je postao predmetom intenzivne [[filmska cenzura|cenzure]] i brojnih kontroverzi u nizu zemalja. Kritika je, pak, uglavnom bila podijeljena, a što je stav koji se zadržao do današnjih dana. ==Uloge== {{colbegin|colwidth=40em}} * [[Carole Laure]] ... Miss Monde 1984/Miss Canada * [[John Vernon]] ... Mr. Kapital * [[Jane Mallett]] ... PDG/Chastity Belt Lady * [[Roy Callender]] ... Jeremiah Muscle * [[Sami Frey]] ... El Macho * [[Anna Prucnal]] ... Anna Planeta/Capt. Ann * [[Pierre Clémenti]] ... Potemkinov mornar * [[Otto Muehl]] ... Član Therapie-Komune * [[Marpessa Dawn]] ... Mama Communa * [[Roland Topor]] * [[George Melly]] * Sonny Forbes * Therese Schulmeister * Renata Steiger * Denis Boucher * Louis Bessières * Max Fischer * [[Catherine Sola]] * Hansi Roll * Berndt Stein * Herbert Stumpfl * [[Sabine Haudepin]] * [[Robin Gammell]] * [[Vivian Vachon]] {{colend}} ==Vanjske veze== * {{IMDb title|0072235|Sweet Movie}} * {{Rotten Tomatoes|sweet_movie|Sweet Movie}} * [http://criterion.com/asp/release.asp?id=390 The Criterion Collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070401231959/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=390 |date=2007-04-01 }} * [http://sensesofcinema.com/2008/feature-articles/sweet-movie-mortimer/ Commentary by Lorraine Mortimer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190129181735/http://sensesofcinema.com/2008/feature-articles/sweet-movie-mortimer/ |date=2019-01-29 }} * [http://www.criterion.com/current/posts/487-sweet-movie-wake-up Criterion Collection Essay by David Sterritt] {{Dušan Makavejev}} {{DEFAULTSORT:Sweet Movie}} [[Kategorija:Filmovi 1974.]] [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Kanadski filmovi]] [[Kategorija:Zapadnonjemački filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Crnohumorni filmovi]] [[Kategorija:Politički filmovi]] [[Kategorija:Satirični filmovi]] [[Kategorija:Filmske komedije]] [[Kategorija:Art filmovi]] [[Kategorija:Eksperimentalni filmovi]] <references /> [[Kategorija:Politički satirični filmovi]] [[Kategorija:Filmovi crnog talasa]] [[Kategorija:Filmovi na engleskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na francuskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na italijanskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na poljskom jeziku]] [[Kategorija:Filmovi na španskom jeziku]] 3qvw9x14pjxhrqzewvnjbuhzm6lv6op 0 4614329 42681370 42395662 2026-08-26T22:48:00Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Antipapa Ivan XXIII.]] na [[Antipapa Ivan XXIII]] 42395662 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | | hrvatsko_ime =Ivan XXIII. | latinsko_ime = <small>Ioannes</small> | pravo_ime = ''Baldassare Cossa'' | slika =Johannes_XXIII_Gegenpapst.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = | papa_od = [[1410]]. | papa_do = [[1415]]. | prethodnik = [[Antipapa Aleksandar V.|Aleksandar V]] | nasljednik = [[Grgur XII.]]<br />[[Antipapa Benedikt XIII|Benedikt XIII]] | datum_rođenja =oko [[1365]]. | mjesto_rođenja =[[Procida]] ([[Napuljsko Kraljevstvo]]) | datum_smrti = [[22. novembar]] [[1419]]. | mjesto_smrti = [[Firenca]], [[Republika Firenca]] | imenjaci = |}} '''Ivan XXIII.''', rođen kao ''Baldassare Cossa'' bio je [[antipapa]] [[katolička crkva|katoličke crkve]], od [[1410]]. do [[1415]]. u vrijeme [[Zapadna šizma|Velike zapadne šizme]] ([[1378]].- [[1417]].) kad je [[katolička crkva|crkva]] bila razjedinjena borbama [[nacija|nacionalnih]] rivala koji su zahtjevali [[papa|papinski]] [[tron]].<ref name=brit/> Nakon studija i [[doktorat]]a [[Kanonsko pravo (Katolička crkva)|kanonskog prava]] na [[Univerzitet u Bologni|Univerzitetu u Bologni]], [[papa]] [[Bonifacije IX.]] dodjelio mu je položaj [[kardinal]]a [[1402]]. Između [[1403]]. do [[1408]]. bio je [[papa|papin]] [[nuncij]] u [[Bologna|Bologni]]. Kako je bilo nemoguće rješiti spor između dvoje legalno izabranih papa [[Grgur XII.|Grgura XII.]] iz [[Rim]]a i [[Antipapa Benedikt XIII|Benedikta XIII]] iz [[Avignon]]a - [[1409]]. učinilo se logičkim da se sazove [[Koncil u Pisi|Koncilu u Pisi]] i [[izbori|izabere]] novi [[papa]]. Međutim to je samo pogoršalo stvari jer je sad umjesto 2 bilo tri aspiranta na [[papa|papinski]] [[tron]].<ref name=brit/> Nakon kratkotrajnog [[Pontifeks|pontifikata]] [[Antipapa Aleksandar V.|Antipape Aleksandra V.]] koji je [[smrt|umro]] u [[maj]]u [[1910]]. [[izbori|izabran]] je Ivan XXIII.<ref name=brit/> On je pod pritiskom [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Žigmund Luksemburški|Sigismunda Luksemburškog]] sazvao [[Koncil u Konstanzu]], koji je trebao okončati [[Zapadna šizma|Veliku zapadnu šizmu]]. To se nakraju i desilo, jer su svo troje rivala na [[papa|papinski]] [[tron]], morali ili podnijeti [[ostavka|ostavke]] ili su bili [[hapšenje|uhapšeni]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/John-XXIII | title =''John (XXIII)'' | accessdate = 15. 3. 2018 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ioannes XXIII (antipapa)}} * [https://www.britannica.com/biography/John-XXIII ''John (XXIII)''] {{en icon}} {{Protupape}} {{Lifetime|u 14. vijeku|1419|Antipapa Ivan XXIII.}} [[Kategorija:Antipape]] rci8xeyb3ye44l9oy0luc4f0jw1002k 0 4614339 42681372 42395657 2026-08-26T22:48:12Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Antipapa Aleksandar V.]] na [[Antipapa Aleksandar V]] 42395657 wikitext text/x-wiki {{Infokutija papa | | hrvatsko_ime =Aleksandar V | latinsko_ime = <small>Alexander V (antipapa)</small> | pravo_ime = ''Petros Filargos'' | slika =Antipope_Alexander_V_(1409-1410).JPG | slika_širina = 250px | slika_opis = | papa_od = [[1409]]. | papa_do = [[3. maj]] [[1410]]. | prethodnik = [[Grgur XII.]]<br />[[Antipapa Benedikt XIII|Benedikt XIII]] | nasljednik = [[Antipapa Ivan XXIII.|Ivan XXIII]] | datum_rođenja =oko [[1339]]. | mjesto_rođenja =[[Kandija]] | datum_smrti = [[3. maj]] [[1410]]. | mjesto_smrti =[[Bologna]] ([[Papinska Država]]) | imenjaci = |}} '''Aleksandar V''', rođen u [[Kandija|Kandiji]] kao ''Petros Filargos'', kog [[Italijani]] zovu ''Pietro di Candia'' bio je kratkotrajni [[antipapa]] [[katolička crkva|katoličke crkve]], od [[26. jun]]a [[1409]]. do [[3. maj]]a [[1410]]. u vrijeme [[Zapadna šizma|Velike zapadne šizme]] ([[1378]].- [[1417]].) kad je [[katolička crkva|crkva]] bila razjedinjena borbama [[nacija|nacionalnih]] rivala koji su zahtjevali [[papa|papinski]] [[tron]].<ref name=brit/> == Historija == Aleksandar je bio odličan učenik, pa je poslan na najbolje [[univerzitet]]e te je postao ugledan [[franjevci|franjevački]] [[teologija|teolog]]. Nakon što je bio [[biskup]] u nekoliko gradova [[Sjeverna Italija|Sjeverne Italije]] - [[1402]]. postavljen je za [[Rimokatolička nadbiskupija Milana|Milanskog nadbiskupa]] . Nakon tog ga je [[papa]] [[Inocent VII.]] [[1405]]. proglasio [[kardinal]]om i [[papa|papinskim]] [[legat]]om za [[Lombardija|Lombardiju]]. Jednoglasno je izabran za [[papa|papu]] na kontraverznom (i ilegalnom) [[Koncil u Pisi|Koncilu u Pisi]] [[1409]]. kada je imao 70 godina.<ref name=brit/> Aleksandrov [[Pontifeks|pontifikat]] trajao je samo 10 mjeseci, jer je brzo [[smrt|umro]], pa su se nade da će njegovim [[izbori|izborom]] dokinuti [[Zapadna šizma|Velika zapadna šizma]], vrlo brzo izjalovile, tim više što [[koncil]] nije uspio uvjeriti rivale [[Grgur XII.|Grgura XII.]] i [[Antipapa Benedikt XIII|Benedikta XIII]] da podnesu [[ostavka|ostavke]] i [[abdikacija|abdiciraju]], pa je [[1410]]. bilo čak tri pape (umjesto dva).<ref name=brit/> Aleksandar je ostao zapamćen po tom što je [[Prag|praškom]] [[nadbiskup]]u Zbyneku poslao [[Papinska bula|bulu]] kojom je naredio spaljivanje [[hereza|heretičkih]] djela [[John Wycliffe|Johna Wycliffea]]. Kako je Aleksandar pomalo [[čarobnjaštvo|misteriozno]] [[smrt|umro]], vrlo brzo proširile su glasine, iako bez dokaza - da je [[otrov]]an od svog nasljednika [[Antipapa|antipape]] [[Antipapa Ivan XXIII.|Ivana XXIII]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/biography/Alexander-V | title =''Alexander (V)'' | accessdate = 15. 3. 2018 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://www.britannica.com/biography/Alexander-V ''Alexander (V)''] {{en icon}} {{Protupape}} {{Lifetime|u 14. vijeku|1410|Aleksandar V., protupapa}} [[Kategorija:Antipape]] 65mr57rk8koud4dl9rgl2xfj9xnxx08 0 4621629 42681507 42638585 2026-08-27T11:10:19Z Edgar Allan Poe 29250 dodana kategorija [[:Kategorija:Fudbaleri Barcelone|Fudbaleri Barcelone]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42681507 wikitext text/x-wiki {{Trener/izbornik/igrač | ime = Dominik Livaković | slika = | opis slike = | država = [[Hrvatska]] | puno ime = | nadimak = | datum rođenja = [[9. 1.|9. siječnja]] [[1995.]] | mjesto rođenja = [[Zagreb]] | država rođenja = [[Hrvatska]] | datum smrti = | visina = 188 cm | težina = | trenutačni klub = [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | broj u klubu = 40 | pozicija = [[Nogometne pozicije|vratar]] | mlade godine = [[2007]]. - [[2012]].<br>[[2012]]. - [[2014]]. | juniorski klubovi = [[NK Zadar|Zadar]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | godina = [[2012.]] - [[2016.]]<br>[[2016.]] - | profesionalni klubovi = [[NK Zagreb|Zagreb]]<br>[[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] | nastupi(golovi) = {{0}}{{0}}104 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}70 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine u reprezentaciji = [[2010.]]<br>[[2011.]]<br>[[2011.]]<br>[[2013]]. - [[2014]].<br>[[2013.]]<br>[[2014.]] - [[2016.]] <br>[[2017.]] - | reprezentacija = {{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 15 godina|Hrvatska do 15]] <br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 16 godina|Hrvatska do 16]] <br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 17 godina|Hrvatska do 17]] <br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 19 godina|Hrvatska do 19]] <br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 20 godina|Hrvatska do 20]] <br>{{flag|HRV}} [[Hrvatska nogometna reprezentacija do 21 godine|Hrvatska do 21]] <br>{{NogRep|HRV}} | nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}3 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}6 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0)<br>{{0}}{{0}}{{0}}15 {{0}}{{0}}{{0}}(0) <br>{{0}}{{0}}{{0}}1 {{0}}{{0}}{{0}}(0) | godine treniranja = | klubovi = | medalje = | napomena = | ažurirano = 13. 7. 2018. }} '''Dominik Livaković''' ([[Zagreb]], [[9. 1.|9. siječnja]] [[1995.]]) je [[Hrvatska|hrvatski]] [[nogomet]]aš, koji trenutačno nastupa za [[zagreb]]ački [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo]] na mjestu [[Nogometni vratar|vratara]]. ==Priznanja== ===Klupska=== '''[[NK Zagreb]]''' * [[Druga HNL]] '''(1)''': [[2. HNL 2013./14.|2013./14.]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20131225212222/http://www.hrsport.net/nogomet/klubovi/zagreb/?igracID=25535&sID=23 Dominik Livaković] na [[Sportnet.hr]] {{Sastav Hrvatska 2018 SP}} {{Sastav Hrvatska 2020 EP}} {{Sastav Hrvatska 2022 SP}} {{Sastav Hrvatska 2024 EP}} {{Sastav Hrvatska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Livaković, Dominik}} [[Kategorija:Hrvatski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Dinamo Zagreba]] [[Kategorija:Fudbaleri Fenerbahçea]] [[Kategorija:Biografije, Zagreb]] [[Kategorija:Fudbaleri Barcelone]] q11kyburl8nzd6b6r86owabgigy18di 10 4624924 42681404 42558036 2026-08-26T23:58:53Z Aca 108187 42681404 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Rename icon.svg|40px|class=skin-invert|alt=]] | tekst = Predloženo je da se ova stranica preimenuje{{#if:{{{1|}}}|&nbsp;u: '''[[:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0||{{IMENSKIPROSTOR}}:}}{{{1}}}]]'''}}{{#if:{{{r|}}}|&nbsp;iz razloga: <p style="margin-left: 2em; font-style: italic;">{{{r}}}</p>|.<br />}}Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban bolji naslov|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> iu38wuwtk9qd35ukea0okg4k8ra7wkh 42681423 42681404 2026-08-27T00:29:23Z Aca 108187 42681423 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Rename icon.svg|40px|class=skin-invert|alt=]] | tekst = Predloženo je da se ova stranica preimenuje{{#if:{{{1|}}}|&nbsp;u: '''[[:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0||{{IMENSKIPROSTOR}}:}}{{{1}}}]]'''}}{{#if:{{{r|}}}|&nbsp;iz razloga: <p style="margin-left: 2em; font-style: italic;">{{{r}}}</p>|.<br />}}Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban bolji naslov|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> t9stzjcm9wpp91cu6gshzfp6vdrjrah 42681449 42681423 2026-08-27T02:11:05Z Aca 108187 42681449 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Codex icon move color-base.svg|40px|class=skin-invert|alt=|Premještanje]] | tekst = Predloženo je da se ova stranica preimenuje{{#if:{{{1|}}}|&nbsp;u: '''[[:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0||{{IMENSKIPROSTOR}}:}}{{{1}}}]]'''}}{{#if:{{{r|}}}|&nbsp;iz razloga: <p style="margin-left: 2em; font-style: italic;">{{{r}}}</p>|.<br />}}Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban bolji naslov|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 4m8xahyx6v8mamq9qt64pxbi0rpm15o 42681450 42681449 2026-08-27T02:11:17Z Aca 108187 42681450 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = ujediniti | slika = [[Datoteka:Codex icon move color-base.svg|40px|class=skin-invert|alt=|link=|Premještanje]] | tekst = Predloženo je da se ova stranica preimenuje{{#if:{{{1|}}}|&nbsp;u: '''[[:{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0||{{IMENSKIPROSTOR}}:}}{{{1}}}]]'''}}{{#if:{{{r|}}}|&nbsp;iz razloga: <p style="margin-left: 2em; font-style: italic;">{{{r}}}</p>|.<br />}}Molimo vas da svoje mišljenje o ovom prijedlogu iznesete na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-purple, #8d7ebd) !important; }}{{#ifeq:{{{bezkat|}}}|da||<includeonly>[[Kategorija:Potreban bolji naslov|{{PAGENAME}}]]</includeonly>}} <noinclude>{{dokumentacija}} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> sargvc8xjxi3n3t8f9dh89yeuaslpbj 0 4629946 42681391 40868295 2026-08-26T23:28:56Z Xqbot 10993 Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[William III, kralj Engleske]] 42681391 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 0 4634049 42681252 42394957 2026-08-26T13:19:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681252 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime=Sylvanus Olympio |datum rođenja=rujan [[1902]]. |mjesto rođenja= |datum smrti=[[13. siječnja]] [[1963]]. |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika= Sylvanus Olympio.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpredsjednik2= |podpredsjednik3= |podpredsjednik4= |podpredsjednik5= |podpremijer= |podpremijer2= |podpremijer3= |podpremijer4= |podpremijer5= |zamjenik= |zamjenik2= |zamjenik3= |zamjenik4= |zamjenik5= |stranka= |potpis= |supruga= |suprug= |položaj=1. [[Popis predsjednika Togoa|predsjednik Toga]] |čin2=2. [[premijer Toga]] |čin3= |čin4= |čin5= |zanimanje= |fusnote= |nasljednik= |prethodnik= |nasljednik2= |prethodnik2= |nasljednik3= |prethodnik3= |nasljednik4= |prethodnik4= |nasljednik5= |prethodnik5= |predsjednik1= |predsjednik= |predsjednik3= |predsjednik4= |predsjednik5= |premijer1= |premijer2= |premijer3= |premijer4= |premijer5= |mandat_start= [[27. travnja]] [[1960]]. |mandat_kraj=[[13. siječnja]] [[1963]]. |mandat_start2=[[16. svibnja]] [[1958]]. |mandat_kraj2=[[12. travnja]] [[1961]]. |mandat_start3= |mandat_kraj3= |mandat_start4= |mandat_kraj4= |mandat_start5= |mandat_kraj5= |vjera= }} '''Silvanus Epifanio Olimpio''' (''Sylvanus Epiphanio Olimpio''; [[6. septembar]] [[1902]] — [[13. januar]] [[1963]]) bio je prvi [[predsednik]] države [[Togo]]. == Biografija == Rođen je u mestu [[Kpando]], kao sin lokalnog trgovca. Bio je [[premijer]] [[Togo]]a od [[1958]]. do [[1961]]. godine. Vodio je prozapadnu politiku, jednom čak otputovavši u [[Vašington]] na susret sa predsednikom [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a [[Džon Kenedi|Džonom Kenedijem]].<ref>[http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=9149 Statement by the President on the Death of President Sylvanus Olympio of Togo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120922063531/http://www.presidency.ucsb.edu/ws/index.php?pid=9149 |date=2012-09-22 }}, Pristupljeno 25. 4. 2013.</ref> Od [[1961]]. do [[1963]]. godine bio je predsednik Togoa. Stvorio je jednostranačku državu, a on sam postao je [[diktator]] i progonio opoziciju pri čemu su počinjena ubistva, zatvaranja ili progoni protivnika u susedne države [[Benin]] i [[Gana|Ganu]]. S većinom susednih država imao je dobre odnose, osim sa Ganom i njezinim vođom [[Kvame Nkruma|Kvame Nkrumom]].<ref name=time>{{Cite news |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,940219-1,00.html |title=Death at the gate |date=25. 1. 1963. |publisher=Time |access-date=2019-03-09 |archivedate=2011-05-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110523122816/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,940219-1,00.html |deadurl=yes }}</ref> Dana 13. januara 1963. godine, svrgnut je u državnom udaru i posle toga ubijen. Navodno je pri tome otac sadašnjeg predsednika Togoa ispalio hice koji su ga ubili. Njegov sin je najistaknutiji vođa opozicije u zemlji. == Reference == {{reflist}} {{Commonscat|Sylvanus Olympio}} {{Predsjednici Toga}} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1902|1963|Olimpio, Sylvanus}} [[Kategorija:Predsjednici Toga]] [[Kategorija:Togoanski političari]] p5dnsofcx9wxag2hc0caqrpu28ymlqw 0 4661545 42681473 42345796 2026-08-27T05:32:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681473 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Vicuña | ime_genitiv =Vicuñe | izvorno_ime = | slika_panorama =Panorámica_de_Vicuña_desde_el_Cerro_La_Virgen_(1999)_-_panoramio.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=[[Panorama]] [[grad]]a | slika_lokacijska_karta_država =Čile | slika_lokacijska_karta_opis=Pozicija Vicune u Čileu | nadimak = | širina-stupnjevi =30 | širina-minute =02 | širina-oznaka =S | dužina-stupnjevi =70 | dužina-minute =43 | dužina-oznaka =W | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Čile}} | lokacija1_ime =[[Čileanske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Coquimbo (regija)|Coquimbo]] | lokacija2_ime =[[Čileanske provincije|Provincija]] | lokacija2_info = [[Elqui (provincija)|Elqui]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum =[[1821]].<ref name=city/> | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe= | ime_vođe = | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna=5.56 [[km²]]<ref name=city/> | površina_uža = | površina_šira = | visina =616<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2017]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo=15,880<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =2,857 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže= | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona=[[UTC-3]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj =56 + 51 | gradovi_prijatelji = | web_stranica = }} '''Vicuña''' je [[grad]] i [[općina]] na [[sjever]]u [[Čile]]a od 15,880 [[Stanovništvo|stanovnika]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/chile/coquimbo/ | title =''Chile: Coquimbo'' | accessdate =21. 10 2020 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Vicuña se nalazi u [[planina|planinskoj]] unutašnjosti, udaljena 50 [[km]] [[Istok|istočno]] od svog [[Coquimbo (regija)|regionalnog]] [[glavni grad|administrativnog centra]] [[La Serena (Čile)|La Serene]].<ref name=brit/> Grad je poznat kao rodno je mjesto [[čile]]anske [[pjesnik]]inje [[Gabriela Mistral|Gabriejele Mistral]], dobitnice [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] [[1945]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/La-Serena | title =''Vicuña, Chile'' | accessdate =21.10. 2020. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> [[datoteka:Gemini_South_01.jpg|thumb|left|240px|[[Teleskop]] Gemini]] [[datoteka:MISTRAL_MUSEUM_IN_VICUNA,_CHILE.jpg|thumb|left|240px|[[Muzej]] [[Gabriela Mistral|Gabriejele Mistral]]]] == Historija == Vicuña je osnovana [[1821]].<ref name=city/> za [[mandat]]a prvog čileanskog [[predsjednik]]a [[Bernardo O'Higgins|Bernarda O'Higginsa]], koji je time htio osigurati vladavinu nad [[dolina|dolinom]] rijeke [[Elqui (rijeka)|Elqui]]. Danas je poznata i kao [[astronomija|astronomska]] prijestolnica [[svijet]]a, zbog [[astronomija|astronomskog]] [[opservatorija]] na [[planina|planini]] Cerro Tololo.<ref name=ops>{{cite web | url =https://www.vicunacapitalastronomica.cl/#hitos | title =''Vicuña capital mundial de la astronomia'' | accessdate =21.10. 2020. | language =engleski | publisher =Vicuña Valle del Elqui | archive-date =2020-10-23 | archive-url =https://web.archive.org/web/20201023111726/https://www.vicunacapitalastronomica.cl/#hitos }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Vicuña, Chile}} * [https://www.municipalidadvicuna.cl/ ''Municipalidad de Vicuña'' (službene stranice)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201026012532/https://www.municipalidadvicuna.cl/ |date=2020-10-26 }} {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Čileu]] nifw2yxo9h2ubja7c3kvfp0xknz1840 10 4664806 42681427 41427437 2026-08-27T00:32:22Z Aca 108187 42681427 wikitext text/x-wiki {{ambox | slika = [[Datoteka:Ambox warning blue.svg|40px]] | tekst = Ovaj članak bio je predložen za '''brisanje'''. O prijedlogu je provedena '''[[{{{1|Razgovor:{{PAGENAME}}}}}|rasprava]]''' te je odlučeno da se članak '''neće brisati''', odnosno da će se '''zadržati'''. Mole se korisnici da prije ikakvih većih izmjena ili ponovnog predlaganja za brisanje detaljno pročitaju navedenu raspravu te razloge i uvjete pod kojima je članak zadržan. <br />{{small|Temeljem odluke zajednice, članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi temeljem koje je predložen ranije.}}{{nobots}} | stil = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important; }}<includeonly>{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 8q1gj23tllste1qn0dag6d9hl0dvym6 2 4665760 42681309 42681172 2026-08-26T17:32:28Z Inokosni organ 160059 42681309 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države]] | [[Portal:Crna Gora]] |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 55w45cmnqb4aor1nft86vrj9gc65623 42681313 42681309 2026-08-26T18:18:09Z Inokosni organ 160059 42681313 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države]] | [[Portal:Crna Gora]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Ukrajina]] |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] cm8lsqykps9cq1fnbxjz6467jy47ibu 42681484 42681313 2026-08-27T08:10:04Z Inokosni organ 160059 42681484 wikitext text/x-wiki Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]. <div style="display:flex; gap:12px; width:100%;"> <div style="flex:1;"> [[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|<span style="display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;">Arhiv</span>]] </div> </div> {{collapse top|title= Main}} {| class="wikitable" |+ !<u>'''Main'''</u> |- | <small> [[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Portal:Crna Gora]] | |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Glavni projekti}} == Glavni projekti == [[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]] {| class="wikitable" |+ !<u>'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''</u> |- | <small>[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]] | |+ !<u>'''Fokus'''</u> |- | <small>'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · <u>[[Švedski jezik]]</u> · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]</small> |+ !<u>'''[[Slovenska književnost]]'''</u> |+ !<u>'''[[Portal:Crna Gora]]'''</u> |} {{collapse bottom}} {{collapse top|title= Radionica}} ===Radionica=== {| class="wikitable" |+ !Radionica | <small>[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije "Borba"]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] | '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] | [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | <u>[[Svetozar Miletić]]</u> | <u>[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]</u> | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | <u>[[Marko Marulić]]</u> | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | <u>[[Paraćin]]</u> | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] | [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | <u>[[Aleksandar Belić]]</u> | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |<u>[[Antonio Bajamonti]]</u> | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | <u>[[Domaniç]]</u> | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | <u>[[Eutropije]]</u> | <u>[[Euzebije iz Minda]]</u> | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | <u>[[Generacija Z]]</u> | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | <u>[[Humanizam u Njemačkoj]]</u> | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | <u>'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''</u> (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | <u>[[Josip Smodlaka]]</u> | <u>[[Jovan Cvijić]]</u> | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | <u>[[Kuća]]</u> | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | <u>[[Marko Vešović (književnik)]]</u> | <u>[[Mediji]]</u> | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | <u>[[Möll]]</u> | <u>[[Mongolsko Carstvo]]</u> | [[Moliški Hrvati]] | <u>[[Moni Finci]]</u> | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | <u>[[Nestor Mahno]]</u> | <u>[[Niccolò Machiavelli]]</u> | <u>[[Nicolas Storch]]</u> | <u>[[Nizozemska revolucija]]</u> | <u>[[Norne]]</u> | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | <u>[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]</u> | <u>[[Popis čeških vladara]]</u> | [[Popis danskih monarha]] | <u>[[Popis engleskih i britanskih vladara]]</u> | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | <u>[[Protestantski uspon]]</u> | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | <u>[[Saudi Vision 2030]]</u> | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | <u>[[Sultanija Safije]]</u> | <u>[[Tadija Smičiklas]]</u> | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | <u>[[The Prodigy]]</u> | <u>[[Thomas Müntzer]]</u> | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | <u>[[Tommy]]</u> | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | <u>[[Ugro-finski narodi]]</u> | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | <u>[[Vladan Matijević]]</u> | <u>[[Vladimir Ćorović]]</u> | <u>[[Walt Whitman]]</u> | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | <nowiki>[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]</nowiki> | <nowiki>[[Kategorija:Telekomunikacije]]</nowiki> | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | </small> |- ! |<small>[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] | [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |</small> |- !Projekt književnost | <small>[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | </small> |- !Poboljšati |<small>[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]</small> |- !Pregled drugog stupnja |<small> [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] </small> |- !Pregled izabranih članaka | <small>[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]</small> |} {{collapse bottom}} * [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]] * [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]] {{#Babel:sh}} {{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}} {{Korisnička kutija/Administrator}} {{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}} {{Korisnik Mjesec Azije}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}} {{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}} {{KorisnikKraj}} {{collapse top|title= Nagrade}} === Nagrade === {| style="margin:0 auto; background:transparent;" |- | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:Wiki medal.jpg]] <div>'''Wiki medalja'''<br />Za albanske, turske i druge književne teme<br />[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]</div> | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | [[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]] | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {| style="margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px" | style="text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px" | [[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]] <div style="padding-top:6px;">Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]</div> |- | style="color:white;" | '''Dodijelila''':<br />Wikizajednica |} | style="vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;" | {{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}} |} <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;" class="plainlinks"> [[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]] {{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}} <div style="color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;"> Dear {{ROOTPAGENAME}} : :Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year! :Wish you all the best! </div> <div style="color:#333333; text-align:right; font-size:120%;">Wikipedia Asian Month Team</div> </div> </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&oldid=24454025 --> {| style="border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;" |rowspan="2" valign="middle" | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]] |rowspan="2" | |style="font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;" | '''Barnstar patrolera''' |- |style="vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;" | Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima. |} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET) {{Nagrada za izabrani članak | članak =Karl XII od Švedske | mjesec =august | godina =2023. }} {{Nagrada za izabrani članak | članak =Fudbalska reprezentacija Turske | mjesec =oktobar | godina =2024. }} {{collapse bottom}} == Spoljašne veze == * [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod] * как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P * <u>[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]</u> & [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] & [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]] * <u>[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]</u> & [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]] * <u>[[Šablon:Reklamiranje]]</u> & [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]] * <u>[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]</u> & [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]] * [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]] ::''Don't speak Po Naški?'' <div style="float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9"> {{Currentdate}} Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''<div id="articlecount" style="font-size:85%;">[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]</div> </div>''' [[Kategorija:User sh]] [[Kategorija:Wikipedijini administratori]] 4h9glr4h4a5nhjlqfidhkc8j9gpmdlm 0 4665948 42681496 42461976 2026-08-27T09:00:49Z Kj1595 117485 42681496 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Millosh Gjergj Nikolla | slika = Migjeni (portrait).jpg | širina_slike = | opis = Millosh Gjergj Nikolla | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1911|10|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1938|08|26|1911|10|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Torre Pellice]], [[Italija]] | počivalište = | pseudonim = Migjeni</ref> Miđeni | državljanstvo = [[Albanija|Albansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Pjesnik|prevoditelj|pisac}} | period = | jezik = {{hlist|[[Albanski jezik|Albanski]]|[[Francuski jezik|francuski]]|[[Grčki jezik|grčki]]|[[latinski]]|[[Ruski jezik|ruski]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} | pokret = | žanr = {{hlist|[[Realizam (književnost|Realizam]]}} | znamenita_djela = | nagrade = [[File:Titulli "Mësues i Popullit".png|17px]] Učitelj naroda | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Migjeni (nënshkrim).svg | website = }} '''Millosh Gjergj Nikolla''' ({{jez-sh|Miloš Đerđ Nikola}}, 13. oktobar 1911 – 26. august 1938), obično poznat po [[akronim]]u '''Migjeni''' ({{jez-sh|Miđeni}}) smatra se jednim od najvažnijih [[Albanci|albanskih]] pjesnika i književnika u 20. stoljeću. Nakon njegove smrti kritika je prepoznala u njemu jednog od glavnih i najutjecajnijih pisaca međuratne [[Albanska književnost|albanske književnosti]]. Tokom Migjenijevog života vidljiva je razvojna crta sa [[revolucionar]]nog [[Romantizam|romantizma]] prema [[Kritički realizam|kritičkom realizmu]]. Pisao je o siromaštvu koje je vladalo u njegovo vrijeme, pa djela kao što su ''Daj nam danas kruh naš svagdanji'' (pa i ''Ljepotica ubojica'', ''Zabranjena jabuka'', ''Legenda o kukuruzu'', ''Želite li malo ugljena?'' itd.) nemilosrdno oslikuju ravnodušnost bogatih staleža prema patnji naroda. Studije o Migjeniju su dobile poseban zamah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je komunistički režim preuzeo cjelovito objavljivanje njegovih djela, do tada djelomično neobjavljena. ==Biografija== ===Ime=== Migjenijevo prezime je izvedeno iz imena njegovog djeda Nikolle, koji je potjecao iz regije [[Gornja Reka]], odakle se krajem 19. stoljeća preselio u [[Skadar]] i gdje je se bavio zidarskim zanatom, a kasnije se oženio Stakom Milani iz [[Kuči|Kuča]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], s kojom je imao dva sina: Gjeorgjea (Đorđa, oca Migjenijevog) i Krstu.{{sfn|Demo|2011}}{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} ===Život=== Migjeni se rodio 13. oktobra 1911. u gradu [[Skadar|Skadru]] na jugoistočnoj obali [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], a odrastao je govoreći kod kuće i [[Albanski jezik|albanski]] i [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn|Elsie|2005|p=138}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} Njegov djed bio je jedan od potpisnika [[Pravoslavni kongres (Albanija)|kongresa]] za uspostavu [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]] 1922. godine. Njegova majka Sofia Kokoshi{{sfn|Polet|2002|p=710}} (umrla 1916. godine), rodom iz [[Kavaja]],<ref>[https://m.gazetaexpress.com/mobile/arte/tre-shoke-migjeni-pano-e-driteroi-50064/?archive=1 Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> školovala se u [[Katoličko sjemenište u Skadru|katoličkom sjemeništu u Skadru]], koje su vodile talijanske redovnice.{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} Njegov stric po majci, Jovan Kokoshi, predavao je u pravoslavnom sjemeništu u [[Bitola|Bitoli]].<ref>{{Cite web |title=Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi |url=http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |access-date=2021-04-18 |archivedate=2017-11-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171107031132/http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |deadurl=yes }}</ref> Miloš je imao brata, koji je umro u djetinjstvu, te četiri sestre: Lenku, Jovanku, Cvetku i Olgu.{{sfn|Demo|2011}} Angjelina Ceka Luarasi, kći Migjenijeve mlađe sestre Olge, izjavila je u svojoj knjizi ''Migjeni–Vepra'', koju je napisala u koautorstvu sa Skënderom Luarasijem, da je Migjeni bio Albanac i da nije imao nikakvo [[Slaveni|slavensko]] porijeklo, te da je Migjeni govorio samo albanski kao materinji jezik, a kasnije je naučio govoriti [[slavenski jezik]] tijekom odrastanja.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina navodi da njezina obitelj potječe od obitelji Nikolla iz [[Debar|Debra]] u regiji Gornja Reka i obitelji Kokoshi.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina je tvrdila da se obitelj koristila mnogim slavenskim imenima zbog svoje pravoslavne vjere.<ref name="CekaLuarasi2003">{{cite book|author1=Angjelina Ceka Luarasi|author2=Skender Luarasi|title=Migjeni–Vepra|publisher=Cetis Tirana|year=2003|pages=7–8|quote=Pisano je da nije bio Albanac i da je njegova obitelj slavenskog porijekla, zanemarujući na taj način činjenice iznesene u biografiji Skëndera Luarasija, koje dokazuju albansku krv pjesnika iz obitelji Nikolla iz Debra i skadarske obitelji Kokoshi. ... Njegov djed je potjecao od Nikolla iz Debra ... Imena sa slavenskim zvukom, uključujući i krštenje Migjena i njegovih sestara, ne dokazuju više od pripadnosti skadarskoj pravoslavnoj zajednici ... pod utjecajem tadašnje susjedne crnogorske crkve.}}</ref> Pohađao je pravoslavnu osnovnu školu u Skadru.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} Od 1923. do 1925. pohađao je srednju školu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]], u Crnoj Gori (u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]), kamo se preselila njegova sestra Lenka.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} S četrnaest godina, u jesen 1925. godine, dobio je stipendiju za pohađanje srednje škole u Monastiru ([[Bitola|Bitoli]]) (danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], tada također u Kraljevini Jugoslaviji),{{sfn|Elsie|2012|p=308}} gdje je maturirao 1927. godine,{{sfn|Elsie|2005}} a zatim je stupio u pravoslavno sjemenište sv. Jovana Bogoslova. Učio je [[staroslavenski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[latinski]] i [[francuski jezik]]. Svoje usavršavanje i studije nastavio je do juna 1932. godine. Njegovo ime zapisano kao ''Milosh Nikoliç'' u pasošu izdanom od 17. juna 1932. godine, a zatim je u ukazu kojim je imenovan za učitelja i koji je potpisao ministar obrazovanja Mirash Ivanaj 18. maja 1933, ono promijenjeno u ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} U revidiranom rodnom listu od 26. januara 1937. njegovo ime je zapisano kao ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} ==Karijera i djelo== ===Učiteljski i izdavački rad=== [[Datoteka:Migjeni 1961 Albania stamp.jpg|thumb|upright|right|Migjeni na albanskoj pošrtanskoj marki iz 1961.]] Migjeni je 23. aprila 1933. postavljen za učitelja u školi u selu Vrakë ili [[Vraka]],<ref name="Admiralty1920">{{cite book|author=Great Britain. Admiralty|title=A Handbook of Serbia, Montenegro, Albania and Adjacent Parts of Greece|url=https://books.google.com/books?id=3KVBAAAAYAAJ|year=1920|publisher=H.M. Stationery Office|page=403}} {{izdvojeni citat|Ova sela u cijelosti ili djemolično naseljavaju pravoslavni Srbi — Brch, Borich, Basits, Vraka, Sterbets, Kadrum. Glavno je zanimanje zemljoradnja.}}</ref><ref name="Elsie2005-132">{{cite book|author=Robert Elsie|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA132|year=2005|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=132–}}</ref> sedam kilometara od Skadra, gdje je ostao do 1934. godine, kada je škola zatvorena. U tom je razdoblju počeo pisati prozne crtice i stihove.<ref name="Elsie2005-132"/> Maja 1934. godine objavljen je njegov prvi kratki prozni uradak, ''Patnik Sokrat ili zadovoljna svinja'' ({{jez-alb|Sokrat i vuejtun apo derr i kënaqun}}), u periodičnom časopisu ''Ilirija'', pod njegovim novim prezimenom ''Migjeni'', akronimom od Millosh Gjergj Nikolla. Ubrzo, u ljeto 1935. godine, dvadesettrogodišnji Migjeni ozbiljno se razbolio od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Otputovao je u [[Atena (grad)|Atenu]] u [[Grčka|Grčkoj]] u julu te godine, u nadi da će dobiti liječenje od bolesti koja je u to vrijeme bila endemska na močvarnim obalnim ravnicama Albanije, ali se mjesec dana kasnije vratio u Skadar bez poboljšanja svog zdravlja. U jesen 1935. godine prelazi na godinu dana u školu u samom Skadru i, opet u časopisu ''Ilirija'', započinje s objavljivanjem svojih prvih epohalnih pjesama.<ref name="elsie">{{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}}</ref> U pismu od 12. januara 1936, koje je uputio prevoditelju [[Skënder Luarasi|Skënderu Luarasiju]] (1900–1982) u [[Tirana|Tirani]], Migjeni je najavio: "Uskoro ću poslati svoje pjesme za tisak. Budući da ste, dok ste bili ovdje, obećali da ćete preuzeti odgovornost za to da pričat s nekim izdavačem, npr. 'Gutembergom', sada bih vas podsjetio na to obećanje, obavještavajući vas da sam spreman". Dva dana kasnije, Migjeni je dobio transfer koji je ranije zatražio u planinsko selo [[Pukë|Puka]] i 18. aprila 1936. započeo je svoju službu kao ravnatelj tamošnje propale škole.<ref name="elsie"/> Čisti planinski zrak učinio mu je dobro, ali siromaštvo i bijeda planinskih ljudi u Puki i u okolnom području bili su još porazniji od onoga što je doživio među stanovnicima obalne ravnice. Mnoga su djeca u školu dolazila bosa i gladna, a nastava je bila prekidana na duža razdoblja zbog izbijanja zaraznih bolesti, poput [[Ospice|ospica]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaka]]. Nakon osamnaest teških mjeseci u planinama, ovaj je uporan pjesnik morao prekinuti karijeru učitelja i pisca te potražiti liječenje u [[Torino|Torinu]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]], gdje je njegova sestra Olga studirala matematiku. Krenuo je iz Skadra 20. decembra 1937. i stigao u Torino prije Božića. Tamo se nadao da će se, nakon oporavka, registrirati i studirati na Filozofskom fakultetu. Međutim, proboj u liječenju tuberkuloze doći će jednu deceniju prekasno za Migjenija. Nakon pet mjeseci u sanatoriju San Luigi u blizini Torina, Migjeni je prebačen u [[valdenzi]]jsku bolnicu u [[Torre Pellice]], gdje je umro 26. augusta 1938. Njegova smrt u dvadeset i šestoj godini bila je tragičan gubitak za modernu albansku književnost.<ref name="elsie"/> ===Pjesništvo=== [[Datoteka:Shkoder 035.JPG|thumb|upright|right|Migjenijeva bista ispred [[Migjenijev teatar|Migjenijevog kazališta]] u [[Skadar|Skadru]].]] Njegovu skromnu pjesničku zbirku od 35 pjesama pod naslovom ''Slobodni stihovi'' ({{jez-alb|Vargjet e lira}}) tiskao je izdavač Gutenberg Press u Tirani 1936. godine, ali ju je vladina cenzura zabranila. U drugom izdanju, objavljenom 1944. godine, nedostajale su dvije stare pjesme, ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}) i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}), budući da su smatrane uvredljivima za crkvu, ali je to izdanje uključivalo osam novih pjesama. Migjenijeve su glavne teme bijeda i patnja, odraz života koji je vidio i živio.<ref name="elsie"/> Migjeni je obećavao i kao [[Proza|prozni]] pisac. Autor je dvadeset i četiri kratke prozne crtice, koje je objavljivao u periodici, najvećim dijelom između proljeća 1933. i proljeća 1938. godine. Dužine od jedne do pet stranica, ove su crtice prekratke da bi se smatrale [[pripovijetka]]ma ili pričama.<ref name="elsie"/> No, ove su mu prozne crtice još jače natopljene socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Posjedovao je sve preduvjete da bude izvrstan pjesnik. Imao je radoznao um. Iako njegova pjesnička produkcija nije bila ništa obimnija od njegove proze, njegov je uspjeh na polju poezije u to vrijeme u Albaniji bio spektakularan.<ref name="elsie"/> Glavne su teme ''Slobodnih stihova'', kao i Migjenijeve proze, bijeda i patnja. To je poezija akutne društvene svijesti i očaja. Prethodne generacije pjesnika pjevale su ljepote albanskih planina i svete tradicije nacije, dok je Migjeni sada otvorio oči pred surovom realnošću života, do zastrašujuće razine bijede, bolesti i siromaštva koje je otkrivao svuda oko sebe. Bio je pjesnik očaja, koji nije vidio izlaz i nije gajio nadu da bi išta osim smrti moglo stati na kraj patnji: ''"Patim još kao dijete čiji mu otac ne može kupiti igračku. Patim još kao mladić koji gori od neutažene seksualne želje. Patim jao sredovječni muškarac koji se utapa u apatiji života. Patim kao starac koji drhti zbog perspektive smrti. Patim kao seljak koji se bori sa zemljom. Patim kao radnik zdrobljen željezom. Patim kao bolesnik slomljen svim bolestima svijeta ... Patim kao čovjek"''. Tipična za patnju i uzaludnost ljudskih pothvata za Migjenija je pjesma ''Očaj'' ({{jez-alb|Rezignata}}), koja se nalazi u najduljem ciklusu u zbirci naslovljenom ''Pjesme siromaštva'' ({{jez-alb|Kangët e mjerimit}}). Ovdje pjesnik slika sumorni portret našeg zemaljskog postojanja: mračne noći, suze, dim, trnje i blato. Rijetko kroz mrak procuri dašak svježeg zraka ili vizija prirode. Kad priroda dođe do izražaja u Migjenijevom stihu, radi se, naravno, o [[jesen]]i.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni theatre.jpg|thumb|left|[[Migjenijevo kazalište]] u [[Skadar|Skadru]].]] Ako nema [[Nada|nade]], postoje barem ugušene čežnje i želje. Neke pjesme, kao što su ''Sinovi novog doba'' ({{jez-alb|Të birtë e shekullit të ri}}), ''Buđenje'' ({{jez-alb|Zgjimi}}), ''Pjesma mladosti'' ({{jez-alb|Kanga e rinis}}) i ''Pjesma zatvorenika'' ({{jez-alb|Kanga e të burgosunit}}), pune su samopouzdanja na lijevi revolucionarni način. Ovdje otkrivamo Migjenija kao preteču socijalističkog pjesništva ili, zapravo, kao vrhunac istinskog socijalističkog pjesništva u albanskoj književnosti, mnogo prije takozvanog [[Albanska književnost#Književnost socijalizma|oslobodilačkog i socijalističkog razdoblja]] od 1944. do 1990. godine. Migjeni, ipak, nije bio [[socijalist]] ili [[Revolucija|revolucionarni]] pjesnik u političkom smislu, unatoč ogorčenju i povremenim stisnutim pesnicama koje nam pokazuje. Za to mu je nedostajao optimizam kao i bilo kakav osjećaj političke predanosti i aktivnosti. Bio je proizvod 1930-ih godina, doba u kojem su albanski intelektualci, uključujući Migjenija, bili posebno fascinirani [[Zapad (razvrstavanje)|Zapadom]] i u kojem su se, u samoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Europi]], suparničke ideologije [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]] prvi put sukobile u [[Španjolski građanski rat|španjolskom građanskom ratu]]. I na Migjeniju je ostavila traga nova filozofija [[Desnica (Italija)|desnice]] u nastajanju. U pjesmi ''Neka se čovjek rodi'' ({{jez-alb|Të lindet njeriu}}), a posebno, u [[nietzsche]]ovskom [[ditiramb]]u ''Oblik Natčovjeka'' ({{jez-alb|Trajtat e Mbinjeriut}}), ugušena, zgažena volja pretvara se u "gorljivu želju za novim genijem", za [[Natčovjek]]om koji dolazi. Prijatelju [[Trockizam|trockista]], [[André Stefi|Andréu Stefiju]], koji ga je upozorio da mu komunisti neće oprostiti takve pjesme, Migjeni je odgovorio: ''"Moje djelo ima borbeni karakter, ali iz praktičnih razloga, a uzimajući u obzir naše posebne uvjete, moram prikriveno manevrirati. Ne mogu objasniti te stvari [komunističkim] skupinama, oni ih moraju sami razumjeti. Objavljivanje mojih djela diktirano je potrebama društvene situacije u kojoj se nalazimo. Što se tiče mene, svoj rad smatram doprinosom jedinstvu grupa. André, moj posao bit će postignut ako uspijem živjeti malo duže"''.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni monument in Pukë, Albania.jpg|thumb|upright|right|Spomenik Migjeniju u [[Pukë|Puki]].]] Dio "establišmenta" koji je smatrao nesvjesnim patnji čovječanstva bila je [[Kršćanska Crkva|Crkva]]. Čini se da su Migjenijev vjerski odgoj i obrazovanje za [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svećeništvo bili potpuno kontraproduktivni, jer nije gajio ni privrženost [[religija|religiji]], niti bilo kakve posebno drage osjećaje za organiziranu Crkvu. [[Bog]] je za Migjenija bio div s granitnim šakama koji je slamao čovjekovu volju. Dokaze o odbojnosti koju je osjećao prema Bogu i Crkvi nalazimo u dvjema pjesmama koje nedostaju izdanju iz 1944. godine: ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}), sa svojim vapajem očaja: "Bože! Gdje si?", i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}).<ref name="elsie"/> U ''Skandaloznoj pjesmi'' ({{jez-alb|Kanga skandaloze}}) Migjeni izražava morbidnu privlačnost prema blijedoj redovnici i istovremeno prkos i odbacivanje njezinog svijeta. Ova pjesma pomaže u rasvjetljavanju ne samo Migjenijevog odnosa prema religiji, već i jednog od najmanje proučavanih aspekata pjesnikova života, njegove potisnute seksualnosti.<ref name="elsie"/> [[Erotizam|Erotičnost]] zasigurno nikada nije bila istaknuto obilježje albanske književnosti u bilo kojem razdoblju i bilo bi teško navesti bilo kojeg albanskog autora koji je svoje intimne porive i želje izrazio stihom ili prozom. Migjenijevo pjesništvo i njegova proza obiluju likovima žena, od kojih su mnoge nesretne [[Prostitutka|prostitutke]], za koje Migjeni pokatuje i sažaljenje i otvoreni seksualni interes. Suzne oči i crvene usne privlače njegovu pažnju; ostatak tijela rijetko se opisuje. [[Strast]] i zanosna želja sveprisutni su u njegovoj poeziji, ali jednako je prisutan i bauk fizičke bliskosti prikazan u smislu gađenja i tuge. To je samo jedno od mnogih bestijalnih lica bijede opisanih u ''Pjesmi bijede'' ({{jez-alb|Pjesma bijede}}) od 105 stihova.<ref name="elsie"/> ==Nasljeđe== Iako Migjeni za svog života nije objavio niti jednu knjigu, njegova su djela kružila privatno i u perodici tog doba i odmah su postigla uspjeh. Migjeni je utro put modernoj književnosti u Albaniji i drugim albanskim govornim područjima. Ta će književnost, međutim, uskoro nestati. Doista, upravo u godini objavljivanja njegovih ''Slobodnih stihova'' došlo je do pobjede [[Staljinizam|staljinizma]] u Albaniji i proglašenje [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike]].<ref name="elsie"/> Mnogi su nagađali kakav bi doprinos Migjeni mogao dati albanskoj književnosti da je duže poživjeo. Pitanje ostaje vrlo hipotetično, jer bi ovaj individualistički glas istinskog socijalnog prosvjeda nesumnjivo doživio istu sudbinu kao i većina talentiranih albanskih pisaca u kasnim 1940-ima, tj. internaciju, zatvor ili pogubljenje. Njegova prerana smrt barem je za nas sačuvala ovog pisca neoskvrnjenim.<ref name="elsie"/> Činjenica da je Migjeni tako mlad umro otežava kritičku ocjenu njegova djela. Iako mu se općenito dive, Migjeni nije bez svojih kritičara. Neke je razočarala njegova proza, a ni opseg njegovog pjesništva nije dovoljan da ga se prizna kao pjesnika univerazlnog značaja.<ref name="elsie"/> ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA138|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=138–}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC|year=2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78076-431-3|pages=308–309}} * {{cite web|last=Demo|first=Elsa|title=Migjeni në librin e shtëpisë|date=14 October 2011|publisher=Mapo; Arkiva Lajmeve|url=http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/|ref={{harvid|Demo|2011}}|access-date=2021-04-18|archive-date=2021-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418171951/http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/}} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} *{{cite book|last=Luarasi|first=Skender |title=Migjeni: Jeta|year=2002|publisher=Cetis|location=Tirana, Albania|language=Albanski}} * {{cite book|last=Pipa|first=Arshi|title=Albanian literature: social perspectives|url=https://books.google.com/books?id=pECAAAAAIAAJ|year=1978|publisher=R. Trofenik|isbn=978-3-87828-106-1}} * {{cite book|last=Polet|first=Jean-Claude|title=Auteurs européens du premier XXe siècle: 1. De la drôle de paix à la drôle de guerre (1923-1939)|url=https://books.google.com/books?id=eZjXABt_x9wC&pg=PA710|year=2002|publisher=De Boeck Supérieur|isbn=978-2-8041-3580-5|pages=710–711}} ==Vanjske veze== *[https://web.archive.org/web/20110831093045/http://www.elsie.de/en/books/b24.html Migjeni (Millosh Gjergj Nikolla). ''Slobodni stihovi'', Dukagjini, Peć 2001], bilingvalno englesko-albansko izdanje {{Albanska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1911|1938|Nikolla, Millosh Gjergj}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Albanski pjesnici]] 2s8viqjg4wrg8gknalnegw6egt00tht 42681502 42681496 2026-08-27T10:08:48Z Fertile Snowcent 268167 /* Učiteljski i izdavački rad */ Pravopisne greškice. 42681502 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Millosh Gjergj Nikolla | slika = Migjeni (portrait).jpg | širina_slike = | opis = Millosh Gjergj Nikolla | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1911|10|13|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Skadar]], [[Osmansko Carstvo]] (danas [[Albanija]]) | datum_smrti = {{Death date and age|1938|08|26|1911|10|13|df=y}} | mjesto_smrti = [[Torre Pellice]], [[Italija]] | počivalište = | pseudonim = Migjeni</ref> Miđeni | državljanstvo = [[Albanija|Albansko]] | rodbina = | supružnik = | partner = | djeca = | obrazovanje = | alma_mater = | zanimanje = {{hlist|Pjesnik|prevoditelj|pisac}} | period = | jezik = {{hlist|[[Albanski jezik|Albanski]]|[[Francuski jezik|francuski]]|[[Grčki jezik|grčki]]|[[latinski]]|[[Ruski jezik|ruski]]|[[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]]}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} | pokret = | žanr = {{hlist|[[Realizam (književnost|Realizam]]}} | znamenita_djela = | nagrade = [[File:Titulli "Mësues i Popullit".png|17px]] Učitelj naroda | uticaj_od = | uticaj_na = | potpis = Migjeni (nënshkrim).svg | website = }} '''Millosh Gjergj Nikolla''' ({{jez-sh|Miloš Đerđ Nikola}}, 13. oktobar 1911 – 26. august 1938), obično poznat po [[akronim]]u '''Migjeni''' ({{jez-sh|Miđeni}}) smatra se jednim od najvažnijih [[Albanci|albanskih]] pjesnika i književnika u 20. stoljeću. Nakon njegove smrti kritika je prepoznala u njemu jednog od glavnih i najutjecajnijih pisaca međuratne [[Albanska književnost|albanske književnosti]]. Tokom Migjenijevog života vidljiva je razvojna crta sa [[revolucionar]]nog [[Romantizam|romantizma]] prema [[Kritički realizam|kritičkom realizmu]]. Pisao je o siromaštvu koje je vladalo u njegovo vrijeme, pa djela kao što su ''Daj nam danas kruh naš svagdanji'' (pa i ''Ljepotica ubojica'', ''Zabranjena jabuka'', ''Legenda o kukuruzu'', ''Želite li malo ugljena?'' itd.) nemilosrdno oslikuju ravnodušnost bogatih staleža prema patnji naroda. Studije o Migjeniju su dobile poseban zamah nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada je komunistički režim preuzeo cjelovito objavljivanje njegovih djela, do tada djelomično neobjavljena. ==Biografija== ===Ime=== Migjenijevo prezime je izvedeno iz imena njegovog djeda Nikolle, koji je potjecao iz regije [[Gornja Reka]], odakle se krajem 19. stoljeća preselio u [[Skadar]] i gdje je se bavio zidarskim zanatom, a kasnije se oženio Stakom Milani iz [[Kuči|Kuča]] u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], s kojom je imao dva sina: Gjeorgjea (Đorđa, oca Migjenijevog) i Krstu.{{sfn|Demo|2011}}{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} ===Život=== Migjeni se rodio 13. oktobra 1911. u gradu [[Skadar|Skadru]] na jugoistočnoj obali [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], a odrastao je govoreći kod kuće i [[Albanski jezik|albanski]] i [[srpskohrvatski jezik]].{{sfn|Elsie|2005|p=138}}{{sfn|Pipa|1978|p=134}} Njegov djed bio je jedan od potpisnika [[Pravoslavni kongres (Albanija)|kongresa]] za uspostavu [[Albanska pravoslavna crkva|Albanske pravoslavne crkve]] 1922. godine. Njegova majka Sofia Kokoshi{{sfn|Polet|2002|p=710}} (umrla 1916. godine), rodom iz [[Kavaja]],<ref>[https://m.gazetaexpress.com/mobile/arte/tre-shoke-migjeni-pano-e-driteroi-50064/?archive=1 Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> školovala se u [[Katoličko sjemenište u Skadru|katoličkom sjemeništu u Skadru]], koje su vodile talijanske redovnice.{{sfn|Luarasi|Luarasi|2003|p=?}} Njegov stric po majci, Jovan Kokoshi, predavao je u pravoslavnom sjemeništu u [[Bitola|Bitoli]].<ref>{{Cite web |title=Tre "shokë": Migjeni, Pano e Dritëroi |url=http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |access-date=2021-04-18 |archivedate=2017-11-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171107031132/http://www.mapo.al/2014/10/tre-shoke-migjeni-pano-e-dritero |deadurl=yes }}</ref> Miloš je imao brata, koji je umro u djetinjstvu, te četiri sestre: Lenku, Jovanku, Cvetku i Olgu.{{sfn|Demo|2011}} Angjelina Ceka Luarasi, kći Migjenijeve mlađe sestre Olge, izjavila je u svojoj knjizi ''Migjeni–Vepra'', koju je napisala u koautorstvu sa Skënderom Luarasijem, da je Migjeni bio Albanac i da nije imao nikakvo [[Slaveni|slavensko]] porijeklo, te da je Migjeni govorio samo albanski kao materinji jezik, a kasnije je naučio govoriti [[slavenski jezik]] tijekom odrastanja.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina navodi da njezina obitelj potječe od obitelji Nikolla iz [[Debar|Debra]] u regiji Gornja Reka i obitelji Kokoshi.<ref name="CekaLuarasi2003"/> Angjelina je tvrdila da se obitelj koristila mnogim slavenskim imenima zbog svoje pravoslavne vjere.<ref name="CekaLuarasi2003">{{cite book|author1=Angjelina Ceka Luarasi|author2=Skender Luarasi|title=Migjeni–Vepra|publisher=Cetis Tirana|year=2003|pages=7–8|quote=Pisano je da nije bio Albanac i da je njegova obitelj slavenskog porijekla, zanemarujući na taj način činjenice iznesene u biografiji Skëndera Luarasija, koje dokazuju albansku krv pjesnika iz obitelji Nikolla iz Debra i skadarske obitelji Kokoshi. ... Njegov djed je potjecao od Nikolla iz Debra ... Imena sa slavenskim zvukom, uključujući i krštenje Migjena i njegovih sestara, ne dokazuju više od pripadnosti skadarskoj pravoslavnoj zajednici ... pod utjecajem tadašnje susjedne crnogorske crkve.}}</ref> Pohađao je pravoslavnu osnovnu školu u Skadru.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} Od 1923. do 1925. pohađao je srednju školu u [[Bar (Crna Gora)|Baru]], u Crnoj Gori (u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]), kamo se preselila njegova sestra Lenka.{{sfn|Elsie|2012|p=308}} S četrnaest godina, u jesen 1925. godine, dobio je stipendiju za pohađanje srednje škole u Monastiru ([[Bitola|Bitoli]]) (danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]], tada također u Kraljevini Jugoslaviji),{{sfn|Elsie|2012|p=308}} gdje je maturirao 1927. godine,{{sfn|Elsie|2005}} a zatim je stupio u pravoslavno sjemenište sv. Jovana Bogoslova. Učio je [[staroslavenski]], [[Ruski jezik|ruski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[latinski]] i [[francuski jezik]]. Svoje usavršavanje i studije nastavio je do juna 1932. godine. Njegovo ime zapisano kao ''Milosh Nikoliç'' u pasošu izdanom od 17. juna 1932. godine, a zatim je u ukazu kojim je imenovan za učitelja i koji je potpisao ministar obrazovanja Mirash Ivanaj 18. maja 1933, ono promijenjeno u ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} U revidiranom rodnom listu od 26. januara 1937. njegovo ime je zapisano kao ''Millosh Nikolla''.{{sfn|Demo|2011}} ==Karijera i djelo== ===Učiteljski i izdavački rad=== [[Datoteka:Migjeni 1961 Albania stamp.jpg|thumb|upright|right|Migjeni na albanskoj poštanskoj marki iz 1961.]] Migjeni je 23. aprila 1933. postavljen za učitelja u školi u selu Vrakë ili [[Vraka]],<ref name="Admiralty1920">{{cite book|author=Great Britain. Admiralty|title=A Handbook of Serbia, Montenegro, Albania and Adjacent Parts of Greece|url=https://books.google.com/books?id=3KVBAAAAYAAJ|year=1920|publisher=H.M. Stationery Office|page=403}} {{izdvojeni citat|Ova sela u cijelosti ili djemolično naseljavaju pravoslavni Srbi — Brch, Borich, Basits, Vraka, Sterbets, Kadrum. Glavno je zanimanje zemljoradnja.}}</ref><ref name="Elsie2005-132">{{cite book|author=Robert Elsie|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA132|year=2005|publisher=I.B. Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=132–}}</ref> sedam kilometara od Skadra, gdje je ostao do 1934. godine, kada je škola zatvorena. U tom je razdoblju počeo pisati prozne crtice i stihove.<ref name="Elsie2005-132"/> Maja 1934. godine objavljen je njegov prvi kratki prozni uradak, ''Patnik Sokrat ili zadovoljna svinja'' ({{jez-alb|Sokrat i vuejtun apo derr i kënaqun}}), u periodičnom časopisu ''Ilirija'', pod njegovim novim prezimenom ''Migjeni'', akronimom od Millosh Gjergj Nikolla. Ubrzo, u ljeto 1935. godine, dvadesettrogodišnji Migjeni ozbiljno se razbolio od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]]. Otputovao je u [[Atena (grad)|Atenu]] u [[Grčka|Grčkoj]] u julu te godine, u nadi da će dobiti liječenje od bolesti koja je u to vrijeme bila endemska na močvarnim obalnim ravnicama Albanije, ali se mjesec dana kasnije vratio u Skadar bez poboljšanja svog zdravlja. U jesen 1935. godine prelazi na godinu dana u školu u samom Skadru i, opet u časopisu ''Ilirija'', započinje s objavljivanjem svojih prvih epohalnih pjesama.<ref name="elsie">{{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}}</ref> U pismu od 12. januara 1936, koje je uputio prevoditelju [[Skënder Luarasi|Skënderu Luarasiju]] (1900–1982) u [[Tirana|Tirani]], Migjeni je najavio: "Uskoro ću poslati svoje pjesme za tisak. Budući da ste, dok ste bili ovdje, obećali da ćete preuzeti odgovornost za to da pričat s nekim izdavačem, npr. 'Gutembergom', sada bih vas podsjetio na to obećanje, obavještavajući vas da sam spreman". Dva dana kasnije, Migjeni je dobio transfer koji je ranije zatražio u planinsko selo [[Pukë|Puka]] i 18. aprila 1936. započeo je svoju službu kao ravnatelj tamošnje propale škole.<ref name="elsie"/> Čisti planinski zrak učinio mu je dobro, ali siromaštvo i bijeda planinskih ljudi u Puki i u okolnom području bili su još porazniji od onoga što je doživio među stanovnicima obalne ravnice. Mnoga su djeca u školu dolazila bosa i gladna, a nastava je bila prekidana na duža razdoblja zbog izbijanja zaraznih bolesti, poput [[Ospice|ospica]] i [[Zaušnjaci|zaušnjaka]]. Nakon osamnaest teških mjeseci u planinama, ovaj je uporan pjesnik morao prekinuti karijeru učitelja i pisca te potražiti liječenje u [[Torino|Torinu]] u sjevernoj [[Italija|Italiji]], gdje je njegova sestra Olga studirala matematiku. Krenuo je iz Skadra 20. decembra 1937. i stigao u Torino prije Božića. Tamo se nadao da će se, nakon oporavka, registrirati i studirati na Filozofskom fakultetu. Međutim, proboj u liječenju tuberkuloze doći će jednu deceniju prekasno za Migjenija. Nakon pet mjeseci u sanatoriju San Luigi u blizini Torina, Migjeni je prebačen u [[valdenzi]]jsku bolnicu u [[Torre Pellice]], gdje je umro 26. augusta 1938. Njegova smrt u dvadeset i šestoj godini bila je tragičan gubitak za modernu albansku književnost.<ref name="elsie"/> ===Pjesništvo=== [[Datoteka:Shkoder 035.JPG|thumb|upright|right|Migjenijeva bista ispred [[Migjenijev teatar|Migjenijevog kazališta]] u [[Skadar|Skadru]].]] Njegovu skromnu pjesničku zbirku od 35 pjesama pod naslovom ''Slobodni stihovi'' ({{jez-alb|Vargjet e lira}}) tiskao je izdavač Gutenberg Press u Tirani 1936. godine, ali ju je vladina cenzura zabranila. U drugom izdanju, objavljenom 1944. godine, nedostajale su dvije stare pjesme, ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}) i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}), budući da su smatrane uvredljivima za crkvu, ali je to izdanje uključivalo osam novih pjesama. Migjenijeve su glavne teme bijeda i patnja, odraz života koji je vidio i živio.<ref name="elsie"/> Migjeni je obećavao i kao [[Proza|prozni]] pisac. Autor je dvadeset i četiri kratke prozne crtice, koje je objavljivao u periodici, najvećim dijelom između proljeća 1933. i proljeća 1938. godine. Dužine od jedne do pet stranica, ove su crtice prekratke da bi se smatrale [[pripovijetka]]ma ili pričama.<ref name="elsie"/> No, ove su mu prozne crtice još jače natopljene socijalnom tematikom i slikaju tragični položaj pojedinca u tadašnjem društvu: ''Legenda o kukuruzu'' (''Legjenda e misrit'') govori o gladi i bijedi i svrstava se među najjača albanska prozna svjedočnastva uopće, a ''Zabranjena jabuka'' (''Mollë e ndalume'') slika gradske muke radnika.{{sfn|Këlmendi|1977|loc=str. 543}} Posjedovao je sve preduvjete da bude izvrstan pjesnik. Imao je radoznao um. Iako njegova pjesnička produkcija nije bila ništa obimnija od njegove proze, njegov je uspjeh na polju poezije u to vrijeme u Albaniji bio spektakularan.<ref name="elsie"/> Glavne su teme ''Slobodnih stihova'', kao i Migjenijeve proze, bijeda i patnja. To je poezija akutne društvene svijesti i očaja. Prethodne generacije pjesnika pjevale su ljepote albanskih planina i svete tradicije nacije, dok je Migjeni sada otvorio oči pred surovom realnošću života, do zastrašujuće razine bijede, bolesti i siromaštva koje je otkrivao svuda oko sebe. Bio je pjesnik očaja, koji nije vidio izlaz i nije gajio nadu da bi išta osim smrti moglo stati na kraj patnji: ''"Patim još kao dijete čiji mu otac ne može kupiti igračku. Patim još kao mladić koji gori od neutažene seksualne želje. Patim jao sredovječni muškarac koji se utapa u apatiji života. Patim kao starac koji drhti zbog perspektive smrti. Patim kao seljak koji se bori sa zemljom. Patim kao radnik zdrobljen željezom. Patim kao bolesnik slomljen svim bolestima svijeta ... Patim kao čovjek"''. Tipična za patnju i uzaludnost ljudskih pothvata za Migjenija je pjesma ''Očaj'' ({{jez-alb|Rezignata}}), koja se nalazi u najduljem ciklusu u zbirci naslovljenom ''Pjesme siromaštva'' ({{jez-alb|Kangët e mjerimit}}). Ovdje pjesnik slika sumorni portret našeg zemaljskog postojanja: mračne noći, suze, dim, trnje i blato. Rijetko kroz mrak procuri dašak svježeg zraka ili vizija prirode. Kad priroda dođe do izražaja u Migjenijevom stihu, radi se, naravno, o [[jesen]]i.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni theatre.jpg|thumb|left|[[Migjenijevo kazalište]] u [[Skadar|Skadru]].]] Ako nema [[Nada|nade]], postoje barem ugušene čežnje i želje. Neke pjesme, kao što su ''Sinovi novog doba'' ({{jez-alb|Të birtë e shekullit të ri}}), ''Buđenje'' ({{jez-alb|Zgjimi}}), ''Pjesma mladosti'' ({{jez-alb|Kanga e rinis}}) i ''Pjesma zatvorenika'' ({{jez-alb|Kanga e të burgosunit}}), pune su samopouzdanja na lijevi revolucionarni način. Ovdje otkrivamo Migjenija kao preteču socijalističkog pjesništva ili, zapravo, kao vrhunac istinskog socijalističkog pjesništva u albanskoj književnosti, mnogo prije takozvanog [[Albanska književnost#Književnost socijalizma|oslobodilačkog i socijalističkog razdoblja]] od 1944. do 1990. godine. Migjeni, ipak, nije bio [[socijalist]] ili [[Revolucija|revolucionarni]] pjesnik u političkom smislu, unatoč ogorčenju i povremenim stisnutim pesnicama koje nam pokazuje. Za to mu je nedostajao optimizam kao i bilo kakav osjećaj političke predanosti i aktivnosti. Bio je proizvod 1930-ih godina, doba u kojem su albanski intelektualci, uključujući Migjenija, bili posebno fascinirani [[Zapad (razvrstavanje)|Zapadom]] i u kojem su se, u samoj [[Zapadna Evropa|Zapadnoj Europi]], suparničke ideologije [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]] prvi put sukobile u [[Španjolski građanski rat|španjolskom građanskom ratu]]. I na Migjeniju je ostavila traga nova filozofija [[Desnica (Italija)|desnice]] u nastajanju. U pjesmi ''Neka se čovjek rodi'' ({{jez-alb|Të lindet njeriu}}), a posebno, u [[nietzsche]]ovskom [[ditiramb]]u ''Oblik Natčovjeka'' ({{jez-alb|Trajtat e Mbinjeriut}}), ugušena, zgažena volja pretvara se u "gorljivu želju za novim genijem", za [[Natčovjek]]om koji dolazi. Prijatelju [[Trockizam|trockista]], [[André Stefi|Andréu Stefiju]], koji ga je upozorio da mu komunisti neće oprostiti takve pjesme, Migjeni je odgovorio: ''"Moje djelo ima borbeni karakter, ali iz praktičnih razloga, a uzimajući u obzir naše posebne uvjete, moram prikriveno manevrirati. Ne mogu objasniti te stvari [komunističkim] skupinama, oni ih moraju sami razumjeti. Objavljivanje mojih djela diktirano je potrebama društvene situacije u kojoj se nalazimo. Što se tiče mene, svoj rad smatram doprinosom jedinstvu grupa. André, moj posao bit će postignut ako uspijem živjeti malo duže"''.<ref name="elsie"/> [[Datoteka:Migjeni monument in Pukë, Albania.jpg|thumb|upright|right|Spomenik Migjeniju u [[Pukë|Puki]].]] Dio "establišmenta" koji je smatrao nesvjesnom patnji čovječanstva bila je [[Kršćanska Crkva|Crkva]]. Čini se da su Migjenijev vjerski odgoj i obrazovanje za [[Pravoslavlje|pravoslavno]] svećeništvo bili potpuno kontraproduktivni, jer nije gajio ni privrženost [[religija|religiji]], niti bilo kakve posebno drage osjećaje za organiziranu Crkvu. [[Bog]] je za Migjenija bio div s granitnim šakama koji je slamao čovjekovu volju. Dokaze o odbojnosti koju je osjećao prema Bogu i Crkvi nalazimo u dvjema pjesmama koje nedostaju izdanju iz 1944. godine: ''Predgovor predgovorima'' ({{jez-alb|Parathanja e parathanjeve}}), sa svojim vapajem očaja: "Bože! Gdje si?", i ''Bogohuljenje'' ({{jez-alb|Blasfemi}}).<ref name="elsie"/> U ''Skandaloznoj pjesmi'' ({{jez-alb|Kanga skandaloze}}) Migjeni izražava morbidnu privlačnost prema blijedoj redovnici i istovremeno prkos i odbacivanje njezinog svijeta. Ova pjesma pomaže u rasvjetljavanju ne samo Migjenijevog odnosa prema religiji, već i jednog od najmanje proučavanih aspekata pjesnikova života, njegove potisnute seksualnosti.<ref name="elsie"/> [[Erotizam|Erotičnost]] zasigurno nikada nije bila istaknuto obilježje albanske književnosti u bilo kojem razdoblju i bilo bi teško navesti bilo kojeg albanskog autora koji je svoje intimne porive i želje izrazio stihom ili prozom. Migjenijevo pjesništvo i njegova proza obiluju likovima žena, od kojih su mnoge nesretne [[Prostitutka|prostitutke]], za koje Migjeni pokatuje i sažaljenje i otvoreni seksualni interes. Suzne oči i crvene usne privlače njegovu pažnju; ostatak tijela rijetko se opisuje. [[Strast]] i zanosna želja sveprisutni su u njegovoj poeziji, ali jednako je prisutan i bauk fizičke bliskosti prikazan u smislu gađenja i tuge. To je samo jedno od mnogih bestijalnih lica bijede opisanih u ''Pjesmi bijede'' ({{jez-alb|Pjesma bijede}}) od 105 stihova.<ref name="elsie"/> ==Nasljeđe== Iako Migjeni za svog života nije objavio niti jednu knjigu, njegova su djela kružila privatno i u perodici tog doba i odmah su postigla uspjeh. Migjeni je utro put modernoj književnosti u Albaniji i drugim albanskim govornim područjima. Ta će književnost, međutim, uskoro nestati. Doista, upravo u godini objavljivanja njegovih ''Slobodnih stihova'' došlo je do pobjede [[Staljinizam|staljinizma]] u Albaniji i proglašenje [[Narodna Republika Albanija|Narodne Republike]].<ref name="elsie"/> Mnogi su nagađali kakav bi doprinos Migjeni mogao dati albanskoj književnosti da je duže poživjeo. Pitanje ostaje vrlo hipotetično, jer bi ovaj individualistički glas istinskog socijalnog prosvjeda nesumnjivo doživio istu sudbinu kao i većina talentiranih albanskih pisaca u kasnim 1940-ima, tj. internaciju, zatvor ili pogubljenje. Njegova prerana smrt barem je za nas sačuvala ovog pisca neoskvrnjenim.<ref name="elsie"/> Činjenica da je Migjeni tako mlad umro otežava kritičku ocjenu njegova djela. Iako mu se općenito dive, Migjeni nije bez svojih kritičara. Neke je razočarala njegova proza, a ni opseg njegovog pjesništva nije dovoljan da ga se prizna kao pjesnika univerazlnog značaja.<ref name="elsie"/> ==Reference== {{reflist|2}} ==Literatura== * {{Cite book| ref=harv|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature|url=http://www.albanianliterature.net/authors/classical/migjeni/index.html |year=|publisher=|isbn=|chapter =MIGJENI|ref = harv}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=Albanian Literature: A Short History|url=https://books.google.com/books?id=ox3Wx1Nl_2MC&pg=PA138|year=2005|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-84511-031-4|pages=138–}} * {{cite book|last=Elsie|first=Robert|title=A Biographical Dictionary of Albanian History|url=https://books.google.com/books?id=pgf6GWJxuZgC|year=2012|publisher=I.B.Tauris|isbn=978-1-78076-431-3|pages=308–309}} * {{cite web|last=Demo|first=Elsa|title=Migjeni në librin e shtëpisë|date=14 October 2011|publisher=Mapo; Arkiva Lajmeve|url=http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/|ref={{harvid|Demo|2011}}|access-date=2021-04-18|archive-date=2021-04-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418171951/http://www.arkivalajmeve.com/Migjeni-ne-librin-e-shtepise.1047118413/}} * {{cite book|last=Këlmendi|first=Ahmet|year=1977|title= Povijest svjetske književnosti, knj. 2. "Albanska književnost"|location= Zagreb |publisher= Mladost |ref = harv}} *{{cite book|last=Luarasi|first=Skender |title=Migjeni: Jeta|year=2002|publisher=Cetis|location=Tirana, Albania|language=Albanski}} * {{cite book|last=Pipa|first=Arshi|title=Albanian literature: social perspectives|url=https://books.google.com/books?id=pECAAAAAIAAJ|year=1978|publisher=R. Trofenik|isbn=978-3-87828-106-1}} * {{cite book|last=Polet|first=Jean-Claude|title=Auteurs européens du premier XXe siècle: 1. De la drôle de paix à la drôle de guerre (1923-1939)|url=https://books.google.com/books?id=eZjXABt_x9wC&pg=PA710|year=2002|publisher=De Boeck Supérieur|isbn=978-2-8041-3580-5|pages=710–711}} ==Vanjske veze== *[https://web.archive.org/web/20110831093045/http://www.elsie.de/en/books/b24.html Migjeni (Millosh Gjergj Nikolla). ''Slobodni stihovi'', Dukagjini, Peć 2001], bilingvalno englesko-albansko izdanje {{Albanska književnost}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1911|1938|Nikolla, Millosh Gjergj}} [[Kategorija:Albanski pisci]] [[Kategorija:Albanski pjesnici]] kynbbfxyuk8qi4wjdb3644ds65l1gkk 0 4668153 42681256 42636453 2026-08-26T14:11:02Z Edgar Allan Poe 29250 42681256 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Manuel Akanji | slika = 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2792 (Manuel Akanji).jpg | punoime = Manuel Obafemi Akanji | nadimak = | datumrođenja = [[19. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wiesendangen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]] | visina = 1.86 m | pozicija = branič | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] {{small|(posudba)}} | brojnadresu = 25 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Winterthur|Winterthur]] | nastupi(golovi)1 = 37 (1) | godine2 = 2015 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)2 = 42 (5) | godine3 = 2018 – 2022 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)3 = 119 (4) | godine4 = 2022 – | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)4 = 85 (2) | godine5 = 2025 – | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)5 = 0 (0) | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 41 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 1.9.2022 | zadnjiuređajrep = }} '''Manuel Obafemi Akanji''' ([[Wiesendangen]], [[19. srpnja]] [[1995.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla koji igra kao obrambeni igrač. Od [[2022.]] godine član je [[Manchester City FC|Manchester Cityja]]. Ranije je bio član [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], s kojom je osvojio jedan [[DFB-Pokal|njemački kup]] i jedan [[DFL-Supercup|superkup]]. Akanjijev otac je [[Nigerija]]c, dok mu je majka [[Švicarci|Švicarka]]. Odlučio se igrati za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]], za čiju je seniorsku momčad debitirao [[2017.]] godine te je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. == Vanjske veze == {{commons category}} *[https://web.archive.org/web/20170904014220/http://www.sfl.ch/superleague/klubs/fc-basel-1893/player/manuel-akanji/season/201718/ Profile on the Swiss Football League homepage] {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Akanji, Manuel}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Nigerijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] parhe6k27v7n11nk9uvjtuqyp5o0aq7 42681257 42681256 2026-08-26T14:12:09Z Edgar Allan Poe 29250 42681257 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Manuel Akanji | slika = 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2792 (Manuel Akanji).jpg | punoime = Manuel Obafemi Akanji | nadimak = | datumrođenja = [[19. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wiesendangen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]] | visina = 1.86 m | pozicija = branič | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | brojnadresu = 25 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Winterthur|Winterthur]] | nastupi(golovi)1 = 37 (1) | godine2 = 2015 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)2 = 42 (5) | godine3 = 2018 – 2022 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)3 = 119 (4) | godine4 = 2022 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)4 = 85 (2) | godine5 = 2025 – 2026 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)5 = 33 (2) | godine6 = 2026 – | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)6 = 1 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 41 (0) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 26.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Manuel Obafemi Akanji''' ([[Wiesendangen]], [[19. srpnja]] [[1995.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla koji igra kao obrambeni igrač. Od [[2026.]] godine član je [[Inter Milan]]a. Ranije je bio član [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], s kojom je osvojio jedan [[DFB-Pokal|njemački kup]] i jedan [[DFL-Supercup|superkup]]. Akanjijev otac je [[Nigerija]]c, dok mu je majka [[Švicarci|Švicarka]]. Odlučio se igrati za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]], za čiju je seniorsku momčad debitirao [[2017.]] godine te je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. == Vanjske veze == {{commons category}} *[https://web.archive.org/web/20170904014220/http://www.sfl.ch/superleague/klubs/fc-basel-1893/player/manuel-akanji/season/201718/ Profile on the Swiss Football League homepage] {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Akanji, Manuel}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Nigerijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] 9gzu70n7hzt11vymhz0jb2j4c4z5h3u 42681258 42681257 2026-08-26T14:12:26Z Edgar Allan Poe 29250 42681258 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Manuel Akanji | slika = 2023-10-04 Fußball, Männer, UEFA Champions League, RB Leipzig - Manchester City FC 1DX 2792 (Manuel Akanji).jpg | punoime = Manuel Obafemi Akanji | nadimak = | datumrođenja = [[19. srpnja]] [[1995.]] | rodnigrad = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Wiesendangen]] | rodnadržava = [[Švicarska]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Švicarska|švicarsko]] | visina = 1.86 m | pozicija = branič | trenutniklub = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | brojnadresu = 25 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2014 – 2015 | klubovi1 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Winterthur|Winterthur]] | nastupi(golovi)1 = 37 (1) | godine2 = 2015 – 2018 | klubovi2 = {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[FC Basel|Basel]] | nastupi(golovi)2 = 42 (5) | godine3 = 2018 – 2022 | klubovi3 = {{nowrap|{{flagicon|NJE}} [[Borussia Dortmund]]}} | nastupi(golovi)3 = 119 (4) | godine4 = 2022 – 2026 | klubovi4 = {{flagicon|ENG}} [[Manchester City FC|Manchester City]] | nastupi(golovi)4 = 85 (2) | godine5 = 2025 – 2026 | klubovi5 = → {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)5 = 33 (2) | godine6 = 2026 – | klubovi6 = {{flagicon|ITA}} [[Inter Milan]] | nastupi(golovi)6 = 1 (0) | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2017 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|ŠVI}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 87 (4) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 26.8.2026 | zadnjiuređajrep = }} '''Manuel Obafemi Akanji''' ([[Wiesendangen]], [[19. srpnja]] [[1995.]]), [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac [[Nigerija|nigerijskog]] porijekla koji igra kao obrambeni igrač. Od [[2026.]] godine član je [[Inter Milan]]a. Ranije je bio član [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]], s kojom je osvojio jedan [[DFB-Pokal|njemački kup]] i jedan [[DFL-Supercup|superkup]]. Akanjijev otac je [[Nigerija]]c, dok mu je majka [[Švicarci|Švicarka]]. Odlučio se igrati za [[Nogometna reprezentacija Švicarske|reprezentaciju Švicarske]], za čiju je seniorsku momčad debitirao [[2017.]] godine te je nastupio na nekoliko međunarodnih natjecanja. == Vanjske veze == {{commons category}} *[https://web.archive.org/web/20170904014220/http://www.sfl.ch/superleague/klubs/fc-basel-1893/player/manuel-akanji/season/201718/ Profile on the Swiss Football League homepage] {{Sastav Švicarska 2018 SP}} {{Sastav Švicarska 2020 EP}} {{Sastav Švicarska 2022 SP}} {{Sastav Švicarska 2024 EP}} {{Sastav Švicarska 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1995||Akanji, Manuel}} [[Kategorija:Švicarski fudbaleri]] [[Kategorija:Nigerijski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Basela]] [[Kategorija:Fudbaleri Borussije Dortmund]] [[Kategorija:Fudbaleri Manchester Cityja]] [[Kategorija:Fudbaleri Intera]] 3alkbkn80e0o8jusapfhm2duuszvha4 10 4674910 42681411 42558045 2026-08-27T00:03:37Z Aca 108187 42681411 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[Datoteka:Logo-edit-extended-semi-protection-EDBF02.svg|40px]] | tekst = '''Ova stranica je predložena za zaštitu zbog neprestalnog priljeva [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizama]], nekonstruktivnih izmjena ili [[Wikipedia:Rat izmjena|uređivačkog rata]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]}}</includeonly> <noinclude> {{dokumentacija|content= Ovaj šablon stavlja stranicu u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]. }} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> nh56qpmdreq3ypv1r7h4kp41hi3xtkf 42681447 42681411 2026-08-27T02:04:39Z Aca 108187 42681447 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[Datoteka:Orange lock.svg|40px]] | tekst = '''Ova stranica je predložena za zaštitu zbog neprestalnog priljeva [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizama]], nekonstruktivnih izmjena ili [[Wikipedia:Rat izmjena|uređivačkog rata]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]}}</includeonly> <noinclude> {{dokumentacija|content= Ovaj šablon stavlja stranicu u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]. }} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> 3fe1ey7mng0birmzns7utzdetkt3lfl 42681448 42681447 2026-08-27T02:05:12Z Aca 108187 42681448 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[Datoteka:Orange lock.svg|40px|link=|alt=|Zaštićeno]] | tekst = '''Ova stranica je predložena za zaštitu zbog neprestalnog priljeva [[Wikipedia:Vandalizam|vandalizama]], nekonstruktivnih izmjena ili [[Wikipedia:Rat izmjena|uređivačkog rata]]. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>{{#if:{{{bezkategorije|}}}||[[Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]}}</includeonly> <noinclude> {{dokumentacija|content= Ovaj šablon stavlja stranicu u [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]]. }} [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> r6xs0fbizp28e25pbqggjvty5b9cky0 10 4675328 42681418 42557389 2026-08-27T00:16:54Z Aca 108187 42681418 wikitext text/x-wiki {{Ambox | vrsta = delete | slika = [[Datoteka:Red_information_icon_with_gradient_background.svg|40px|link=|alt=]] | slika_desno = {{izbriši|rezultat [[WP:ČZB|rasprave o brisanju]]}} | tekst = Ovaj članak je '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{STRANICA}}|predložen za brisanje]]'''. Korisnici mogu iznositi svoja mišljenja o tome u narednih sedam dana. Ako niste saglasni s predloženim brisanjem, pozivamo vas da to obrazložite. Nemojte brisati ovu poruku sve dok traje rasprava čak i ako je članak znatno prepravljen. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly>{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje|<nowiki/>|[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__ </noinclude> 5nz4nhyytfknzcio5jp8sp07jlzcmpz 42681456 42681418 2026-08-27T02:24:39Z Aca 108187 42681456 wikitext text/x-wiki {{Ambox | vrsta = delete | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:{{{1|Rezultat [[WP:ČZB|rasprave o brisanju]]}}}}}}}|Brzo brisanje]] | tekst = Ovaj članak je '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{STRANICA}}|predložen za brisanje]]'''. Korisnici mogu iznositi svoja mišljenja o tome u narednih sedam dana. Ako niste saglasni s predloženim brisanjem, pozivamo vas da to obrazložite. Nemojte brisati ovu poruku sve dok traje rasprava čak i ako je članak znatno prepravljen. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly>{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje|<nowiki/>|[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__ </noinclude> r9enlmqfspnatee1a502ov8uts0ygfm 42681457 42681456 2026-08-27T02:25:12Z Aca 108187 42681457 wikitext text/x-wiki {{Ambox | vrsta = delete | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:Rezultat [[WP:ČZB|rasprave o brisanju]]}}}}|Brzo brisanje]] | tekst = Ovaj članak je '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{STRANICA}}|predložen za brisanje]]'''. Korisnici mogu iznositi svoja mišljenja o tome u narednih sedam dana. Ako niste saglasni s predloženim brisanjem, pozivamo vas da to obrazložite. Nemojte brisati ovu poruku sve dok traje rasprava čak i ako je članak znatno prepravljen. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly>{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje|<nowiki/>|[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__ </noinclude> igb899otapb495dzhffday1xb6zi607 42681461 42681457 2026-08-27T02:38:17Z Aca 108187 42681461 wikitext text/x-wiki {{Ambox | vrsta = delete | slika = [[Datoteka:OOjs UI icon trash-destructive.svg|40px|link={{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=delete&wpReason={{urlencode:Rezultat [[WP:ČZB|rasprave o brisanju]]}}}}|Rasprava o brisanju]] | tekst = Ovaj članak je '''[[Wikipedia:Članci za brisanje#{{STRANICA}}|predložen za brisanje]]'''. Korisnici mogu iznositi svoja mišljenja o tome u narednih sedam dana. Ako niste saglasni s predloženim brisanjem, pozivamo vas da to obrazložite. Nemojte brisati ovu poruku sve dok traje rasprava čak i ako je članak znatno prepravljen. | stil = border-color: var(--border-color-option-red, #f54739) !important; }}<includeonly>{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje|<nowiki/>|[[Kategorija:Kandidati za brisanje]]}}</includeonly><noinclude> {{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__ </noinclude> juabxopdkm2ayz4ba6dp8c4sdrperuo 2 4676787 42681261 42681236 2026-08-26T14:32:04Z Zavičajac 76707 42681261 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[]] indija * 2026. – [[]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Manastir Phra Mahathat |image = Wat-Phra-Baromathat-Nakhon-Srithammarat-Apr-2001-11.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1761 |država = {{flag|Tajland}} }} '''Budistički hram Phra Mahathat''' je glavno budističko središte u provinciji Nakhon Si Thammarat, na jugu Tajlanda. Smješten je na uskom grebenu između [[Tihi okean|Tihog]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]], području poznatom od davnina kao raskrsnica trgovačkih puteva. Podignut je u 8. stoljeću, pod uticajem raznih religijskih i arhitektonskih tradicija, uključujući [[Brahmanizam|brahmanizam]], [[Hinduizam|hinduizam]], [[Budizam|mahayana budizam]] i theravada budizam iz sjeveroistočne [[Indija|Indije]], središnje [[Indonezija|Jave]], [[Šri Lanka|Šri Lanke]] i regije Mon u južnom Mjanmaru. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219634 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Puno ime hrama, Wat Phra Mahathat Woramahawihan, prevodi se kao "Veliki plemeniti hram velikih relikvija Chedi", a sam chedi (ili stupa) poznat je kao Phra That Borommathat, ime koje se koristi za nekoliko drugih chedija u Tajlandu.<ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Manastir pokazuje četiri glavna perioda u kojima se jasno mogu uočiti religijske i arhitektonske razmjene s drugim zemljama. U prvom periodu (5. - 8. vijek), ovdje su pronađeni ostaci indijskog hinduizma, poput kamenih natpisa, jonija i arhitektonskih elemenata, što ukazuje na to da je ovo mjesto bilo prvobitno sveto mjesto u hinduizmu u jugoistočnoj Aziji prije nego što je pretvoreno u budistički manastir. Hinduistički bogovi i zajednica svećenika i dalje su aktivni u trenutnim sistemima vjerovanja i ritualima u hramu. U drugom periodu (od kraja 8. do 11. vijeka), arheološki nalazi i cjevasti oblik kupole Velikog relikvijara, pokazuju da ovo mjesto bilo važan mahajanski budistički hram, kao što su Nalanda u Indiji, Borobudur u Indoneziji i Anuradhapura u Šri Lanki. U trećem periodu (12. - 14. vijek), prevelika pravougaona platforma između kupole i tornja Velikog relikvijara, statue slonova oko podnožja Velikog relikvijara i povezane tekstualne tradicije, pokazuju da je hram snažno primio kulturne elemente iz Šri Lanke. Tada je postao epicentar takozvane šrilankanske škole theravada budizma i ostavio je uticaj na razna mjesta u Tajlandu i šire. U četvrtom periodu (15. - sredina 18. vijeka), ayutthayan umjetnost iz centralnog Tajlanda postala je utjecajna, te je u hramu izgrađen niz zgrada. Posljednja stupa je vjerovatno u ovom periodu bila prekrivena pravim zlatnim listovima, trenutno teški 197,45 kilograma, što je čini vrlo rijetkim sačuvanim primjerkom u cijeloj Južnoj i Jugoistočnoj Aziji. Arhitektonski stil Velikog relikvijara široko je prenesen na mnoga mjesta, vjerovatno uključujući sjevernu Maleziju i južni Mjanmar. Svi ovi spomenuti elementi jasno ukazuju na to da je hram Phra Mahathat rezultat religijske razmjene tokom oko 1.500 godina u prostranom južnom dijelu pomorske Azije. == Svjetska baština == Manastir Phra Mahathat upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="manastir">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1761 |title= Manastir Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Wat Phra Mahathat Woramahawihan, Nakhon Si Thammarat.jpg|Središnji chedi visok 78 metara također je duhovno srce Nakhon Si Thammarata. File:King Taksin at Wat Phra Borom That.JPG File:เจดีย์ราย รอบพระบรมธาตุ, วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร.jpg File:วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร, จังหวัดนครศรีธรรมราช.jpg File:Wat phra mahathat woramahawihan nakhon si thammarat.jpg|Svetkovina </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wat Phra Mahathat}} [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu] h4966umrf15khqioxy54wboobc94fuk 42681276 42681261 2026-08-26T15:26:46Z Zavičajac 76707 42681276 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija * 2026. – [[]] iran * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[]] indija * 2026. – [[]] Japan {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Amazonska pozorišta |image = Amazon Theatre, Teatro Amazonas. Manaus, Brazil. 06.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1774 |država = {{flag|Brazil}} }} '''Amazonska pozorišta'''Nekretnina se sastoji od dva dijela: Theatro da Paz i Praça da República u Belému, te Teatro Amazonas i Largo de São Sebastião u Manausu. One su izgrađene u državama Pará i Amazonas u Brazilu tijekom amazonskog 'Zlatnog doba' kao rezultat gospodarskog vrhunca Rubber Cycle između 1879. i 1912. godine. Inspirirani francuskom i europskom arhitekturom te ukrašeni motivima koji prizivaju Amazoniju, ovi su ansambli osmišljeni kao simboli političkih i urbanih ambicija. Otvoren 1878. i 1889. godine, Theatro da Paz i Praça da República istaknuli su stratešku ulogu grada Beléma kao luke i glavnog grada države te slavili Brazilsku Republiku, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., bio dio velikog urbanog razvoja Manausa tijekom gumarskog buma i, zajedno s Largo de São Sebastião, izražavala je bogatstvo i prestiž buduće prijestolnice Amazone. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219525 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> <ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Amazonska pozorišta upisana su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="amazon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1774 |title= Amazonska pozorišta |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="brasil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Brazil, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Belem-TeatroPaz1.jpg File:Teatro Amazonas 18.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Teatro Amazonas}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu] 0dlyulz6tu4uzzpd5p2mj3livqh8l7s 42681318 42681276 2026-08-26T18:43:42Z Zavičajac 76707 42681318 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija Komori * 2026. – [[Istorijska mjesta Komora]] https://en.sputniknews.africa/20260726/1087826844.html Medine su prve lokacije s arhipelaga Komora koje se upisuju na UNESCO-ov popis, koji broji više od 1.200 nekretnina diljem svijeta koje se smatraju "izvanrednom univerzalnom vrijednošću" vrijednom zaštite. Oni "za nas nisu samo povijesna mjesta: oni su živi gradovi, gdje ljudi još uvijek mole, trguju i slave velike životne trenutke baš kao što su to činili naši preci", rekao je ministar. "Ovo nasljeđe je krhko i, na nekim mjestima, u stvarnoj opasnosti," rekao je. "Oglas mijenja stvari: nameće nam obveze, ali nam također otvara vrata." Islamska zemlja, oko 300 kilometara (200 milja) od obale Afrike i dom za oko 870.000 ljudi, stoljećima je bila raskrižje pomorske trgovine između istočne Afrike, Bliskog istoka i Madagaskara. UNESCO je dodao šest stoljetnih medina na Komorima, nekadašnjih povijesnih sultanata duž trgovačkih ruta Indijskog oceana, na svoj popis svjetske baštine, što je podiglo nadu za njihovu zaštitu.https://www.trtafrika.com/english/article/0c8d6e8a05ea https://whc.unesco.org/document/219529 Drevni gradovi s palačama, džamijama, javnim trgovima i uskim ulicama, od kojih neki datiraju iz 12. stoljeća, i danas su naseljeni, iako su mnoge građevine u ozbiljnom zapuštenom stanju. "Ovo uvrštavanje nije ciljna crta, već početna točka," rekao je ministar kulture Komora Said Mohamed Ali Said, dio vladine delegacije koja je putovala na UNESCO-ov sastanak u Busanu, Južna Koreja, radi objave objavljene u subotu. * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Roças iz Sao Tomea i Principea: Kolonijalni poljoprivredni sistem i prisilna migracija]] indija * 2026. – [[]] State of Palestine {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Amazonska pozorišta |image = Amazon Theatre, Teatro Amazonas. Manaus, Brazil. 06.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1774 |država = {{flag|Brazil}} }} '''Amazonska pozorišta'''Nekretnina se sastoji od dva dijela: Theatro da Paz i Praça da República u Belému, te Teatro Amazonas i Largo de São Sebastião u Manausu. One su izgrađene u državama Pará i Amazonas u Brazilu tijekom amazonskog 'Zlatnog doba' kao rezultat gospodarskog vrhunca Rubber Cycle između 1879. i 1912. godine. Inspirirani francuskom i europskom arhitekturom te ukrašeni motivima koji prizivaju Amazoniju, ovi su ansambli osmišljeni kao simboli političkih i urbanih ambicija. Otvoren 1878. i 1889. godine, Theatro da Paz i Praça da República istaknuli su stratešku ulogu grada Beléma kao luke i glavnog grada države te slavili Brazilsku Republiku, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., bio dio velikog urbanog razvoja Manausa tijekom gumarskog buma i, zajedno s Largo de São Sebastião, izražavala je bogatstvo i prestiž buduće prijestolnice Amazone. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219525 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> <ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Amazonska pozorišta upisana su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="amazon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1774 |title= Amazonska pozorišta |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="brasil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Brazil, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Belem-TeatroPaz1.jpg File:Teatro Amazonas 18.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Teatro Amazonas}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu] c8kvstr9onc8z5c9hvje5y5eox53sk5 42681361 42681318 2026-08-26T21:33:30Z Zavičajac 76707 42681361 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija Komori * 2026. – [[Istorijska mjesta Komora]] https://en.sputniknews.africa/20260726/1087826844.html Medine su prve lokacije s arhipelaga Komora koje se upisuju na UNESCO-ov popis, koji broji više od 1.200 nekretnina diljem svijeta koje se smatraju "izvanrednom univerzalnom vrijednošću" vrijednom zaštite. Oni "za nas nisu samo povijesna mjesta: oni su živi gradovi, gdje ljudi još uvijek mole, trguju i slave velike životne trenutke baš kao što su to činili naši preci", rekao je ministar. "Ovo nasljeđe je krhko i, na nekim mjestima, u stvarnoj opasnosti," rekao je. "Oglas mijenja stvari: nameće nam obveze, ali nam također otvara vrata." Islamska zemlja, oko 300 kilometara (200 milja) od obale Afrike i dom za oko 870.000 ljudi, stoljećima je bila raskrižje pomorske trgovine između istočne Afrike, Bliskog istoka i Madagaskara. UNESCO je dodao šest stoljetnih medina na Komorima, nekadašnjih povijesnih sultanata duž trgovačkih ruta Indijskog oceana, na svoj popis svjetske baštine, što je podiglo nadu za njihovu zaštitu.https://www.trtafrika.com/english/article/0c8d6e8a05ea https://whc.unesco.org/document/219529 Drevni gradovi s palačama, džamijama, javnim trgovima i uskim ulicama, od kojih neki datiraju iz 12. stoljeća, i danas su naseljeni, iako su mnoge građevine u ozbiljnom zapuštenom stanju. "Ovo uvrštavanje nije ciljna crta, već početna točka," rekao je ministar kulture Komora Said Mohamed Ali Said, dio vladine delegacije koja je putovala na UNESCO-ov sastanak u Busanu, Južna Koreja, radi objave objavljene u subotu. * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Roças iz Sao Tomea i Principea: Kolonijalni poljoprivredni sistem i prisilna migracija]] indija * 2026. – [[Sebastia]] State of Palestine {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Amazonska pozorišta |image = Amazon Theatre, Teatro Amazonas. Manaus, Brazil. 06.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1774 |država = {{flag|Brazil}} }} '''Amazonska pozorišta'''Nekretnina se sastoji od dva dijela: Theatro da Paz i Praça da República u Belému, te Teatro Amazonas i Largo de São Sebastião u Manausu. One su izgrađene u državama Pará i Amazonas u Brazilu tijekom amazonskog 'Zlatnog doba' kao rezultat gospodarskog vrhunca Rubber Cycle između 1879. i 1912. godine. Inspirirani francuskom i europskom arhitekturom te ukrašeni motivima koji prizivaju Amazoniju, ovi su ansambli osmišljeni kao simboli političkih i urbanih ambicija. Otvoren 1878. i 1889. godine, Theatro da Paz i Praça da República istaknuli su stratešku ulogu grada Beléma kao luke i glavnog grada države te slavili Brazilsku Republiku, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., bio dio velikog urbanog razvoja Manausa tijekom gumarskog buma i, zajedno s Largo de São Sebastião, izražavala je bogatstvo i prestiž buduće prijestolnice Amazone. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219525 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> <ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Amazonska pozorišta upisana su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="amazon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1774 |title= Amazonska pozorišta |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="brasil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Brazil, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Belem-TeatroPaz1.jpg File:Teatro Amazonas 18.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Teatro Amazonas}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu] 6eezng3l64mdue0dki4rjgoh75nu725 42681482 42681361 2026-08-27T08:01:48Z Zavičajac 76707 42681482 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija Komori * 2026. – [[Istorijska mjesta Komora]] https://en.sputniknews.africa/20260726/1087826844.html Medine su prve lokacije s arhipelaga Komora koje se upisuju na UNESCO-ov popis, koji broji više od 1.200 nekretnina diljem svijeta koje se smatraju "izvanrednom univerzalnom vrijednošću" vrijednom zaštite. Oni "za nas nisu samo povijesna mjesta: oni su živi gradovi, gdje ljudi još uvijek mole, trguju i slave velike životne trenutke baš kao što su to činili naši preci", rekao je ministar. "Ovo nasljeđe je krhko i, na nekim mjestima, u stvarnoj opasnosti," rekao je. "Oglas mijenja stvari: nameće nam obveze, ali nam također otvara vrata." Islamska zemlja, oko 300 kilometara (200 milja) od obale Afrike i dom za oko 870.000 ljudi, stoljećima je bila raskrižje pomorske trgovine između istočne Afrike, Bliskog istoka i Madagaskara. UNESCO je dodao šest stoljetnih medina na Komorima, nekadašnjih povijesnih sultanata duž trgovačkih ruta Indijskog oceana, na svoj popis svjetske baštine, što je podiglo nadu za njihovu zaštitu.https://www.trtafrika.com/english/article/0c8d6e8a05ea https://whc.unesco.org/document/219529 Drevni gradovi s palačama, džamijama, javnim trgovima i uskim ulicama, od kojih neki datiraju iz 12. stoljeća, i danas su naseljeni, iako su mnoge građevine u ozbiljnom zapuštenom stanju. "Ovo uvrštavanje nije ciljna crta, već početna točka," rekao je ministar kulture Komora Said Mohamed Ali Said, dio vladine delegacije koja je putovala na UNESCO-ov sastanak u Busanu, Južna Koreja, radi objave objavljene u subotu. * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Roças iz Sao Tomea i Principea: Kolonijalni poljoprivredni sistem i prisilna migracija]] indija * 2026. – [[Sebastia]] State of Palestine {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Amazonska pozorišta |image = Amazon Theatre, Teatro Amazonas. Manaus, Brazil. 06.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1774 |država = {{flag|Brazil}} }} '''Amazonska pozorišta'''Nekretnina se sastoji od dva dijela: Theatro da Paz i Praça da República u Belému, te Teatro Amazonas i Largo de São Sebastião u Manausu. One su izgrađene u državama Pará i Amazonas u Brazilu tijekom amazonskog 'Zlatnog doba' kao rezultat gospodarskog vrhunca Rubber Cycle između 1879. i 1912. godine. Inspirirani francuskom i europskom arhitekturom te ukrašeni motivima koji prizivaju Amazoniju, ovi su ansambli osmišljeni kao simboli političkih i urbanih ambicija. Otvoren 1878. i 1889. godine, Theatro da Paz i Praça da República istaknuli su stratešku ulogu grada Beléma kao luke i glavnog grada države te slavili Brazilsku Republiku, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., bio dio velikog urbanog razvoja Manausa tijekom gumarskog buma i, zajedno s Largo de São Sebastião, izražavala je bogatstvo i prestiž buduće prijestolnice Amazone. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219525 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Amazonska kazališta obuhvaćaju Theatro da Paz u Belemu, država Para, i Teatro Amazonas u Manausu, savezna država Amazonas. Obje su izgrađene krajem 19. stoljeća, na vrhuncu gumarskog procvata, i kombiniraju europske arhitektonske utjecaje s lokalnim materijalima i simbolima.<ref name="teatri">{{Cite web |url= https://apnews.com/article/brazil-amazon-theaters-unesco-world-heritage-belem-manaus-bc9224cd6e60481265dfea49a2de46e8 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO adds Brazil’s Amazonia theaters to the World Heritage List |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Izgrađena su kao "simboli političkih i urbanih ambicija." Theatro da Paz, otvoren 1878., naglasio je ulogu Belema kao ključnog lučkog grada, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., odražavao brzi urbani razvoj Manausa tijekom gumarskog buma. Brazil je izjavio da je nominirao ta dva kina zajednički jer predstavljaju isto povijesno razdoblje i utjelovljuju zajednički projekt modernizacije i integracije amazonske regije u globalne komercijalne i kulturne krugove. == Svjetska baština == Amazonska pozorišta upisana su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="amazon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1774 |title= Amazonska pozorišta |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="brasil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Brazil, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Belem-TeatroPaz1.jpg File:Teatro Amazonas 18.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Teatro Amazonas}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu] hqf8h1t2m2pmqxpevtzdo1ia3hhxls1 42681503 42681482 2026-08-27T10:12:56Z Zavičajac 76707 42681503 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 https://scispace.com/pdf/omladinske-radne-akcije-kontinuiteti-i-odmaci-iz-iskustva-56i3z2pi8a.pdf https://balkans.aljazeera.net/blogs/2020/3/29/moje-sjecanje-sa-omladinskih-radnih-akcija Komori * 2026. – [[Istorijska mjesta Komora]] https://en.sputniknews.africa/20260726/1087826844.html Medine su prve lokacije s arhipelaga Komora koje se upisuju na UNESCO-ov popis, koji broji više od 1.200 nekretnina diljem svijeta koje se smatraju "izvanrednom univerzalnom vrijednošću" vrijednom zaštite. Oni "za nas nisu samo povijesna mjesta: oni su živi gradovi, gdje ljudi još uvijek mole, trguju i slave velike životne trenutke baš kao što su to činili naši preci", rekao je ministar. "Ovo nasljeđe je krhko i, na nekim mjestima, u stvarnoj opasnosti," rekao je. "Oglas mijenja stvari: nameće nam obveze, ali nam također otvara vrata." Islamska zemlja, oko 300 kilometara (200 milja) od obale Afrike i dom za oko 870.000 ljudi, stoljećima je bila raskrižje pomorske trgovine između istočne Afrike, Bliskog istoka i Madagaskara. UNESCO je dodao šest stoljetnih medina na Komorima, nekadašnjih povijesnih sultanata duž trgovačkih ruta Indijskog oceana, na svoj popis svjetske baštine, što je podiglo nadu za njihovu zaštitu.https://www.trtafrika.com/english/article/0c8d6e8a05ea https://whc.unesco.org/document/219529 Drevni gradovi s palačama, džamijama, javnim trgovima i uskim ulicama, od kojih neki datiraju iz 12. stoljeća, i danas su naseljeni, iako su mnoge građevine u ozbiljnom zapuštenom stanju. "Ovo uvrštavanje nije ciljna crta, već početna točka," rekao je ministar kulture Komora Said Mohamed Ali Said, dio vladine delegacije koja je putovala na UNESCO-ov sastanak u Busanu, Južna Koreja, radi objave objavljene u subotu. * 2026. – [[Amazonski teatri]] * 2026. – [[Roças iz Sao Tomea i Principea: Kolonijalni poljoprivredni sistem i prisilna migracija]] indija * 2026. – [[Sebastia]] State of Palestine {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Amazonska pozorišta |image = Amazon Theatre, Teatro Amazonas. Manaus, Brazil. 06.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = ii, iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1774 |država = {{flag|Brazil}} }} '''Amazonska pozorišta'''Nekretnina se sastoji od dva dijela: Theatro da Paz i Praça da República u Belému, te Teatro Amazonas i Largo de São Sebastião u Manausu. One su izgrađene u državama Pará i Amazonas u Brazilu tijekom amazonskog 'Zlatnog doba' kao rezultat gospodarskog vrhunca Rubber Cycle između 1879. i 1912. godine. Inspirirani francuskom i europskom arhitekturom te ukrašeni motivima koji prizivaju Amazoniju, ovi su ansambli osmišljeni kao simboli političkih i urbanih ambicija. Otvoren 1878. i 1889. godine, Theatro da Paz i Praça da República istaknuli su stratešku ulogu grada Beléma kao luke i glavnog grada države te slavili Brazilsku Republiku, dok je Teatro Amazonas, otvoren 1896., bio dio velikog urbanog razvoja Manausa tijekom gumarskog buma i, zajedno s Largo de São Sebastião, izražavala je bogatstvo i prestiž buduće prijestolnice Amazone. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219525 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Amazonska pozorišta obuhvataju Teatar da Paz u [[Belém|Belemu]], država [[Pará|Para]], i [[Teatar Amazonas]] u [[Manaus]]u, savezna država [[Amazonas (savezna država, Brazil)|Amazonas]]. Oba su izgrađene krajem 19. stoljeća, na vrhuncu gumarskog procvata, i kombiniraju europske arhitektonske utjecaje s lokalnim materijalima i simbolima.<ref name="teatri">{{Cite web |url= https://apnews.com/article/brazil-amazon-theaters-unesco-world-heritage-belem-manaus-bc9224cd6e60481265dfea49a2de46e8 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO adds Brazil’s Amazonia theaters to the World Heritage List |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Izgrađena su kao "simboli političkih i urbanih ambicija." Teatar da Paz, otvoren 1878., naglasio je ulogu Belema kao ključnog lučkog grada, dok je Teatar Amazonas, otvoren 1896., odražavao brzi urbani razvoj Manausa tijekom gumarskog buma. == Svjetska baština == Amazonska pozorišta upisana su na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="amazon">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1774 |title= Amazonska pozorišta |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="brasil">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/br |title= Brazil, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Zajednička nominacija je urađena jer teatri predstavljaju isti istorijski period i predstavljaju zajednički projekt modernizacije i integracije amazonske regije u globalne komercijalne i kulturne krugove. === Galerija === <gallery> File:Belem-TeatroPaz1.jpg File:Teatro Amazonas 18.jpg </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Teatro Amazonas}} [[Kategorija:Svjetska baština u Brazilu] 4n2eewep3sqoh2nfzswz59421f1af4n 0 4678018 42681352 41378921 2026-08-26T20:49:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681352 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Tonusco | drugo_ime = | slika =Río Tonusco.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis=Rijeka kod [[Santa Fe de Antioquia|Santa Fea]] | kontinenti= [[Južna Amerika]] | regije = | države ={{flag|Kolumbija}} | pokrajine =[[Antioquia (departman)|Antioqua]] | gradovi =[[Santa Fe de Antioquia]] | izvor =[[selo]] Tonusco Arriba [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Kolumbijski Centralni Kordiljeri]] | izvor_visina =3,124<ref name=brit/> | izvor_koord = | ušće =5 [[km]] [[jug|južno]] od [[Santa Fe de Antioquia|Santa Fea de Antioquia]] u [[Cauca (rijeka)|Caucu]] ([[Antioquia (departman)|Antioqua]]) | ušće_visina =450<ref name=brit/> | ušće_koord = | ušće_vrsta = | dužina =40<ref name=brit/> | pritoke= | vodopadi= | ade= | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[Magdalena (rijeka)|magdalene]] | površina = | ulijeva_se_u =[[Cauca (rijeka)|Caucu]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost= | luke = | kol_robe = | karta= | karta_širina = | karta_opis = }} '''Tonusco''' je [[rijeka]] na [[sjeverozapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] duga 40 [[km]], lijeva [[pritoka]] riijeke [[Cauca (rijeka)|Cauce]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Tonusco [[izvor|izvire]] u [[planina]] [[Centralni Kordiljeri (Kolumbija)|Kolumbijskih Centralnih Kordiljera]], kod [[selo|sela]] Tonusco Arriba, na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 3,124 [[metar]]a, [[sjeverozapad]]no od [[grad]]a [[Santa Fe de Antioquia]].<ref name=brit/> Od izvora teče prema [[sjever]]u, ali kad primi [[potok]] La Puna naglo mijenja smjer i teče prema [[jugoistok]]u do [[ušće|ušća]] u [[Cauca (rijeka)|Caucu]] 5 [[km]] [[jug|južnije]] od grada [[Santa Fe de Antioquia]]. [[Riječno korito]] je većim dijelom usko, a posljednih 9 km široko 200 [[metar]]a.<ref name=brit>{{cite web | url =http://santafedigital.com.co/index.php/noticias/mencultura/133-pesca-tonusco | title =''En el Tonusco aún se pescan sabaletas'' | accessdate =15.1.2022. | language =španjolski | publisher =SantafeDigital | archive-date =2023-03-20 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230320132753/https://santafedigital.com.co/index.php/noticias/mencultura/133-pesca-tonusco | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == * [https://mapcarta.com/19921406 ''Río Tonusco''] {{en icon}} [[Kategorija:Rijeke u Kolumbiji]] e7hddy5p37nsbqmp3dk8ltzs3sls7ag 10 4681479 42681344 41490314 2026-08-26T20:27:12Z Aca 108187 align 42681344 wikitext text/x-wiki {{mbox | image = [[Datoteka:Walnut.png|40px|link=|alt=]] | text ='''{{{naslov|Ova stranica}}} ukratko:''' {{#if:{{{2|}}} | {{unordered list|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}}} | {{{1}}} }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na podstranicu /dok, a međuviki veze na Vikipodatke. --> </noinclude> atzv045bc7mbwzo1i6fmg33xwiw0593 42681345 42681344 2026-08-26T20:34:28Z Aca 108187 summary 42681345 wikitext text/x-wiki {{mbox | image = [[Datoteka:Codex icon textSummary color-base.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Ukratko]] | text ='''{{{naslov|Ova stranica}}} ukratko:''' {{#if:{{{2|}}} | {{unordered list|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}}} | {{{1}}} }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na podstranicu /dok, a međuviki veze na Vikipodatke. --> </noinclude> r6crzflm8f0espa389pd8npg70v08ru 42681347 42681345 2026-08-26T20:37:21Z Aca 108187 42681347 wikitext text/x-wiki {{mbox | image = [[Datoteka:Codex icon textSummary color-subtle.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Ukratko]] | text ='''{{{naslov|Ova stranica}}} ukratko:''' {{#if:{{{2|}}} | {{unordered list|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}}} | {{{1}}} }} }}<noinclude> {{dokumentacija}} <!-- Kategorije idu na podstranicu /dok, a međuviki veze na Vikipodatke. --> </noinclude> 2i7d30fqt5mtjs67ld2p3un0jf0ml6a 4 4681661 42681272 42680966 2026-08-26T15:09:12Z Aca 108187 /* Dopuna smjernice WP:UJED */ 42681272 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Zaštićivanje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje navedenog pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:23 (CEST)|Usvojeno}} Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) ::::Već su prošle 2 sedmice od početka rasprave. Nema smisla dalje čekati ako postoji konsenzus za usvajanje. Šablone i ostale tehnikalije ćemo rešiti usput. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:47 (CEST) :::::Slažem se. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === {{zaglavlje rasprave|Zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 06:08 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) :::Ovo ću zatvoriti tokom večeri, ako nema dodatnih sugestija. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:41 (CEST) ::::Ja sam okej s tim – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:48 (CEST) {{podnožje rasprave}} === Dopuna smjernice o prijenosu === {{zaglavlje rasprave|Budući da nije bilo protivljenja, revidirani prijedlog je usvojen. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. maja 2026. u 01:47 (CEST)|Usvojeno}} S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) ::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice o prijenosu. Trudio sam se da je uobličim u skladu s iznesenim sugestijama. Možete pogledati i dati svoje mišljenje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:39 (CEST) ::::::Takođe ću produžiti ovo na još jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 3. maja 2026. u 21:40 (CEST) :::::::Okej ti je ovo, samo ti je tekst kontradiktoran - preporučuje se ne prenositi, a onda zabranjeno je prenositi i ako prenesete bit će brisano. Dok se situacija ne sredi, treba zabraniti sve, a onda ovo pravilo modificirati i uskladiti s budućom situacijom. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 4. maja 2026. u 01:47 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Stavio sam ''treba'' umjesto ''preporučuje se'' i malo sredio tok rečenica. Kako sad djeluje? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. maja 2026. u 20:16 (CEST) :::::::::Može! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 5. maja 2026. u 02:26 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje jezičkih smjernica == {{zaglavlje rasprave|Radi se o pitanjima koja nisu zahtjevala posebnu proceduru pa je rasprava kao takva zaključena. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. maja 2026. u 17:24 (CEST)|Riješeno}} Predlažem reviziju [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smjernica]]. Konkretni prijedlozi: # Predlažem da se [[Aerozagađenje]] ukloni kao primjer, jer je [[Zagađenje zraka]] znatno učestaliji izraz i u skladu sa [[WP:2:1]]. # Predlažem da se načelo neutralnog izraza ograniči. Neutralni izrazi moraju imati potvrđenu upotrebu u pouzdanim izvorima; ne trebamo umjetno konstruirati termine radi izbjegavanja varijantskih razlika. # Trebamo navesti koji pravopisni priručnici se smatraju srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom. Trenutno je to ostalo nedorečeno, a važno je da znamo koje knjige pratimo za koji standard. Potrebna nam je i infrastruktura u pogledu nekih šablona, ali to je dodatno pitanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 02:36 (CEST) :Ha? Čemu prijedlog za promjenu smjernica za promjenu primjera? Stavi drugi izraz i gotovo, to nije razlog za promjenu smjernica. Pravilo o neutralnosti već je ograničeno pravilom 2:1, a na ovo se primjenjuju i [[WP:Naslovi članaka]]. Što se tiče pravopisa, ako same države nisu normirale jedinstvene, službene pravopise onda to ne možemo ni mi. Ova rasprava je sama po sebi suvišna - samo promijeni primjer i to je to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 02:42 (CEST) ::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Svakako sam htio prodiskutirati pre izmjena, pogotovo zbog ova dva potonja pitanja. Ja mislim da je važno da istaknemo da neutralni izraz ne znači da se na Wikipediji mogu kovati "zajednički" termini koji ne postoje u praksi. Time bismo dodatno precizirali smernicu i povezali je sa [[WP:BOI]]. Što se tiče trećeg pitanja, Srbija i Crna Gora imaju službene pravopise, koji su ozvaničeni. Za bosanski jezik je najmerodavniji Senahidov pravopis. Jedino je za Hrvatsku stvar pomalo nezgodna jer imate dva pravopisa. Tu možemo priznati oba ili se opredeliti za institucionalno podržaniji pravopis. Ideja je da definiramo tačno šta se smatra srpskim, hrvatskim, crnogorskim i bosanskim standardom kako bi članci bili pravopisno dosljedni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 10:16 (CEST) :::Prvo nije problem, to nije stvar mijenjanja sadržaja smjernice ''per se''. S kojim god primjerom ideš, sadržaj ostaje isti. Drugo je isto stvar koja je sadržajno i teleološki već dio smjernice, tako da možeš unijeti tu izmjenu slobodno, bez da tražiš "konsenzus zajednice", jer isto oko toga već postoji. Što se tiče trećeg, ta se dva pravopisa mogu navesti gore gdje su navedeni pravopisi, ali kažem - dok država na službenoj razini ne ozvaniči pravopis, mi nismo ni mjerodavni ni ovlašteni donositi ikakve izbore po tom pitanju. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:36 (CEST) ::::To mi se čini kao okej solucija; navedemo oba, pa kome drago. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 13:41 (CEST) :::::Ali to već doslovno piše... "Niste dužni upotrebljavati gornje poveznice jer su sva druga službena tiskana izdanja također prihvatljiva.". – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 13:56 (CEST) ::::::I ovo: "Korisnici trebaju biti svjesni i činjenice da ni standardne varijante često nemaju jedinstvena pravopisna i gramatička pravila, što može stvoriti konfuziju kod urednika oko izvora koji se mogu ili trebaju upotrebljavati. U takvim slučajevima, korisnicima se daje osnovna uputa da su prihvatljiva sva publicirana rješenja koja zadovoljavaju kriterij pouzdanosti. U slučaju spora potrebno je pokrenuti raspravu, poželjno na stranici za razgovor samog članka." – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 14:00 (CEST) :::::::Ali to mi je dosta ''vague'' i nemerodavno. Znači sad može moja baba lingvistica iz Crne Gore da izda novi pravopisni priručnik i mi to uzmemo kao rešenje i pišemo članke vodeći se tom knjigom, iako recimo nijedna službena institucija ne odobri taj tekst. Kriterijum pouzdanosti tu ništa ne pomaže. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 15:12 (CEST) ::::::::To valjda samo ti tako interpretiraš *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 9. maja 2026. u 15:30 (CEST) :::::::::Trebalo bi da sam rešio prve dve stvari sada. Treću stvar možemo zanemariti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2026. u 20:45 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Dopuna smjernice [[WP:UJED]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje dopune. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. augusta 2026. u 17:09 (CEST)|Usvojeno}} U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' pripremio sam dopunu smjernice [[WP:UJED]]. Dopuna obuhvata uvođenje nove podsmjernice pod nazivom "Smjernica jednog sata" ili "Smjernica 60 minuta". Ova smjernica pruža novajlijama neophodan prostor, kodificirajući našu lokalnu praksu. Njeno bi usvajanje bio simboličan i gostomprimljiv gest prema novajlijama, a suština je da im pružimo ugodno okruženje za doprinos. Smjernica je prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku i Wikipedije na hrvatskom jeziku, uz lokalna prilagođavanja. Šta mislite o usvajanju? Unaprijed zahvalan na komentarima! – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 14:49 (CEST) :Okej mi je, samo ne bih to nazivao smjernicom ako je dio smjernice. Onda je to odredba ili nešto slično. Ostalo mi je okej. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 15:24 (CEST) ::A načelo? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 15. augusta 2026. u 15:45 (CEST) :::Može. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. augusta 2026. u 16:00 (CEST) ::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Vaš stav? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. augusta 2026. u 20:31 (CEST) :::::{{za}}, ja se potpuno slažem.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. augusta 2026. u 16:12 (CEST) {{podnožje rasprave}} r5d5yybldttegtsqnz7qy2l98coru6x 828 4681930 42681340 41556971 2026-08-26T20:11:14Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Modul:Tlm]] na [[Modul:Template link with magic]] bez ostavljanja preusmjerenja: novo 41556970 Scribunto text/plain local export = {} local variables_nullary = { ["CURRENTYEAR"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTMONTH"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTMONTH1"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; -- undocumented ["CURRENTMONTH2"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; -- undocumented ["CURRENTMONTHNAME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTMONTHNAMEGEN"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTMONTHABBREV"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTDAY"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTDAY2"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTDOW"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTDAYNAME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTTIME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTHOUR"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTWEEK"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["CURRENTTIMESTAMP"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALYEAR"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALMONTH"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALMONTH1"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; -- undocumented ["LOCALMONTH2"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; -- undocumented ["LOCALMONTHNAME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALMONTHNAMEGEN"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALMONTHABBREV"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALDAY"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALDAY2"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALDOW"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALDAYNAME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALTIME"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALHOUR"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALWEEK"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["LOCALTIMESTAMP"] = "mw:Help:Magic words#Date and time"; ["SITENAME"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["SERVER"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["SERVERNAME"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["DIRMARK"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["DIRECTIONMARK"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["ARTICLEPATH"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; -- undocumented ["SCRIPTPATH"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["STYLEPATH"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["CURRENTVERSION"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["CONTENTLANGUAGE"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["CONTENTLANG"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["PAGEID"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["CASCADINGSOURCES"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONID"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONDAY"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONDAY2"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONMONTH"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONMONTH1"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONYEAR"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONTIMESTAMP"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONUSER"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["REVISIONSIZE"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFPAGES"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFARTICLES"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFFILES"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFEDITS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFVIEWS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFUSERS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFADMINS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBEROFACTIVEUSERS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["FULLPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["PAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["BASEPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBJECTPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ARTICLEPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["TALKPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ROOTPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; -- undocumented ["FULLPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["PAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["BASEPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBJECTPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ARTICLEPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["TALKPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ROOTPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; -- undocumented ["NAMESPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["NAMESPACENUMBER"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["SUBJECTSPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["ARTICLESPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["TALKSPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["NAMESPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["SUBJECTSPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["TALKSPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["!"] = "mw:Help:Magic words#Other"; ["="] = "mw:Help:Magic words#Other"; -- case-insensitive! ["noexternallanglinks"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["wbreponame"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["pendingchangelevel"] = "mw:Extension:FlaggedRevs"; -- not documented yet ["numberofwikis"] = "mw:Extension:SiteMatrix"; } local variables_nonnullary = { ["PROTECTIONLEVEL"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["DISPLAYTITLE"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["DEFAULTSORT"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["PAGESINCATEGORY"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["PAGESINCAT"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["NUMBERINGROUP"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["PAGESINNS"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["PAGESINNAMESPACE"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata"; ["FULLPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["PAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["BASEPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBJECTPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ARTICLEPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["TALKPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ROOTPAGENAME"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; -- undocumented ["FULLPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["PAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["BASEPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["SUBJECTPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ARTICLEPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["TALKPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; ["ROOTPAGENAMEE"] = "mw:Help:Magic words#Page names"; -- undocumented ["NAMESPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["NAMESPACENUMBER"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["SUBJECTSPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["ARTICLESPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["TALKSPACE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["NAMESPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["SUBJECTSPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["TALKSPACEE"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["PAGEID"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["PAGESIZE"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["PROTECTIONLEVEL"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["CASCADINGSOURCES"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONID"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONDAY"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONDAY2"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONMONTH"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONMONTH1"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONYEAR"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONTIMESTAMP"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["REVISIONUSER"] = "mw:Help:Magic words#Technical metadata of another page"; ["SHORTDESC"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; } local parser_functions = { -- built-ins ["localurl"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["localurle"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["fullurl"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["fullurle"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["canonicalurl"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["canonicalurle"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["filepath"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["urlencode"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["urldecode"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["anchorencode"] = "mw:Help:Magic words#URL data"; ["ns"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["nse"] = "mw:Help:Magic words#Namespaces"; ["formatnum"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["#dateformat"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["#formatdate"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["lc"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["lcfirst"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["uc"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["ucfirst"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["padleft"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["padright"] = "mw:Help:Magic words#Formatting"; ["plural"] = "mw:Help:Magic words#Localization"; ["grammar"] = "mw:Help:Magic words#Localization"; ["gender"] = "mw:Help:Magic words#Localization"; ["int"] = "mw:Help:Magic words#Localization"; ["#language"] = "mw:Help:Magic words#Miscellaneous"; ["#special"] = "mw:Help:Magic words#Miscellaneous"; ["#speciale"] = "mw:Help:Magic words#Miscellaneous"; ["#tag"] = "mw:Help:Magic words#Miscellaneous"; -- [[mw:Extension:ParserFunctions]] ["#expr"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##expr"; ["#if"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##if"; ["#ifeq"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##ifeq"; ["#iferror"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##iferror"; ["#ifexpr"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##ifexpr"; ["#ifexist"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##ifexist"; ["#rel2abs"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##rel2abs"; ["#switch"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##switch"; ["#time"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##time"; ["#timel"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##timel"; ["#titleparts"] = "mw:Help:Extension:ParserFunctions##titleparts"; -- other extensions ["#babel"] = "mw:Extension:Babel#Usage"; ["#categorytree"] = "mw:Extension:CategoryTree#The {{#categorytree}} parser function"; ["#commaseparatedlist"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["#coordinates"] = "mw:Extension:GeoData#Parser function"; ["#invoke"] = "mw:Extension:Scribunto#Usage"; ["#lst"] = "mw:Extension:Labeled Section Transclusion#How it works"; ["#lsth"] = "mw:Extension:Labeled Section Transclusion#How it works"; -- not available, it seems ["#lstx"] = "mw:Extension:Labeled Section Transclusion#How it works"; ["noexternallanglinks"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["noreplace"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["pendingchangelevel"] = "mw:Extension:FlaggedRevs"; -- not documented yet ["#property"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["#statements"] = "mw:Extension:Wikibase Client"; ["#target"] = "mw:Extension:MassMessage"; -- not documented yet } -- rudimentary local function is_valid_pagename(pagename) if (pagename == "") or pagename:match("[%[%]%|%{%}#\127<>]") then return false end return true end local function hook_special(page) if is_valid_pagename(page) then return "[[Special:" .. page .. "|" .. page .. "]]" else return page end end local function hook_wdprop(name) if mw.wikibase.resolvePropertyId(name) then return ("[[:d:Special:EntityPage/%s|%s]]"):format(mw.wikibase.resolvePropertyId(name), name) else return name end end local parser_function_hooks = { ["#special"] = hook_special; ["#speciale"] = hook_special; ["int"] = function (mesg) if is_valid_pagename(mesg) then return ("[[:MediaWiki:" .. mesg .. "|" .. mesg .. "]]") else return mesg end end; ["#categorytree"] = function (cat) if is_valid_pagename(cat) and not (mw.title.getCurrentTitle().fullText == ("Category:" .. cat)) then return ("[[:Category:" .. cat .. "|" .. cat .. "]]") else return cat end end; ["#invoke"] = function (mod) if is_valid_pagename(mod) and not (mw.title.getCurrentTitle().fullText == ("Module:" .. mod)) then return ("[[Module:%s|%s]]"):format(mod, mod) else return mod end end; -- ["#tag"] = function (tag) -- local doc_table = require('Module:wikitag link').doc_table -- if doc_table[tag] then -- return ("[[%s|%s]]"):format(doc_table[tag], tag) -- else -- return tag -- end -- end; ["#property"] = hook_wdprop; ["#statements"] = hook_wdprop; } function export.format_link(frame) local args = frame:getParent().args local output = { frame.args.nested and "&#123;&#123;" or "<code>&#123;&#123;" } local templ = args[1] local noargs = true if not templ then if mw.title.getCurrentTitle().fullText == frame:getParent():getTitle() then -- demo mode return "<code>{{<var>{{{1}}}</var>|<var>{{{2}}}</var>|...}}</code>" else error("The template name must be given.") end end for key, value in pairs(args) do if key ~= 1 then noargs = false break end end local function render_title(templ) local marker, rest marker, rest = templ:match("^([Ss][Uu][Bb][Ss][Tt]):(.*)") if not marker then marker, rest = templ:match("^([Ss][Aa][Ff][Ee][Ss][Uu][Bb][Ss][Tt]):(.*)") end if marker then templ = rest table.insert(output, ("[[mw:Manual:Substitution|%s]]:"):format(marker)) end if noargs and variables_nullary[templ] then table.insert(output, ("[[%s|%s]]"):format(variables_nullary[templ], templ)) return end marker, rest = templ:match("^([Mm][Ss][Gg][Nn][Ww]):(.*)") if marker then templ = rest -- not the most accurate documentation ever table.insert(output, ("[[m:Help:Magic words#Template modifiers|%s]]:"):format(marker)) else marker, rest = templ:match("^([Mm][Ss][Gg]):(.*)") if marker then templ = rest table.insert(output, ("[[m:Help:Magic words#Template modifiers|%s]]:"):format(marker)) -- ditto end end marker, rest = templ:match("^([Rr][Aa][Ww]):(.*)") if marker then table.insert(output, ("[[m:Help:Magic words#Template modifiers|%s]]:"):format(marker)) -- missingno. templ = rest end if templ:match("^%s*/") then table.insert(output, ("[[%s]]"):format(templ)) return end marker, rest = templ:match("^(.-):(.*)") if marker then local lcmarker = marker:lower() if parser_functions[lcmarker] then if parser_function_hooks[lcmarker] then rest = parser_function_hooks[lcmarker](rest) end table.insert(output, ("[[%s|%s]]:%s"):format(mw.uri.encode(parser_functions[lcmarker], "WIKI"), marker, rest)) return elseif variables_nonnullary[marker] then table.insert(output, ("[[%s|%s]]:%s"):format(variables_nonnullary[marker], marker, rest)) return end end if templ:match("[%[%]%|%{%}#\127<>]") then table.insert(output, templ) return end if marker then if mw.site.namespaces[marker] then if (title == "") or (mw.title.getCurrentTitle().fullText == templ) then table.insert(output, templ) else table.insert(output, ("[[:%s|%s]]"):format(templ, templ)) end return elseif mw.site.interwikiMap()[marker:lower()] then -- XXX: not sure what to do now… table.insert(output, ("[[:%s:|%s]]:%s"):format(marker, marker, rest)) return end end if (templ == "") or (mw.title.getCurrentTitle().fullText == ("Template:" .. templ)) then table.insert(output, templ) else table.insert(output, ("[[Template:%s|%s]]"):format(templ, templ)) end end render_title(templ) local i = 2 while args[i] do table.insert(output, "&#124;" .. args[i]) i = i + 1 end for key, value in pairs(args) do if type(key) == "string" then table.insert(output, "&#124;" .. key .. "=" .. value) end end table.insert(output, frame.args.nested and "&#125;&#125;" or "&#125;&#125;</code>") return table.concat(output) end return export 9mnt4jhs2a1vuyrn78iw60rdsaevr0f 0 4686334 42681479 42555813 2026-08-27T07:47:16Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681479 wikitext text/x-wiki '''Vodopadi u Bosni i Hercegovini''' su desetine prirodnih ljepota, smještenih širom zemlje na brojnim vodotokovima. Bosna i Hercegovina ima više vodopada nego [[Italija]], [[Francuska]] i [[Njemačka]] zajedno <ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ TOP 10 najljepših vodopada Bosne i Hercegovine - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref><ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> {| class="wikitable" !Redni<br/>broj !Naziv !Rijeka !class="unsortable" | Foto !Entitet<br/>Opština !Status !Opis |- | | |[[Una]] |- |1. |[[Štrbački buk]] |[[Una]] |[[File:ŠTRBAČKI BUK 2.JPG|100px]] |FBiH<br/>[[Bihać]] |[[Nacionalni park]] |Niz Štrbački buk visine 24,5 m. voda se obrušava niz nekoliko manjih i većih slapova gradeći sedrene tvorevine. Živi svijet u Uni i sam pridonosi stvaranju sedre. Mahovine - briofite su svojom građom pogodne za zadržavanje istaloženog kalcita, čineći tako neizostavnu kariku u procesu stvaranja i rasta sedrenih tvorevina.<ref name="štrbački">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=KIuxnJ2TxT4 |title= Martin Brod - Nacionalni park Una - Vodopad na rijeci Uni |work= You tube, ''video'' |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |- |2. |[[Una|Milančev buk]] |[[Una]] |[[File:Waterfalls in Martin Brod.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Bihać]], [[Martin Brod]] |[[Nacionalni park]] |Ovaj vodopad ima sedrenu barijeru visoku 54 m, a preko nje se prelijeva prosječno 63 m3/s vode. Milančev buk nalazi se u [[Martin Brod]]u, na ušću [[Unac|Unca]] u Unu. U ovom mjestu se nalazi najveći kompleks slapova u Nacionalnom parku Una. Nekad je ovdje postojao veliki broj mlinova i bučnica.<ref name="štrbačkivod">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=KIuxnJ2TxT4 |title= Martin Brod - Nacionalni park Una - Vodopad na rijeci Uni |work= You tube |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref><ref name="marbrod">{{Cite web |url=https://npuna.com/martin-brod/ |title= Martin Brod - netaknuta priroda |work= Nacionalni park Una - npuna.com |accessdate= 9. 10. 2021}}</ref> |- |3. |[[Bliha|Blihin skok]] |[[Bliha]]<br/>-->[[Sana]]<br/>-->Una |[[File:Vodopad Blihe - panoramio - 87Edvin.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Sanski Most]] | |Smješten je na 14 km. od Sanskog Mosta i sa visinom od 56 metara. Prepoznatljiv je po tome što se voda lomi od stijenu te stvara jedan poseban i sasvim neobičan prizor.<ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ TOP 10 najljepših vodopada Bosne i Hercegovine - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Prilazni putevi i staza do vodopada su dobro uređeni.<ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> |- |4. |[[Vrela Sane|Lijevi izvor Sane]] |[[Sana]]<br/>-->Una |[[File:Lijevi izvor Sane.jpg|100px]] |RS<br/>[[Mrkonjić Grad]] |[[Spomenik prirode|Spomenik<br/>prirode]] |Hidrološki aktivna pećina Mračaj je sa utvrđenom dužine kanala oko 400 metara. Iz pećine ističe i lijevo vrelo Sane. U samoj izvorišnoj zoni u Sanu se sa njene desne strane ulijeva rijeka Korana, koja se ističe klisurom usječenom u karbonatnim stijenama na dužini od oko 2 kilometra donjeg dijela toka. |- |5. |Vodopad Grabovnice |Grabovnica<br/>-->[[Banjica (rijeka)|Banjica]]<br/>-->[[Sana]]<br/>-->Una | |FBiH<br/>[[Ključ]] | |Visok je 17 m.<ref name="sanpetrovac">{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/34396 |title= EMIR TEMIMOVIĆ: PORIJEČJE SANE – NASELJENOST, KORIŠTENJE I ZAŠTITA VODA |work= UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2008 |accessdate= 12. 02. 2024 |archive-date= 2024-02-22 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240222184147/https://hrcak.srce.hr/file/34396 |url-status= dead }}</ref> Drugi izvori navode da se vodopad nalazi na rijeci Banjici i da mu je visinu oko desetak metara. Snaga ovisi o godišnjem dobu. U jesen i zimu, kada ima više vode, vodopad odaje impresivan izgled, dok je u ljetnom periodu njegova snaga mnogo slabija, a voda se u više tankih mlazova slijeva s vrha male litice.<ref name="banjica">{{Cite web |url= https://www.nezavisne.com/zivot-stil/putovanje/Vodopad-Banjice-odusevljava-rajskom-ljepotom/665410 |title= Zlatan Čekić: Vodopad Banjice oduševljava rajskom ljepotom |work= UDK 504(282 Sana) Izvorni znanstveni članak, 2021 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> Obale i korito ove male rječice popločani su krečnjačkim stijenama, a mnogobrojno kamenje uz obale obloženo je zelenim tepisima guste [[Mahovina|mahovine]]. Pristup vodopadu je od Kljuća, 6 km regionalnim putem R410a do ušća Banjice u Sanu.<ref name="banjicrkva">{{Cite web |url= https://sanartv.ba/vodopad-grabovnica-ocarava-ljepotom/ |title= VODOPAD GRABOVNICA OČARAVA LJEPOTOM |work= sanartv.ba, 2021 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> |- |6. |Buk (Skakavac) |[[Mlječanica]]<br/>-->[[Una]] |[[File:Водопад на ријеци Мљечаници.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kozarska Dubica]] |[[Nacionalni park Kozara]] |Vodopad je na sjeveru Nacionalnog parka Kozara blizu ušća Gračanice u Mlječanicu. Voda se prelijeva prako praga od 3 m, ispod kojeg je izdubljeni erozivni lonac dubine do 1 m i dužine 3 m. <ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopadi - Potkozarje; tekst i '''fotografija''' - potkozarje.net - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |7. |Vodopad Zečiji kamen |Zofik<br/>--><br/>-->Sana<br/>-->Una |[[File:Kozara 28.jpg|100px]] |RS<br/>[[Prijedor]] | |Potočić Zofik izvire ispod Mrakovice na nadmorskoj visini od 700 m, teče preko Benkovca i slijeva se niz Zečiji kamen praveći vodopad (slap) visok 10 m. Ima oblik tri kaskade, jedna ispod druge.<ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopad Zečiji kamen - potkozarje.net, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |8. |Vodopad na Kozaračkoj rijeci |Kozaračka rijeka<br/>--><br/>Gomjenica<br/>-->Sana<br/>-->Una |[[File:Kozara 16 1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Prijedor]] |Nacionalni park Kozara |Starenica, ili Kozaračka rijeka, ili Rika, nastaje na visovima [[Kozara|Kozare]], na mjestu gdje se sastaju Bijele Vode i Jovača. Duga je oko 12 km. Desna je pritoka rijeke Gomjenice i u nju se uliva kod mjesta Brezik.<ref>[https://potkozarje.net/vodopadi/ Vodopad na Kozaračkoj rijeci - potkozarje.net, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pristup vodopadu je klisurom od [[Kozarac|Kozarca]] prema Mrakovici. Čvršće paleozojske crne stijene u koritu rijeke ostale su u vidu praga, preko kojeg se Kozaračka rijeka kroz izdubljene oluke prelijeva i uz veliku buku pravi vodopad visine 5 m. |- | | |[[Vrbas (rijeka)|Vrbas]] |- |9. |[[Janj|Vodopad<br/>kod bukve]] |[[Janj]]<br/>-->[[Pliva]]<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Šipovo]] | |Na oko 500 metara od izvora, rijeka Janj ulazi u manju klisuru i obrušava se niz stijene stvarajući vodopad visine oko 12 metara. Zbog nepristupačnosti terena Vodopad kod Bukve je nedovoljno poznat. Najlakši pristup vodopadu je iz sela Podosoje, koje se nalazi neposredno prije Strojića, iz pravca Šipova. Neoznačenom i strmom stazom silazi se do korita rijeke Janj. Dalji prilaz vodopadu moguć je samo krećući se uzvodno kroz izuzetno hladnu vodu.<ref>[http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&charset=latin&page=223 Vodopad kod Bukve na rijeci Janj: tekst i '''fotografija''' - Upoznaj Srpsku, 2016. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |10. |[[Janj|Vodopadi na<br/>Janjskim otokama]] |[[Janj]]<br/>-->Pliva<br/>-->Vrbas |[[File:Janjske otoke 3.jpg|100px]] |RS<br/>[[Šipovo]] | |Rijeka Janj izvire 13 km. južno od Šipova. Na 9. km. od grada nalaze se Janjski otoci, dolina duga 1 km. gdje se rijeka razliva u mnogobrojne potočiće koji se opet spajaju. Vodopadi se nalaze na Janjskim otocima.<ref name="janjizvor">{{Cite web |url= https://seesrpska.com/izvor-janja-odmor-za-dusu-i-tijelo-video |title= Izvor Janja, odmor za dušu (Video) |work= See Srpska |accessdate= 9. 2. 2024}}</ref> |- |11. |Skakavac (Balkana) |Skakavac<br/>-->Pliva<br/>-->Vrbas |[[File:Vodopad na Balkani.JPG|100px]] |RS<br/>[[Mrkonjić Grad]] | |Lociran je u blizini Mrkonjić Grada. Stvorilaa ga je mala riječica Skakavac koja se ulijeva u [[Balkana|jezero Balkanu]]. |- |12. |[[Vodopad Plive]] |[[Pliva]]<br/>-->Vrbas |[[File:Jajce vodopad.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Jajce]] | |Visina je 18 m. Nalazi se u centru grada [[Jajce|Jajca]], udaljen svega nekoliko minuta od [[Tvrđava Jajce|jajačke tvrđave]] i starog dijela grada. |- |13. |[[Ugrić|Vodopad Ugrić]] |[[Ugrić]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |FBiH<br/>[[Travnik]] | |Rijeka Ugrić duga je 4 km, i izvire na području Krčevine na Vlašiću, ispod komunikacije Kneževo - [[Turbe]] - Travnik. Nekad je bio poznat po brojnim [[mlin]]ovima. Vodopad Ugrić nalazi se u blizini zimskog centra Babanovca na [[Vlašić]]u, na udaljenosti oko 1 sat hoda. Visina vodopada je oko 20 m.<ref>[https://outdoors.ba/vodopad-ugric/ Ugrić vodopad: tekst i '''fotografije''' - outdoors.ba - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |14. |[[Vodopadi Ilomske]] |[[Ilomska]]<br/>-->[[Ugar]]<br/>-->Vrbas |[[File:Иломска 2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Vodopadi Ilomske su kaskada od velikog (40 m.) i malog vodopada, udaljeni oko 2 km od ušća ove rijeke u [[Ugar]], u uskom kanjonu između gotovo okomitih Korićanskih i Imljanskih stijena, južno od Kneževa. Nalaze se na nadmorskoj visini između 750 i 780 m. |- |15. |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Pod kotlom (Skakavac 1)]] |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Duboka]]<br/>-->[[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]<br/>-->Vrbas |[[File:Под котлом 1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Duboka rijeka izvire iz snažnog Gladnog vrela. Naziv je dobila po veličini i dubini [[kanjon]]a koji tvori. Vodopad pod kotlom je ime dobio po kamenim kotlovima koji se nalaze neposredno prije nego što se surva sa tridesetak metara u zeleni vir.<ref name="Kneževo">[https://zapaliizgrada.rs/knezevo_skriveni_vodopadi/ Kneževo, skriveni vodopadi: tekst i '''fotografija''' - zapaliizgrada.rs, 17.8.2022. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |16. |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Skakavac (Skakavac 2)]] |[[Duboka (pritoka Vrbanje)|Duboka]]<br/>-->[[Vrbanja (rijeka)|Vrbanja]]<br/>-->Vrbas |[[File:Скакавац, ријека Дубока 2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kotor Varoš]] | |Ovdje se svaki drugi vodopad zove Skakavac. Visok je od oko 20 metara. Moćna vodena sila Duboke se pretvara u spektakularnu vodenu čipku razlivajući se preko stijene u nekoliko krakova. Prilaz vodopadu od Vrbanje je dosta olakšan uređenjem puta i staza, te je on sad mnogo dostupniji nego što je to ranije bio. Kod samog vodopada, napravljena je i mala nadstrešnica sa klupama i stolom. Zimi, kod zaleđenog vodopada, čuje se jak huk vode, a vir u koji pada voda stoji potpuno zamrznut.<ref name="Kneževo"/><ref name="skaka">[https://eu.wikiloc.com/ibilbide-senderismo/knezevo-vodopadi-skakavac-1-i-2-pod-kotlom-na-dubokom-potoku-99950275 Knezevo-vodopadi Skakavac 1 i 2 (pod kotlom) na Dubokom potoku: tekst i '''fotografije''' - eu.wikiloc.com, 17.8.2022. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |17. |[[Cvrcka|Skakavac]] |[[Cvrcka]]<br/>-->Vrbanja<br/>-->Vrbas |[[File:PPRP001 Цврцка Скакавац.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Planinska rijeka [[Cvrcka]] izvire ispod planine Čemernice, na području opštine Kneževo, a ulijeva se u rijeku Vrbanju, nedaleko od Kotor Varoša.<ref name="cvrcka">[https://www.glaskotorvarosa.com/vilenjska-vrela-dragulj-u-kanjonu-cvrcke-4/ Kanjon rijeke Cvrcke – oaza mira i prirodne ljepote (FOTO) (VIDEO) - srpskacafe.com, 2020. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Kanjon ove rijeke obiluje nizom prirodnih ljepota, brojnim kaskadama, virovima, vodopadima i pećinama. Duž uređene planinarske staze mogu se vidjeti atraktivni vodopad Skakavac u mjestu Hrvaćanini, virovi Muški i Ženski vir, Bekića Zelenac – najčešće mjesto kupanja onih nešto hrabrijih, Opaki vir (koji je propagirao i Leonardo Dikapri), vodopad Vilenska vrela i mnoge druge zanimljivosti.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=AV_q2F_bW00 Kanjon Cvrčke, vodopad Skakavac 2022, '''video''' - 7.2.2024]</ref> |- |18. |[[Cvrcka|Vilenska vrela]] |Cvrcka<br/>-->Vrbanja<br/>-->Vrbas |[[File:PPRP001 Цврцка Вилинска врела.jpg|100px]] |RS<br/>[[Kneževo]] | |Vilenska Vrela je naziv jezerceta u koje se voda slijeva sa okolnih strmina putem brojnih vodopada različite visine i količine vode. Visina im je od par do 40 metara.<ref name="cvrcka"/> Iz jezerceta voda otiče u rijeku Cvrcku, a zatim kanjonom prema Vrbanji<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=w5BSQxhsLJI Uspon na zaleđene vodopade Vilenska Vrela 2017, '''video''' - 7.2.2024]</ref> |- |19. |[[Kobilja (rijeka)|Vodopadi Kobiljske rijeke]] |[[Kobilja (rijeka)|Kobiljska rijeka]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Kotor Varoš]] | |Kobiljska rijeka teče samo pet kilometara, isključivo kroz kroz teško prohodni kanjon. Na tom kratkom putu pravi 14 vodopada i svaki je malo remek djelo prirode. Razlikuju se po visini, širini, po protoku vode, ali svaki je neobuzdan, divlji i glasno huči. Najznačajniji vodopadi Kobiljske rijeke su Vranovina, Prskavac i Bjelavine dok ostali još uvek nemaju zvanična imena.<ref name="Kneževo"/> |- |20. |[[Pljačkovac|Vodopadi na Pljačkovcu]] |[[Pljačkovac]]<br/>-->Ugar<br/>-->Vrbas | |RS<br/>[[Kneževo]] | |Na rijeci Pljačkovcu koja se ulijeva u Ugar nalaze se dva vodopada koji su visoki 18 i 20 metara. Njihova širina je između 8 i 12 metara. Voda se u njima obrušava preko kamenih prepreka i pravi zanimljive prizore. Ova dva vodopada su geomorfološki spomenici prirode. |- |21. |Vodopad Švrakave |[[Švrakava]]<br/>-->Vrbas |[[File:Svrakava Waterfall.jpg|100px]] |RS<br/>[[Čelinac]] | |Rijeka Švrakava je desna pritoka Vrbasa. Ušće joj je u selu [[Karanovac]], na izlazu Vrbasa iz kanjona Tijesno. Voda se obrušava preko stijenskog bloka, visokog oko 5 m, u duboki krečnjački lonac. Okolne stijene prošarane su velikim pukotinama.<ref>{{Cite web|url=http://www.upoznajsrpsku.com/index.php?language=SR&charset=cyrillic&page=114 |title=Vodopad Švrakave: tekst i '''fotografije''' |website=Upoznaj Srpsku |access-date=18. 1. 2024.}}</ref> |- |22. |Ždrimački (Crndolski) vodopad |Crndol<br/>-->Vrbas | |FBiH<br/>[[Gornji Vakuf]] | |Smješten je u blizini [[Gornji Vakuf-Uskoplje|Gornjeg Vakufa]] u selu [[Ždrimci]]. Visonom od 29 metara uklesan je između dvije stijene.<ref>[https://www.riopricesaputovanja.com/v1/8-najljepsih-vodopada-bosne-i-hercegovine/ Ždrimački vodopad; tekst i '''fotografije''' - www.riopricesaputovanja.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref><ref>[https://www.inmedia.ba/sedam-najljepsih-vodopada-u-bih/ Sedam najljepših vodopada u BiH]</ref> |- |23. |[[Krupa (Vrbas)|Slapovi Krupe]] |[[Krupa (Vrbas)|Krupa]]<br/>-->Vrbas |[[File:Krupa na Vrbasu2.jpg|100px]] |RS<br/>[[Banja Luka]] | |​Slapovi Krupe nalaze se na oko kilometar od njezina ušća u Vrbas. Slapovi se nižu na oko 100 m dužine rijeke, a uz njih su razasuti mali mlinovi, sagrađeni svi u istome stilu. Slapovi i mlinice čine vrijednu ambijentalnu cjelinu.<ref name="krupaslap">{{Cite web |url= https://www.youtube.com/watch?v=E6JMqwi7a_E |title= Slapovi Krupe (Vrbas) |work= www.youtube.com, 2019 |accessdate= 12. 02. 2024 }}</ref> Obilaze se stazama koje prolaze preko drvenih mostića. Uz obalu rijeke postavljene su klupe. Na slapovima je izgrađen i ribnjak (pastrva), gdje posjetitelji sami mogu hvatati ribu <ref>[https://www.dinarskogorje.com/manja269a.html Dinarsko gorje, rijeka Krupa, Slapovi Krupe - tekst i '''fotografije'''- www.dinarskogorje.com, 2022. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- | | |[[Bosna (rijeka)|Bosna]] |- |24. |[[Vodopad Skakavac]] |Skakavac<br/>-->Bosna |[[File:Vodopad Skakavac.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Sarajevo]] |Spomenik<br/>prirode |Udaljen je 12 km od centra Sarajeva, u jugozapadnom dijelu planine Ozren, na sjeveroistočnoj strani vrha Bukovik (1532 m). Nalazi se na rječici Skakavac, u izvorištu rijeke Vogošće i sa visinom od 98 metara predstavlja najviši vodopad Bosne i Hercegovine, a peti najviši vodopad na [[Balkan]]u. Do uže zone vodopada može se doći autom do rampe, a odatle oko 2 km. pješke. |- |25. |[[Miljacka|Vodopad na vrelu Paljanske Miljacke]] |[[Miljacka]]<br/>-->Bosna |[[File:Pale8.jpg|100px]] |RS<br/>[[Pale]] | |Vrelo Miljacke nalazi se na nadmorskoj visini od oko 1010 m i to u vidu jačih [[kraš]]kih izvora gravitacionog tipa. Udaljeno je oko 2 km. jugoistočno od centra Pala na sjevernom obronku [[Ravna planina|Ravne planine]]. Na vrelu voda je gotovo uvijek iste temperature – od 6 do 6,5 °C. Nedaleko ispod vrela nalaze se ribnjaci i restorani.<ref>[https://jahorina-booking.com/vrelo-miljacke/ Vrelo Miljacke - jahorina-booking.com -Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://nenasunjalica.com/2020/07/27/vrelo-reke-miljacke/ Vrelo rijeke Miljacke - nenasunjalica.com -Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |26. |[[Kozica (Lašva)|Slapovi Kozice]] |[[Kozica (Lašva)|Kozica]]<br/>--><br/>[[Lašva (rijeka)|Lašva]]<br/>-->Bosna | |FBiH<br/>[[Fojnica]], [[Busovača]] | |Udaljeni su 11 kilometara od Fojnice, na planinskoj rječici Kozica. Put do Kozica je u početku asvaltni pa se postepeno sve više sužava, asfalt postajao lošiji, sve dok na kraju ne pređe u makadam i planinske gudure, isprane sezonskim kišama. Slap čine dva veća i tri manja vodopada.<ref>[https://bonjour.ba/fojnica-vodopad-slapovi-kozice-izlet-bosna-i-hercegovina Nadomak Fojnice kriju se prekrasni vodopadi koji će mnogima postati omiljeno izletište; tekst i '''fotografije''' - bonjour.ba - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>{{Cite web |url=https://www.putovanjazasvakoga.com/2020/06/vodic-kroz-fojnicu-i-slapove-kozice.html |title=Vodič kroz Fojnicu i slapove Kozice - www.putovanjazasvakoga.com, 2020. -Pristupljeno 7.2.2024 |access-date=2024-02-07 |archive-date=2024-02-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240207124613/http://www.putovanjazasvakoga.com/2020/06/vodic-kroz-fojnicu-i-slapove-kozice.html |url-status=dead }}</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=z1rsFyZ6_GE Vodopadi rijeke Kozice - '''Video''': www.youtube.com, 2020. -Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |27. |[[Gostović (rijeka)|Kamenica]] |[[Gostović (rijeka)|Gostović]]<br/>-->Bosna |[[File:Gostovic rijeka, 2. vodopad.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Zavidovići]] |Spomenik prirode |Na rijeci Gostović desnoj pritoci rijeke Bosne se nalazi nekoliko vodopada, od kojih je najpoznatiji Kamenica, na 18. kilometru, visine 6 metara. Nalazi se u sklopu spomenika prirode [[Tajan]].<ref>[https://gozdici.com/vodopad/ KAMENICA VODOPAD NETAKNUTA PRIRODA: tekst i slika - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |28. |Vodopad u Žeravicama |<br/>-->Bosna |[[File:Водопад у Жеравицама.jpg|100px]] |RS<br/>[[Han Pijesak]] | |[[Žeravice (Han Pijesak)|Žeravice]] su nekadašnje selo na zapadu opštine Han Pijesak |- | | |[[Drina]] |- |29. |Bereški vodopad |[[Bereg (rijeka)|Bereg]]<br/>--><br/>[[Rakitnica (Prača)|Rakitnica]]<br/>-->Prača<br/>-->Drina |[[File:Foto-tura u Rogatici 06.jpg|100px]] |RS<br/>[[Rogatica]] | |Nalazi se na ušću rjeke Bereg u rijeku [[Rakitnica (Prača)|Rakitnicu]] u blizini sela Rakitnice, na oko 8 km sjeverno od grada Rogatice. Voda se preko sedrene prečage sa visine od oko 10-12 m, obrušava u obliku vodene zavjese u jezerce duboko oko 2 metra, sa vodom tirkizno zelene boje. |- |30. |Skakavac |Perućica<br/>--><br/>[[Sutjeska]]<br/>-->Drina |[[File:Водопад скакавац NP001.jpg|100px]] |RS<br/>[[Foča]] |[[Nacionalni park Sutjeska]] |Visok je preko 70 m, u [[Prašuma|prašumi]] [[Perućica|Perućici]], ispod vrha [[Maglić]]a. |- |31. |Skakavac |[[Hrčavka]]<br/>--><br/>Sutjeska<br/>-->Drina | |RS<br/>[[Foča]] |[[Nacionalni park Sutjeska]] |Hrčavka je rijeka u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine i nalazi se u sastavu Nacionalnog parka Sutjeska. Najveća je pritoka rijeke Sutjeske<ref>[https://outdoortara.com/bs/kanjoning-hrcavka-ultimativni-vodic/ Kanjoning Hrčavka – Ultimativni Vodič: tekst i '''slika''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Uski [[kanjon]] rijeke Hrčavke ima puno uzbudljivih vertikala (do 10 metara), vodopada, dubokih prirodnih bazena i vodenih tobogana. U gotovo nedostupnom kanjonu Hrčavke, gdje ljudska noga rijetko zalazi, nalazi se i vodopad Skakavac, visok oko 20 m. Iz nepristupačne stijene izvire voda koja pada u kanjon.<ref>{{Cite web |title=Hrčavka, Kanjoning Bosna i Hercegovina: tekst i '''slika''' - trail.viadinarica.com, 2016. - Pristupljeno 31.1.2024 |url=https://trail.viadinarica.com/bs/tour/kanjoning/hrcavka/16695470/ |access-date=2024-03-06 |archive-date=2023-06-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230602060827/https://trail.viadinarica.com/bs/tour/kanjoning/hrcavka/16695470/ }}</ref> Pristup je iz [[Tjentište|Tjentišta]], udaljenog 2 km, pored sela Tođevac, uz određenu fizičku spremnost.<ref>[https://canyoning.ba/bs/kanjoning-u-nacionalnom-parku-sutjeska-nova-atrakcija/ Kanjoning U Nacionalnom Parku Sutjeska: tekst i '''slika''' - canyoning.ba, 2023. - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |32. |Vodopad Oteša |Oteš<br/>-->[[Bistrica (Drina)|Bistrica]]<br/>-->[[Drina]] | |RS<br/>[[Foča]] | |Četiri kilometra od [[Miljevina|Miljevine]] u pravcu sela [[Jeleč]] nalazi se vodopad Oteša. Ime je dobio po istoimenoj rijeci čiji je izvor na [[Zelengora|Zelengori]], a ušće u Bistrici, istočno od Miljevine 1 km. Pristup vodopadu je sa sredine [[asfalt]]nog puta Miljevina - [[Jeleč]], odakle se, prema istoku, nastavlja dobro markiranom [[bicikl]]ističkom markacijom.<ref>[https://focaravajuce.org/en/tours/excursion-to-the-otesa-waterfall-in-miljevina/ - Izlet do vodopada Oteša kod Miljevine - focaravajuce.org - Pristupljeno 7.2.2024] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240208100107/https://focaravajuce.org/en/tours/excursion-to-the-otesa-waterfall-in-miljevina/ |date=2024-02-08 }}{{en}}</ref><ref>[https://www.bkzs.si/vodopad-otesa/ Vodopad Oteša - Bošnjački kulturni savez Slovenije, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |33. |Skakavac |Potok<br/>-->[[Tavna]]<br/>-->[[Drina]] | |RS<br/>[[Bijeljina]] | |Vodopad visine oko 7 m. je na potoku, lijevoj pritoci Tavne, čije ušće je u selu [[Banjica (Bijeljina)|Banjici]]. Najbliže ishodište do vodopada je [[Manastir Tavna]].<ref>[https://noviglas.info/2023/08/27/jedini-u-semberiji-vodopad-skakavac-oaza-prirode-i-semberski-biser-foto-video/ Jedini u Semberiji – Vodopad “Skakavac”, oaza prirode i semberski biser '''(FOTO/VIDEO)''' - noviglas.info - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.bkzs.si/vodopad-otesa/ Majevica - Orlovic 2023. - www.wikiloc.com - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- | | |[[Neretva]] |- |34. |[[Kravica (vodopad)|Kravica]] |[[Trebižat]]<br/>-->Neretva |[[File:Kravica 111753.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Kravicu je formirala sedronosna rijeka [[Trebižat]] u [[krš|krasu]] Hercegovine, probijajući se preko mekih stijena [[Kalcijev karbonat|kalcijevog karbonata]]. Visok je između 26 - 28 metara, a pada u amfiteatar promjera 120 metara. |- |35. |Koćuša |Trebižat<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Koćuša.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Koćuša je vodopad na rijeci Mlade, koja 2 km dalje nizvodno mijenja ime u Trebižat. Smješten je kod sela [[Veljaci]], 12 km od Ljubuškog. Za razliku od većine vodopada, Koćušu ne odlikuje visina, koja iznosi "samo" pet metara, nego širina – vodopad je širok pedesetak metara, što doprinosi ukupnom dojmu.<ref>{{Cite web|url=https://kravica.ba/vodopad-kocusa/|title=Vodopad Koćuša|website=Vodopad Kravica Ljubuški|language=hr|access-date=18. 7. 2021|archive-date=2024-03-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20240301102240/https://kravica.ba/vodopad-kocusa/}}</ref> |- |36. |Čaveljuša<br/>(Čeveljuša) |Trebižat<br/>-->Neretva |[[File:Ceveljusa.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Ljubuški]] | |Čeveljuša je vodopad na rijeci Trebižat, lociran u selu [[Hrašljani]], nekoliko kilometara od Ljubuškog. Visok je oko 15 metara.<ref>{{Cite web |url=https://ljubuski.net/18509-kravica-kocusa-i-ceveljusa-rajske-oaze-na-rijeci-trebizat |title=Kravica, Koćuša i Čeveljuša - rajske oaze na rijeci Trebižat: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024 |access-date=2024-01-31 |archive-date=2024-12-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220234323/https://ljubuski.net/18509-kravica-kocusa-i-ceveljusa-rajske-oaze-na-rijeci-trebizat |url-status=dead }}</ref> |- |37. |Vodopadi<br/>u Peć<br/>Mlinima<br/> |[[Trebižat|Tihaljina]]<br/>-->Neretva |[[File:Tihaljina Peć Mlini 9.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Grude]] | |Rijeka Tihaljina je dio rijeke ponornice poznate pod imenom [[Trebižat]]. Svojim tokom mijenja više od devet imena, a u svom završnom dijelu, pred ušćem u Neretvu, “postaje” Trebižat.<ref>[https://outdoors.ba/reportaze/avanturisticki-park-pec-mlini/ Avanturistički park Peć Mlini – mjesto gdje se nalazi najduži zipline u Bosni i Hercegovini: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> Tihaljina izvire iz pećine podno 150 metara visokih crvenkastih krečnjačkih stijena (Cvitanjskih stina) i teče niz manje slapove i brzake.<ref>[https://hercegovackiportal.com/2023/03/20/pec-mlini-nova-je-turisticka-atrakcija-u-hercegovini-koja-ce-vas-oduseviti/#google_vignette Peć Mlini nova je turistička atrakcija u Hercegovini koja će vas oduševiti: tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 31.1.2024]</ref> |- |38. |Vodopad Žukovice |Žukovica<br/>-->[[Ričina]]<br/>-->[[Jezero Ričine]] | |FBiH<br/>[[Čitluk]] | |Žukovica izvire u selu Zagorje kod [[Posušje|Posušja]]. Ulijeva se u rijeku [[Ričina|Ričinu]], čije ušće je u vještačkom Zelenom jezeru (Jezero Ričice).<ref>[https://hms.ba/zukovica-divljina-pitome-hercegovine/ - Žukovica, divljina pitome Hercegovine - Hrvatski medijski servis - hms.ba, 2020, tekst i '''fotografije''' - Pristupljeno 7.2.2024]{{Dead link|date=February 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Vodopad je u gustoj šumu, zaseok Vir. Pristup mu je iz Posušja, najprije [[asfalt]]nim, kasnije makadamskim putem.<ref>[https://bonjour.ba/zukovica-vodopad-posusje-bih Zaleđeni vodopad nadomak Mostara je jedna od najljepših zimskih atrakcija - BH magazin Bonjour, 27.1.2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Uz sami vodopad je Žukovička pećina. Arheološka istraživanja vršena sedamdesetih godina prošlog stoljeća potvrdila su tu ljudske naseobine čak prije 10 hiljada godina. <ref>[https://www.youtube.com/watch?v=cON3hHneZr8 Žukovica vodopad, '''video''', 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |39. |Vodopad Peruća |Peruće<br/>--><br/>[[Rakitnica (Neretva)|Rakitnica]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Trnovo (FBiH)]] | |Pristup vodopadu je iz sela Lukomira<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=V8A39Fqt41Y - Vodopada Peruća, selo Lukomir - /www.youtube.com, 16.5.2021- Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pravi ga Peruće (desna pritoka Rakitnice, potok), koji dolazi s padina Oblja i čije je ušće na 742 m n.v.). U vrijeme proljetnih kiša su naročito atraktivni vodopadi koji se obaraju s visokih stijena na obroncima [[Bjelašnica|Bjelašnice]] i [[Visočica|Visočice]]. |- |40. |Studeni potok |Studeni potok<br/>--><br/>Rakitnica<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Studeneho potoka, pritoku Rakitnice, vyska pres 300.jpg|100px]] |FBiH<br/>Trnovo (BiH) | |Studeni potok je desna pritoka Rakitnice (Neretva) i ušće mu je u kanjonu gdje formira vodopad. Do vodopada se autom dođe iz Babinog Dola na [[Bjelašnica|Bjelašnici]], preko [[Šabići|Šabića]] i [[Umoljani|Umoljana]]. Slijedi pješačenje preko umoljanskih vodenica, a završni dio je planinarskom stazom osiguranom sajlama na nekoliko mjesta. Vodopad je povremeni, jer se gubi tokom ljeta. Voda se spušta kaskadno. <ref>[https://furaj.ba/vodopad-studenog-potoka-nestvarna-ljepota-vidljiva-s-proljeca/ Vodopad Studenog potoka – NESTVARNA LJEPOTA VIDLJIVA S PROLJEĆA - furaj.ba, 2019. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=3n3_eYwoc6Q Studeni potok Bjelasnica UMOLJANI 2017, '''video''' - 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.youtube.com/watch?v=-OcmXTDTgpg Studeni potok, Bjelašnica, 2017, video - 7.2.2024]</ref> |- |41. |Šištica |Šištica<br/>-->Neretva |[[File:Pad Šištice u Neretvu - panoramio.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Konjic]] | |Šištica je stalna otoka [[Boračko jezero|Boračkog jezera]], koja je usjekla dolinu u krečnjačko-[[Dolomiti|dolomitskom]] kompleksu dužine 3 km, a pri ulijevanju u [[Neretva|Neretvu]] pravi vodopad visine oko 30 m. Ovaj vodopad je nastao uslijed različite erozivne moći Neretve i Šištice. |- |42. |Provalije |[[Bregava]]<br/>-->Neretva |[[File:Vodopad Provalije.jpg|100px]] |FBiH<br/>[[Stolac]] |[[Nacionalni spomenik BiH]] |Prirodno-graditeljska cjelina – Korito Bregave sa [[mlin]]ovima, stupama i [[most]]ovima, opština Stolac, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Čine ga svi građevinski objekti: mostovi, mlinovi, stupe i badnjevi smješteni na rijeci Bregavi, uključujući i vodopad Provalije, vodopad Pjene, i vodopad Veliki Bent. Provalije su visoke 7 i široke 50 m.<ref>[https://spagosmail.blogspot.com/2014/05/najljepsi-vodopadi-u-bih.html Vodopad Provalije Stolac: tekst i fotografije - Najljepši vodopadi u BiH, 2014. - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |43. |Pjene |[[Bregava]]<br/>-->Neretva | |FBiH<br/>[[Stolac]] |[[Nacionalni spomenik BiH]] |Nalazi se par stotina metara uzvodno od vodopada Provalija ili dva kilometra od Starog grada Stolac. Uz njega je i gradska plaža.<ref>[https://e-hercegovina.com/index.php/2022/10/07/gradska-plaza-i-vodopad-pjene-u-stocu/ Gradska plaža i vodopad Pjene u Stocu, '''video'''- Pristupljeno 12.2.2024]</ref> |- |44. |Istup |Svilica<br/>--><br/>Radimlja<br/>--><br/>Bregava<br/>-->Neretva | |RS<br/>[[Berkovići]] | |Administrativno pripada teritoriji opštine Berković. Vodopad i kaskadne bazene stvorila je Svilica, pritoka Radimlje.<ref>[https://glasstoca.ba/stolac/istup-skriveni-stolacki-biser/ Istup – skriveni stolački biser - glasstoca.ba, 2021. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> Pristup do vodopada je iz [[Stolac|Stoca]]. Jedan način je doći automobilom do sela Barane, a zatim pješice prema kanjonu Radimlje, i ušću Svilice u Radimlju. Preporuka je ponijeti planinarsku opremu.<ref>[https://e-hercegovina.com/index.php/2022/10/04/neotkrivena-ljepota-hercegovine-kako-doci-do-vodopada-istup-kod-stoca/ PUTOVANJA, Neotkrivena ljepota Hercegovine: Kako doći do vodopada Istup kod Stoca, tekst i '''fotografije''' - e-hercegovina.com, 2022. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref> |- |45. |Slapovi u Dugama |Dušćica<br/>-->[[Rama]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Prozor (BiH)|Prozor]] | |Smješteni su u naseljenom mjestu Duge udaljenom kilometar od magistralne ceste M 16-2 prema [[Jablanica (Bosna i Hercegovina)|Jablanici]]. Na rječici Dušćici se nalaze dva vodopada visoka više od 20 metara te nekoliko manjih slapova visokih između dva i šest metara.<ref>[https://www.lug-prozor.info/2020/09/fotovideo-vodopadi-na-dugama-kod-prozora.html Vodopadi u Dugama kod Prozora; tekst i '''fotografija''' - www.lug-prozor.info - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> Godine 1958. Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine je područje oko vodopada i selo Duge zaštitio kao prirodnu rijetkost i objekt značajan za [[turizam]]. |- |46. |[[Movran]] |[[Čvrsnica|Vode Čvrsnice]]<br/>--><br/>[[Drežanka (rijeka)|Drežanka]]<br/>-->[[Neretva]] | |FBiH<br/>[[Jablanica (Bosna i Hercegovina)|Jablanica]] | |Vodopad se obrušava s litica Čvrsnice u dolinu rijeke[[Drežanka (rijeka)|Drežanke]], pritoke Neretve. Javlja se povremeno, za vrijeme obilnijih i dugotrajnih kišnih oborina.<ref>[https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/veliki-movran-jedan-je-od-najvecih-vodopada-u-evropi-i-pojavljuje-se-samo-poslije-obilne-kise/180204052 Veliki Movran jedan je od najvećih vodopada u Evropi i pojavljuje se samo poslije obilne kiše; tekst i '''fotografija''' - www.klix.ba - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> Prema jednim podacima vodopad je visok 584 metra, dok prema drugim njegova visina iznosi 385 metara. To ga čini najvišim vodopadom u Bosni i Hercegovini. Osim glavnog stuba vode, postoje i manje kaskade i pregibi koji se nazivaju movrančićima. Movran nije vodopad stalnog karaktera. To je zapravo šupljina ([[sifon]]) u utrobi planine u koju se voda skuplja tokom godine, da bi se za vrijeme obilnih kiša, kada se potpuno ispuni, ispraznila po principu rada sifona.<ref>[https://www.youtube.com/watch?v=rolZp9GQ8gc Vodopad Movran - '''Video''' - Pristupljeno 4.2.2024.]</ref> |- |47. |Slapovi na Sušici |Sušica<br/>--><br/>[[Trebišnjica]]<br/>-->Neretva |[[File:Stapovi na Susici Gornji1.jpg|100px]] |RS<br/>[[Trebinje]] | |Sušica protiče rubnim dijelom bezvodne planine [[Orjen]], a na 17 km od centra [[Trebinje|Trebinja]] pravi vodopad. Sa svojom izuzetno čistom vodom predstavlja lokaciju za ljubitelje ribolova i kupanja. Na rijeci se nalazi i historijski lokalitet, mistični [[Rimski most Vučija]] kao i kupališta i kamp za ljubitelje prirode.<ref>[https://gotrebinje.com/destinations/stapovi-na-susici/ Slapovi na Sušici - gotrebinje.com, 2023. - Pristupljeno 7.2.2024]</ref><ref>[https://www.klix.ba/lifestyle/putovanja/jedna-od-najprovidnijih-rijeka-u-nasoj-zemlji-idealno-je-mjesto-za-osvjezenje-od-ljetnih-vrucina/230718024 Jedna od najprovidnijih rijeka u našoj zemlji idealno je mjesto za osvježenje od ljetnih vrućina - 7.2.2024]</ref> |} == Izvori == {{Izvori|2}} {{Commonscat|Waterfalls in Bosnia and Herzegovina}} [[Kategorija:Vodopadi u Bosni i Hercegovini| ]] [[Kategorija:Ljubuški]] [[Kategorija:Trebinje]] [[Kategorija:Stolac]] [[Kategorija:Kneževo]] [[Kategorija:Kotor Varoš]] f33r6knicbyoun7jnoluof9iwyvtvag 0 4688297 42681362 42493540 2026-08-26T21:42:58Z ~2026-39420-52 377716 42681362 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Tram-816 Line-3 2011-10-31 (3).jpg|mini|desno|Hotel Holiday in u Sarajevu]] '''Hotel Holiday''' (ranije '''Hotel Holiday Inn''') je [[hotel]] smješten u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Postao je poznat mnogima širom svijeta kao središte međunarodnih ratnih reportera tokom [[Ratovi u Jugoslaviji|sukoba u Jugoslaviji]] tokom devedesetih godina. Hotel je za vrijeme rata više puta napadnut, ali je bio najsigurnije mjesto za novinare. Projektovao ga je proslavljeni bosanskohercegovački arhitekta [[Ivan Štraus]], a sagrađen 1982-83. godine, za potrebe [[Zimska Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984. u Sarajevu]]. Kao simbol Sarajeva, glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hrrcegovine]], otvorio ga [[Juan Antonio Samaranch]], predsjednik [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]], kao prvi hotel u Sarajevu nekog međunarodnog brenda. Za vrijeme igara bio je središte olimpijskog komiteta. Hotel je izgubio nekadašnju licencu i od 2016. godine pripada grupi [[Hotel Europe]] pod imenom Hotel Holiday,<ref>{{Cite web |url= https://www.panacomp.net/holiday-inn-hotel-sarajevo/ |title= Holiday Hotel Sarajevo |work= architectuul.com |accessdate = 13. 9. 2023.}}</ref> u vlasništvu Rasima Bajrovića.<ref>{{Cite news |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/bajrovic-je-preporodio-dva-hotelska-simbola-sarajeva-europe-i-holiday-1169573 |title=Bajrović je preporodio dva hotelska simbola Sarajeva - Europe i Holiday |last=Jazvić |first=Dejan |date=14. 5. 2017 |newspaper=[[Večernji list]] |access-date=24. 3. 2024}}</ref> Od dana završetka, postao je izvor kontroverzi. Njegov izgled sa izrazito žutom, i djelimično oker, smeđom i sivom bojom ostao je i do danas estetski najzanimljivija zgrada u Sarajevu, iako ne i estetski najprijatnija. Iako je originalni model bio dizajniran sa sličnom žutom fasadom, niko nije očekivao da će stvarni eksterijer hotela biti iste boje.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-24730400|title=Sarajevo's Holiday Inn: Eventful past of historic hotel|work=BBC News|accessdate=13. 9. 2016}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/holiday-inn-hotel |title= Holiday Inn Hotel |work= architectuul.com |accessdate = 13. 9. 2023.}}</ref> Zahvaljujući ovom projektu Štraus je primljen [[ANUBiH|Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a kao člana su ga predložili [[Muhamed Kadić]] i [[Husref Redžić]], akademici i profesori arhitekture. 1993. godine je alija izetbegović ovde proglasio lažnu bosansku naciju. jebem mu mater == Izvori == {{Commonscat|Hotel Holiday, Sarajevo}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Izvori}} [[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hoteli u Bosni i Hercegovini]] 82zw92c5jgyxa19n9i73hguubc7kbwn 42681363 42681362 2026-08-26T21:43:31Z NDG 284813 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-39420-52|~2026-39420-52]] ([[User talk:~2026-39420-52|talk]]) to last version by Zavičajac: reverting vandalism 42493540 wikitext text/x-wiki [[File:Sarajevo Tram-816 Line-3 2011-10-31 (3).jpg|mini|desno|Hotel Holiday in u Sarajevu]] '''Hotel Holiday''' (ranije '''Hotel Holiday Inn''') je [[hotel]] smješten u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Postao je poznat mnogima širom svijeta kao središte međunarodnih ratnih reportera tokom [[Ratovi u Jugoslaviji|sukoba u Jugoslaviji]] tokom devedesetih godina. Hotel je za vrijeme rata više puta napadnut, ali je bio najsigurnije mjesto za novinare. Projektovao ga je proslavljeni bosanskohercegovački arhitekta [[Ivan Štraus]], a sagrađen 1982-83. godine, za potrebe [[Zimska Olimpijada 1984|Olimpijskih igara 1984. u Sarajevu]]. Kao simbol Sarajeva, glavnog grada [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hrrcegovine]], otvorio ga [[Juan Antonio Samaranch]], predsjednik [[Međunarodni olimpijski odbor|Međunarodnog olimpijskog odbora]], kao prvi hotel u Sarajevu nekog međunarodnog brenda. Za vrijeme igara bio je središte olimpijskog komiteta. Hotel je izgubio nekadašnju licencu i od 2016. godine pripada grupi [[Hotel Europe]] pod imenom Hotel Holiday,<ref>{{Cite web |url= https://www.panacomp.net/holiday-inn-hotel-sarajevo/ |title= Holiday Hotel Sarajevo |work= architectuul.com |accessdate = 13. 9. 2023.}}</ref> u vlasništvu Rasima Bajrovića.<ref>{{Cite news |url=https://www.vecernji.ba/vijesti/bajrovic-je-preporodio-dva-hotelska-simbola-sarajeva-europe-i-holiday-1169573 |title=Bajrović je preporodio dva hotelska simbola Sarajeva - Europe i Holiday |last=Jazvić |first=Dejan |date=14. 5. 2017 |newspaper=[[Večernji list]] |access-date=24. 3. 2024}}</ref> Od dana završetka, postao je izvor kontroverzi. Njegov izgled sa izrazito žutom, i djelimično oker, smeđom i sivom bojom ostao je i do danas estetski najzanimljivija zgrada u Sarajevu, iako ne i estetski najprijatnija. Iako je originalni model bio dizajniran sa sličnom žutom fasadom, niko nije očekivao da će stvarni eksterijer hotela biti iste boje.<ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-24730400|title=Sarajevo's Holiday Inn: Eventful past of historic hotel|work=BBC News|accessdate=13. 9. 2016}}</ref><ref>{{Cite web |url= https://architectuul.com/architecture/holiday-inn-hotel |title= Holiday Inn Hotel |work= architectuul.com |accessdate = 13. 9. 2023.}}</ref> Zahvaljujući ovom projektu Štraus je primljen [[ANUBiH|Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]], a kao člana su ga predložili [[Muhamed Kadić]] i [[Husref Redžić]], akademici i profesori arhitekture. == Izvori == {{Commonscat|Hotel Holiday, Sarajevo}} {{Portal|Bosna i Hercegovina}} {{Izvori}} [[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini]] [[Kategorija:Hoteli u Bosni i Hercegovini]] 8p17clhtuc81792sjkqnmsz1ymijh3e 0 4688635 42681396 42295729 2026-08-26T23:49:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681396 wikitext text/x-wiki [[File:UNIS towers may 1996.png|mini|desano|UNIS neboderi 1996. god., poslije [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u BiH]]]] '''{{Nowrap|UNITIC-ovi}} neboderi''' nalaze se u [[Sarajevo|Sarajevu]], naselje [[Marijin dvor]], [[Bosna i Hercegovina]]. Izgrađeni su 1986. godine prema projektu [[Arhitektura Bosne i Hercegovine|bosanskohercegovačkog arhitekte]] [[Ivan Štraus|Ivana Štrausa]] kao neboderi [[UNIS]]. Pretrpili su značajna oštećenja tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini 1992.–1995]].<ref>[https://architectuul.com/architecture/unis-towers UNIS Towers Sarajevo, Bosnia and Herzegovina Ivan Štraus - architectuul.com, 2017.]</ref> == Izgradnja == Oba nebodera visoka su 97 metara te imaju po 25 spratova.<ref>[https://skyscraperpage.com/cities/?cityID=1059 Sarajevski neboderi - skyscraperpage.com, 2024.]</ref> Odražavaju [[Arhitektura|arhitektonski]] trend savremenog bosanskohercegovačkog graditeljstva u duhu [[Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini|moderne arhitekture]]. Osnovna struktura je [[beton]]ska, a volumen je bio obavijen [[Staklo|staklenom]] opnom termoreflektujućeg stakla. UNIS-ovi neboderi su u vrijeme svoje izgradnje imali najsavremeniju sistemsku opremu, uključujući i automatski sistem za gašenje požara sa rezervoarima vode na krovovima. Među Sarajlijama neboderi su bili poznati kao Momo i Uzeir, narodni likovi iz popularnog zabavnog programa Cik-cak Radio Sarajeva, pri čemu se nije znalo koji je od nebodera Momo, a koji Uzeir. Glavni cilj vizualne sličnosti i nemogućnosti razlikovanja nebodera naglašavala je kulturnu raznolikost i ravnopravnost kao osnovnu arhitektonsku kvalitetu projekta. Kao posljedica granatiranja tokom rata 1992-95. dogodio se veliki požar te je izgorjelo sve osim osnovne betonske strukture. Sistem za gašenje požara nije radio jer je spremnik vode koji se nalazio na krovu bio ranije ispražnjen kako bi se zadovoljile potrebe za vodom lokalnog stanovništva. [[File:Sarajevo Tram-227 Line-3 2011-10-05.jpg|mini|lijevo|200px|UNITIC neboderi, nakon rekonstrukcije UNIS nebodera]] == Ponovna izgradnja == Danas su neboderi potpuno obnovljeni, a vrijednost obnove iznosila je 45 milijuna konvertibilnih maraka.<ref>{{Cite web |title=Ivan Štraus arhitekta |url=https://aabh.ba/razgovor-ivan-straus-arhitekta/ |access-date=2024-04-04 |archive-date=2021-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210507000655/https://aabh.ba/razgovor-ivan-straus-arhitekta/ }}</ref>. Poslovni su centar firme UNITIC (United Investment and Trading Company), nastale kao zajedničko ulaganje između UNIS Holdinga i Kuwait Consulting & Investment Co.<ref>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-ivan-straus/28563524.html Štraus: U Sarajevu razvaljuju šta god stignu - www.slobodnaevropa.org, 2017.]</ref> Objekti imaju naglašen funkcionalizam i streme ka nebu, ali i odlikuju se jednostavnošću zahvaljujući kockastim formama i staklenim fasadama. Na oba nebodera se oslikavaju okolni objekti i prelama svjetlost.<ref>{{Cite web |url=https://www.hocu.ba/indexphp/hocuinfo/arhitektura-ivana-strausa-u-sarajevu-u-periodu-1976-1987-godine/ |title=Arhitektura Ivana Štrausa u Sarajevu u periodu od 1976 do 1987. godine, www.hocu.ba, 2021 |access-date=2024-04-04 |archive-date=2024-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240404184841/https://www.hocu.ba/indexphp/hocuinfo/arhitektura-ivana-strausa-u-sarajevu-u-periodu-1976-1987-godine/ |url-status=dead }}</ref> == Literatura == {{Flowlist| * Ivan Štraus - Arhitektura Bosne i Hercegovine 1945. – 1995. – Sarajevo, 1996. godina * Nedžad Kurto -Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.}} == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|UNITIC Twin Skyscrapers}} {{Građevine u Sarajevu}} [[Kategorija:Moderna arhitektura u Bosni i Hercegovini‎]] [[Kategorija:Građevine u Sarajevu]] mrgaogeiz2emmhnd7sjsx134gq7qptl 0 4689161 42681395 42588093 2026-08-26T23:48:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681395 wikitext text/x-wiki {{Fudbalsko ili nogometno natjecanje | Name = UEFA Euro 2024. | izvorni naziv = Fußball-Europameisterschaft 2024 | Logo = UEFA_Euro_2024_Logo.svg | Size = 220px | Optional caption = | Zemlja domaćin = {{flag|Njemačka}} | datum = [[14. lipnja]] – [[14. srpnja]] [[2024.]] | Broj reprezentacija = 24 | stadioni = 10 | gradovi = 10 | Prvaci = {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | drugi = {{NogRep|ENG}} | treći = {{NogRep|FRA}}<br>{{NogRep|NIZ}} | četvrti = | Broj utakmica = 51 | Broj golova = 117 | gledanost = 2681288 | Najbolji strijelac = {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]<br>{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]<br>{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]<br>{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]<br>{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]]<br>{{small|(3 gola)}} | Najbolji igrač = {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]] | ažurirano = [[14. srpnja]] [[2024]] }} '''UEFA Euro 2024.''', odnosno '''UEFA Europsko prvenstvo 2024.''' ([[njemački]]: ''Fußball-Europameisterschaft 2024'') bilo je 17. izdanje [[UEFA Euro|UEFA Eura]] koje se od [[14. lipnja]] do [[14. srpnja]] [[2024.]] godine održalo u [[Njemačka|Njemačkoj]]. Natjecanje se održalo na deset stadiona u deset njemačkih gradova, s tim da se finale igralo na [[Olimpijski stadion u Berlinu|Olimpijskom stadionu]] u [[Berlin]]u, na kojem se igralo i [[Italija – Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2006.)|finale]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.|FIFA Svjetskog prvenstva 2006.]] godine, čiji je domaćin također bila [[Njemačka]]. Na turniru su sudjelovale 24 reprezentacije, a svoje debitantske nastupe ostvarile su [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|reprezentacije Gruzije]] i [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbije]] (kao samostalna država). Pobjednik turnira igrat će protiv [[Copa América 2024.|južnoameričkog prvaka]] na [[CONMEBOL–UEFA Kup prvaka|CONMEBOL–UEFA Kupu prvaka]]. Bio je ovo treći put da se Europsko prvenstvo igra u [[Njemačka|Njemačkoj]] i drugi put nakon [[Reunifikacija Njemačke|reunifikacije]], s obzirom da je domaćin [[1988.]] godine bila [[Zapadna Njemačka]]; četiri utakmice kontinentalnog prvenstva [[2020.]] godine odigrane su u [[München]]u. Također, bio je ovo prvi put da se Euro igra na teritoriju bivše [[DDR|Istočne Njemačke]], s obzirom na činjenicu da je [[Leipzig]] jedan od gradova domaćina te prvi put da je reunificirana Njemačka samostalno organizirala natjecanje.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/45666950 |title=Euro 2024: Germany beats Turkey to host tournament |date=27 September 2018 |website=BBC Sport|access-date=27 September 2018}}</ref><ref>{{Cite web |last=Penfold |first=Chuck |date=27 September 2018 |title=Germany wins right to host UEFA Euro 2024 |url=https://www.dw.com/en/germany-wins-right-to-host-uefa-euro-2024-football-championship/a-45655549 |access-date=1 April 2024 |website=dw.com |language=en}}</ref> Branitelj naslova bila je [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]], koja je na [[UEFA Euro 2020.|Euru 2020.]] godine pobijedila [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Englesku]] u finalu nakon boljeg izvođenja jedanaesteraca,<ref>{{Cite news |date=11 July 2021 |title=Italy 1–1 England, aet (3–2 on pens): Donnarumma the hero as Azzurri win Euro 2020! |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/match/2024491/postmatch/report/ |access-date=11 July 2021}}</ref> a na ovom je turniru ispala u osmini finala od [[Fudbalska reprezentacija Švicarske|Švicarske]]. Englezi su, s druge strane, ponovo izborili natup u finalu, gdje su poraženi od [[Španjolska nogometna reprezentacija|Španjolske]] 2:1. Španjolci su tako osvojili rekordni četvrti naslov prvaka Europe, dok je Engleska postala prva reprezentacija koja je izgubila dva finala za redom. Treće mjesto podijelile su [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] i [[Fudbalska reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]. Najboljim igračem turnira proglašen je [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]], dok je njegov sunarodnjak [[Lamine Yamal]] proglašen za najboljeg mladog igrača turnira; Yamal je na natjecanju postavio rekord kao najmlađi igrač u historiji Eura te najmlađi strijelac u historiji turnira. S po tri gola svaki, najbolji strijelci turnira bili su [[Harry Kane]] ([[Engleska]]), [[Georges Mikautadze]] ([[Gruzija]]), [[Cody Gakpo]] ([[Nizozemska]]), [[Jamal Musiala]] ([[Njemačka]]), [[Ivan Schranz]] ([[Slovačka]]) i [[Dani Olmo]] ([[Španjolska]]). == Izbor domaćina == Dana [[8. ožujka]] [[2017.]] godine, [[UEFA]] je službeno objavila kako su dvije zemlje poslale formalne ponude za domaćinstvo – [[Njemačka]] i [[Turska]].<ref name="BBC">{{cite web |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/39211428 |title=Euro 2024: Tournament to be held in Germany or Turkey |website=[[BBC Sport]] |publisher=[[BBC|British Broadcasting Corporation]] |date=8 March 2017 |access-date=8 March 2017}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.uefa.org/about-uefa/news/newsid=2447054.html |title=Germany and Turkey officially interested in hosting UEFA Euro 2024 |publisher=UEFA |date=8 March 2017}}</ref> Rok za predaju ponuda bio je [[3. ožujka]] [[2017.]] godine. Izbor domaćina vršio je UEFA-in Izvršni odbor tajnim glasovanjem,<ref>{{Cite web |date=27 September 2018 |title=Germany to host UEFA Euro 2024 |url=https://www.uefa.com/insideuefa/news/0249-0f8e640dc5e1-2ebf8efacf63-1000--germany-to-host-uefa-euro-2024/ |access-date=12 March 2024 |website=UEFA.com |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Georgiou |first=Stephan |date=26 September 2018 |title=Euro 2024: Germany vs Turkey – who's leading the race? |url=https://www.sportspromedia.com/insights/analysis/euro-2024-hosts-germany-turkey-winner/ |access-date=12 March 2024 |website=SportsPro |language=en-GB}}</ref> a za pobjedu je bila dovoljna obična (natpolovična) većina glasova prisutnih delegata. U slučaju jednakog broja glasova, konačnu odluku donosio je [[Predsjednik UEFA-e]], [[Aleksandar Čeferin]].<ref name="bid regulations">{{cite web|url=http://www.uefa.org/MultimediaFiles/Download/uefaorg/General/02/42/99/57/2429957_DOWNLOAD.pdf|title=UEFA Euro 2024: bid regulations|publisher=UEFA}}</ref><ref>{{Cite web |last=Graaf |first=Patrick de |title=EURO 2024 host selection - All about Germany's selection as host country |url=https://www.europeanchampionship2024.co.uk/host-selection |access-date=12 March 2024 |website=European Championship 2024 Germany |language=en}}</ref> Od ukupno 20 članova Izvršnog odbora, [[Reinhard Grindel]] ([[Njemačka]]) i [[Servet Yardımcı]] ([[Turska]]) nisu glasovali jer su morali biti izuzeti, dok je [[Lars-Christer Olsson]] ([[Švedska]]) bio odsutan zbog bolesti. Tako je za domaćina glasovalo ukupno 17 delegata.<ref name="Germany 2024"/><ref>{{Cite web |last=Adams |first=Tom |date=27 September 2018 |title=Germany win vote to host 2024 European Championship |url=https://www.eurosport.com/football/germany-win-vote-to-host-2024-european-championships_sto6949156/story.shtml |access-date=12 March 2024 |website=Eurosport |language=en}}</ref> Glasovanje je održano [[27. rujna]] [[2018.]] godine u [[Nyon]]u, a rezultat je izgledao ovako:<ref name="Germany 2024">{{cite web |url=https://www.uefa.com/insideuefa/about-uefa/news/newsid=2573282.html |title=Germany to host UEFA Euro 2024 |publisher=UEFA |date=27 September 2018}}</ref><ref>{{Cite web |last=Dunbar |first=Graham |date=27 September 2018 |title=Germany beats Turkey to host Euro 2024 |url=https://apnews.com/germany-beats-turkey-to-host-euro-2024-eaf2d1265bad49e8b400b1c5db7cb62a |access-date=26 March 2024 |website=AP News |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |first=Graham |last=Dunbar |agency=The Associated Press |date=27 September 2018 |title=Germany beats Turkey to host Euro 2024 |url=https://www.denverpost.com/2018/09/27/germany-hosts-euro-2024/ |access-date=12 March 2024 |website=The Denver Post |language=en-US}}</ref> <center> {| class="wikitable" style="text-align: center;" |+Rezultati glasovanja ! rowspan="2" | Država ! colspan="2" | Glasovanje |- ! Br. ! % |- bgcolor="#90EE90" |align="left"|'''{{flag|Njemačka}}''' |style="text-align:center;"|'''12''' |style="text-align:center;"|'''71%''' |- |align="left"|{{flag|Turska}} |style="text-align:center;"|4 |style="text-align:center;"|23% |- |align="left"| Suzdržani |style="text-align:center;"|1 |style="text-align:center;"|6% |} </center> == Kvalifikacije == {{main|Kvalifikacije za UEFA Euro 2024.}} [[File:UEFA Euro 2024 Qualifiers Map.png|thumb|{{Legend|#0000FF|Reprezentacija se kvalificirala za Euro 2024.}} {{Legend|#FFB400|Reprezentacija se nije kvalificirala za Euro 2024.}}{{Legend|#000000|Reprezentaciji je zabranjeno sudjelovanje}}{{Legend|#ababab|Nije članica [[UEFA]]-e}}|292px]] Za razliku od [[UEFA Euro 2020.|prethodnog izdanja]], koje je imalo više domaćina, [[Fudbalska reprezentacija Njemačke|Njemačka]] je kao jedini domaćin osigurala direktan nastup na turniru. Ostale 23 reprezentacije pravo nastupa izborile su kroz kvalifikacije; 20 mjesta pripalo je pobjednicima i drugoplasiranim reprezentacijama iz 10 kvalifikacijskih grupa, dok su ostala tri mjesta pripala pobjednicima ''play-offa''.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0279-1635b6f5cbd2-1e3f1de4ebe6-1000/ |title=UEFA Euro 2024 qualifying: All you need to know |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27 September 2022 |access-date=28 September 2022}}</ref> U ''play-off'' su išle najbolje plasirane reprezentacije iz [[UEFA Liga nacija 2022./2023.|UEFA Lige nacija 2022./23.]] koje već nisu izborile nastup na Euru kroz redovne kvalifikacije.<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0279-1635c1adf4c0-831ffc150fff-1000/ |title=EURO 2024 play-offs: How they work |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27 September 2022 |access-date=28 September 2022}}</ref> Ždrijeb kvalifikacijskih grupa održan je [[9. listopada]] [[2022.]] godine u [[Frankfurt na Majni|frankfurtskoj]] [[Festhalle Frankfurt|Festhalle]].<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/026e-136b9cbbd4b1-46642268b5fe-1000/ |title=UEFA Euro 2024 qualifying group stage draw to be staged in Frankfurt in 2022 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=7 October 2021 |access-date=7 October 2021}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.uefa.com/euro-2024/draws/2024/2001084/ |title=UEFA Euro 2024 qualifying draw |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=28 September 2022}}</ref> Kvalifikacije su se igrale od od ožujka do studenog [[2023.]] godine, a ''play-off'' je odigran u ožujku [[2024.]] godine.<ref name="uefa 2024">{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefaeuro-2020/news/0257-0e13b161b2e8-4a3fd5615e0c-1000/ |title=UEFA Euro 2024: all you need to know |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=27 November 2019 |access-date=28 November 2019}}</ref> === Kvalificirane momčadi === Od 24 reprezentacije koje su izborile nastup na Euru, njih 19 sudjelovalo je i na prethodnom izdanju. Među njima su branitelj naslova [[Fudbalska reprezentacija Italije|Italija]] te finalist [[Fudbalska reprezentacija Engleske|Engleska]], kao i druga reprezentacija s [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|prethodnog Svjetskog prvenstva]], [[Francuska nogometna reprezentacija|Francuska]] te brončana [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]. [[Fudbalska reprezentacija Portugala|Portugal]] je jedina reprezentacija koja je Euro izborila sa stopostotnim učinkom, dok su bez poraza u kvalifikacijama bile i Francuska, Engleska, [[Fudbalska reprezentacija Belgije|Belgija]], [[Fudbalska reprezentacija Mađarske|Mađarska]] i [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]].<ref>{{Cite web |last=Summerscales |first=Robert |date=19 November 2023 |title=Cristiano Ronaldo's Portugal Complete Perfect Euro 2024 Qualifying Campaign |url=https://www.si.com/fannation/soccer/futbol/news/cristiano-ronaldos-portugal-complete-perfect-euro-2024-qualifying-campaign |access-date=15 February 2024 |website=Futbol on FanNation |language=en}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Albanije|Albanija]] i Rumunjska vratile su se nakon izbivanja s prethodnog turnira, s tim da je Albaniji ovo tek drugi nastup na nekom velikom međunarodnom natjecanju uopće. [[Fudbalska reprezentacija Slovenije|Slovenija]] se vratila na Euro prvi put nakon [[UEFA Euro 2000.|izdanja 2000.]] godine, dok je reprezentacija [[Fudbalska reprezentacija Srbije|Srbije]] ostvarila svoj prvi nastup na Euru nakon raspada [[SiCG|Srbije i Crne Gore]], odnosno kao nezavisna država.<ref>{{Cite news |date=19 November 2023 |title=Serbia seal historic Euro 2024 finals place after nervy draw with Bulgaria |url=https://www.theguardian.com/football/2023/nov/19/euro-2024-qualifying-roundup-serbia-belgium-portugal-spain |access-date=15 February 2024 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref><ref>{{Cite web |title=Slovenia qualifies for the Euro 2024 |url=https://www.gov.si/en/news/2023-11-24-slovenia-qualifies-for-the-euro-2024/ |access-date=15 February 2024 |website=Portal GOV.SI |language=en}}</ref> [[Fudbalska reprezentacija Gruzije|Gruzija]] je pobijedila bivše prvake [[Fudbalska reprezentacija Grčke|Grčku]] nakon izvođenja jedanaesteraca u ''play-offu'' i tako izborila svoje prvo veliko međunarodno natjecanje u historiji, a ujedno i postala druga debitantica na ovom prvenstvu.<ref>{{Cite news |title=Georgia create history by reaching Euro 2024 |url=https://www.bbc.com/sport/football/68603222 |access-date=26 March 2024 |work=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Među reprezentacijama koje nisu izborile Euro treba istaknuti [[Fudbalska reprezentacija Švedske|Švedsku]], [[Fudbalska reprezentacija Rusije|Rusiju]] i [[Fudbalska reprezentacija Walesa|Wales]]. Švedska je odsutna prvi put nakon [[1996.]] godine, a ovo je ujedno i drugo uzastopno veliko natjecanje na koje se nije kvalificirala, nakon prošlog Svjetskog prvenstva. Rusija, koja je od [[2000.]] godine redovito igrala u završnicama Eura, nije uopće smjela sudjelovati u kvalifikacijama zbog sankcija nametnutih zbog [[Ruska invazija na Ukrajinu|ruske invazije na Ukrajinu]], čime je postala prva zemlja nakon [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]] [[1992.]] godine kojoj je bilo zabranjeno sudjelovati u kvalifikacijama. Wales, koji je na prethodna dva turnira igrao drugi krug, ispao je nakon jedanaesteraca od [[Fudbalska reprezentacija Poljske|Poljske]] u ''play-offu''. Reprezrentacije [[Fudbalska reprezentacija Finske|Finske]] i [[Fudbalska reprezentacija Severne Makedonije|Sjeverne Makedonije]], koje su debitirale na prethodnom izdanju, nisu se kvalificirale. {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Reprezentacija !! rowspan="2"|Datum kvalifikacije !! colspan="17"| Prijašnji nastupi^{'''[[#1|1]]'''} |- ! '''{{small|[[Europski kup nacija 1960.|'60.]]}}''' !! '''{{small|[[Europski kup nacija 1964.|'64.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1968.|'68.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1972.|'72.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1976.|'76.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1980.|'80.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1984.|'84.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1988.|'88.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1992.|'92.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 1996.|'96.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 2000.|'00.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 2004.|'04.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 2008.|'08.]]}}''' !! '''{{small|[[UEFA Euro 2012.|'12.]]}}''' !!'''{{small|[[UEFA Euro 2016.|'16.]]}}''' !!'''{{small|[[UEFA Euro 2020.|'20.]]}}''' !! Ukupno |- |align=left| {{NogRep|NJE}} || [[27. rujna]] [[2018.]] || x || x || x ||bgcolor="gold"| • || • ||bgcolor="gold"| • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • ||bgcolor="gold"| • || • || • || • || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || '''13''' |- |align=left| {{NogRep|BEL}} || [[13. listopada]] [[2023.]] || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || x || • || • || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || x || x || x || • || • || '''6''' |- |align=left| {{NogRep|FRA}} || [[13. listopada]] [[2023.]] ||style="border: 3px solid red"| • || x || x || x || x || x ||style="border: 3px solid red" bgcolor="gold"| • || x || • || • ||bgcolor="gold"| • || • || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || '''10''' |- |align=left| {{NogRep|POR}} || [[13. listopada]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || • || x || x || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • ||bgcolor="gold"| • || • || '''8''' |- |align=left| {{NogRep|ŠKO}} || [[15. listopada]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || • || • || x || x || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || '''3''' |- |align=left| {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] || [[15. listopada]] [[2023.]] || x ||style="border: 3px solid red" bgcolor="gold"| • || x || x || x || • || • || • || x || • || • || • ||bgcolor="gold"| • ||bgcolor="gold"| • || • ||style="border: 3px solid red"| • || '''11''' |- |align=left| {{NogRep|TUR}} || [[15. listopada]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || x || • || • || x || • || x || • || • || '''5''' |- |align=left| {{NogRep|AUT}} || [[16. listopada]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || x || • || • || '''3''' |- |align=left| {{NogRep|ENG}} || [[17. listopada]] [[2023.]] || x || x || • || x || x || • || x || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || x || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || '''10''' |- |align=left| {{NogRep|MAĐ}} || [[16. studenog]] [[2023.]] || x || • || x || • || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || • ||style="border: 3px solid red"| • || '''4''' |- |align=left| {{NogRep|SLK}} || [[16. studenog]] [[2023.]] ||colspan="9" {{N/A|}} || x || x || x || x || x || • || • || '''2''' |- |align=left| {{NogRep|ALB}} || [[17. studenog]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || • || x || '''1''' |- |align=left| {{NogRep|DAN}} || [[17. studenog]] [[2023.]] || x || • || x || x || x || x || • || • ||bgcolor="gold"| • || • || • || • || x || • || x ||style="border: 3px solid red"| • ||'''9''' |- |align=left| {{NogRep|NIZ}} || [[18. studenog]] [[2023.]] || x || x || x || x || • || • || x ||bgcolor="gold"| • || • || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || • || x ||style="border: 3px solid red"| • ||'''10''' |- |align=left| {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]] || [[18. studenog]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || • || x || x || • || • || x ||• || x || • ||style="border: 3px solid red"| x ||'''5''' |- |align=left| {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] || [[18. studenog]] [[2023.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || x || • || x || • ||style="border: 3px solid red"| • || x || • || • || '''5''' |- |align=left| {{NogRep|SRB}} || [[19. studenog]] [[2023.]] ||colspan="12" {{N/A|}} || x || x || x || x || '''0''' |- |align=left| {{NogRep|ČEŠ}} || [[20. studenog]] [[2023.]] ||colspan="9" {{N/A|}} || • || • || • || • || • || • || • || '''7''' |- |align=left| {{NogRep|ITA}} || [[20. studenog]] [[2023.]] || x || x ||style="border: 3px solid red" bgcolor="gold"| • || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || x || • || x || • || • || • || • || • || • ||style="border: 3px solid red" bgcolor="gold"| • || '''10''' |- |align=left| {{NogRep|SLO}} || [[20. studenog]] [[2023.]] ||colspan="9" {{N/A|}} || x || • || x || x || x || x || x || '''1''' |- |align=left| {{NogRep|HRV}} || [[21. studenog]] [[2023.]] ||colspan="9" {{N/A|}} || • || x || • || • || • || • || • || '''6''' |- |align=left| {{NogRep|GRU}} || [[26. ožujka]] [[2024.]] ||colspan="9" {{N/A|}} || x || x || x || x || x || x || x || '''0''' |- |align=left| {{NogRep|UKR}} || [[26. ožujka]] [[2024.]] || colspan="9" {{N/A|}} || x || x || x || x ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || '''3''' |- |align=left| {{NogRep|POL}} || [[26. ožujka]] [[2024.]] || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || x || • ||style="border: 3px solid red"| • || • || • || '''4''' |} :<div id="1"> '''Legenda:''' {{small| : '''•''' označava turnir na kojemu je reprezentacija nastupila. : x označava turnir na kojemu reprezentacija nije nastupila. : {{color box|gold}} označava turnir kojeg je reprezentacija osvojila. : {{color box|#cecece}} označava da reprezentacija u to vrijeme nije mogla nastupati jer nije predstavljala nezavisnu državu. : {{color box|border=red}} označava turnir kojemu je reprezentacija bila domaćin. }}</div> == Gradovi domaćini == Minimalni kriteriji [[UEFA]]-e koje stadioni domaćini Europskog prvenstva moraju zadovoljiti uključivali su i minimalni kapacitet od 30,000 mjesta, što je značilo da je Njemačka imala velik broj stadiona koje je mogla odabrati za domaćine. Od ukupno deset stadiona domaćina, njih je devet korišteno za [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2006.]], a to su stadioni u [[Berlin]], [[Dortmund]]u, [[München]]u, [[Köln]]u, [[Stuttgart]]u, [[Hamburg]]u, [[Leipzig]]u, [[Frankfurt]]u i [[Gelsenkirchen]]u. Posljednji, deseti stadion – onaj u [[Düsseldorf]]u – nije korišten [[2006.]], ali jest tijekom [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1974.|Svjetskog prvenstva 1974.]] i [[UEFA Euro 1988.|Eura 1988.]] godine. S druge strane, [[Hannover]], [[Nürnberg]] i [[Kaiserslautern]], domaćini iz [[2006.]] godine (te [[1974.]] i [[1988.]] u slučaju [[Hannover]]a), nisu dobili domaćinstvo i na ovom Euru. [[München]] je jedini od stadiona na kojemu su se igrale i utakmice [[UEFA Euro 2020.|Eura 2020.]] godine, ukupno njih četiri. Stadioni poput onih u [[Bremen]]u ili [[Mönchengladbach]]u bili su kandidati, ali u konačnici nisu odabrani. Odabrani stadioni pokrivaju sve glavne regije Njemačke, međutim najveća je koncentracija u [[Metropolitanska regija Rhein-Ruhr|regiji Rhein-Ruhr]], u sklopu pokrajine [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]], gdje se nalaze čak četiri stadiona. <center> {| class="wikitable" style="text-align:center" |- !rowspan="8"| {{Location map+|Njemačka|float=center|width=300|caption=|places= {{Location map~|Njemačka|lat=52.554722|long=13.239444|label=[[Berlin]]|position=right}} {{Location map~|Njemačka|lat=48.258611|long=11.624444|label=[[München]]|position=bottom}} {{Location map~|Njemačka|lat=51.532569|long= 7.451667|label=[[Dortmund]]|position=right}} {{Location map~|Njemačka|lat=51.594474|long= 7.067642|label={{nowrap|[[Gelsenkirchen]]}}|position=top}} {{Location map~|Njemačka|lat=48.832222|long= 9.231944|label=[[Stuttgart]]|position=right}} {{Location map~|Njemačka|lat=53.626944|long= 9.898611|label=[[Hamburg]]|position=top}} {{Location map~|Njemačka|lat=51.301539|long= 6.733083|label=[[Düsseldorf]]|position=right}} {{Location map~|Njemačka|lat=50.973611|long= 6.874997|label=[[Köln]]|position=bottom}} {{Location map~|Njemačka|lat=50.108611|long= 8.645278|label=[[Frankfurt]]|position=right}} {{Location map~|Njemačka|lat=51.385833|long=12.348056|label=[[Leipzig]]|position=right}}}} ! [[Berlin]] ! [[München]] ! [[Dortmund]] ! [[Stuttgart]] ! [[Gelsenkirchen]] |- | [[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion Berlin]] | [[Allianz Arena|Fußball Arena München]] | [[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]] | [[MHPArena|Stuttgart Arena]] | [[Arena AufSchalke]] |- | Kapacitet: '''74,461''' | Kapacitet: '''70,076''' | Kapacitet: '''65,849''' | Kapacitet: '''54,906''' | Kapacitet: '''54,740''' |- | [[File:Stade Olympique Berlin Ext.JPG|x100px]] | [[File:Allianz-Arena-München.jpg|border|center|frameless|x100px]] | [[File:Signal iduna park stadium dortmund 4.jpg|x100px]] | [[File:Stuttgart stadium.jpg|x100px]] | [[File:AufSchalke-Arena 2016.jpg|border|center|frameless|x100px]] |- ! [[Hamburg]] ! [[Düsseldorf]] ! [[Köln]] ! [[Leipzig]] ! [[Frankfurt]] |- | [[Volksparkstadion]] | [[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]] | [[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]] | [[Red Bull Arena (Leipzig)|Stadion Leipzig]] | [[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]] |- | Kapacitet: '''52,245''' | Kapacitet: '''51,031''' | Kapacitet: '''49,827''' | Kapacitet: '''42,959''' | Kapacitet: '''54,697''' |- | [[File:RK 1009 9831 Volksparkstadion.jpg|x100px]] | [[File:Merkur-Spiel-Arena.jpg|x100px]] | [[File:Fußball Stadion Köln Luftbild Aerial (125164767).jpeg|x100px]] | [[File:Leipzig stadium.jpg|x100px]] | [[File:Frankfurt stadium.jpg|border|center|frameless|x100px]] |} </center> === Reprezentativni kampovi i baze === Svaka reprezentacija odabrala je kamp u kojem će boraviti i trenirati između utakmica. Reprezentacije će boraviti u svojim kampovima za cijelog trajanja turnira, a putovat će samo na utakmice. Za razliku od prethodnog prvenstva, svi su kampovi morali biti u [[Njemačka|Njemačkoj]], a reprezentacije su odabrale sljedeće kampove:<ref>{{Cite web |url=https://euro2024-teamcatalogue.uefa.com/ |title=Archive copy |access-date=2024-05-03 |archive-date=2023-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217111527/https://euro2024-teamcatalogue.uefa.com/ |url-status=dead }}</ref> {|class="wikitable sortable" |- !Reprezentacija !Kamp !Stadion za treninge |- |{{fb|ALB}} |[[Kamen]], Njemačka<ref>{{Cite web|url=https://www.koha.net/en/sports/401598/fshf-selects-the-camp-near-dortmund-for-euro-2024/|title=The AFL selects the camp near Dortmund for "Euro 2024" - KOHA.net|date=6 December 2023 }}</ref> |SportCentrum Kaiserau |- |{{fb|AUT}} |[[Berlin]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |date=14 December 2023 |title=Austria's National Football Team Set for Dignified EURO 2024 Base Camp in Berlin |url=https://www.archysport.com/2023/12/austrias-national-football-team-set-for-dignified-euro-2024-base-camp-in-berlin/ |access-date=19 December 2023 |website=Archysport |language=en-US |archive-date=2023-12-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231217111537/https://www.archysport.com/2023/12/austrias-national-football-team-set-for-dignified-euro-2024-base-camp-in-berlin/ }}</ref> |[[Mommsenstadion]] |- |{{fb|BEL}} |[[Ludwigsburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Proche des matchs de poule et... du village d'enfance de Domenico Tedesco : le camp de base des Diables rouges pour l'Euro 2024 est choisi |url=https://www.rtbf.be/article/proche-des-matchs-de-poule-et-du-village-denfance-de-domenico-tedesco-le-camp-de-base-des-diables-rouges-pour-leuro-2024-est-choisi-11313804 |access-date=17 January 2024 |website=RTBF |language=fr}}</ref> |Wasenstadion, SGV Freiberg am Neckar |- |{{fb|ČEŠ}} |[[Hamburg]], Njemačka<ref>{{Cite news |last=Mikeš |first=Pavel |date=7 December 2023 |title=Base camp fotbalistů? Luxus i relax. Češi budou během Eura bydlet v Hamburku |language=cs |work=Kroměřížský deník |url=https://kromerizsky.denik.cz/fotbal-zajimavosti/ceska-fotbalova-reprezentace-euro-me-hotel-base-camp-hamburk-steigenberger.html |access-date=19 December 2023}}</ref> |Edmund-Plambeck-Stadion, [[FC Eintracht Norderstedt 03]] |- |{{fb|DAN}} |[[Freudenstadt]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |date=12 December 2023 |title=Herrelandsholdet har valgt Basecamp til sommerens EM |url=https://www.dbu.dk/nyheder/2023/december/herrelandsholdet-har-valgt-basecamp-til-sommerens-em/ |access-date=19 December 2023 |website=DBU |language=DA}}</ref> |Hermann-Saam-Stadion |- |{{fb|ENG}} |[[Blankenhain]], Njemačka<ref>{{Cite web |last=Burrows |first=Tom |title=England set to choose five-star hotel and spa as base for Euros |url=https://theathletic.com/5093705/2023/11/27/england-euro-2024-training-base/ |access-date=19 December 2023 |website=The Athletic |language=en}}</ref> |Golfresort Weimarer Land |- |{{fb|FRA}} |[[Bad Lippspringe]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |first= |date=3 December 2023 |title=Euro 2024 : à la découverte du camp de base des Bleus, « un hôtel confortable sans qu'il soit luxueux » |url=https://www.leparisien.fr/sports/football/euro/euro-2024-a-la-decouverte-du-camp-de-base-des-bleus-un-hotel-confortable-sans-quil-soit-luxueux-03-12-2023-DRLY2NN65BGOJOR7BNWVFJGZXY.php |access-date=19 December 2023 |website=leparisien.fr |language=fr-FR}}</ref> |[[Home Deluxe Arena]], [[SC Paderborn 07]] |- |{{fb|GRU}} |[[Velbert]], Njemačka | |- |{{fb|HRV}} |[[Neuruppin]], Njemačka<ref>{{Cite web |date=4 December 2023 |title=PHOTOS: Croatia selects base camp for Euro 2024 |url=https://www.croatiaweek.com/photos-croatia-selects-base-camp-for-euro-2024/ |access-date=19 December 2023 |website=Croatia Week |language=en}}</ref> |Volksparkstadion, [[MSV Neuruppin]] |- |{{fb|ITA}} |[[Iserlohn]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=EM 2024 Quartiere, Basecamps, Trainingslager & Öffentliche Trainingseinheiten |url=https://fussball-em-2024.de/em-2024-quartiere-der-nationalmannschaften/ |access-date=17 March 2024 |website=fussball-em-2024.de |language=de}}</ref> | |- |{{fb|MAĐ}} |[[Weiler-Simmerberg]], Njemačka<ref>{{Cite web | last= |first= |date=12 January 2024 |title= Minden a zavartalan felkészülést szolgálja Nyugat-Bajorországban |url=https://valogatott.mlsz.hu/ferfi-a-valogatott/hir/csapat/minden-a-zavartalan-felkeszulest-szolgalja-nyugat-bajororszagban |access-date=12 January 2023|website=mlsz.hu|language=hu-HU}}</ref> |Tannenhof Resort, Sport & Spa |- |{{fb|NIZ}} |[[Wolfsburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Welkom, Oranje! |url=https://www.vfl-wolfsburg.de/en/newsdetails/news-detail/detail/news/welkom-oranje |access-date=19 December 2023 |website=VfL Wolfsburg |language=en}}</ref> |AOK Stadion, [[VfL Wolfsburg (žene)]] |- |{{fb|NJE}} |[[Herzogenaurach]], Njemačka<ref>{{Cite web |date=14 November 2023 |title=Deutsches EM-Quartier in Herzogenaurach |url=https://www.br.de/nachrichten/sport/deutsches-em-quartier-in-herzogenaurach,TvZIPGE |access-date=13 March 2024 |website=BR24 |language=de}}</ref> |Adidas Campus/HomeGround |- |{{fb|POL}} |[[Hannover]], Njemačka<ref>{{cite web |access-date=3 April 2024 |date=3 April 2024 |language=de |title=Polen schlägt EM-Quartier in Hannover auf |url=https://www.sport1.de/news/fussball/em/2024/04/polen-schlagt-em-quartier-in-hannover-auf}}<!-- auto-translated from German by Module:CS1 translator --></ref> |[[Eilenriedestadion]] |- |{{fb|POR}} |[[Harsewinkel]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Fußball EM 2024: Vorbereitung der "Team Base Camps" |url=https://www.intergreen.de/newsreader-aktuelles/fussball-em-2024-vorbereitung-der-team-base-camps.html |access-date=17 March 2024 |website=intergreen.de |language=de}}</ref> | |- |{{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]] |[[Würzburg]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Naționala României și-a ales baza de pregătire de la Wurzburg pentru Euro 2024 |url=https://www.digisport.ro/fotbal/echipa-nationala/nationala-romaniei-a-ales-baza-de-pregatire-de-la-wurzburg-pentru-euro-2024-2710503 |access-date=19 December 2023 |website=www.digisport.ro |language=ro}}</ref> |[[Akon Arena]], [[FC Würzburger Kickers]] |- |{{fb|SLK}} |[[Mainz]], Njemačka<ref>{{Cite web |last=Šurin |first=Peter |date=3 January 2024 |title=MUŽI A/EURO 2024 – Hlavný stan v Mainzi, pred Eurom štyri prípravné oficiálne zápasy |url=https://futbalsfz.sk/muzi-aeuro-2024-hlavny-stan-v-mainzi-pred-eurom-styri-pripravne-oficialne-zapasy/ |access-date=11 February 2024 |website=futbalsfz.sk |language=sk |archive-date=2024-03-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240301060005/https://futbalsfz.sk/muzi-aeuro-2024-hlavny-stan-v-mainzi-pred-eurom-styri-pripravne-oficialne-zapasy/ }}</ref> |[[Bruchwegstadion]], [[1. FSV Mainz 05]] |- |{{fb|SLO}} |[[Wuppertal]], Njemačka<ref>{{cite web | url=https://footballplanet.si/national-team/the-plan-for-preparations-for-euro-2024-is-known-slovenia-will-conduct-most-of-the-hard-work-at-brdo-pri-kranju-with-the-german-base-being-in-wuppertal/ | title=The plan for preparations for Euro 2024 is known: Slovenia will conduct most of the hard work at Brdo pri Kranju, with the German base being in Wuppertal - Planet Nogomet | date=16 December 2023 | access-date=2024-05-03 | archive-date=2023-12-22 | archive-url=https://web.archive.org/web/20231222142549/https://footballplanet.si/national-team/the-plan-for-preparations-for-euro-2024-is-known-slovenia-will-conduct-most-of-the-hard-work-at-brdo-pri-kranju-with-the-german-base-being-in-wuppertal/ }}</ref> |[[Stadion am Zoo]], [[Wuppertaler SV]] |- |{{fb|SRB}} |[[Augsburg]], Njemačka<ref>https://twitter.com/SerbianFooty/status/1732101307056418852</ref> |[[Rosenaustadion]], [[FC Augsburg]] (žene) |- |{{fb|ŠKO}} |[[Garmisch-Partenkirchen]], Njemačka<ref>{{Cite web|url=https://www.scottishfa.co.uk/news/scotland-finalise-uefa-euro-2024-preparations/?rid=13925|title=Scotland finalise UEFA Euro 2024 preparations}}</ref> |Stadion am Gröben |- |{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španjolske|Španjolska]] |[[Donaueschingen]], Njemačka<ref>{{Cite web |title=Der Öschberghof chosen as Spain's basecamp for Euro 2024 |url=https://rfef.es/en/noticias/der-oschberghof-chosen-as-spains-basecamp-for-euro-2024 |access-date=19 December 2023 |website=EN Web oficial de la Real Federación Española de Fútbol. |language=en}}</ref> |Der Öschberghof |- |{{fb|ŠVI}} |[[Stuttgart]], Njemačka<ref>{{cite web | url=https://www.football.ch/fr/asf/equipes-nationales/equipe-a/news/camp-de-base-euro24-de-l-%C3%A9quipe-nationale-%C3%A0-stuttgart.aspx | title=Schweizerischer Fussballverband - SFV }}</ref> |[[Gazi-Stadion auf der Waldau]] |- |{{fb|TUR}} |[[Barsinghausen]], Njemačka<ref>{{Cite web |last= |title=Fußball-EM 2024: Türkei soll EM-Feeling nach Niedersachsen bringen |url=https://www.ndr.de/nachrichten/niedersachsen/hannover_weser-leinegebiet/Fussball-EM-2024-Tuerkei-soll-EM-Feeling-nach-Niedersachsen-bringen,barsinghausen472.html |access-date=19 December 2023 |website=www.ndr.de |language=de}}</ref> |Sportski hotel ''Fuchsbachtal'' |- |{{fb|UKR}} |[[Wiesbaden]], Njemačka | |} == Format natjecanja == UEFA Euro 2024. godine zadržao je isti format kao i [[UEFA Euro 2020.|prethodni turnir]], što je posljedica ranijeg proširenja broja natjecatelja sa 16 na 24; [[UEFA]] je tada odlučila promijeniti sustav natjecanja u odnosu na [[UEFA Euro 2012.|turnir iz 2012.]] godine. Ukupni broj grupa ostao je šest, dok je u faza na izbacivanje zadržala osminu finala kao dodatnu fazu. Svaka grupa (A do F) i dalje je sadržavala po četiri ekipe, a dvije najbolje plasirane reprezentacije iz svake grupe su i dalje osiguravale plaman u sljedeću fazu. S druge strane, četiri najbolje plasirane trećeplasirane reprezentacije također prolaze u sljedeću fazu u čijem prvom kolu, dakle osmini finala, sada igra 16 reprezentacija, a ne 8 kao što je to bilo ranije. Ovakav sustav primjenjivan je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetskim prvenstvima]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1986.|1986.]], [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1990.|1990.]] i [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1994.|1994.]], uz izuzetak nepostojanja ''play-offa'' za trećeplasirane reprezentacije. Ovakav format dovodi do odigravanja 51 utakmice, u odnosu na raniju 31, kroz period od 30 dana. == Finalni ždrijeb == Finalni ždrijeb turnira održan je [[2. prosinca]] [[2023.]] godine u 18:00 po lokalnom vremenu u zgradi ''[[Elbphilharmonie]]'' u [[Hamburg]]u.<ref>{{cite news |title=Hamburg to stage EURO 2024 finals draw |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/0261-1059048e0dcb-f2470328d0cc-1000/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=11 September 2020 |access-date=11 September 2020 }}</ref> Reprezentacije su raspoređene u četiri jakosne skupine prema ukupnom rangu na kvalifikacijskoj listi. Domaćini, Njemačka, automatski su rangirani kao prva reprezentacija te ždrijebani na poziciju A1. Tri reprezentacije iz ''play-offa'' nisu bile poznate u vrijeme ždrijeba (''play-off'' se igrao u ožujku [[2024.]] godine) te su automatski raspoređene u četvrtu jakosnu skupinu.<ref name="regulations">{{cite web |url=https://documents.uefa.com/r/Regulations-of-the-UEFA-European-Football-Championship-2022-24-Online |title=Regulations of the UEFA European Football Championship, 2022–24 |publisher=Union of European Football Associations |date=10 May 2022 |access-date=16 May 2022 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20220516115052/https://documents.uefa.com/api/khub/maps/5tYSJw48iUOPsbIGOxQA4w/attachments/_dSxuIv48n81YqITx97r~g/content?Ft-Calling-App=ft%2Fturnkey-portal&Ft-Calling-App-Version=3.11.26&filename=20220601_Regulations_EURO_2024_en.pdf |archive-date=16 May 2022}}</ref><ref>{{cite web |title=EURO 2024 final tournament draw pots confirmed |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0287-1983c59d85a7-a69725b0a099-1000--euro-2024-final-tournament-draw-pots-confirmed |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=27 November 2023}}</ref><ref>{{Cite web |date=28 June 2023 |title=UEFA Euro 2024 Final Draw Procedure |url=https://editorial.uefa.com/resources/0282-185b758ac450-55e5038c97ad-1000/uefa_euro_2024_final_draw_procedure.pdf |access-date=21 February 2024 |website=[[UEFA.com]]}}</ref><ref>{{Cite web |date=6 June 2023 |title=Lisbon to host UEFA Women's Champions League final in 2025 |url=https://www.uefa.com/returntoplay/news/0282-185d513bd18e-32f59d9c7dea-1000--lisbon-to-host-uefa-women-s-champions-league-final-in-2025/ |access-date=21 February 2024 |website=UEFA.com |language=en}}</ref> Standardizirani šablon za raspored reprezentacija izgledao je ovako: * Skupina 1: Njemačka (domaćin), pobjednici kvalifikacijskih grupa 1–5 * Skupina 2: Pobjednici kvalifikacijskih grupa 6–10, najbolji drugoplasirani u grupama 1 (6–11 ukupno) * Skupina 3: Drugoplasirani u grupama 2–7 (12–17 ukupno) * Skupina 4: Drugoplasirani u grupama 8–10 (18–20 ukupno), ''play-off'' pobjednici A–C (nepoznati u trenutku ždrijeba) Ždrijeb skupina omelo je iznenadno puštanje seksualnih zvukova usred izvlačenja, što je bio rezultat šale.<ref>{{cite news |title=Red faces for Uefa as Euro 2024 draw disrupted by 'pornographic noises'|url=https://www.theguardian.com/football/2023/dec/02/red-faces-for-uefa-as-euro-2024-draw-disrupted-by-pornographic-noises |work=The Guardian|date=2 December 2023|access-date=2 December 2023}}</ref><ref>{{cite news |title=BBC Euro 2024 draw sabotaged by sex noises as viewers left stunned|url=https://www.mirror.co.uk/sport/football/news/breaking-bbc-eurodraw-sex-noises-31582738|publisher=The Mirror|first=Josh|last=O'Brien|date=2 December 2023|access-date=2 December 2023}}</ref> === Jakosne skupine === Jakosne skupine organizirane su na sljedeći način: {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 1 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|NJE}} | {{center|{{small|[[#Grupa A|A]]}}}} | {{N/A|—}} |- | {{fb|POR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 1 |- | {{fb|FRA}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 2 |- | {{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 3 |- | {{fb|BEL}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 4 |- | {{fb|ENG}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 5 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 2 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|MAĐ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 6 |- | {{fb|TUR}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 7 |- | {{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 8 |- | {{fb|DAN}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 9 |- | {{fb|ALB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 10 |- | {{fb|AUT}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 11 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 3 |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|NIZ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 12 |- | {{fb|ŠKO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 13 |- | {{fb|HRV}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 14 |- | {{fb|SLO}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 15 |- | {{fb|SLK}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 16 |- | {{fb|ČEŠ}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 17 |} {| class="wikitable" style="white-space:nowrap; display:inline-table;" |+Skupina 4{{efn|name=Identitet|Identitet četiri ''play-off'' pobjednika nije bio poznat u vrijeme formiranja jakosnih skupina.}} |- ! style="width:150px" | Reprezentacija ! {{Abbr|Grupa|Domaćin grupe}} ! {{Abbr|Rang|Ukupni rang temeljem kvalifikacija}} |- | {{fb|ITA}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 18 |- | {{fb|SRB}} | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 19 |- | {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] | {{N/a|}} | style="text-align:center" | 20 |- | <!--Do not replace with eventual Path A winner-->[[Kvalifikacije za UEFA Euro 2024.|''Play-off'' pobjednik A]] | {{center|{{small|[[#Grupa D|D]]}}{{efn|name=Path A|Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik ''play-offa'' A ići na mjesto D1. Na kraju je to bila {{fb|POL}}.}}}} | style="text-align:center" rowspan="3" {{N/a|—}} |- | <!--Do not replace with eventual Path B winner-->[[Kvalifikacije za UEFA Euro 2024.|''Play-off'' pobjednik B]] | {{center|{{small|[[#Grupa E|E]]}}{{efn|name=Path B|Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik ''play-offa'' B ići na mjesto E4. Na kraju je to bila {{fb|UKR}}.}}}} |- | <!--Do not replace with eventual Path C winner-->[[Kvalifikacije za UEFA Euro 2024.|''Play-off'' pobjednik C]] | {{center|{{small|[[#Grupa F|F]]}}{{efn|name=Path C|Prilikom ždrijeba određeno je da će pobjednik ''play-offa'' C ići na mjesto F2. Na kraju je to bila {{fb|GRU}}.}}}} |} {{notelist}} == Suci == [[UEFA]] je u travnju [[2024.]] godine potvrdila 19 sudačkih parova koji će suditi na utakmicama Eura. U sklopu suradnje između [[UEFA]]-e i [[CONMEBOL]]-a, na turniru je - kao i na prethodnom izdanju - bio i jedan sudački tim iz [[Argentine]];<ref>{{Cite news |date=23 April 2024 |title=Referee teams for UEFA EURO 2024 appointed |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/news-media/news/028c-1ab861ea105d-1af970c69ec4-1000--referee-teams-for-uefa-euro-2024-appointed/ |access-date=23 April 2024}}</ref><ref name="referee list">{{Cite news |date=23 April 2024 |title=Referees and assistant referees |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url=https://editorial.uefa.com/resources/028c-1ab8424ce19a-f9c0bf7a03d7-1000/euro_2024_referees_a4.pdf |access-date=23 April 2024}}</ref> za razliku od prethodnog izdanja, ove godine nije bilo sutkinja, što je izazvalo kritike, posebice u [[Francuska|Francuskoj]].<ref>{{cite web|url=https://www.pulsesports.ug/football/story/french-referees-commission-slams-uefa-for-not-selecting-any-female-officials-for-euro-2024-2024042522062897923|title=French Referees Commission Slams UEFA for not selecting any female officials for Euro 2024|publisher=Pulse Sports|date=April 25, 2024|accessdate=May 9, 2025|author=Kelechi, Ayoola}}</ref> Uz to, UEFA je imenovla i 20 dodatnih VAR sudaca te 12 pomoćnih sudaca, koji će biti ili rezerve ili četvrti suci.<ref name="referee list"/> Konačni popis izgledao je ovako: {| class="wikitable" width="100%" |- ! Država ! Glavni sudac ! Pomoćnici ! VAR suci ! Četvrti suci ! Zamjene |- | {{flag|Argentina}} | data-sort-value="Tello, Facundo" | [[Facundo Tello]] | Ezequiel Brailovsky / Gabriel Chade | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Bosna i Hercegovina}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | data-sort-value="Peljto, Irfan" | [[Irfan Peljto]] | data-sort-value="Ibrišimbegović, Senad" | [[Senad Ibrišimbegović]] |- | rowspan="2" | {{flag|Engleska}} | data-sort-value="Oliver, Michael" | [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] | Stuart Burt / Dan Cook | rowspan="2" | [[Stuart Attwell]]<br>[[David Coote (fudbalski sudac)|David Coote]] | rowspan="2" {{N/A|}} | rowspan="2" {{N/A|}} |- | data-sort-value="Taylor, Anthony" | [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] | Gary Beswick / Adam Nunn |- | rowspan="2" | {{flag|Francuska}} | data-sort-value="Letexier, François" | [[François Letexier]] | Cyril Mugnier / Mehdi Rahmouni | rowspan="2" | [[Jérôme Brisard]]<br>[[Willy Delajod]] | rowspan="2" {{N/A|}} | rowspan="2" {{N/A|}} |- | data-sort-value="Turpin, Clement" | [[Clément Turpin]] | Nicolas Danos / Benjamin Pages |- | rowspan="2" | {{flag|Italija}} | data-sort-value="Guida, Marco" | [[Marco Guida]] | Filippo Meli / Giorgio Peretti | rowspan="2" | [[Massimiliano Irrati]]<br>[[Paolo Valeri]] | rowspan="2" {{N/A|}} | rowspan="2" {{N/A|}} |- | data-sort-value="Orsato, Daniele" | [[Daniele Orsato]] | Ciro Carbone / Alessandro Giallatini |- | {{flag|Litva}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | data-sort-value="Rumšas, Donatas" | [[Donatas Rumšas]] | data-sort-value="Radiuš, Aleksandr" | [[Aleksandr Radiuš]] |- | {{flag|Nizozemska}} | data-sort-value="Makkelie, Danny" | [[Danny Makkelie]] | Hessel Steegstra / Jan de Vries | [[Rob Dieperink]]<br>[[Pol van Boekel]] | data-sort-value="Gözübüyük, Serdar" | [[Serdar Gözübüyük]] | data-sort-value="Balder, Johan" | [[Johan Balder]] |- | {{flag|Norveška}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | data-sort-value="Eskås, Espen" | [[Espen Eskås]] | data-sort-value="Engan, Jan Erik" | [[Jan Erik Engan]] |- | rowspan="2" | {{flag|Njemačka}} | data-sort-value="Siebert, Daniel" | [[Daniel Siebert (fudbalski sudac)|Daniel Siebert]] | Rafael Foltyn / Jan Seidel | rowspan="2" | [[Bastian Dankert]]<br>[[Christian Dingert]]<br>[[Marco Fritz]] | rowspan="2" {{N/A|}} | rowspan="2" {{N/A|}} |- | data-sort-value="Zwayer, Felix" | [[Felix Zwayer]] | Marco Achmüller / Stefan Lupp |- | {{flag|Poljska}} | data-sort-value="Marciniak, Szymon" | [[Szymon Marciniak]] | Adam Kupsik / Tomasz Listkiewicz | [[Bartosz Frankowski]]<br>[[Tomasz Kwiatkowski]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Portugal}} | data-sort-value="Soares Dias, Artur" | [[Artur Soares Dias]] | Pedro Ribeiro / Paulo Soares | [[Tiago Martins (fudbalski sudac)|Tiago Martins]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Rumunjska}} | data-sort-value="Kovács, István" | [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] | Mihai Artene / Vasile Marinescu | [[Catalin Popa]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Slovačka}} | data-sort-value="Kružliak, Ivan" | [[Ivan Kružliak]] | Branislav Hancko / Jan Pozor | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Slovenija}} | data-sort-value="Vinčić, Slavko" | [[Slavko Vinčić]] | Tomaž Klančnik / Andraž Kovačič | [[Nejc Kajtazovič]] | data-sort-value="Obrenović, Rade" | [[Rade Obrenović]] | data-sort-value="Praprotnik, Jure" | [[Jure Praprotnik]] |- | {{flag|Španjolska}} | data-sort-value="Gil Manzano, Jesú" | [[Jesús Gil Manzano]] | Diego Barbero Sevilla / Ángel Nevado Rodriguez | [[Alejandro Hernández Hernández]]<br>[[Juan Martínez Munuera]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Švedska}} | data-sort-value="Nyberg, Glenn" | [[Glenn Nyberg]] | Mahbod Beigi / Andreas Söderkvist | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Švicarska|size=16px}} | data-sort-value="Schärer, Sandro" | [[Sandro Schärer]] | Stéphane de Almeida / Bekim Zogaj | [[Fedayi San]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Turska}} | data-sort-value="Meler, Halil Umut" | [[Halil Umut Meler]] | Mustafa Emre Eyisoy / Kerem Ersoy | [[Alper Ulusoy]] | {{N/A|}} | {{N/A|}} |- | {{flag|Ukrajina}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | {{N/A|}} | data-sort-value="Balakin, Mikola" | [[Mikola Balakin]] | data-sort-value="Berkut, Oleksandr" | [[Oleksandr Berkut]] |} == Natjecanje po grupama == {{quote box| width=20%| quote = '''Legenda:''' :{{color box|#ffcccc}} Momčad ispala iz daljnjeg natjecanja. :{{color box|#ccffcc}} Momčad prolazi u osminu finala. }} '''Napomena:''' ''Sva vremena navedena su prema [[CEST|srednjoeuropskom ljetnom (CEST) vremenu]] (UTC+2).'' Ukoliko dvije ili više reprezentacija imaju isti broj bodova po završetku grupne faze, primjenit će se sljedeći kriteriji za određivanje konačnog plasmana:<ref name="regulations"/> # Veći broj bodova osvojen u međusobnim susretima; # Bolja gol razlika ostvarena u međusobnim susretima; # Više postignutih golova u međusobnim susretima; # Ako i nakon primjere kriterija 1 do 3 reprezentacije i dalje imaju identične bodove, kriteriji 1 do 3 se ponovo primjenjuju isključivo na utakmice između reprezentacija koje su još uvijek izjednačene kako bi se odredio njihov konačni plasman. {{efn|Ukoliko postoje tri momčadi s istim brojem bodova, primjena prva tri kriterija može riješiti situaciju samo za jednu reprezentaciju, dok preostale dvije reprezentacije i dalje ostaju izjednačene. U tom slučaju, procedura se nastavlja od početka, ali samo za preostale reprezentacije.}} Ako ni ovaj postupak ne dovede do odluke, primjenit će se kriteriji 5 do 10; # Bolja gol razlika u svim utakmicama u grupi; # Više postignutih golova u svim utakmicama u grupi; # Veći broj pobjeda u svim utakmicama u grupi;{{efn|Ovaj kriterij može riješiti situaciju samo u slučaju da je došlo do oduzimanja bodova, s obzirom da nema načina da više momčadi bude izjednačeno po bodovima, a da imaju različit broj pobjeda.}} # Ukoliko u posljednjem kolu grupne faze dvije momčadi igraju međusobno te imaju isti broj bodova, kao i jednak broj postignutih i primljeih golova, a ta utakmica završi remijem, njihov plasman određuje se izvođenjem jedanaesteraca. (Ovaj kriterij neće se koristiti ako tri ili četiri reprezentacije imaju isti broj bodova.); # Ukupno manje disciplinskih bodova u svim utakmicama grupne faze (1 bod za jedan žuti karton, 3 boda za crveni karton koji je posljedica dva žuta, 3 boda za direktni crveni karton, 4 boda za žuti karton kojemu slijedi izravni crveni karton); # Bolji rang na ukupnoj rang listi europskih kvalifikacija. '''Napomene''' {{notelist}} === Grupa A === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|NJE}} |'''7'''||3||2||1||0||8||2||+6 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Nogometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]] |'''5'''||3||1||2||0||5||3||+2 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|MAĐ}} |'''3'''||3||1||0||2||2||5||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ŠKO}} |'''1'''||3||0||1||2||2||7||-5 |} {{Football box |date=[[14. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|GER}} |score=5:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036161/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SCO}} |goals1=[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|10}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|19}}<br>[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|45+1|pen.}}<br>[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|68}}<br>[[Emre Can|Can]] {{gol|90+3}} |goals2=[[Antonio Rüdiger|Rüdiger]] {{gol|87|ag.}} |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=65,052 |referee={{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{Football box |date=[[15. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Mađarska]] {{flagicon|HUN}} |score=1:3 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036162/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SUI|size=16px}} |goals1=[[Barnabás Varga|Varga]] {{gol|66}} |goals2=[[Kwadwo Duah|Duah]] {{gol|12}}<br>[[Michel Aebischer|Aebischer]] {{gol|45}}<br>[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|90+3}} |stadium=[[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]], [[Köln]] |attendance=41,676 |referee={{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{Football box |date=[[19. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Njemačka]] {{flagicon|GER}} |score=2:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036173/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|HUN}} |goals1=[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|22}}<br>[[İlkay Gündoğan|Gündoğan]] {{gol|67}} |goals2= |stadium=[[MHPArena|Stuttgart Arena]], [[Stuttgart]] |attendance= |referee={{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} ---- {{Football box |date=[[19. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Škotska]] {{flagicon|SCO}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036174/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SUI|size=16px}} |goals1=[[Scott McTominay|McTominay]] {{gol|13}} |goals2=[[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]] {{gol|26}} |stadium=[[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]], [[Köln]] |attendance=42,711 |referee={{flagicon|SLK}} [[Ivan Kružliak]] }} ---- {{Football box |date=[[23. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Švicarska]] {{flagicon|SUI|size=16px}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036185/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|GER}} |goals1=[[Dan Ndoye|Ndoye]] {{gol|28}} |goals2=[[Niclas Füllkrug|Füllkrug]] {{gol|90+2}} |stadium=[[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]], [[Frankfurt]] |attendance=46,685 |referee={{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] }} ---- {{Football box |date=[[23. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Škotska]] {{flagicon|SCO}} |score=0:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036186/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|HUN}} |goals1= |goals2=[[Kevin Csoboth|Csoboth]] {{gol|90+10}} |stadium=[[MHPArena|Stuttgart Arena]], [[Stuttgart]] |attendance=54,000 |referee={{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} === Grupa B === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] |'''9'''||3||3||0||0||5||0||+5 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|ITA}} |'''4'''||3||1||1||1||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |3. |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''2'''||3||0||2||1||3||6||-3 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ALB}} |'''1'''||3||0||1||2||3||5||-2 |} {{Football box |date=[[15. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score=3:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036163/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|CRO}} |goals1=[[Álvaro Morata|Morata]] {{gol|29}}<br>[[Fabián Ruiz|Fabián]] {{gol|32}}<br>[[Dani Carvajal|Carvajal]] {{gol|45+2}} |goals2= |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=68,844 |referee={{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{Football box |date=[[15. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Italija]] {{flagicon|ITA}} |score=2:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036164/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ALB}} |goals1=[[Alessandro Bastoni|Bastoni]] {{gol|11}}<br>[[Nicolò Barella|Barella]] {{gol|16}} |goals2=[[Nedim Bajrami|Bajrami]] {{gol|1}} |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=60,512 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{Football box |date=[[19. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|CRO}} |score=2:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036176/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ALB}} |goals1=[[Andrej Kramarić|Kramarić]] {{gol|74}}<br>[[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|76|ag.}} |goals2=[[Qazim Laçi|Laçi]] {{gol|11}}<br>[[Klaus Gjasula|Gjasula]] {{gol|90+5}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=46,784 |referee={{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{Football box |date=[[20. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ESP}} |score=1:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036175/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ITA}} |goals1=[[Riccardo Calafiori|Calafiori]] {{gol|55|ag.}} |goals2= |stadium=[[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=49,528 |referee={{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{Football box |date=[[24. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Albanija]] {{flagicon|ALB}} |score=0:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036187/ Izvještaj] |team2={{flag|Španjolska}} |goals1= |goals2=[[Ferran Torres|Torres]] {{gol|13}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46,586 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{Football box |date=[[24. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Hrvatska]] {{flagicon|CRO}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036188/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ITA}} |goals1=[[Luka Modrić|Modrić]] {{gol|55}} |goals2=[[Mattia Zaccagni|Zaccagni]] {{gol|90+8}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Stadion Leipzig]], [[Leipzig]] |attendance=38,322 |referee={{flagicon|NIZ}} [[Danny Makkelie]] }} === Grupa C === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|ENG}} |'''5'''||3||1||2||0||2||1||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|DAN}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SLO}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|SRB}} |'''2'''||3||0||2||1||1||2||-1 |} {{Football box |date=[[16. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SVN}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036165/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|DEN}} |goals1=[[Erik Janža|Janža]] {{gol|77}} |goals2=[[Christian Eriksen|Eriksen]] {{gol|17}} |stadium=[[MHPArena|Stuttgart Arena]], [[Stuttgart]] |attendance=54,000 |referee={{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] }} ---- {{Football box |date=[[16. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Srbija]] {{flagicon|SRB}} |score=0:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036166/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ENG}} |goals1= |goals2=[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|13}} |stadium=[[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=48,953 |referee={{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] }} ---- {{Football box |date=[[20. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Slovenija]] {{flagicon|SVN}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036177/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SRB}} |goals1=[[Žan Karničnik|Karničnik]] {{gol|69}} |goals2=[[Luka Jović|Jović]] {{gol|90+5}} |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=63,028 |referee={{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} ---- {{Football box |date=[[20. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Danska]] {{flagicon|DEN}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036178/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|ENG}} |goals1=[[Morten Hjulmand|Hjulmand]] {{gol|34}} |goals2=[[Harry Kane|Kane]] {{gol|18}} |stadium=[[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]], [[Frankfurt]] |attendance=46,177 |referee={{flagicon|POR}} [[Artur Soares Dias]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=0:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036189/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SVN}} |goals1= |goals2= |stadium=[[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]], [[Köln]] |attendance=41,536 |referee={{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Danska]] {{flagicon|DEN}} |score=0:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036190/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SRB}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=64,288 |referee={{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} === Grupa D === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|AUT}} |'''6'''||3||2||0||1||6||4||+2 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|FRA}} |'''5'''||3||1||2||0||2||1||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|POL}} |'''1'''||3||0||1||2||3||6||-3 |} {{Football box |date=[[16. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Poljska]] {{flagicon|POL}} |score=1:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036167/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|NED}} |goals1=[[Adam Buksa|Buksa]] {{gol|16}} |goals2=[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|29}}<br>[[Wout Weghorst|Weghorst]] {{gol|83}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=48,117 |referee={{flagicon|POR}} [[Artur Soares Dias]] }} ---- {{Football box |date=[[17. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |score=0:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036168/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|FRA}} |goals1= |goals2=[[Maximilian Wöber|Wöber]] {{gol|38|ag.}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46,425 |referee={{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Gil Manzano]] }} ---- {{Football box |date=[[21. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Poljska]] {{flagicon|POL}} |score=1:3 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036179/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|AUT}} |goals1=[[Krzysztof Piątek|Piątek]] {{gol|30}} |goals2=[[Gernot Trauner|Trauner]] {{gol|9}}<br>[[Christoph Baumgartner|Baumgartner]] {{gol|66}}<br>[[Marko Arnautović|Arnautović]] {{gol|78|pen.}} |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=69,455 |referee={{flagicon|TUR}} [[Halil Umut Meler]] }} ---- {{Football box |date=[[21. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NED}} |score=0:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036180/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|FRA}} |goals1= |goals2= |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Stadion Leipzig]], [[Leipzig]] |attendance=38,531 |referee={{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NED}} |score=2:3 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036192/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|AUT}} |goals1=[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|47}}<br>[[Memphis Depay|Depay]] {{gol|75}} |goals2=[[Donyell Malen|Malen]] {{gol|6|ag.}}<br>[[Romano Schmid|Schmid]] {{gol|59}}<br>[[Marcel Sabitzer|Sabitzer]] {{gol|80}} |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=68,363 |referee={{flagicon|SLK}} [[Ivan Kružliak]] }} ---- {{Football box |date=[[25. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036191/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|POL}} |goals1=[[Kylian Mbappé|Mbappé]] {{gol|56|pen.}} |goals2=[[Robert Lewandowski|Lewandowski]] {{gol|79|pen.}} |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=59,728 |referee={{flagicon|ITA}} [[Marco Guida]] }} === Grupa E === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]] |'''4'''||3||1||1||1||4||3||+1 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|BEL}} |'''4'''||3||1||1||1||2||1||+1 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|SLK}} |'''4'''||3||1||1||1||3||3||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|UKR}} |'''4'''||3||1||1||1||2||4||-2 |} {{Football box |date=[[17. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Rumunjska]] {{flagicon|ROU}} |score=3:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036170/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|UKR}} |goals1=[[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Stanciu]] {{gol|29}}<br>[[Răzvan Marin|R. Marin]] {{gol|53}}<br>[[Denis Drăguș|Drăguș]] {{gol|57}} |goals2= |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=61,591 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{Football box |date=[[17. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score=0:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036169/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|SVK}} |goals1= |goals2=[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|7}} |stadium=[[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]], [[Frankfurt]] |attendance=45,181 |referee={{flagicon|TUR}} [[Halil Umut Meler]] }} ---- {{Football box |date=[[21. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Slovačka]] {{flagicon|SVK}} |score=1:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036182/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|UKR}} |goals1=[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|17}} |goals2=[[Mikola Šaparenko|Šaparenko]] {{gol|54}}<br>[[Roman Jaremčuk|Jaremčuk]] {{gol|80}} |stadium=[[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=43,910 |referee={{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{Football box |date=[[22. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Belgija]] {{flagicon|BEL}} |score=2:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036181/ Izvještaj] |team2={{flag|Rumunjska}} |goals1=[[Youri Tielemans|Tielemans]] {{gol|2}}<br>[[Kevin De Bruyne|De Bruyne]] {{gol|80}} |goals2= |stadium=[[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]], [[Köln]] |attendance=42,535 |referee={{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Slovačka]] {{flagicon|SVK}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036194/ Izvještaj] |team2={{flag|Rumunjska}} |goals1=[[Ondrej Duda|Duda]] {{gol|24}} |goals2=[[Răzvan Marin|R. Marin]] {{gol|37|pen.}} |stadium=[[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]], [[Frankfurt]] |attendance=45,033 |referee={{flagicon|NJE}} [[Daniel Siebert (fudbalski sudac)|Daniel Siebert]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Ukrajina]] {{flagicon|UKR}} |score=0:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036193/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|BEL}} |goals1= |goals2= |stadium=[[MHPArena|Stuttgart Arena]], [[Stuttgart]] |attendance=54,000 |referee={{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} === Grupa F === {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" !width="25" | !width="200"|Reprezentacija !width="60"|Bod. !width="60"|Ut. !width="60"|Pob. !width="60"|N. !width="60"|Por. !width="60"|Pos. !width="60"|Pri. !width="60"|RP |- style="background: #ccffcc;" |1. |align=left|{{NogRep|POR}} |'''6'''||3||2||0||1||5||3||+2 |- style="background: #ccffcc;" |2. |align=left|{{NogRep|TUR}} |'''6'''||3||2||0||1||5||5||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |align=left|{{NogRep|GRU}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ffcccc;" |4. |align=left|{{NogRep|ČEŠ}} |'''1'''||3||0||1||2||3||5||-2 |} {{Football box |date=[[18. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Turska]] {{flagicon|TUR}} |score=3:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036171/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|GEO}} |goals1=[[Mert Müldür|Müldür]] {{gol|25}}<br>[[Arda Güler|Güler]] {{gol|65}}<br>[[Kerem Aktürkoğlu|Aktürkoğlu]] {{gol|90+7}} |goals2=[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|32}} |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=59,127 |referee={{flagicon|ARG}} [[Facundo Tello]] }} ---- {{Football box |date=[[18. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score=2:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036172/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|CZE}} |goals1=[[Robin Hranáč|Hranáč]] {{gol|69|ag.}}<br>[[Francisco Conceição|Conceição]] {{gol|90+2}} |goals2=[[Lukáš Provod|Provod]] {{gol|62}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Stadion Leipzig]], [[Leipzig]] |attendance=38,421 |referee={{flagicon|ITA}} [[Marco Guida]] }} ---- {{Football box |date=[[22. lipnja]] [[2024.]] |time=15:00 |team1=[[Gruzija]] {{flagicon|GEO}} |score=1:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036184/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|CZE}} |goals1=[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|45+4|pen.}} |goals2=[[Patrik Schick|Shick]] {{gol|59}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=46,524 |referee={{flagicon|NJE}} [[Daniel Siebert (fudbalski sudac)|Daniel Siebert]] }} ---- {{Football box |date=[[22. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Turska]] {{flagicon|TUR}} |score=0:3 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036183/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|POR}} |goals1= |goals2=[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{gol|21}}<br>[[Samet Akaydin|Akaydin]] {{gol|28|ag.}}<br>[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{gol|56}} |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=61,047 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Gruzija]] {{flagicon|GEO}} |score=2:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036196/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|POR}} |goals1=[[Hviča Kvarachelija|Kvarachelija]] {{gol|2}}<br>[[Georges Mikautadze|Mikautadze]] {{gol|57|pen.}} |goals2= |stadium=[[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=49,616 |referee={{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Sandro Schärer]] }} ---- {{Football box |date=[[26. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Češka]] {{flagicon|CZE}} |score=1:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036195/ Izvještaj] |team2={{flagcountry|TUR}} |goals1=[[Tomáš Souček|Souček]] {{gol|66}} |goals2=[[Hakan Çalhanoğlu|Çalhanoğlu]] {{gol|51}}<br>[[Cenk Tosun|Tosun]] {{gol|90+4}} |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=47,683 |referee={{flagicon|RUM}} [[István Kovács (fudbalski sudac)|István Kovács]] }} === Rangiranje trećeplasiranih momčadi === {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {| class=wikitable style="text-align:center" |- bgcolor="#DCDCDC" ! | {{Abbr|Poz.|Pozicija}} ! | Grupa !width="200"|Reprezentacija !width="40"|Bod. !width="40"|Ut. !width="40"|Pob. !width="40"|N. !width="40"|Por. !width="40"|Pos. !width="40"|Pri. !width="40"|GR |- style="background: #ccffcc;" |1. |[[#Grupa D|D]] |align=left|{{NogRep|NIZ}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ccffcc;" |2. |[[#Grupa F|F]] |align=left|{{NogRep|GRU}} |'''4'''||3||1||1||1||4||4||0 |- style="background: #ccffcc;" |3. |[[#Grupa E|E]] |align=left|{{NogRep|SLK}} |'''4'''||3||1||1||1||3||3||0 |- style="background: #ccffcc;" |4. |[[#Grupa C|C]] |align=left|{{NogRep|SLO}} |'''3'''||3||0||3||0||2||2||0 |- |5. |[[#Grupa A|A]] |align=left|{{NogRep|MAĐ}} |'''3'''||3||1||0||2||2||5||-3 |- |6. |[[#Grupa B|B]] |align=left|{{NogRep|HRV}} |'''2'''||3||0||2||1||3||6||-3 |} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | Četiri najbolje plasirane trećeplasirane ekipe određuju se prema sljedećim kriterijima:<ref name="regulations"/> # Najviše osvojenih bodova; # Bolja gol razlika; # Veći broj postignutih golova; # Ukupno pobjeda; # Manje disciplinskih bodova; # Pozicija na kvalifikacijskoj rang listi. |} == Faza na izbacivanje == UEFA je prije početka turnira izradila sustav koji predviđa sve moguće kombinacije parova u osmini finala, ovisno o tome koje četiri trećeplasirane reprezentacije (tj. iz kojih skupina) izbore nastavak natjecanja. Kombinacije su:<ref name="regulations"/> {| class="wikitable" style="text-align:center; <includeonly>font-size:85%;</includeonly>" |- ! colspan=6 | Trećeplasirane<br>momčadi iz grupa ! rowspan=16 | ! 1B<br />v. ! 1C<br />v. ! 1E<br />v. ! 1F<br />v. |- | '''A''' || '''B''' || '''C''' || '''D''' || || || 3A || 3D || 3B || 3C |- | '''A''' || '''B''' || '''C''' || || '''E''' || || 3A || 3E || 3B || 3C |- | '''A''' || '''B''' || '''C''' || || || '''F''' || 3A || 3F || 3B || 3C |- | '''A''' || '''B''' || || '''D''' || '''E''' || || 3D || 3E || 3A || 3B |- | '''A''' || '''B''' || || '''D''' || || '''F''' || 3D || 3F || 3A || 3B |- | '''A''' || '''B''' || || || '''E''' || '''F''' || 3E || 3F || 3B || 3A |- | '''A''' || || '''C''' || '''D''' || '''E''' || || 3E || 3D || 3C || 3A |- | '''A''' || || '''C''' || '''D''' || || '''F''' || 3F || 3D || 3C || 3A |- | '''A''' || || '''C''' || || '''E''' || '''F''' || 3E || 3F || 3C || 3A |- | '''A''' || || || '''D''' || '''E''' || '''F''' || 3E || 3F || 3D || 3A |- | || '''B''' || '''C''' || '''D''' || '''E''' || || 3E || 3D || 3B || 3C |- | || '''B''' || '''C''' || '''D''' || || '''F''' || 3F || 3D || 3C || 3B |- | || '''B''' || '''C''' || || '''E''' || '''F''' || 3F || 3E || 3C || 3B |- | || '''B''' || || '''D''' || '''E''' || '''F''' || 3F || 3E || 3D || 3B |- style="background: #ccffcc;" | || || '''C''' || '''D''' || '''E''' || '''F''' || 3F || 3E || 3D || 3C |} Pregled svih parova izgleda ovako: {{Round16 |template=yes |widescore=yes |style=white-space:nowrap|bold_winner=high|3rdplace=no |RD1=[[#Osmina finala|Osmina finala]] |RD2=[[#Četvrtfinale|Četvrtfinale]] |RD3=[[#Polufinale|Polufinale]] |RD4=[[#Finale|Finale]] <!-- Date-Place|Team 1|Score 1|Team 2|Score 2 --> <!-- round of 16 --> |[[30. lipnja]] [[2024.]] – [[RheinEnergieStadion|Köln]]|{{flag|Španjolska}}|4|{{flag|Gruzija}}|1 |[[29. lipnja]] [[2024.]] – [[Westfalenstadion|Dortmund]]|{{flag|Njemačka}}|2|{{flag|Danska}}|0 |[[1. srpnja]] [[2024.]] – [[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt]]|{{flag|Portugal}} {{small|(pen.)}}|0 {{small|(3)}}|{{flag|Slovenija}}|0 {{small|(0)}} |[[1. srpnja]] [[2024.]] – [[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf]]|{{flag|Francuska}}|1|{{flag|Belgija}}|0 |[[2. srpnja]] [[2024.]] – [[Allianz Arena|München]]|{{flag|Rumunjska}}|0|{{flag|Nizozemska}}|3 |[[2. srpnja]] [[2024.]] – [[Red Bull Arena (Leipzig)|Leipzig]]|{{flag|Austrija}}|1|{{flag|Turska}}|2 |[[30. lipnja]] [[2024.]] – [[Arena AufSchalke|Gelsenkirchen]]|{{flag|Engleska}} {{small|(pr.)}}|2|{{flag|Slovačka}}|1 |[[29. lipnja]] [[2024.]] – [[Olympiastadion (Berlin)|Berlin]]|{{flag|Švicarska|size=16px}}|2|{{flag|Italija}}|0 <!-- quarter-finals --> |[[5. srpnja]] [[2024.]] – [[MHPArena|Stuttgart]]|{{flag|Španjolska}} {{small|(pr.)}}|2|{{flag|Njemačka}}|1 |[[5. srpnja]] [[2024.]] – [[Volksparkstadion|Hamburg]]|{{flag|Portugal}}|0 {{small|(3)}}|{{flag|Francuska}} {{small|(pen.)}}|0 {{small|(5)}} |[[6. srpnja]] [[2024.]] – [[Olympiastadion (Berlin)|Berlin]]|{{flag|Nizozemska}}|2|{{flag|Turska}}|1 |[[6. srpnja]] [[2024.]] – [[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf]]|{{flag|Engleska}} {{small|(pen.)}}|1 {{small|(5)}}|{{flag|Švicarska|size=16px}}|1 {{small|(3)}} <!-- semi-finals --> |[[9. srpnja]] [[2024.]] – [[Allianz Arena|München]]|{{flag|Španjolska}}|2|{{flag|Francuska}}|1 |[[10. srpnja]] [[2024.]] – [[Westfalenstadion|Dortmund]]|{{flag|Nizozemska}}|1|{{flag|Engleska}}|2 <!-- final --> |[[14. srpnja]] [[2024.]] – [[Olympiastadion (Berlin)|Berlin]]|{{flag|Španjolska}}|2|{{flag|Engleska}}|1 }} === Osmina finala === {{Football box |date=[[29. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1= [[Švicarska]] {{flagicon|ŠVI|size=16px}} |score=2:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036198/ Izvještaj] |team2= {{flag|Italija}} |goals1=[[Remo Freuler|Freuler]] {{gol|37}}<br>[[Ruben Vargas|Vargas]] {{gol|46}} |goals2= |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=68,172 |referee={{flagicon|POLJ}} [[Szymon Marciniak]] }} ---- {{Football box |date=[[29. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00{{efn|Zbog nepovoljnih uvjeta za igru izazvanih kišom, tučom i grmljavinom, sudac Oliver prekinuo je utakmicu u 35. minuti igre nakon čega su se igrači povukli u svlačionice. Prekid je trajao oko 25 minuta, nakon čega je utakmica nastavljena s početkom u 35. minuti i odigrana do kraja.}} |team1= [[Njemačka]] {{flagicon|NJE}} |score=2:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036197/ Izvještaj] |team2= {{flag|Danska}} |goals1=[[Kai Havertz|Havertz]] {{gol|53|pen.}}<br>[[Jamal Musiala|Musiala]] {{gol|68}} |goals2= |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=61,612 |referee={{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{Football box |date=[[30. lipnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1= [[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=2:1 |pr=y |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036200/ Izvještaj] |team2= {{flag|Slovačka}} |goals1=[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{gol|90+5}}<br>[[Harry Kane|Kane]] {{gol|91}} |goals2=[[Ivan Schranz|Schranz]] {{gol|25}} |stadium=[[Arena AufSchalke]], [[Gelsenkirchen]] |attendance=47,244 |referee={{flagicon|TUR}} [[Halil Umut Meler]] }} ---- {{Football box |date=[[30. lipnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1= [[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score=4:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036199/ Izvještaj] |team2= {{flag|Gruzija}} |goals1=[[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]] {{gol|39}}<br>[[Fabián Ruiz|Fabián]] {{gol|51}}<br>[[Nico Williams|Williams Jr.]] {{gol|75}}<br>[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|83}} |goals2=[[Robin Le Normand|Le Normand]] {{gol|18|ag.}} |stadium=[[RheinEnergieStadion|Stadion Köln]], [[Köln]] |attendance=42,233 |referee={{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ---- {{Football box |date=[[1. srpnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1= [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} |score=1:0 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036202/ Izvještaj] |team2= {{flag|Belgija}} |goals1=[[Jan Vertonghen|Vertonghen]] {{gol|85|ag.}} |goals2= |stadium=[[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46,810 |referee={{flagicon|ŠVE}} [[Glenn Nyberg]] }} ---- {{Football box |date=[[1. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score=0:0 |pr=y |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036201/ Izvještaj] |team2= {{flag|Slovenija}} |11m1 = [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{pengoal}}<br>[[Bruno Fernandes|Fernandes]] {{pengoal}}<br>[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{pengoal}} |11m = 3:0 |11m2 = {{penmiss}} [[Josip Iličić|Iličić]]<br>{{penmiss}} [[Jure Balkovec|Balkovec]]<br>{{penmiss}} [[Benjamin Verbič|Verbič]] |goals1= |goals2= |stadium=[[Waldstadion (Frankfurt)|Frankfurt Arena]], [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]] |attendance=46,576 |referee={{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] }} ---- {{Football box |date=[[2. srpnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1= [[Rumunjska]] {{flagicon|RUM}} |score=0:3 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036203/ Izvještaj] |team2= {{flag|Nizozemska}} |goals1= |goals2=[[Cody Gakpo|Gakpo]] {{gol|20}}<br>[[Donyell Malen|Malen]] {{gol|83}}, {{gol|90+3}} |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=65,012 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} ---- {{Football box |date=[[2. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1= [[Austrija]] {{flagicon|AUT}} |score=1:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036204/ Izvještaj] |team2= {{flag|Turska}} |goals1=[[Michael Gregoritsch|Gregoritsch]] {{gol|66}} |goals2=[[Merih Demiral|Demiral]] {{gol|1}}, {{gol|59}} |stadium=[[Red Bull Arena (Leipzig)|Stadion Leipzig]], [[Leipzig]] |attendance=38,305 |referee={{flagicon|POR}} [[Artur Soares Dias]] }} === Četvrtfinale === {{Football box |date=[[5. srpnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score=2:1 |pr=y |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036205/ Izvještaj] |team2={{flag|Njemačka}} |goals1=[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|51}}<br>[[Mikel Merino|Merino]] {{gol|119}} |goals2=[[Florian Wirtz|Wirtz]] {{gol|89}} |stadium=[[MHPArena|Stuttgart Arena]], [[Stuttgart]] |attendance=54,000 |referee={{flagicon|ENG}} [[Anthony Taylor (fudbalski sudac)|Anthony Taylor]] }} ---- {{Football box |date=[[5. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Portugal]] {{flagicon|POR}} |score=0:0 |pr=y |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036206/ Izvještaj] |team2={{flag|Francuska}} |goals1= |goals2= |11m1 = [[Cristiano Ronaldo|Ronaldo]] {{pengoal}}<br>[[Bernardo Silva|B. Silva]] {{pengoal}}<br>[[João Félix|Félix]] {{penmiss}}<br>[[Nuno Mendes (fudbaler, rođen 2002.)|Mendes]] {{pengoal}} |11m = 3:5 |11m2 = {{pengoal}} [[Ousmane Dembélé|Dembélé]]<br>{{pengoal}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Fofana]]<br>{{pengoal}} [[Jules Koundé|Koundé]]<br>{{pengoal}} [[Bradley Barcola|Barcola]]<br>{{pengoal}} [[Théo Hernandez|Hernandez]] |stadium=[[Volksparkstadion]], [[Hamburg]] |attendance=54,000 |referee={{flagicon|ENG}} [[Michael Oliver (fudbalski sudac)|Michael Oliver]] }} ---- {{Football box |date=[[6. srpnja]] [[2024.]] |time=18:00 |team1=[[Engleska]] {{flagicon|ENG}} |score=1:1 |pr=y |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036208/ Izvještaj] |team2={{flag|Švicarska|size=16px}} |goals1=[[Bukayo Saka|Saka]] {{gol|80}} |goals2=[[Breel Embolo|Embolo]] {{gol|75}} |11m1 = [[Cole Palmer|Palmer]] {{pengoal}}<br>[[Jude Bellingham|Bellingham]] {{pengoal}}<br>[[Bukayo Saka|Saka]] {{pengoal}}<br>[[Ivan Toney|Toney]] {{pengoal}}<br>[[Trent Alexander-Arnold|Alexander-Arnold]] {{pengoal}} |11m = 5:3 |11m2 = {{penmiss}} [[Manuel Akanji|Akanji]]<br>{{pengoal}} [[Fabian Schär|Schär]]<br>{{pengoal}} [[Xherdan Shaqiri|Shaqiri]]<br>{{pengoal}} [[Zeki Amdouni|Amdouni]] |stadium=[[Merkur Spiel-Arena|Düsseldorf Arena]], [[Düsseldorf]] |attendance=46,907 |referee={{flagicon|ITA}} [[Daniele Orsato]] }} ---- {{Football box |date=[[6. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=2:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036207/ Izvještaj] |team2={{flag|Turska}} |goals1=[[Stefan de Vrij|de Vrij]] {{gol|70}}<br>[[Mert Müldür|Müldür]] {{gol|76|ag.}} |goals2=[[Samet Akaydin|Akaydin]] {{gol|35}} |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=70,091 |referee={{flagicon|FRA}} [[Clément Turpin]] }} === Polufinale === {{Football box |date=[[9. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score=2:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036209/ Izvještaj] |team2={{flag|Francuska}} |goals1=[[Lamine Yamal|Yamal]] {{gol|21}}<br>[[Dani Olmo|Olmo]] {{gol|25}} |goals2=[[Randal Kolo Muani|Kolo Muani]] {{gol|9}} |stadium=[[Allianz Arena|Fußball Arena München]], [[München]] |attendance=62,042 |referee={{flagicon|SLO}} [[Slavko Vinčić]] }} ---- {{Football box |date=[[10. srpnja]] [[2024.]] |time=21:00 |team1=[[Nizozemska]] {{flagicon|NIZ}} |score=1:2 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036210/ Izvještaj] |team2={{flag|Engleska}} |goals1=[[Xavi Simons|Simons]] {{gol|7}} |goals2=[[Harry Kane|Kane]] {{gol|18|pen.}}<br>[[Ollie Watkins|Watkins]] {{gol|90}} |stadium=[[Westfalenstadion|BVB Stadion Dortmund]], [[Dortmund]] |attendance=60,926 |referee={{flagicon|NJE}} [[Felix Zwayer]] }} === Finale === {{Football box |date=[[14. srpnja]] [[2022.]] |time=21:00 |team1=[[Španjolska]] {{flagicon|ŠPA}} |score=2:1 |report=[https://www.uefa.com/uefaeuro/match/2036211/ Izvještaj] |team2={{flag|Engleska}} |goals1=[[Nico Williams|Williams Jr.]] {{gol|47}}<br>[[Mikel Oyarzabal|Oyarzabal]] {{gol|86}} |goals2=[[Cole Palmer|Palmer]] {{gol|73}} |stadium=[[Olympiastadion (Berlin)|Olympiastadion]], [[Berlin]] |attendance=65,600 |referee={{flagicon|FRA}} [[François Letexier]] }} ==Statistike i nagrade== ===Statistike=== {{small|'''Ažurirano:''' ''[[14. srpnja]] [[2024.]]''}} {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Prvi pogodak''' * {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]] – 10. minuta ([[Njemačka]] 5:1 [[Škotska]]) '''Najbrži pogodak''' * {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]] – 1. minuta (23 sekunde) ([[Italija]] 2:1 [[Albanija]]) '''Najkasniji pogodak''' * {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]] – 90+10. minuta ([[Škotska]] 0:1 [[Mađarska]]) * {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] – 119. minuta (pr.) ([[Španjolska]] 2:1 [[Njemačka]]) '''Prvi žuti karton''' * {{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]] – 31. minuta ([[Njemačka]] 5:1 [[Škotska]]) '''Prvi crveni karton''' * {{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]] – 44. minuta ([[Njemačka]] 5:1 [[Škotska]]) '''Najstariji igrač s nastupom''' * {{flagicon|POR}} [[Pepe (fudbaler, rođen 1983.)|Pepe]] ({{Age in years and days|1983|02|26|2024|07|05}}) '''Najmlađi igrač s nastupom''' * {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] ({{Age in years and days|2007|07|13|2024|6|15}}) '''Najstariji igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|HRV}} [[Luka Modrić]] ({{Age in years and days|1985|09|09|2024|6|24}}) '''Najmlađi igrač s postignutim golom''' * {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] ({{Age in years and days|2007|07|13|2024|7|9}}) '''Igrači s najviše postignutih pogodaka na jednoj utakmici (2)''' * {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]] {{small|(protiv {{flagicon|RUM}} [[Rumunjska|Rumunjske]])}} * {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | '''Najviše golova na utakmici (6)''' * {{flagicon|NJE}} [[Njemačka]] 5:1 [[Škotska]] {{flagicon|ŠKO}} '''Najmanje golova na utakmici (0)''' * {{flag|Nizozemska}} 0:0 [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} * {{flag|Engleska}} 0:0 [[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} * {{flag|Danska}} 0:0 [[Srbija]] {{flagicon|SRB}} * {{flag|Ukrajina}} 0:0 [[Belgija]] {{flagicon|BEL}} * {{flag|Portugal}} {{small|(3)}}0:0{{small|(0)}} [[Slovenija]] {{flagicon|SLO}} * {{flag|Portugal}} {{small|(3)}}0:0{{small|(5)}} [[Francuska]] {{flagicon|FRA}} '''Momčadi s najviše postignutih pogodaka (15)''' <!--{{div col|2}}--> * {{flag|Španjolska}} <!--{{div col end}}--> '''Momčadi s najviše primljenih pogodaka (8)''' <!--{{div col|2}}--> * {{flag|Gruzija}} * {{flag|Turska}} <!--{{div col end}}--> '''Momčadi s najmanje primljenih pogodaka (2)''' <!--{{div col|2}}--> * {{flag|Belgija}} * {{flag|Slovenija}} * {{flag|Srbija}} <!--{{div col end}}--> '''Momčadi s najmanje postignutih pogodaka (1)''' <!--{{div col|2}}--> * {{flag|Srbija}} <!--{{div col end}}--> |} ===Strijelci=== {{small|'''Ažurirano:''' ''[[14. srpnja]] [[2024.]]''}} ;3 gola {{div col|2}} * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] * {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]] * {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] * {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]] * {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]] {{div col end}} ;2 gola {{div col|2}} * {{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]] * {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]] * {{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]] * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] * {{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]] * {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Breel Embolo]] * {{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]] {{div col end}} ;1 gol {{div col|2}} * {{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]] * {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]] * {{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] * {{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]] * {{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]] * {{flagicon|AUT}} [[Marcel Sabitzer]] * {{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]] * {{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]] * {{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]] * {{flagicon|BEL}} [[Youri Tielemans]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]] * {{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Souček]] * {{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]] * {{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]] * {{flagicon|ENG}} [[Cole Palmer]] * {{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]] * {{flagicon|ENG}} [[Ollie Watkins]] * {{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] * {{flagicon|GRU}} [[Hviča Kvarachelija]] * {{flagicon|HRV}} [[Andrej Kramarić]] * {{flagicon|HRV}} [[Luka Modrić]] * {{flagicon|ITA}} [[Nicolò Barella]] * {{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]] * {{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]] * {{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]] * {{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]] * {{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]] * {{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]] * {{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]] * {{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]] * {{flagicon|NJE}} [[Emre Can]] * {{flagicon|NJE}} [[İlkay Gündoğan]] * {{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]] * {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] * {{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]] * {{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]] * {{flagicon|POR}} [[Bruno Fernandes]] * {{flagicon|POR}} [[Bernardo Silva]] * {{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]] * {{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]] * {{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]] * {{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]] * {{flagicon|SLO}} [[Žan Karničnik]] * {{flagicon|SRB}} [[Luka Jović]] * {{flagicon|ŠKO}} [[Scott McTominay]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Dani Carvajal]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Michel Aebischer]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Kwadwo Duah]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Remo Freuler]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Dan Ndoye]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Xherdan Shaqiri]] * {{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Ruben Vargas]] * {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]] * {{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]] * {{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]] * {{flagicon|TUR}} [[Arda Güler]] * {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]] * {{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]] * {{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]] * {{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]] {{div col end}} ;Autogolovi {{div col|2}} * {{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]] {{small|(protiv {{flagicon|HRV}} [[Hrvatska|Hrvatske]])}} * {{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]] {{small|(protiv {{flagicon|FRA}} [[Francuska|Francuske]])}} * {{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]] {{small|(protiv {{flagicon|FRA}} [[Francuska|Francuske]])}} * {{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠPA}} [[Španjolska|Španjolske]])}} * {{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]] {{small|(protiv {{flagicon|AUT}} [[Austrija|Austrije]])}} * {{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]] {{small|(protiv {{flagicon|ŠKO}} [[Škotska|Škotske]])}} * {{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]] {{small|(protiv {{flagicon|GRU}} [[Gruzija|Gruzije]])}} * {{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]] {{small|(protiv {{flagicon|POR}} [[Portugal]]a)}} * {{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]] {{small|(protiv {{flagicon|NIZ}} [[Nizozemska|Nizozemske]])}} {{div col end}} ===Jedanaesterci=== Ne računajući utakmice koje su odlučene izvođenjem jedanaesteraca, ovako izgleda realizacija jedanaesteraca dosuđenih tokom igre: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Realizirani ==== * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Škotska|Škotske]] * {{flagicon|AUT}} [[Marko Arnautović]] za [[Austrija|Austriju]] u utakmici protiv [[Poljska|Poljske]] * {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]] za [[Gruzija|Gruziju]] u utakmici protiv [[Češka|Češke]] * {{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]] za [[Francuska|Francusku]] u utakmici protiv [[Poljska|Poljske]] * {{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]] za [[Poljska|Poljsku]] u utakmici protiv [[Francuska|Francuske]] * {{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]] za [[Rumunjska|Rumunjsku]] u utakmici protiv [[Slovačka|Slovačke]] * {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]] za [[Gruzija|Gruziju]] u utakmici protiv [[Portugal]]a * {{flagicon|NJE}} [[Kai Havertz]] za [[Njemačka|Njemačku]] u utakmici protiv [[Danska|Danske]] * {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] za [[Engleska|Englesku]] u utakmici protiv [[Nizozemska|Nizozemske]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | ==== Promašeni ==== * {{flagicon|HRV}} [[Bruno Petković]] za [[Hrvatska|Hrvatsku]] u utakmici protiv [[Španjolska|Španjolske]] * {{flagicon|HRV}} [[Luka Modrić]] za [[Hrvatska|Hrvatsku]] u utakmici protiv [[Italija|Italije]] * {{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]] za [[Portugal]] u utakmici protiv [[Slovenija|Slovenije]] |} ===Nagrade=== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 20%;" |- |align=center|'''Pobjednici UEFA Eura 2024.''' |- |align=center|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|border|100px|Španjolska]]<br />'''[[Španjolska nogometna reprezentacija|ŠPANJOLSKA]]'''<br />'''4. naslov''' |} {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 100%;" |- !'''[[UEFA Euro#Nagrade|Dobitnici Zlatne kopačke]]''' (3 gola) !'''[[UEFA Euro#Nagrade|Najbolji igrač]]''' !'''[[UEFA Euro#Nagrade|Najbolji golman]]''' !'''[[UEFA Euro#Nagrade|Najbolji asistent]]''' !'''[[UEFA Euro#Nagrade|Najbolji mladi igrač]]''' |- | {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]]<br> {{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]<br> {{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]] | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | {{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]<br> {{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]<br> {{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]] |} |align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]] |align=center| {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]] |align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]<br>{{small|(4 asistencije)}} |align=center| {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]] |} ==== Idealna momčad ==== {| class="wikitable" style="margin: 0 auto; width: 80%;" |- !Vratari !Braniči !Veznjaci !Napadači |- |align=left valign=top| {{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]] |align=left valign=top| {{flagicon|ENG}} [[Kyle Walker]]<br>{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]<br>{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Manuel Akanji]]<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Marc Cucurella]] |align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Dani Olmo]]<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]] |align=left valign=top| {{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]<br>{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]<br>{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]] |} ==Konačni poredak== <!--[[File:UEFA Euro 2020 map.svg|upright=2.0|thumb|Konačni plasman sudionika Eura 2016. godine{{col-start}}{{col-4}}{{legend|#2b42a3|Prvaci}}{{legend|#34c0be|Drugoplasirani}} {{col-4}}{{legend|#269c5a|Trećeplasirani}}{{legend|#e4e454|Četvrtfinalisti}} {{col-4}}{{legend|#ff9f40|Osmina finala}}{{legend|#b94954|Grupna faza}} {{col-end}}]]--> {| class="wikitable" style="font-size: 95%; text-align: center;" |- !width=25| #!!width=165| Momčad !!width=25| Grupa !!width=25| Uta. !!width=25| Pob. !!width=25| Izj. !!width=25| Por. !!width=25| G+ !!width=25| G- !!width=25| GR !!width=25| Bod. |- | colspan="11"| '''Finale''' |-bgcolor=gold | 1 || align="left"|{{flagicon|ŠPA}} [[Fudbalska reprezentacija Španije|Španjolska]] || [[#Grupa B|B]] || 7 || 7 || 0 || 0 || 15 || 4 || +9 || '''21''' |-bgcolor=silver | 2 || align="left"|{{NogRep|ENG}} || [[#Grupa C|C]] || 7 || 3 || 3 || 1 || 8 || 6 || +2 || '''12''' |- | colspan="11"| '''Treće mjesto''' |-bgcolor=cc9966 | rowspan="2"| 3 || align="left"|{{NogRep|NIZ}} || [[#Grupa D|D]] || 6 || 3 || 1 || 2 || 10 || 6 || +4 || '''10''' |-bgcolor=cc9966 | align="left"|{{NogRep|FRA}} || [[#Grupa D|D]] || 6 || 2 || 3 || 1 || 4 || 3 || +1 || '''9''' |- | colspan="11"| '''Četvrtfinale''' |- | 5 || align="left"|{{NogRep|NJE}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 3 || 1 || 1 || 11 || 4 || +7 || '''10''' |- | 6 || align="left"|{{NogRep|ŠVI}} || [[#Grupa A|A]] || 5 || 2 || 3 || 0 || 8 || 4 || +4 || '''9''' |- | 7 || align="left"|{{NogRep|TUR}} || [[#Grupa F|F]] || 5 || 3 || 0 || 2 || 8 || 8 || 0 || '''9''' |- | 8 || align="left"|{{NogRep|POR}} || [[#Grupa F|F]] || 5 || 2 || 2 || 1 || 5 || 3 || +2 || '''8''' |- | colspan="11"| '''Osmina finala''' |- | 9 || align="left"|{{NogRep|AUT}} || [[#Grupa D|D]] || 4 || 2 || 0 || 2 || 7 || 6 || +1 || '''6''' |- | 10 || align="left"|{{NogRep|BEL}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 2 || 2 || 0 || '''4''' |- | 11 || align="left"|{{NogRep|SLO}} || [[#Grupa C|C]] || 4 || 0 || 4 || 0 || 2 || 2 || 0 || '''4''' |- | 12 || align="left"|{{NogRep|SLK}} || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 4 || 5 || -1 || '''4''' |- | 13 || align="left"|{{flagicon|RUM}} [[Fudbalska reprezentacija Rumunije|Rumunjska]] || [[#Grupa E|E]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 4 || 6 || -2 || '''4''' |- | 14 || align="left"|{{NogRep|ITA}} || [[#Grupa B|B]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 3 || 5 || -2 || '''4''' |- | 15 || align="left"|{{NogRep|GRU}} || [[#Grupa F|F]] || 4 || 1 || 1 || 2 || 5 || 8 || -3 || '''4''' |- | 16 || align="left"|{{NogRep|DAN}} || [[#Grupa C|C]] || 4 || 0 || 3 || 1 || 2 || 4 || -2 || '''3''' |- | colspan="11"| '''Grupna faza''' |- | 17 || align="left"|{{NogRep|UKR}} || [[#Grupa E|E]] || 3 || 1 || 1 || 1 || 2 || 4 || -2 || '''4''' |- | 18 || align="left"|{{NogRep|MAĐ}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 1 || 0 || 2 || 2 || 5 || -3 || '''3''' |- | 19 || align="left"|{{NogRep|SRB}} || [[#Grupa C|C]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 1 || 2 || -1 || '''2''' |- | 20 || align="left"|{{NogRep|HRV}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 2 || 1 || 3 || 6 || -3 || '''2''' |- | 21 || align="left"|{{NogRep|ALB}} || [[#Grupa B|B]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 3 || 5 || -2 || '''1''' |- | 22 || align="left"|{{NogRep|ČEŠ}} || [[#Grupa F|F]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 3 || 5 || -2 || '''1''' |- | 23 || align="left"|{{NogRep|POL}} || [[#Grupa D|D]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 3 || 6 || -3 || '''1''' |- | 24 || align="left"|{{NogRep|ŠKO}} || [[#Grupa A|A]] || 3 || 0 || 1 || 2 || 2 || 7 || -5 || '''1''' |} == Marketing == [[File:UEFA Euro 2024 Mascot.jpg|thumb|180px|[[Albärt]], službena maskota prvenstva.]] === Logo i slogan === Službeni logo prvenstva javnosti je predstavljen [[21. listopada]] [[2021.]] godine prilikom ceremonije na [[Olympiastadion (Berlin)|Olimpijskom stadionu]] u [[Berlin]]u. U sredini loga nalazi se [[trofej Henrija Delaunayja]], oko kojega su 24 obojena polja koja predstavljaju zemlje sudionice, a sve je to okruženo elipsom koja ocrtava oblik Olimpijskog stadiona.<ref>{{Cite web |title=UEFA Euro 2024 logo unveiled with spectacular light show at the Olympiastadion in Berlin |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/026e-136856863779-3d1d1d62868a-1000--uefa-euro-2024-logo-unveiled-with-spectacular-light-show-at-the/ |website=UEFA.com |date=5 October 2021 |access-date=6 October 2021 |archive-date=1 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221201134847/https://www.uefa.com/euro-2024/news/026e-136856863779-3d1d1d62868a-1000--uefa-euro-2024-logo-unveiled-with-spectacular-light-show-at-the/ |url-status=live }}</ref> Uz to, svaki od deset gradova domaćina izradio je posebne logotipove za sebe s poznatim gradskim lokalitetima.<ref>{{cite news |last=Rothfuß |first=Frank |url=https://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.uefa-euro-2024-das-sind-die-logos-zur-fussball-em-2024-fuer-stuttgart-und-die-anderen-staedte.b04953d9-4f62-4341-90cd-a480513c265e.html |title=Das sind die Logos zur Fußball-EM 2024 für Stuttgart und die anderen Städte |trans-title=These are the logos of UEFA Euro 2024 for Stuttgart and the other cities |work=[[Stuttgarter Nachrichten]] |date=7 October 2021 |access-date=8 March 2022 |language=de |archive-date=7 February 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230207023136/https://www.stuttgarter-nachrichten.de/inhalt.uefa-euro-2024-das-sind-die-logos-zur-fussball-em-2024-fuer-stuttgart-und-die-anderen-staedte.b04953d9-4f62-4341-90cd-a480513c265e.html |url-status=live }}</ref> Službeni slogan prvenstva bio je dvojezični, na [[engleski|engleskom]] i [[njemački|njemačkom]], a glasi "United by Football. Vereint im Herzen Europas." ([[srpskohrvatski]]: "Ujedinjeni nogometom. Zajedno u srcu Europe."). Cilj slogana je promocija različitosti i inkluzivnosti.<ref>{{Cite news |date=5 October 2021 |title=UEFA Euro 2024 logo unveiled in Berlin |url=https://www.uefa.com/euro-2024/news/026e-136856863779-3d1d1d62868a-1000--uefa-euro-2024-logo-unveiled-in-berlin/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=5 October 2021 |archive-date=1 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230701104707/https://www.uefa.com/ |url-status=live }}</ref> === Službena lopta === [[File:UEFA Euro 2024 Match Ball Fussballliebe.jpg|thumb|left|Službena replika lopte "Fussballliebe".]] Službena lopta prvenstva zove se ''Fussballliebe'' ([[srpskohrvatski]]: ''Nogometna ljubav''), a zajednički su ju predstavili [[UEFA]] i [[Adidas]] [[15. studenog]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=15 November 2023 |title=UEFA and adidas unveil FUSSBALLLIEBE, the Official Match Ball of UEFA Euro 2024 |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0287-1976884bce43-5afb2e73f7af-1000--official-euro-2024-match-ball-unveiled/ |access-date=15 November 2023 |archive-date=19 November 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231119071952/https://www.uefa.com/euro2024/news/0287-1976884bce43-5afb2e73f7af-1000--official-euro-2024-match-ball-unveiled/ |url-status=live }}</ref> Lopta je dizajnirana tako da sadrži crne trokute koji simboliziraju krila, a koji su omeđeni crvenim, plavim, narančastim i zelenim rubovima kako bi se sibolizirale različitosti zemalja sudionica turnira, ali i ljubav koji fanovi diljem svijeta imaju prema nogometu. Ovo je prva lopta u historiji [[UEFA Euro|Eura]] koja koristi "tehnologiju povezane lopte", odnosno sadrži unutrašnje senzore koji nadziru kretanje lopte i pomažu sucima u donošenju odluka.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/67630722 |title=Euro 2024: Adidas ball technology will enable quicker offside and handball decisions, says Uefa |website=[[BBC Sport]] |publisher=[[BBC|British Broadcasting Corporation]] |date=5 December 2023 |access-date=5 December 2023 |archive-date=5 December 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231205202754/https://www.bbc.com/sport/football/67630722 |url-status=live }}</ref> === Maskota === {{main|Albärt}} Službena maskota Eura predstavljena je javnosti na prijateljskoj utakmici između [[Nogometna reprezentacija Njemačke|Njemačke]] i [[Nogometna reprezentacija Kolumbije|Kolumbije]], koja se održala [[20. lipnja]] [[2023.]] godine u [[Gelsenkirchen]]u.<ref>{{cite news |date=14 June 2023 |title=Countdown to Euro 2024 is on |url=https://de.uefa.com/euro2024/news/0282-1840197195a4-f2d860a9c78d-1000--countdown-to-euro-2024-is-on/ |access-date=15 June 2023 |archive-date=21 August 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230821020459/https://de.uefa.com/euro2024/news/0282-1840197195a4-f2d860a9c78d-1000--countdown-to-euro-2024-is-on/ |url-status=live }}</ref> Maskota je predstavljena kao antropomorfni medvjedić u nogometnom dresu.<ref>{{Cite news |date=20 June 2023 |title=Germany unveils a teddy bear as the mascot for Euro 2024 but this time wearing shorts |url=https://abcnews.go.com/Sports/wireStory/germany-unveils-teddy-bear-mascot-euro-2024-time-100235496 |publisher=ABC News |access-date=21 June 2023 |archive-date=21 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230621132112/https://abcnews.go.com/Sports/wireStory/germany-unveils-teddy-bear-mascot-euro-2024-time-100235496 |url-status=live }}</ref> Nakon toga je održano ''online'' glasovanje o imenu maskote, a četiri predložena imena bila su Albärt, Bärnardo, Bärnheart i Herzi von Bär;<ref>{{cite news |date=20 June 2023 |title=UEFA Euro 2024 mascot unveiled – now we need your helping naming it! |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0282-184ca63c0adc-9722eada9166-1000--euro-2024-mascot-unveiled/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=20 June 2023 |archive-date=20 June 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230620101053/https://www.uefa.com/euro2024/news/0282-184ca63c0adc-9722eada9166-1000--euro-2024-mascot-unveiled/ |url-status=live }}</ref> riječ "Bär" na njemačkom jeziku znači [[medvjed]], tako da su sva predložena imena bila igre na tu riječ. Rezultati glasovanja objavljeni su [[5. srpnja]], a najviše glasova (32%) dobilo je ime Albärt.<ref>{{cite news |date=5 July 2023 |title=Euro 2024 mascot named: Meet Albärt! |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0282-184ca63c0adc-9722eada9166-1000--euro-mascot-named-meet-albart/ |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |access-date=5 July 2023 |archive-date=5 July 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230705192156/http://www.uefa.com/euro2024/news/0282-184ca63c0adc-9722eada9166-1000--euro-mascot-named-meet-albart/ |url-status=live }}</ref> === Službena pjesma === U prosincu [[2023.]] godine objavljeno je kako će [[Italija|talijanski]] DJ grupa [[Meduza (producenti)|Meduza]], [[SAD|američki]] pop bend [[OneRepublic]] i [[njemačka]] pjevačica [[Kim Petras]] biti službeni glazbenici turnira. Međutim, u ožujku [[2024.]] godine objavljeno je kako se Petras morala povući zbog drugih obveza, a zamijenila ju je njemačka pjevačica [[Leony]].<ref>{{Cite web |last=UEFA.com |date=2023-12-02 |title=Meduza, OneRepublic and Kim Petras announced as UEFA EURO 2024's official music artists {{!}} UEFA EURO 2024 |url=https://www.uefa.com/euro2024/news/0288-1999806a8d3c-abab4eab640e-1000--meduza-onerepublic-and-kim-petras-announced-as-uefa-euro/ |access-date=10 May 2024|website=UEFA.com |language=en |archive-date=6 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240506031011/https://www.uefa.com/euro2024/news/0288-1999806a8d3c-abab4eab640e-1000--meduza-onerepublic-and-kim-petras-announced-as-uefa-euro/ |url-status=live }}</ref> Službena pjesma turnira, "[[FIRE (pjesma, Meduza, OneRepublic i Leony)|FIRE]]", javnosti je predstavljena [[10. svibnja]] [[2024.]] godine.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=vOcW5M9KLeI |title=Fire (Official UEFA EURO 2024 Song) |language=en |access-date=2024-05-10 |via=www.youtube.com |archive-date=10 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240510141038/https://www.youtube.com/watch?v=vOcW5M9KLeI |url-status=live }}</ref> == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{commons category}} * {{Official website|https://www.uefa.com/euro-2024/}} {{UEFA Euro}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:UEFA Euro|2024M]] [[Kategorija:Fudbal u Njemačkoj]] [[Kategorija:2024.]] 99a2qla8qy2yikpl8m8gqr0cumk731k 0 4690760 42681493 42681116 2026-08-27T08:45:58Z ~2026-40631-75 376487 42681493 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: </br> U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: {{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika – koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila – nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] </br> ({{jez-njem|"Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte."}})</ref>|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}} Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM 1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja. 2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir. 3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma. Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.</ref>}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=639&roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] </br> ({{jez-njem|"3.) Serbien: </br> Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel."}})</ref>|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ: {{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.</ref>}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} 14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: "Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.]."<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]</ref> U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima: {{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica. 2.) Jedinice koje su učestvovale: 4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...] 5.) Sprovođenje: U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom. 6.) Gubici neprijatelja: 32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena. Plen: 2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana. Sopstveni gubici: 20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih. 7.) Iskustva: a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja... e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&broj=72&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]</ref>|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}} [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.</ref> Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima: {{izdvojeni citat|14. 7. 1944: </br> ''SS-brdska divizija »Handžar«'': </br> Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] </br> ({{jez-njem|"W–SS–Geb.Div. Handschar: </br> Zum Unternehmen "Fliegenfänger" Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten."}})</ref>}} Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu: {{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je: {{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: </br> A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] <br /> ({{jez-njem|"Tagesmeldung von 28.4.1944. </br> Serbien. </br> I. Feindlage. </br> A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden."}})</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti: {{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja </br> a) Srbija </br> Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] <br /> ({{jez-njem|"II. Feindlage. </br> a) Serbien </br> Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde."}})</ref>|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref> Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine: {{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] <br /> ({{jez-njem|"Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen."}})</ref>|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] <br /> ({{jez-njem|"NW–Serbien: </br> Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen."}})</ref>|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}} U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji: {{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] <br /> ({{jez-njem|"BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}} Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo: {{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: {{izdvojeni citat| ''Borbenoj grupi pukovnika Bemera </br> Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima. 3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni. 4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] <br/> ({{jez-njem|"An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: </br> Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) </br> 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. </br> 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. </br> 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. </br> 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine<ref>[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] <br /> ({{jez-njem|"Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen."}})</ref>: {{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] jwctmgpzb5f8eewjz2scfgvrxd75baf 10 4693704 42681410 42197618 2026-08-27T00:03:26Z Aca 108187 42681410 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Question book-new.svg|40px]] | tekst = '''Ovaj se članak previše temelji na [[WP:BVI#Primarni i sekundarni izvori|primarnim izvorima]].'''<br>Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće sekundarne i tercijarne izvore u članak. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> lpsu3fm08mebsab1ydsw5hbd0lf4e8r 42681446 42681410 2026-08-27T02:01:49Z Aca 108187 42681446 wikitext text/x-wiki {{ambox | vrsta = sitnica | slika = [[File:Unreferenced.svg|40px|link=|alt=|Primarni izvori]] | tekst = '''Ovaj se članak previše temelji na [[WP:BVI#Primarni i sekundarni izvori|primarnim izvorima]].'''<br>Molimo vas da pomognete Wikipediji i dodate odgovarajuće sekundarne i tercijarne izvore u članak. | stil = border-color: var(--border-color-option-orange, #d46926) !important; }}<includeonly>[[Kategorija:Članci kojima nedostaju izvori|{{PAGENAME}}]]</includeonly><noinclude> [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]] </noinclude> eypayut9ko9e19wscr5srlinoe43fn0 0 4715598 42681253 42467142 2026-08-26T13:44:39Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681253 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Séléka | slika_panorama =Seleka fighter in Kaga-Bandoro.png | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>Borac Seleke</center> | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flagicon|CAR}} [[Centralnoafrička Republika]] }} '''Séléka''' (što na [[sango|jeziku sango]].znači ''savez'') je [[savez]] [[pobuna|pobunjeničkih]] [[milicija]] u [[Centralnoafrička Republika|Centralnoafričkoj Republici]] koji je bio aktivan od [[2012]]. do raspuštanja [[2013]]., iako ponegdje djeluje i danas. == Karakteristike == Séléka je službeno osnovana u [[januar]]u [[2012]]. sporazumom između nekoliko [[opozicija|opozicijskih]] [[Udruženje|udruženja]] koja su se borila protiv vlade u [[Bangui]]ju..<ref name=tony/> Pored boraca iz [[Centralnoafrička Republika|zemlje]] u nihovim redovima bilo je i [[najamnik]]a iz [[Čad]]a i [[Sudan]]a i [[vojnik]]a iz [[oružane snage|oružanih smaga]] Čada, koji su navodno štitili sigurnost svoje zemlje.<ref name=tony/> Kako vlada nikada nije imala čvrstu kontrolu nad zemljom, pogotovo na [[sjeveroistok]]u, gdje [[Policija|policijske]] snage gotovo da nisu postojale, a i vojska je bila u rasulu, Séléka je silom uvedila red.<ref name=tony/> Krajem [[2012]]. Seleka je zauzela sjeverni dio [[Centralnoafrička Republika|zemlje]] i optužila [[predsjednik]]a [[François Bozizé|Françoisa Bozizéa]] da ne provodi aspekte prethodnog [[Mirovni ugovor|mirovnog sporazuma]]. Zahtijevala je njegovo smjenjivanje i suđenje pred [[Međunarodni krivični sud|Međunarodnim krivičnim sudom]]. Seleka je brzo napredovala prema jugu, ali se zaustavila pred [[glavni grad|glavnim gradom]] [[Bangui]]jem i započela pregovore sa [[vlada|vladom]]. U [[januar]]u [[2013]]. Seleka i [[administracija]] predsjednika Bozizéa dogovorili su prekid vatre i sporazum o podjeli vlasti.<ref name=brit/> Séléka je ipak krenula dalje i sa otprilike 6,000 boraca zauzela [[Bangui]] u [[mart]]u [[2013]]., zbog čeg je [[predsjednik]] [[François Bozizé]] pobjegao. Iako je [[sjeveroistok]] gdje se Séléka formirala pretežno [[muslimani|muslimanski]], zemlja nije [[Islamizam|Islamizirana]] pa Séléka, nije pokušala uvesti [[šerijat]]. Umjesto toga lideri Séléke [[pljačka|opljačkali]] su državnu [[Riznica#Državna_riznica|državnu rizicu]] i institucije. Za razliku od njih obični borci krali su [[automobil]]e i [[motocikl|motocikle]] (rijetosti u toj siromašnoj zemlji). Također su zastrašivanjem i nasiljem preuzeli kontrolu nad [[trgovina|trgovinom]] [[dijamant]]ima i [[Trgovačka ruta|trgovačkim rutama]] prema [[Kamerun]]u i [[Gvinejski zaljev|Gvinejskom zaljevu]].<ref name=tony/> Nakon što su preuzeli kontrolu nad [[Bangui|glavnim gradom]] i instalirali svog lidera [[Michel Djotodia|Michela Djotodiju]] za predsjednika, brojni borci Séléke nastavili su divljati i pljačkati jugoistok zemlje. Kako ih Djotodia nije bio u stanju obuzdati, u [[septembar|septembru]] [[2013]]. raspustio Séléku.<ref name=tony/> Prepušteni sami sebi, borci raspušene Séléke nastavili su nekažnjeno po starom. [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija]] izglasao je [[5. januar]]a [[2013]]. [[Rezolucija Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija|rezoluciju]] o slanju mirovnih snaga u Centralnoafričku Republiku.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Central-African-Republic/The-21st-century#ref1174710 | title =''Central African Republic in History'' | accessdate =20.05.2025. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Dolazak mirovnih snaga [[Ujedinjene nacije|UN]] -MINUSCA uz već prisutne [[Francuska|francuske]] nije doveo do mira zbog njihove malobrojnosti Ta [[anarhija]] na kraju je dovela do stvaranja milicija za zaštitu [[naselje|naselja]] na [[jug]]u - [[Anti-balaka]]. Do [[januar]]a [[2014]].- borci Anti-balake, su uz pomoć [[François Bozizé|Bozizéove]] [[garda|garde]] i ostataka nacionalne [[vojska|vojske]] uspjeli isterati Séléku iz Banguija. Pod pritiskom regionalnih i međunarodnih sila predsjednik Djotodia podnio je [[ostavka|ostavku]] u [[januar]]u [[2014]].<ref name=tony/> Borci raspuštene Séléke povukli su se u baze na [[sjever]]u, prepuštajući milicijama Anti-balaka slobodu da se [[osveta|osvećuju]] ne samo bivšim borcima Séléke, već i vrlo neselektivno čitavim [[muslimani|muslimanskim]] naseljima.<ref name=tony/> Neki od boraca Séléke koji su se pregrupirali na [[sjever]]u počeli su zalagati za odcjepljenje sjevera od Centralnoafričke Republike, ali je to odbačeno na [[Pregovaranje|mirovnim pregovorima]] u [[Brazzaville|Brazzavillu]] u [[jul]] [[2014]]. Dijelovi Séléke i dalje kontroliraju veći dio sjevera i istoka zemlje, ali se o tome službeno ne govori.<ref name=tony>{{cite web | url =https://institute.global/insights/geopolitics-and-security/what-seleka | title =''What Is the Seleka?'' | accessdate =20.05.2025. | language =engleski | publisher =Tony Blair Institute for Global Change | archive-date =2025-05-15 | archive-url =https://web.archive.org/web/20250515220347/https://institute.global/insights/geopolitics-and-security/what-seleka | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{reflist}} == Vanjske veze == [[Commonscat|Séléka}} *[https://www.britannica.com/place/Central-African-Republic/The-21st-century#ref1174710 ''Central African Republic in History''] {{en icon}} [[Kategorija:Politika Centralnoafričke Republike]] 6wfdekjcubyiqzm3wri05ufq4yes17u 0 4716519 42681488 42680871 2026-08-27T08:20:12Z ~2026-40631-75 376487 /* Gubici */ 42681488 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob=Antipartizanska ofanziva u Srbiji marta 1942. |deo= [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] |slika = Partizani Suvoborskog odreda izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942.jpg |opis_slike = Poslednji otpor srpskih partizana - borci [[Suvoborski partizanski odred|Kolubarskog odreda]] izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942. |datum = [[11. mart]] - [[18. mart]] [[1942]]. |mesto= [[Zapadna Srbija]] |uzrok= [[Gušenje ustanka u Srbiji]] |teritorija= |rezultat = Pobeda osovinskih snaga; uništenje preostalih ustanika u Zapadnoj Srbiji. |strana1 = {{flagicon|Treći Reich}} [[Treći Reich]]<br />{{flagicon|Srbija|1941}} [[Srpska državna straža]] <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Legalizovani četnici|Četnici]] |strana2 = {{flagicon|DFJ}} [[NOVJ|Partizani]] |jedinice1 = {{flagicon|Treći Reich}} [[714. divizija]] (delovi)<br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Valjevski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Kolubarski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Tamnavski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Ribnički četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Užički četnički odredi |jedinice2 = {{flagicon|DFJ}} [[Suvoborski partizanski odred]] |komandant1= {{flagicon|Treći Reich}} [[Friedrich Stahl]]<br />{{flagicon|Srbija|1941}} Miodrag Ilić <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Neško Nedić]] <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Svetolik Sveta Protić]]<br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Voja Popović |komandant2= {{flagicon|DFJ}} [[Radivoje Jovanović Bradonja]]<br>{{flagicon|DFJ}} [[Miloš Miša Dudić]]<br>{{flagicon|DFJ}} [[Žikica Jovanović Španac]] |snaga1=Oko 1.500 nedićevaca, četnika i Nemaca{{sfn|Joksimović|1971|p=141}} |snaga2=Oko 150-200 boraca |gubici1 = nepoznati |gubici2 = 100-ak poginulo, 100-ak zarobljeno |gubici3 = }} '''Antipartizanska ofanziva u Srbiji''' je bila velika osovinska ofanziva vođena od 11. do 18. marta [[1942]]. godine, u cilju uništenja preostalih partizana na [[Suvobor]]u i u valjevskom kraju, gde je bilo njihovo najjače uporište nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|pada Užičke republike]]. 18. marta 1942. u okolini Valjeva, posle teških osmodnevnih borbi protiv nadmoćnih nemačkih i četničkih snaga, [[Suvoborski partizanski odred]] je konačno okružen i uništen.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} Time je privremeno ugušen partizanski pokret u Zapadnoj Srbiji.<ref name="Izveštaj Okružnog komiteta KPJ 20. maja 1942">[https://znaci.org/dokument.php?br=30165 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, DOKUMENTI KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE, knjiga 1 - avgust 1941-avgust 1942., tom 9 (strana 279.)]</ref> == Pozadina == {{main|Ustanak u Srbiji|Valjevski partizanski odred|Suvoborski partizanski odred}} Zapadna Srbija je bila jako partizansko uporište tokom [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] 1941. godine. Nakon [[Pad Užičke republike|pada Užičke republike]] i povlačenja glavnine partizana u Bosnu, valjevski kraj je ostao glavno uporište srpskih partizana. Njihovi bivši saveznici, četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], ekspresno su [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizovani kod okupatora]], uključujući se u poterne trupe protiv njih. Već krajem novembra 1941. godine, sedam Mihailovićevih komandanata - [[Predrag Raković]], [[Miloš Glišić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Manojlo Korać]], Nikola Mladenović, Radovan Stojanović i [[Nikola Kalabić]] - su se sa svojim odredima legalizirali, stavivši se na raspolaganje Nemcima za borbu protiv partizana.<ref name="Tomasevich">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945]</ref> Uprkos svemu, partizani su februara 1942. godine još uvek bili "stvarni gospodari celoga valjevskog okruga": {{citat|Krajem meseca februara 1942. godine najžešća akcija od strane komunista na celoj teritoriji Srbije vodila se u valjevskom okrugu od strane zloglasnog Kolubarskog komunističkog „oslobodilačkog odreda". Ovom je akcijom skoro zamro javni i privredni život celog okruga. Valjevo je ostalo bez ikakvih veza sa ostalim krajevima. U pogledu snabdevanja počela se osećati oskudica, pošto su sela, koja su do tada Valjevo snabdevala, bila okupirana od strane komunista i svaki je dovoz prekinut. Državna vlast bila je nemoćna i može se reći da su oni bili stvarni gospodari celoga valjevskog okruga.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942">[https://znaci.org/dokument.php?br=607 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U SRBIJI, knjiga 3, januar-jun 1942., tom 1 (str. 413)]</ref>|Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942. godine}} Uoči velike osovinske operacije, [[Kolubarski partizanski odred]] se početkom marta 1942. godine nalazio u akciji krstareći na prostoriji: [[Divčibare]] — [[Tometino Polje]] — [[Maljen]] planina.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> == Plan operacije == Početkom marta 1942. je stvoren, u saglasnosti sa komandantom nemačke oružane sile u Valjevu, plan za akciju u cilju potpunog uništenja Kolubarskog partizanskog odreda. Osnovna ideja plana bila je: svim raspoloživim sredstvima opkoliti Kolubarski odred na širokoj prostoriji, izvršivši obuhvat, stezati ga i primorati odred na povlačenje na zemljište za njega nepovoljnije i tu ga uništiti.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> == Angažovane snage == {{main|Legalizovani četnici}} [[File:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|thumb|Legalizovani četnički odred Draže Mihailovića osigurava nemački [[logor Metino brdo]] kod Kragujevca, 1942.]] Za izvođenje operacije opkoljavanja i uništenja Suvoborskog odreda, angažovane su sledeće osovinske snage: <ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> * Nemačke oružane snage koje su se nalazile u Valjevu (delovi [[714. divizija|714. divizije]]) * Valjevski četnički odred * Kolubarski četnički odred * Tamnavski četnički odred * Ribnički četnički odred * Užički četnički odredi Dražini oficiri [[Svetolik Sveta Protić|Sveta Protić]], [[Neško Nedić]] i Voja Popović vodili su sa svojim odredom borbe protiv partizana pod komandom Nemaca.<ref name="Izveštaj Bradonje"/> ==Tok operacije== === Bitka na Tometinom polju i proboj obruča === [[11. marta]] 1942. godine u 7 časova otpočela je velika osovinska operacija protiv Kolubarskog oslobodilačkog odreda, po planu na koji je komandant nemačkih oružanih snaga u Valjevu dao svoju saglasnost.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Osetivši stezanje obruča sa severa, zapada i istoka, a nedovoljno sa juga (slabijim snagama nego što je traženo od načelnika Užičkog okruga), partizanski odred je primio kod Tometinog Brda borbu i pod borbom uspeo da se noću 12/[[13. marta]] izvuče iz obuhvata i da se južnim padinama Bukova prebaci u reon Magleš planine povlačeći se pravcem: Divčibare — s. Radanovac — s. Mravinci ka Drenovom Kiku (k. 946).<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Kod Tometinog polja Suvoborski NOP odred je četnicima naneo gubitke od 6 mrtvih.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} === Pogibija Žikice Jovanovića Španca === [[Datoteka:Zikica Jovanovic Spanac Radanovci.jpg|mini|175px|Spomenik Žikici Jovanoviću, na mestu njegove pogibije, kod sela [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]]]] Dana [[12. marta]] 1942. partizani su stigli u Radanovce, u blizini [[Ražana|Ražane]], na putu Užice—Valjevo. Oko podneva, Odred su napale snage dva [[legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] iz užičke grupe i jedan bataljon pripadnika [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]]. U kratkoj borbi, poginulo je nekoliko partizanskih boraca, među kojim i [[Žikica Jovanović Španac]], tada već proslavljeni partizanski komandant i komesar.{{sfn|Mitrović|1975|p=310}}{{sfn|Narodni heroji 1|1982|p=348}}{{sfn|Hasanagić|1982|p=33}} {{citat|Iznenada je otpočela borba. Žikica je rekao: ''Odoh ja na položaj!'' I otišao je. Uskoro su i članovi Grupne komade otišli za njim, dok se na udaljenosti od pola do jednog kilometra video četnički stroj. Prišli su do Žikice da ga pitaju kako ocenjuje situaciju. Slabo zaklonjen jednim žbunom, on je klečeći osmatrao raspored neprijatelja. Obratio se jednom od drugova kraj sebe i nešto zatražio. I dok se ovaj okrenuo, Žikica je već ležao na zemlji, metak mu je prošao kroz glavu.{{sfn|Hasanagić|1982|p=33}}{{sfn|Narodni muzej Valjevo|1989|p=13}}|Mića Jeremić, Žikicin drug i saborac opisuje trenutak njegove pogibije}} Žikicina pogibija izazvala je veliku potištenost kod boraca u Odredu, koji se tada nalazio u teškom položaju.{{sfn|Narodni muzej Valjevo|1989|p=163}} Tog dana kod Radanovaca (blizu Kosjerića) u borbi protiv nedićevaca, Suvoborski NOP odred ubio 2 i ranio 3 osovinska vojnika.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} === Dovođenje novih četničkih snaga === Zbog neočekivanog partizanskog proboja, odmah je korigovan plan osovinske operacije, sa nemačkim zapovednikom u Valjevu. Novi plan je zadržao prvobitnu ideju opkoljavanja, ali pošto je partizanima bio otvoren put ka zapadu u težak teren i šume Povlen planine, to je zahtevalo angažovanje još neupotrebljenih snaga radi zatvaranja toga pravca. Stoga je odmah izdato naređenje Tamnavskom četničkom odredu da sa Uba hitno domaršuje u Valjevo i odmah potom odmaršuje pravcem: Valjevo — [[Gornje Leskovice|Leskovice]] sa zadatkom da posedne položaj na liniji: Klek — Todorovo Brdo — Pojate na [[Magleš]] planini. Ovaj odred je desno imao da održava vezu sa nemačkim oružanim snagama, a levo sa Valjevskim četničkim odredom.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Valjevskom četničkom odredu je naređeno da se odmah prebaci sa dosadašnjeg položaja i zatvori pravce sa Drenovog Kika ka severoistoku ka selu Bačevcima i ka Visinjaku postavljajući svoj raspored na grebenu Bukova. Vezu da održava desno sa Tamnavskim četničkim odredom, levo da dođe u dodir sa Užičkim četničkim odredima. Kolubarski četnički odred dobio je naređenje da se spusti sa dosadašnjeg položaja i da se prikupi kod zaseoka Kozomor. Najenergičnije je traženo depešom od komandanta mesta u Kosjeriću da Užički četnički odredi napadaju sa juga ka Drenovačkom Kiku šireći se u desno od reke Ražane a u levo do linije zapadno od puta s. Mravinci — s. Ćebići. Nemačke oružane snage koje su domaršovale iz Valjeva posele su položaj na liniji: s. Ćebići — s. Mravinci — k. 979. Sa njima su odmah uhvatili vezu [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizovani četnički odredi]].<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> === Opkoljavanje i novi partizanski proboj === [[File:Partizani Suvoborskog odreda napadnuti izlaze na položaj kod Banjana, marta 1942.jpg|thumb|Partizani Suvoborskog odreda napadnuti izlaze na položaj kod Banjana, marta 1942]] [[16. mart]]a 1942. godine komandant [[Srpske državne poljske straže]] i komandant nemačkih oružanih snaga su obišli trupe na položajima. Tom prilikom je izvršena ispravka rasporeda tako što je naređeno da se na samom prevoju Bukova postavi jako odeljenje sa [[puškomitraljez]]om i da se na ovom pravcu uspostavi i održava najtešnja veza sa užičkim odredima. Tada je odlučeno - koncentričnim napadima svih četničkih odreda napasti Kolubarski partizanski odred na [[Drenovački Kik|Drenovačkom Kiku]] i tu ga uništiti.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> [[16. marta]], nakon koncentričnog napada četnika, počela je intenzivna borba koja je dobijala sve veću žestinu kako se noć približavala. Partizani su bili opkoljeni, očajnički se boreći. Samo zahvaljujući iznenada paloj gustoj [[magla|magli]], koja se spustila sa mrakom, uspelo im je da se izvuku iz ovog uništavajućeg obruča i strmim padinama reke Zabave provuku između Tamnavskog i Valjevskog četničkog odreda.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> === Uništenje Suvoborskog partizanskog odreda === Nakon izvlačenja iz drugog obruča, partizani su odbačeni na sever, sa viših predela ka nizini. Osovinske snage su odmah preduzele hitne mere da se obruč još više suzi a napad produži 17. marta. Partizanima je onemogućena svaka mogućnost povlačenja u brda i presečena svaka otstupnica i oni su se sve više približavali ka [[Kolubara|Kolubari]] na zemljište za njih sve nepovoljnije. Osetivši jak pritisak sa juga i opkoljavanje sa istoka i zapada, Kolubarski partizanski odred je sve više pod borbom otstupao u toku [[17. 3.|17. marta]] ka severu i noću 17/18. marta sklonio se u sela [[Zarube]] i [[Žabari (Valjevo)|Žabare]] i zaseok Rogljevići. Ujutru [[18. marta]] kvislinški četnički odredi dobili su naređenja za produže gonjenje. Objedinjenom akcijom svih uključenih četničkih odreda, uz saradnju i podršku nemačkih oružanih snaga, Kolubarski partizanski odred u očajnom stanju, pod borbom već nekoliko dana i stalno izvlačeći se iz smrtne opasnosti, potpuno je uhvaćen na prostoriji: s. Rogljevići — s. Beloševac — s. Klinci — s. Paune. Posle kraće borbe, ostavši bez municije i uvidevši da se ne mogu izvući kao formacija, 18. marta u selu Prijezdiću je rasformiran [[Suvoborski partizanski odred]], a borci su pokušali izvlačenje pojedinačno ili u manjim grupama.<ref>Branko Matić, Valjevski partizani 1941-1942 na fotografijama Rada Jokića (str. 98), Valjevo, 2015.</ref> Neki partizani su počeli bacati puške i predavati se delom četnicima, a delom nemačkim oružanim snagama.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Manji deo partizana, zahvaljujući seljačkom odevanju, uspeo je da pobegne u raznim pravcima, ali su narednih dana pri čišćenju terena hvatani i predavani okupacionim vlastima.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Tako je prestala da postoji poslednja oružana ustanička formacija u zapadnoj Srbiji.<ref>Branko Matić, Valjevski partizani 1941-1942 na fotografijama Rada Jokića (str. 98), Valjevo, 2015.</ref> == Gubici == Oko 100 partizanskih boraca je poginulo, a isto toliko je i zarobljeno, te najvećim delom streljano ili odvedeno u logor u Valjevu.{{sfn|Vojna enciklopedija|1975|pages=254}} Samo u toku posljednjeg dana borbe, 18. marta 1942. godine, partizani su imali preko 20 mrtvih i 68 zarobljenih.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Veći deo partizana, koji je u prvi mah uspeo da pobegne, uhvaćen je narednih dana, kada je četničkim odredima (Kolubarskom i Ribničkom) naređeno čišćenje terena u toku gornje i srednje Kolubare.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> U ovoj operaciji zarobljeni su mnogi partizani, među kojima: komandiri četa, Bora Milovanović „Lija“ i Svetislav Radović „Šale“ (oba šnajderi iz Valjeva), Slobodan Novaković, komandir 6. čete, bravar iz Čačka, Aleksandar Janković, student šumarstva iz [[Lukavac (Valjevo)|Lukavca]], zadužen za kulturno-prosvetni rad u Suvoborskom NOP odredu, politički komesar Bogdan Oklobdžija, komandant mesta Gornji Milanovac tokom ustanka, sestre Živka i Branislava Ilić iz Valjeva, fotograf [[Rade Jokić]], i mnogi drugi.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Neki od zarobljenika su poslati u logore, a neki pogubljeni. == Posledice == [[23. marta]] 1942. godine nemački komandant Jugoistoka, general pionira Kunce, izvestio je nemačku Vrhovnu komandu oružane sile da su u Srbiji razbijena žarišta ustanka i da je u oblasti Valjeva [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizija]], posle višednevnog gonjenja, razbila neprijateljske trupe.<ref name="Bojić">[https://www.znaci.org/00001/279.htm Milosav Bojić: POSAVSKI PARTIZANSKI ODRED]</ref> Isto je konstatovao i partizanski komandant u izveštaju Vrhovnom štabu: {{citat| Prema tome, danas na teritoriji Zapadne Srbije i Šumadije partizanski odredi ne postoje. Jedan od glavnih razloga je nedostatak municije. Mi smo važnost ovog problema uočili odmah, ali nam nije bilo moguće da ga rešimo, iako smo se svih sredstava latili. Zbog toga smo često morali izbegavati borbe, a to nam je nametalo marševe po vrlo lošem vremenu. Međutim, poslednjih 50 dana jačina i gustina raspoređenih neprijateljskih snaga bila je takva da se borbe više nisu mogle izbeći. Poslednjih 50 dana imali smo stalno borbe i marševe, i to po veoma lošem vremenu. Drugovi su se zaista herojski držali. Možda istorija nije zabeležila primere herojstva kakva su naši drugovi pokazali.<ref name="Izveštaj Bradonje">[https://znaci.org/dokument.php?br=508 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U SRBIJI, knjiga 3, januar-jun 1942., tom 1 (strana 166.)]</ref>|[[Radivoje Jovanović Bradonja]] u Izveštaju Vrhovnom štabu NOVJ krajem marta 1942 god.}} Teško ranjen, uspeo je da umakne glavni partizanski vođa za Zapadnu Srbiju [[Radivoje Jovanović Bradonja]], koji je bio "duša celoga pokreta" i glavni komandant za vreme borbe. Vrlo mali deo članova odreda, srećno umakavši, prebacio se kasnije na teritoriju Užičkog okruga i ka Novoj Varoši.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Iz obruča se izvukao i komandanta Glavnog štaba NOP odreda Srbije [[Mirko Tomić]], kao i član glavnog štaba [[Mile Milatović]]. Nakon ove operacije, zapadna Srbija je privremeno pacifikovana, a [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizija]] Vermahta je uskoro prebačena u Bosnu da se bori partizana, gde je angažovana u [[Bitka na Kozari|bici na Kozari]]. Posle uništenja Suvoborskog odreda, Nemci su krenuli da hapse Dražine oficire, koji su im pomogli u operaciji. Sveta Protić je uhapšen i sproveden za Beograd, a [[Neško Nedić]] i Voja Popović rasturili su odred i pobegli ne zna se kuda.<ref name="Izveštaj Bradonje"/> U avgustu 1942. je obnovljen [[Suvoborski partizanski odred]] a partizani se ponovo pojavili u valjevskom okrugu.{{sfn|Vojna enciklopedija|1975|pages=254}} == Literatura == * {{Cite book|title=Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije: 1941-1945|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|year=1964|url=https://znaci.org/00001/53.htm}} {{COBISS|ID=50018311}} * {{Cite book|title=Vojna enciklopedija|year=1975|edition=2. izd. doštampano 1978.|volume=9|location=Beograd}} == Izvori == {{reflist|2}} ==Vidi još== * [[Suvoborski partizanski odred]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] * [[Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori (1942)]] * [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni]] {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Valjevo u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba u 1942.]] [[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]] [[Kategorija:Borbe između NOVJ i JVUO]] [[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]] [[Kategorija:Osovinske operacije u Jugoslaviji]] 3erdgzcvbm239xus795ncyzgmjt1lgj 42681489 42681488 2026-08-27T08:38:01Z ~2026-40631-75 376487 /* Pozadina */ 42681489 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob=Antipartizanska ofanziva u Srbiji marta 1942. |deo= [[Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije|Narodnooslobodilačke borbe]] |slika = Partizani Suvoborskog odreda izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942.jpg |opis_slike = Poslednji otpor srpskih partizana - borci [[Suvoborski partizanski odred|Kolubarskog odreda]] izlaze na položaj na Rajcu, marta 1942. |datum = [[11. mart]] - [[18. mart]] [[1942]]. |mesto= [[Zapadna Srbija]] |uzrok= [[Gušenje ustanka u Srbiji]] |teritorija= |rezultat = Pobeda osovinskih snaga; uništenje preostalih ustanika u Zapadnoj Srbiji. |strana1 = {{flagicon|Treći Reich}} [[Treći Reich]]<br />{{flagicon|Srbija|1941}} [[Srpska državna straža]] <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Legalizovani četnici|Četnici]] |strana2 = {{flagicon|DFJ}} [[NOVJ|Partizani]] |jedinice1 = {{flagicon|Treći Reich}} [[714. divizija]] (delovi)<br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Valjevski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Kolubarski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Tamnavski četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Ribnički četnički odred <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Užički četnički odredi |jedinice2 = {{flagicon|DFJ}} [[Suvoborski partizanski odred]] |komandant1= {{flagicon|Treći Reich}} [[Friedrich Stahl]]<br />{{flagicon|Srbija|1941}} Miodrag Ilić <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Neško Nedić]] <br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} [[Svetolik Sveta Protić]]<br />{{flagicon image|Chetniks Flag.svg}} Voja Popović |komandant2= {{flagicon|DFJ}} [[Radivoje Jovanović Bradonja]]<br>{{flagicon|DFJ}} [[Miloš Miša Dudić]]<br>{{flagicon|DFJ}} [[Žikica Jovanović Španac]] |snaga1=Oko 1.500 nedićevaca, četnika i Nemaca{{sfn|Joksimović|1971|p=141}} |snaga2=Oko 150-200 boraca |gubici1 = nepoznati |gubici2 = 100-ak poginulo, 100-ak zarobljeno |gubici3 = }} '''Antipartizanska ofanziva u Srbiji''' je bila velika osovinska ofanziva vođena od 11. do 18. marta [[1942]]. godine, u cilju uništenja preostalih partizana na [[Suvobor]]u i u valjevskom kraju, gde je bilo njihovo najjače uporište nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|pada Užičke republike]]. 18. marta 1942. u okolini Valjeva, posle teških osmodnevnih borbi protiv nadmoćnih nemačkih i četničkih snaga, [[Suvoborski partizanski odred]] je konačno okružen i uništen.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} Time je privremeno ugušen partizanski pokret u Zapadnoj Srbiji.<ref name="Izveštaj Okružnog komiteta KPJ 20. maja 1942">[https://znaci.org/dokument.php?br=30165 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, DOKUMENTI KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE, knjiga 1 - avgust 1941-avgust 1942., tom 9 (strana 279.)]</ref> == Pozadina == {{main|Ustanak u Srbiji|Valjevski partizanski odred|Suvoborski partizanski odred}} Zapadna Srbija je bila jako partizansko uporište tokom [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]] 1941. godine. Nakon [[Pad Užičke republike|pada Užičke republike]] i povlačenja glavnine partizana u Bosnu, valjevski kraj je ostao glavno uporište srpskih partizana. Njihovi bivši saveznici, četnici [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], ekspresno su [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizovani kod okupatora]], uključujući se u poterne trupe protiv njih. Već krajem novembra 1941. godine, sedam Mihailovićevih komandanata - [[Predrag Raković]], [[Miloš Glišić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Manojlo Korać]], Nikola Mladenović, Radovan Stojanović i [[Nikola Kalabić]] - sa svojim su se odredima legalizirali, stavivši se na raspolaganje Nemcima za borbu protiv partizana.<ref name="Tomasevich">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: CETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945]</ref> Uprkos svemu, partizani su februara 1942. godine još uvek bili "stvarni gospodari celoga valjevskog okruga": {{citat|Krajem meseca februara 1942. godine najžešća akcija od strane komunista na celoj teritoriji Srbije vodila se u valjevskom okrugu od strane zloglasnog Kolubarskog komunističkog „oslobodilačkog odreda". Ovom je akcijom skoro zamro javni i privredni život celog okruga. Valjevo je ostalo bez ikakvih veza sa ostalim krajevima. U pogledu snabdevanja počela se osećati oskudica, pošto su sela, koja su do tada Valjevo snabdevala, bila okupirana od strane komunista i svaki je dovoz prekinut. Državna vlast bila je nemoćna i može se reći da su oni bili stvarni gospodari celoga valjevskog okruga.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942">[https://znaci.org/dokument.php?br=607 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U SRBIJI, knjiga 3, januar-jun 1942., tom 1 (str. 413)]</ref>|Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942. godine}} Uoči velike osovinske operacije, [[Kolubarski partizanski odred]] se početkom marta 1942. godine nalazio u akciji krstareći na prostoriji: [[Divčibare]] — [[Tometino Polje]] — [[Maljen]] planina.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> == Plan operacije == Početkom marta 1942. je stvoren, u saglasnosti sa komandantom nemačke oružane sile u Valjevu, plan za akciju u cilju potpunog uništenja Kolubarskog partizanskog odreda. Osnovna ideja plana bila je: svim raspoloživim sredstvima opkoliti Kolubarski odred na širokoj prostoriji, izvršivši obuhvat, stezati ga i primorati odred na povlačenje na zemljište za njega nepovoljnije i tu ga uništiti.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> == Angažovane snage == {{main|Legalizovani četnici}} [[File:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|thumb|Legalizovani četnički odred Draže Mihailovića osigurava nemački [[logor Metino brdo]] kod Kragujevca, 1942.]] Za izvođenje operacije opkoljavanja i uništenja Suvoborskog odreda, angažovane su sledeće osovinske snage: <ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> * Nemačke oružane snage koje su se nalazile u Valjevu (delovi [[714. divizija|714. divizije]]) * Valjevski četnički odred * Kolubarski četnički odred * Tamnavski četnički odred * Ribnički četnički odred * Užički četnički odredi Dražini oficiri [[Svetolik Sveta Protić|Sveta Protić]], [[Neško Nedić]] i Voja Popović vodili su sa svojim odredom borbe protiv partizana pod komandom Nemaca.<ref name="Izveštaj Bradonje"/> ==Tok operacije== === Bitka na Tometinom polju i proboj obruča === [[11. marta]] 1942. godine u 7 časova otpočela je velika osovinska operacija protiv Kolubarskog oslobodilačkog odreda, po planu na koji je komandant nemačkih oružanih snaga u Valjevu dao svoju saglasnost.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Osetivši stezanje obruča sa severa, zapada i istoka, a nedovoljno sa juga (slabijim snagama nego što je traženo od načelnika Užičkog okruga), partizanski odred je primio kod Tometinog Brda borbu i pod borbom uspeo da se noću 12/[[13. marta]] izvuče iz obuhvata i da se južnim padinama Bukova prebaci u reon Magleš planine povlačeći se pravcem: Divčibare — s. Radanovac — s. Mravinci ka Drenovom Kiku (k. 946).<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Kod Tometinog polja Suvoborski NOP odred je četnicima naneo gubitke od 6 mrtvih.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} === Pogibija Žikice Jovanovića Španca === [[Datoteka:Zikica Jovanovic Spanac Radanovci.jpg|mini|175px|Spomenik Žikici Jovanoviću, na mestu njegove pogibije, kod sela [[Radanovci (Kosjerić)|Radanovci]]]] Dana [[12. marta]] 1942. partizani su stigli u Radanovce, u blizini [[Ražana|Ražane]], na putu Užice—Valjevo. Oko podneva, Odred su napale snage dva [[legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] iz užičke grupe i jedan bataljon pripadnika [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]]. U kratkoj borbi, poginulo je nekoliko partizanskih boraca, među kojim i [[Žikica Jovanović Španac]], tada već proslavljeni partizanski komandant i komesar.{{sfn|Mitrović|1975|p=310}}{{sfn|Narodni heroji 1|1982|p=348}}{{sfn|Hasanagić|1982|p=33}} {{citat|Iznenada je otpočela borba. Žikica je rekao: ''Odoh ja na položaj!'' I otišao je. Uskoro su i članovi Grupne komade otišli za njim, dok se na udaljenosti od pola do jednog kilometra video četnički stroj. Prišli su do Žikice da ga pitaju kako ocenjuje situaciju. Slabo zaklonjen jednim žbunom, on je klečeći osmatrao raspored neprijatelja. Obratio se jednom od drugova kraj sebe i nešto zatražio. I dok se ovaj okrenuo, Žikica je već ležao na zemlji, metak mu je prošao kroz glavu.{{sfn|Hasanagić|1982|p=33}}{{sfn|Narodni muzej Valjevo|1989|p=13}}|Mića Jeremić, Žikicin drug i saborac opisuje trenutak njegove pogibije}} Žikicina pogibija izazvala je veliku potištenost kod boraca u Odredu, koji se tada nalazio u teškom položaju.{{sfn|Narodni muzej Valjevo|1989|p=163}} Tog dana kod Radanovaca (blizu Kosjerića) u borbi protiv nedićevaca, Suvoborski NOP odred ubio 2 i ranio 3 osovinska vojnika.{{sfn|Vojnoistorijski institut|1964}} === Dovođenje novih četničkih snaga === Zbog neočekivanog partizanskog proboja, odmah je korigovan plan osovinske operacije, sa nemačkim zapovednikom u Valjevu. Novi plan je zadržao prvobitnu ideju opkoljavanja, ali pošto je partizanima bio otvoren put ka zapadu u težak teren i šume Povlen planine, to je zahtevalo angažovanje još neupotrebljenih snaga radi zatvaranja toga pravca. Stoga je odmah izdato naređenje Tamnavskom četničkom odredu da sa Uba hitno domaršuje u Valjevo i odmah potom odmaršuje pravcem: Valjevo — [[Gornje Leskovice|Leskovice]] sa zadatkom da posedne položaj na liniji: Klek — Todorovo Brdo — Pojate na [[Magleš]] planini. Ovaj odred je desno imao da održava vezu sa nemačkim oružanim snagama, a levo sa Valjevskim četničkim odredom.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Valjevskom četničkom odredu je naređeno da se odmah prebaci sa dosadašnjeg položaja i zatvori pravce sa Drenovog Kika ka severoistoku ka selu Bačevcima i ka Visinjaku postavljajući svoj raspored na grebenu Bukova. Vezu da održava desno sa Tamnavskim četničkim odredom, levo da dođe u dodir sa Užičkim četničkim odredima. Kolubarski četnički odred dobio je naređenje da se spusti sa dosadašnjeg položaja i da se prikupi kod zaseoka Kozomor. Najenergičnije je traženo depešom od komandanta mesta u Kosjeriću da Užički četnički odredi napadaju sa juga ka Drenovačkom Kiku šireći se u desno od reke Ražane a u levo do linije zapadno od puta s. Mravinci — s. Ćebići. Nemačke oružane snage koje su domaršovale iz Valjeva posele su položaj na liniji: s. Ćebići — s. Mravinci — k. 979. Sa njima su odmah uhvatili vezu [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizovani četnički odredi]].<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> === Opkoljavanje i novi partizanski proboj === [[File:Partizani Suvoborskog odreda napadnuti izlaze na položaj kod Banjana, marta 1942.jpg|thumb|Partizani Suvoborskog odreda napadnuti izlaze na položaj kod Banjana, marta 1942]] [[16. mart]]a 1942. godine komandant [[Srpske državne poljske straže]] i komandant nemačkih oružanih snaga su obišli trupe na položajima. Tom prilikom je izvršena ispravka rasporeda tako što je naređeno da se na samom prevoju Bukova postavi jako odeljenje sa [[puškomitraljez]]om i da se na ovom pravcu uspostavi i održava najtešnja veza sa užičkim odredima. Tada je odlučeno - koncentričnim napadima svih četničkih odreda napasti Kolubarski partizanski odred na [[Drenovački Kik|Drenovačkom Kiku]] i tu ga uništiti.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> [[16. marta]], nakon koncentričnog napada četnika, počela je intenzivna borba koja je dobijala sve veću žestinu kako se noć približavala. Partizani su bili opkoljeni, očajnički se boreći. Samo zahvaljujući iznenada paloj gustoj [[magla|magli]], koja se spustila sa mrakom, uspelo im je da se izvuku iz ovog uništavajućeg obruča i strmim padinama reke Zabave provuku između Tamnavskog i Valjevskog četničkog odreda.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> === Uništenje Suvoborskog partizanskog odreda === Nakon izvlačenja iz drugog obruča, partizani su odbačeni na sever, sa viših predela ka nizini. Osovinske snage su odmah preduzele hitne mere da se obruč još više suzi a napad produži 17. marta. Partizanima je onemogućena svaka mogućnost povlačenja u brda i presečena svaka otstupnica i oni su se sve više približavali ka [[Kolubara|Kolubari]] na zemljište za njih sve nepovoljnije. Osetivši jak pritisak sa juga i opkoljavanje sa istoka i zapada, Kolubarski partizanski odred je sve više pod borbom otstupao u toku [[17. 3.|17. marta]] ka severu i noću 17/18. marta sklonio se u sela [[Zarube]] i [[Žabari (Valjevo)|Žabare]] i zaseok Rogljevići. Ujutru [[18. marta]] kvislinški četnički odredi dobili su naređenja za produže gonjenje. Objedinjenom akcijom svih uključenih četničkih odreda, uz saradnju i podršku nemačkih oružanih snaga, Kolubarski partizanski odred u očajnom stanju, pod borbom već nekoliko dana i stalno izvlačeći se iz smrtne opasnosti, potpuno je uhvaćen na prostoriji: s. Rogljevići — s. Beloševac — s. Klinci — s. Paune. Posle kraće borbe, ostavši bez municije i uvidevši da se ne mogu izvući kao formacija, 18. marta u selu Prijezdiću je rasformiran [[Suvoborski partizanski odred]], a borci su pokušali izvlačenje pojedinačno ili u manjim grupama.<ref>Branko Matić, Valjevski partizani 1941-1942 na fotografijama Rada Jokića (str. 98), Valjevo, 2015.</ref> Neki partizani su počeli bacati puške i predavati se delom četnicima, a delom nemačkim oružanim snagama.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Manji deo partizana, zahvaljujući seljačkom odevanju, uspeo je da pobegne u raznim pravcima, ali su narednih dana pri čišćenju terena hvatani i predavani okupacionim vlastima.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Tako je prestala da postoji poslednja oružana ustanička formacija u zapadnoj Srbiji.<ref>Branko Matić, Valjevski partizani 1941-1942 na fotografijama Rada Jokića (str. 98), Valjevo, 2015.</ref> == Gubici == Oko 100 partizanskih boraca je poginulo, a isto toliko je i zarobljeno, te najvećim delom streljano ili odvedeno u logor u Valjevu.{{sfn|Vojna enciklopedija|1975|pages=254}} Samo u toku posljednjeg dana borbe, 18. marta 1942. godine, partizani su imali preko 20 mrtvih i 68 zarobljenih.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Veći deo partizana, koji je u prvi mah uspeo da pobegne, uhvaćen je narednih dana, kada je četničkim odredima (Kolubarskom i Ribničkom) naređeno čišćenje terena u toku gornje i srednje Kolubare.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> U ovoj operaciji zarobljeni su mnogi partizani, među kojima: komandiri četa, Bora Milovanović „Lija“ i Svetislav Radović „Šale“ (oba šnajderi iz Valjeva), Slobodan Novaković, komandir 6. čete, bravar iz Čačka, Aleksandar Janković, student šumarstva iz [[Lukavac (Valjevo)|Lukavca]], zadužen za kulturno-prosvetni rad u Suvoborskom NOP odredu, politički komesar Bogdan Oklobdžija, komandant mesta Gornji Milanovac tokom ustanka, sestre Živka i Branislava Ilić iz Valjeva, fotograf [[Rade Jokić]], i mnogi drugi.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Neki od zarobljenika su poslati u logore, a neki pogubljeni. == Posledice == [[23. marta]] 1942. godine nemački komandant Jugoistoka, general pionira Kunce, izvestio je nemačku Vrhovnu komandu oružane sile da su u Srbiji razbijena žarišta ustanka i da je u oblasti Valjeva [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizija]], posle višednevnog gonjenja, razbila neprijateljske trupe.<ref name="Bojić">[https://www.znaci.org/00001/279.htm Milosav Bojić: POSAVSKI PARTIZANSKI ODRED]</ref> Isto je konstatovao i partizanski komandant u izveštaju Vrhovnom štabu: {{citat| Prema tome, danas na teritoriji Zapadne Srbije i Šumadije partizanski odredi ne postoje. Jedan od glavnih razloga je nedostatak municije. Mi smo važnost ovog problema uočili odmah, ali nam nije bilo moguće da ga rešimo, iako smo se svih sredstava latili. Zbog toga smo često morali izbegavati borbe, a to nam je nametalo marševe po vrlo lošem vremenu. Međutim, poslednjih 50 dana jačina i gustina raspoređenih neprijateljskih snaga bila je takva da se borbe više nisu mogle izbeći. Poslednjih 50 dana imali smo stalno borbe i marševe, i to po veoma lošem vremenu. Drugovi su se zaista herojski držali. Možda istorija nije zabeležila primere herojstva kakva su naši drugovi pokazali.<ref name="Izveštaj Bradonje">[https://znaci.org/dokument.php?br=508 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, BORBE U SRBIJI, knjiga 3, januar-jun 1942., tom 1 (strana 166.)]</ref>|[[Radivoje Jovanović Bradonja]] u Izveštaju Vrhovnom štabu NOVJ krajem marta 1942 god.}} Teško ranjen, uspeo je da umakne glavni partizanski vođa za Zapadnu Srbiju [[Radivoje Jovanović Bradonja]], koji je bio "duša celoga pokreta" i glavni komandant za vreme borbe. Vrlo mali deo članova odreda, srećno umakavši, prebacio se kasnije na teritoriju Užičkog okruga i ka Novoj Varoši.<ref name="Izveštaj Srpske državne straže od 21. marta 1942"/> Iz obruča se izvukao i komandanta Glavnog štaba NOP odreda Srbije [[Mirko Tomić]], kao i član glavnog štaba [[Mile Milatović]]. Nakon ove operacije, zapadna Srbija je privremeno pacifikovana, a [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizija]] Vermahta je uskoro prebačena u Bosnu da se bori partizana, gde je angažovana u [[Bitka na Kozari|bici na Kozari]]. Posle uništenja Suvoborskog odreda, Nemci su krenuli da hapse Dražine oficire, koji su im pomogli u operaciji. Sveta Protić je uhapšen i sproveden za Beograd, a [[Neško Nedić]] i Voja Popović rasturili su odred i pobegli ne zna se kuda.<ref name="Izveštaj Bradonje"/> U avgustu 1942. je obnovljen [[Suvoborski partizanski odred]] a partizani se ponovo pojavili u valjevskom okrugu.{{sfn|Vojna enciklopedija|1975|pages=254}} == Literatura == * {{Cite book|title=Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije: 1941-1945|publisher=Vojnoistorijski institut|location=Beograd|year=1964|url=https://znaci.org/00001/53.htm}} {{COBISS|ID=50018311}} * {{Cite book|title=Vojna enciklopedija|year=1975|edition=2. izd. doštampano 1978.|volume=9|location=Beograd}} == Izvori == {{reflist|2}} ==Vidi još== * [[Suvoborski partizanski odred]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] * [[Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori (1942)]] * [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni]] {{Drugi svjetski rat u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Valjevo u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Narodnooslobodilačka borba u 1942.]] [[Kategorija:Borbe između NOVJ i Nemaca]] [[Kategorija:Borbe između NOVJ i JVUO]] [[Kategorija:Zajedničke borbe JVUO i Nemaca]] [[Kategorija:Osovinske operacije u Jugoslaviji]] jbf4ggsoqticjkdri6mi3nkt94346kd 2 4717073 42681242 42681235 2026-08-26T12:10:24Z Ekvatarina 270952 /* Najbolji rezultati */ 42681242 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26"/> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Šangaj]]u skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio. Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref> Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja. Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> == Privatni život == Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je smatrao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.<ref>{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}</ref><ref>{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}</ref> Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.<ref>{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}</ref> Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.<ref>{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}</ref> [[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord (''fotografirano u [[Travanj|travnju]] [[2024.]] godine'').]] Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.<ref>{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: "Bröt ihop när jag såg det" |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}</ref> U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta "Welcome to my hometown" ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] primjerice u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.<ref>{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}</ref> [[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]] Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}</ref> Par se upoznao u Švedskoj [[2020.]] godine na jednoj zabavi sredinom ljeta, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}</ref> Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.<ref>{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}</ref> Duplantis je objavio svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]" pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.<ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref name="vibes">{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten "Bop": "Den är vibes och kul"|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: "Lite nervöst"|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.<ref>{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}</ref> Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme "4L" u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], "Feelin' Myself" u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i "Location" u [[travanj|travnju]] 2026. godine.<ref>{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single "4L" {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.<ref>{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> == Postignuća == Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.<ref name="WAprofile" /> === Međunarodna natjecanja === {| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;" |+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]] |---- !scope="col"| Godina !scope="col"| Natjecanje !scope="col"| Mjesto !scope="col"| Plasman !scope="col"| Rezultat !scope="col"| Bilješka |- |align="center"|[[2015.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U18) 2015.|Svjetsko prvenstvo (U18)]] |{{flagicon|COL}} [[Cali]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,30 m |align="center"|CR<ref name=":25"/> |- |align="center"|[[2016.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2016.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]] |style="text-align: center"bgcolor=cc9966|3. mjesto |align="center"|5,45 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2017.]] |[[Europsko prvenstvo u atletici (U20) 2017.|Europsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,65 m |align="center"|CR<ref name=":39" /> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[London]] |align="center"|9. mjesto |align="center"|5,50 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2018.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |align="center"|7. mjesto |align="center"|5,70 m i |align="center"|<ref>{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2018.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|FIN}} [[Tampere]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,82 m |align="center"|CR<ref name=":45"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[Berlin]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m |align="center"|CR WU20R<ref name=":47"/> |- |align="center"|[[2019.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Katar}} [[Doha]] |style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto |align="center"|5,97 m |align="center"|<ref name=":50"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2021.]] |[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|CR<ref name=":55"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Japan}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,02 m |align="center"|<ref>Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2022.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,20 m i |align="center"|WR CR<ref name=":69"/> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,21 m |align="center"|WR CR<ref name=":71"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[München]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,06 m |align="center"|CR<ref name=":74"/> |- |align="center"|[[2023.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|<ref name=":80"/> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2024.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Glasgow]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|<ref name=":83"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|ITA}} [[Rim]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|CR<ref name=":89"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m |align="center"|WR OR<ref name=":90"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2025.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m i |align="center"|<ref>{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,30 m |align="center"|WR CR |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2026.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m i |align="center"|CR |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m |align="center"|CR |} '''Legenda:''' {{small| : CR označuje rekord prvenstva. : WU20R označuje svjetski rekord u kategoriji mlađih od 20 godina. : WR označuje svjetski rekord. : OR označuje olimpijski rekord. : i označuje rezultat postignut u dvorani. }}</div> === Dijamantna liga === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Miting !! colspan="17"| Godina nastupa |- ! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,73 m}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,62 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,21 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,86 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,16 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,28 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,80 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,72 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[London Grand Prix]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | | | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}} | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,26 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,20 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}} | | align="center"|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,68 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,11 m}}}} | | |- |align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}} | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,90 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,13 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Müller Grand Prix]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[Gateshead]]}}}} | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,55 m}}}} | | | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}} | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,24 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Shaoxingu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Shaoxing]]}}}} | | | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br> {{small|{{nowrap|6,12 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,93 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,91 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,23 m (WR)}}}} | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,06 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Yangtze Delta Athletics Diamond Gala]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Suzhou]], [[Kina]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}} | |- ! Ukupno !! !! !! !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! {{TBD}} |} === Nagrade i priznanja === == Najbolji rezultati == === Osobni rekordi === {| class="wikitable" cellpadding="1" cellspacing="2" border="1" |- bgcolor="cccccc" ! colspan="2" scope="col" |Disciplina ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Mjesto ! scope="col" |Datum |- | rowspan="2" |{{nowrap|[[Skok s motkom]]}} |{{nowrap|Na otvorenome}} | align="center" |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]}} |align="center" |{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |U dvorani |align="center" |6,31 m </br> {{small|'''WR'''}} |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]}} |align="center" |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Svjetski rekordi === {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis |---- ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Mjesto ! scope="col" | Natjecanje ! scope="col" | Datum |- |{{nowrap|6,17 m (i)}} |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |[[Miting u Toruńu]] |align="right"|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,18 m (i) |{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]] |[[Miting u Glasgowu]] |align="right"|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,19 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |[[Miting u Beogradu]] |align="right"|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,20 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}} |align="right"|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,21 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}} |- |6,22 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}} |- |6,23 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Prefontaine Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}} |- |6,24 m |{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]] |[[Miting u Xiamenu]] |align="right"|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}} |- |6,25 m |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}} |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |align="right"|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m |{{flagicon|POL}} [[Chorzów]] |{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}} |align="right"|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}} |- |6,28 m |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]] |[[BAUHAUS-galan]] |align="right"|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}} |- |6,29 m |{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]] |[[Miting u Budimpešti]] |align="right"|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}} |- |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |6,31 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]] |[[Mondo Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Najbolji rezultati sezone === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Natjecanje !! colspan="17"| Godina |- ! [[2015.]] !! [[2016.]] !! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2020.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align="left"|{{nowrap|Na otvorenome}} |{{nowrap|5,30 m}} |{{nowrap|5,51 m}} |{{nowrap|5,90 m}} |{{nowrap|6,05 m}} |{{nowrap|6,00 m}} |{{nowrap|6,15 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |{{nowrap|6,23 m}} |{{nowrap|6,26 m}} |{{nowrap|6,30 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |- |align="left"|{{nowrap|U dvorani}} |{{nowrap|5,11 m}} |{{nowrap|5,49 m}} |{{nowrap|5,82 m}} |{{nowrap|5,88 m}} |{{nowrap|5,92 m}} |{{nowrap|6,18 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,20 m}} |{{nowrap|6,22 m}} |{{nowrap|6,24 m}} |{{nowrap|6,27 m}} |{{nowrap|6,31 m}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats csemup41x073sigte2cqwc3gnnzhvgz 42681243 42681242 2026-08-26T12:12:28Z Ekvatarina 270952 42681243 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26"/> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Šangaj]]u skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio. Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref> Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja. Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> == Privatni život == Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je smatrao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.<ref>{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}</ref><ref>{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}</ref> Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.<ref>{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}</ref> Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.<ref>{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}</ref> [[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord (''fotografirano u [[Travanj|travnju]] [[2024.]] godine'').]] Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.<ref>{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: "Bröt ihop när jag såg det" |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}</ref> U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta "Welcome to my hometown" ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] primjerice u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.<ref>{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}</ref> [[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]] Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}</ref> Par se upoznao u Švedskoj [[2020.]] godine na jednoj zabavi sredinom ljeta, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}</ref> Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.<ref>{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}</ref> Duplantis je objavio svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]" pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.<ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref name="vibes">{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten "Bop": "Den är vibes och kul"|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: "Lite nervöst"|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.<ref>{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}</ref> Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme "4L" u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], "Feelin' Myself" u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i "Location" u [[travanj|travnju]] 2026. godine.<ref>{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single "4L" {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.<ref>{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> == Postignuća == Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.<ref name="WAprofile" /> === Međunarodna natjecanja === {| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;" |+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]] |---- !scope="col"| Godina !scope="col"| Natjecanje !scope="col"| Mjesto !scope="col"| Plasman !scope="col"| Rezultat !scope="col"| Bilješka |- |align="center"|[[2015.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U18) 2015.|Svjetsko prvenstvo (U18)]] |{{flagicon|COL}} [[Cali]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,30 m |align="center"|CR<ref name=":25"/> |- |align="center"|[[2016.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2016.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]] |style="text-align: center"bgcolor=cc9966|3. mjesto |align="center"|5,45 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2017.]] |[[Europsko prvenstvo u atletici (U20) 2017.|Europsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,65 m |align="center"|CR<ref name=":39" /> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[London]] |align="center"|9. mjesto |align="center"|5,50 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2018.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |align="center"|7. mjesto |align="center"|5,70 m i |align="center"|<ref>{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2018.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|FIN}} [[Tampere]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,82 m |align="center"|CR<ref name=":45"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[Berlin]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m |align="center"|CR WU20R<ref name=":47"/> |- |align="center"|[[2019.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Katar}} [[Doha]] |style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto |align="center"|5,97 m |align="center"|<ref name=":50"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2021.]] |[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|CR<ref name=":55"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Japan}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,02 m |align="center"|<ref>Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2022.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,20 m i |align="center"|WR CR<ref name=":69"/> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,21 m |align="center"|WR CR<ref name=":71"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[München]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,06 m |align="center"|CR<ref name=":74"/> |- |align="center"|[[2023.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|<ref name=":80"/> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2024.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Glasgow]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|<ref name=":83"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|ITA}} [[Rim]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|CR<ref name=":89"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m |align="center"|WR OR<ref name=":90"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2025.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m i |align="center"|<ref>{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,30 m |align="center"|WR CR |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2026.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m i |align="center"|CR |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m |align="center"|CR |} '''Legenda:''' {{small| : CR označuje rekord prvenstva. : WU20R označuje svjetski rekord u kategoriji mlađih od 20 godina. : WR označuje svjetski rekord. : OR označuje olimpijski rekord. : i označuje rezultat postignut u dvorani. }}</div> === Dijamantna liga === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Miting !! colspan="17"| Godina nastupa |- ! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,73 m}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,62 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,21 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,86 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,16 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,28 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,80 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,72 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[London Grand Prix]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | | | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}} | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,26 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,20 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}} | | align="center"|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,68 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,11 m}}}} | | |- |align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}} | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,90 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,13 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Müller Grand Prix]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[Gateshead]]}}}} | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,55 m}}}} | | | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}} | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,24 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Shaoxingu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Shaoxing]]}}}} | | | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br> {{small|{{nowrap|6,12 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,93 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,91 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,23 m (WR)}}}} | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,06 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | |- |align=left|{{nowrap|[[Yangtze Delta Athletics Diamond Gala]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Suzhou]], [[Kina]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}} | |- ! Ukupno !! !! !! !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! {{TBD}} |} === Nagrade i priznanja === == Najbolji rezultati == === Osobni rekordi === {| class="wikitable" cellpadding="1" cellspacing="2" border="1" |- bgcolor="cccccc" ! colspan="2" scope="col" |Disciplina ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Mjesto ! scope="col" |Datum |- | rowspan="2" |{{nowrap|[[Skok s motkom]]}} |{{nowrap|Na otvorenome}} | align="center" |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]}} |align="center" |{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |U dvorani |align="center" |6,31 m </br> {{small|'''WR'''}} |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]}} |align="center" |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Svjetski rekordi === {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis |---- ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Mjesto ! scope="col" | Natjecanje ! scope="col" | Datum |- |{{nowrap|6,17 m (i)}} |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |[[Miting u Toruńu]] |align="right"|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,18 m (i) |{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]] |[[Miting u Glasgowu]] |align="right"|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,19 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |[[Miting u Beogradu]] |align="right"|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,20 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}} |align="right"|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,21 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}} |- |6,22 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}} |- |6,23 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Prefontaine Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}} |- |6,24 m |{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]] |[[Miting u Xiamenu]] |align="right"|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}} |- |6,25 m |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}} |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |align="right"|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m |{{flagicon|POL}} [[Chorzów]] |{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}} |align="right"|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}} |- |6,28 m |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]] |[[BAUHAUS-galan]] |align="right"|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}} |- |6,29 m |{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]] |[[Miting u Budimpešti]] |align="right"|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}} |- |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |6,31 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]] |[[Mondo Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Najbolji rezultati sezone === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Natjecanje !! colspan="17"| Godina |- ! [[2015.]] !! [[2016.]] !! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2020.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align="left"|{{nowrap|Na otvorenome}} |{{nowrap|5,30 m}} |{{nowrap|5,51 m}} |{{nowrap|5,90 m}} |{{nowrap|6,05 m}} |{{nowrap|6,00 m}} |{{nowrap|6,15 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |{{nowrap|6,23 m}} |{{nowrap|6,26 m}} |{{nowrap|6,30 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |- |align="left"|{{nowrap|U dvorani}} |{{nowrap|5,11 m}} |{{nowrap|5,49 m}} |{{nowrap|5,82 m}} |{{nowrap|5,88 m}} |{{nowrap|5,92 m}} |{{nowrap|6,18 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,20 m}} |{{nowrap|6,22 m}} |{{nowrap|6,24 m}} |{{nowrap|6,27 m}} |{{nowrap|6,31 m}} |} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats 5yh5ef3zgf9ooa8f2re4pr6ipmwhvse 42681505 42681243 2026-08-27T10:39:56Z Ekvatarina 270952 /* Dijamantna liga */ dopuna 42681505 wikitext text/x-wiki {{Infokutija sportista |ime = Armand Duplantis |headercolor = lightsteelblue |slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg |nadimci = Mondo |puno_ime = Armand Gustav Duplantis |datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]] |mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]] |nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]<br> {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]] |sport = [[atletika]] |discipline = [[skok s motkom]] |visina = 1,81 m<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS">{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}</ref> |treneri = Greg i Helena Duplantis<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |klub = [[Upsala IF]]<ref name="Paris 2024 DUPLANTIS"/> |or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])<br>10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS"/> |medalje = {{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}} {{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}} {{MedaljeNatjecanje|oi}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}} {{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}} {{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}} {{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}} {{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}} {{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}} {{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}} {{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}} {{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}} {{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}} |supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)<br>(2026. – ''danas'')}} '''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].<ref name="worldathletics.org DUPLANTIS">{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}</ref> Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih prestižnih titula, uključujući i prva mjesta, čime je postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.<ref name=":4">{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}</ref> Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski rekord za mlađe od 20 godina, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine kasnije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], a konačno i preskočio šest ili više metara 22 puta;<ref name=":20">{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}</ref> na temelju svega toga bio je proglašen najboljim i europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.<ref name=":20"/> Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja, u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige. Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,<ref name=":20"/> a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.<ref name=":22">{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}</ref> Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]]. Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više; ostali su [[Emmanouil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].<ref>{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}</ref> Prema statistici iz ožujka 2026. godine, tu je visinu svladao na 36 od ukupno 49 natjecanja na kojima je neki atletičar toliko preskočio:<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}</ref> 24 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani. Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":1">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}</ref><ref>{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}</ref> == Rani život == Armand Gustav Duplantis<ref>{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: "Ingen kallar mig något annat" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}</ref> rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine<ref name="WAprofile">{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}</ref> u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].<ref name=":1" /> Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].<ref name="advocate">{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}</ref> Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,<ref>{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}</ref> osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.<ref>{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}</ref> Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U tome je sportu brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.<ref>{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}</ref> Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima. Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.<ref>{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}</ref> == Rana karijera == {{external media |float = left |topic = [[YouTube]] |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression] }} Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, Louisiani, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.<ref name="split" /> Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara, čime je oborio tadašnji svjetski rekord za tu dob, ali također za dob od 11 i 12 godina.<ref name="split">{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}</ref> Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine; držao je i svjetski rekord za trinaestogodišnjake sve do svibnja 2015. godine.<ref name="split" /><ref>{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}</ref> Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali "Mondo Man", a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, "Mondo". Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri – čak je bio svojevrsni nagovještaj njegova uspjeha.<ref name=":4" /><ref>{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}</ref> === 2015. – 2016: Svjetski prvak i švedski predstavnik (U18) === U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.<ref>{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track & Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}</ref> U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].<ref>{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}</ref><ref name="exp">{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}</ref> Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&v=dhOWmWSFEiQ&feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}</ref><ref>{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}</ref> Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].<ref>{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}</ref> Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, u [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi svjetski juniorski rekord, zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].<ref>{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}</ref><ref name=":25">{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}</ref> Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio majčinome bivšem klubu, [[Upsala IF|Upsali IF-u]], [[2016.]] godine.<ref name=sa-kunde-duplantis>{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: "Det var en bra peng" | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}</ref> Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]], postavivši time novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski juniorski dvoranski rekord i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Bio je prvi srednjoškolski sportaš koji je preskočio 18 stopa u dvorani.<ref>{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}</ref> [[Grčka|Grk]] [[Emmanouil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana kasnije.<ref>{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}</ref> === 2017.: Svjetski rekord i europski prvak (U20) === Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski dvoranski juniorski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.<ref>{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}</ref><ref name=":10">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&do=news&news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}</ref> Točno mjesec dana kasnije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.<ref name=":9">{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}</ref><ref name=":10" /> Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski rekord u kategoriji ispod 20 godina, čime je prestigao prijašnji rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.<ref name=":37">{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}</ref><ref>{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, koji je dotada držao [[Oscar Janson]] s preskočenom visinom od 5,87 metara iz [[2003.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}</ref> IAAF je službeno priznao taj rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.<ref>{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track & Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici za juniore 2017|Europskome prvenstvu za juniore]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je [[23. srpnja]] osvojio zlato s preskočenih 5,65 metara, a to je postao i rekord u okviru IAAF-ovih natjecanja. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Ipak, odlučio je onda podići ljestvicu na 5,65 metara za svoj treći skok da bi u konačnici prestigao Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine.<ref name=":39">{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}</ref> === 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara === [[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]] Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]] preskočivši 5,83 metara, a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.<ref>{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica koju se preskače u skoku s motkom sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, postignute rezultate IAAF nije mogao priznati kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi propisanih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.<ref>{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}</ref><ref name=":9" /><ref name=":10" /> Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.<ref>{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref><ref name=":8">{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je kasnije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord, koji je iznosio 5,90 metara.<ref>{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}</ref><ref>{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}</ref> [[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]] Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metara.<ref name=":45">{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track & Field News}}</ref> Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, a iznosio je 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.<ref>{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}</ref><ref name=":11">{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}</ref> Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.<ref name=":47">{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> == Profesionalna karijera == === 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord=== [[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]] Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.<ref name=":505">{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}</ref> Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.<ref>{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: "De bar mig över ribban – är det här jag lever för" |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}</ref> Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}} Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.<ref name=":50">{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}</ref> Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je na prvome dvoranskom natjecanju sezone, održanome u [[Düsseldorf]]u, preskočio šest metara. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju, kada je preskočio letvicu, ali ju je pri padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.<ref>{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]] Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}</ref><ref>{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.<ref>{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.<ref>{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}</ref> Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.<ref>{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}</ref> Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}</ref> Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}} [[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]] Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih tih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.<ref>{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}</ref><ref>{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}</ref> Na natjecanju [[Golden Gala Pietro Mannea]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Rim]]u Duplantis je [[17. rujna]], preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja, oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.<ref name=":63">{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}</ref> === 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak === Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.<ref name=":55">{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}</ref> Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.<ref>{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}</ref> Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u Tokiju, koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.<ref>{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}</ref> Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom "impresivna i nevjerojatna".<ref>{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}</ref> === 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula === Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.<ref name=":7">{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}</ref> Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.<ref>{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}</ref> Dva tjedna nakon, na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, osvojio je zlatnu medalju. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.<ref>{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}</ref><ref name=":69">{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.<ref name=":72">{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}</ref> [[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]] Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.<ref name=":71">{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}</ref> To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.<ref>{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.<ref name=":74">{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}</ref> Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.<ref>{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}</ref> Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].<ref name=":13">{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}</ref> === 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) === Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njegovu nadimku. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.<ref>{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}</ref> [[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]] Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.<ref>{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.<ref name=":80">{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &#124; World Athletics Championships }}</ref> Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.<ref>[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.</ref><ref>{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.<ref name=":14">{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}</ref> === 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) === Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.<ref name=":83">{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}</ref> Dana [[26. veljače]]<ref>{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}</ref> bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu [[Laureus (nagrada)|Laureus]]ovu nagradu za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je naposljetku Đoković.<ref name=":5">{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}</ref> Na natjecanju u [[Xiamen]]u, na prvoj "postaji" [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2024.]] godine, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.<ref>{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}</ref><ref>{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}</ref><ref>{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}</ref> Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.<ref name=":89">{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}</ref> Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.<ref>{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}</ref> [[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]] Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio skočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara, a potom preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je time ujedno postavio novi svjetski rekord i oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.<ref name=":90">{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}</ref> Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.<ref>{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.<ref name=":4" /> Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.<ref>{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}</ref> Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i naposljetku 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.<ref name=":17" /> Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.<ref>{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}</ref> ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].<ref>{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}</ref> Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od drugoplasiranoga, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.<ref>{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}</ref> Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.<ref name="WAprofile" /> Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis je naširoko smatran najboljim skakačem s motkom svih vremena.<ref name=":4" /><ref name=":3">{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}</ref> Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.<ref name="Stump2024">{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}</ref> Na [[Memorijal Kamili Skolimowskoj|Memorijalu Kamili Skolimowskoj]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.<ref>{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}</ref> Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emmanouil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.<ref name=":6">{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}</ref> Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.<ref name=":6" /> Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.<ref>{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}</ref> Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.<ref>{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}</ref> Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.<ref>{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}</ref> Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].<ref>{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}</ref> === 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara === Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.<ref name=":17">{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]", koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.<ref>{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}</ref> U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.<ref>{{Cite web |title=Pole vault star Armand "Mondo" Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}</ref> Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emmanouil Karalis|Emmanouila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetskim dvoranskim prvakom jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.<ref name=":18" /> Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}</ref><ref>{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: "I have more in the tanks" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.<ref name=":18">{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.<ref>{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt & Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}</ref> Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.<ref name=":19">{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref><ref>{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige<ref>{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}</ref> postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}</ref> Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],<ref>{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}</ref> pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.<ref>{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}</ref> Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.<ref name=":21">{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.<ref name=":2">{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}</ref> U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom "Stadion Walk of Fame", odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.<ref>{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}</ref><ref name=":2" /> Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.<ref>{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}</ref><ref>{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.<ref>{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref> Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.<ref>{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.<ref>{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}</ref> Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].<ref>{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}</ref> U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.<ref>{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}</ref> World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),<ref>{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}</ref> učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.<ref>{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}</ref> Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].<ref>{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}</ref> Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.<ref>{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}</ref> Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.<ref>{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.<ref>{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}</ref> Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.<ref name=":21" /> Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].<ref>{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> [[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.<ref>{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.<ref>{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}</ref> === 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza=== Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].<ref name=":26"/> Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.<ref>{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: "I wanted to make sure I'm still the top dog" |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.<ref>{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}</ref> To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.<ref>{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.<ref name=":27">{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Šangaj]]u skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio. Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, "Mondo Ticket" stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.<ref>{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.<ref>{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}</ref> Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja. Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.<ref>{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}</ref> == Privatni život == Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je smatrao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.<ref>{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}</ref><ref>{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}</ref> Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.<ref>{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}</ref> Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.<ref>{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}</ref> [[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord (''fotografirano u [[Travanj|travnju]] [[2024.]] godine'').]] Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.<ref>{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: "Bröt ihop när jag såg det" |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}</ref> U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta "Welcome to my hometown" ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] primjerice u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.<ref>{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}</ref> [[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]] Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.<ref>{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}</ref> Par se upoznao u Švedskoj [[2020.]] godine na jednoj zabavi sredinom ljeta, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.<ref>{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}</ref> Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.<ref>{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}</ref> Duplantis je objavio svoj prvi singl "[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]" pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.<ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref name="vibes">{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten "Bop": "Den är vibes och kul"|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: "Lite nervöst"|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.<ref>{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}</ref> Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme "4L" u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], "Feelin' Myself" u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i "Location" u [[travanj|travnju]] 2026. godine.<ref>{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single "4L" {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}</ref> U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.<ref>{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}</ref> == Postignuća == Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.<ref name="WAprofile" /> === Međunarodna natjecanja === {| class="wikitable sortable plainrowheaders""max-width:40em;" |+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]] |---- !scope="col"| Godina !scope="col"| Natjecanje !scope="col"| Mjesto !scope="col"| Plasman !scope="col"| Rezultat !scope="col"| Bilješka |- |align="center"|[[2015.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U18) 2015.|Svjetsko prvenstvo (U18)]] |{{flagicon|COL}} [[Cali]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,30 m |align="center"|CR<ref name=":25"/> |- |align="center"|[[2016.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2016.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]] |style="text-align: center"bgcolor=cc9966|3. mjesto |align="center"|5,45 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2017.]] |[[Europsko prvenstvo u atletici (U20) 2017.|Europsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,65 m |align="center"|CR<ref name=":39" /> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[London]] |align="center"|9. mjesto |align="center"|5,50 m |align="center"|<ref>{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2018.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |align="center"|7. mjesto |align="center"|5,70 m i |align="center"|<ref>{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici (U20) 2018.|Svjetsko prvenstvo (U20)]] |{{flagicon|FIN}} [[Tampere]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|5,82 m |align="center"|CR<ref name=":45"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[Berlin]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m |align="center"|CR WU20R<ref name=":47"/> |- |align="center"|[[2019.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Katar}} [[Doha]] |style="text-align: center"bgcolor=silver|2. mjesto |align="center"|5,97 m |align="center"|<ref name=":50"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2021.]] |[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|CR<ref name=":55"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Japan}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,02 m |align="center"|<ref>Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}</ref> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2022.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,20 m i |align="center"|WR CR<ref name=":69"/> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,21 m |align="center"|WR CR<ref name=":71"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|GER}} [[München]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,06 m |align="center"|CR<ref name=":74"/> |- |align="center"|[[2023.]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|<ref name=":80"/> |- |style="text-align: center"rowspan=3|[[2024.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Glasgow]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,05 m i |align="center"|<ref name=":83"/> |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|ITA}} [[Rim]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,10 m |align="center"|CR<ref name=":89"/> |- |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m |align="center"|WR OR<ref name=":90"/> |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2025.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] |{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m i |align="center"|<ref>{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}</ref> |- |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,30 m |align="center"|WR CR |- |style="text-align: center"rowspan=2|[[2026.]] |[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko prvenstvo]] |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,25 m i |align="center"|CR |- |[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]] |{{flagicon|UK}} [[Birmingham]] |style="text-align: center"bgcolor=gold|1. mjesto |align="center"|6,15 m |align="center"|CR |} '''Legenda:''' {{small| : CR označuje rekord prvenstva. : WU20R označuje svjetski rekord u kategoriji mlađih od 20 godina. : WR označuje svjetski rekord. : OR označuje olimpijski rekord. : i označuje rezultat postignut u dvorani. }}</div> === Dijamantna liga === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Miting !! colspan="17"| Godina nastupa |- ! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,73 m}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,62 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,21 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,86 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,16 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,28 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,80 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,15 m}}}} |{{N/A|N/S|nije sudjelovao}} |- |align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} | | | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,72 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[London Athletics Meet]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}} | | align="center" bgcolor="#cc9966"|{{nowrap|3.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,95 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}} | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,26 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,20 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}} | | align="center"|{{nowrap|7.}}<br>{{small|{{nowrap|5,68 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,05 m}}}} | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,81 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,10 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,11 m}}}} | |{{N/A|TBC}} |- |align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}} | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,90 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,01 m}}}} | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,13 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Müller Grand Prix]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[Gateshead]]}}}} | | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,55 m}}}} | | | | | |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}} | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,02 m}}}} | | | |{{N/A|N/S|nije sudjelovao}} |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Šangaju]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Šangaj]]/[[Suzhou]]/[[Shaoxing]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,12 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br> {{small|{{nowrap|6,12 m}}}} |- |align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}} | | | | | | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,24 m (WR)}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,92 m}}}} |bgcolor="ffdddd"|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]] |- |align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}} | align="center"|{{nowrap|4.}}<br>{{small|{{nowrap|5,71 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,93 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|5,91 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,23 m (WR)}}}} | | |bgcolor="ffdddd"|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]] |- |align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}<br>{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}}} | | | align="center" bgcolor="silver"|{{nowrap|2.}}<br>{{small|{{nowrap|5,82 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,06 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,07 m}}}} | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} | | align="center" bgcolor="gold"|{{nowrap|'''1.'''}}<br>{{small|{{nowrap|6,00 m}}}} |bgcolor="ffdddd"|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]] |- ! Ukupno !! {{N/A|TBC}} !! 4. !! 3. !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! {{TBD}} |} === Nagrade i priznanja === == Najbolji rezultati == === Osobni rekordi === {| class="wikitable" cellpadding="1" cellspacing="2" border="1" |- bgcolor="cccccc" ! colspan="2" scope="col" |Disciplina ! scope="col" |Rezultat ! scope="col" |Mjesto ! scope="col" |Datum |- | rowspan="2" |{{nowrap|[[Skok s motkom]]}} |{{nowrap|Na otvorenome}} | align="center" |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]}} |align="center" |{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |U dvorani |align="center" |6,31 m </br> {{small|'''WR'''}} |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]}} |align="center" |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Svjetski rekordi === {| class="wikitable" border="1" cellspacing="2" cellpadding="1" style="border-collapse: collapse; font-size: 95%;" |+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis |---- ! scope="col" | Rezultat ! scope="col" | Mjesto ! scope="col" | Natjecanje ! scope="col" | Datum |- |{{nowrap|6,17 m (i)}} |{{flagicon|POL}} [[Toruń]] |[[Miting u Toruńu]] |align="right"|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,18 m (i) |{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]] |[[Miting u Glasgowu]] |align="right"|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}} |- |6,19 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |[[Miting u Beogradu]] |align="right"|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,20 m (i) |{{flagicon|SRB}} [[Beograd]] |{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}} |align="right"|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}} |- |6,21 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}} |- |6,22 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}} |- |6,23 m |{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}} |[[Prefontaine Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}} |- |6,24 m |{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]] |[[Miting u Xiamenu]] |align="right"|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}} |- |6,25 m |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}} |[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]] |align="right"|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m |{{flagicon|POL}} [[Chorzów]] |{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}} |align="right"|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}} |- |6,26 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}} |[[All Star Perche]] |align="right"|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}} |- |6,28 m |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]] |[[BAUHAUS-galan]] |align="right"|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}} |- |6,29 m |{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]] |[[Miting u Budimpešti]] |align="right"|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}} |- |6,30 m |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]] |[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]] |align="right"|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}} |- |6,31 m (i) |{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]] |[[Mondo Classic]] |align="right"|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}} |} === Najbolji rezultati sezone === {| class="wikitable" width="80%" style="text-align:center" ! rowspan="2"|Natjecanje !! colspan="17"| Godina |- ! [[2015.]] !! [[2016.]] !! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2020.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]] |- |align="left"|{{nowrap|Na otvorenome}} |{{nowrap|5,30 m}} |{{nowrap|5,51 m}} |{{nowrap|5,90 m}} |{{nowrap|6,05 m}} |{{nowrap|6,00 m}} |{{nowrap|6,15 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |{{nowrap|6,23 m}} |{{nowrap|6,26 m}} |{{nowrap|6,30 m}} |{{nowrap|6,21 m}} |- |align="left"|{{nowrap|U dvorani}} |{{nowrap|5,11 m}} |{{nowrap|5,49 m}} |{{nowrap|5,82 m}} |{{nowrap|5,88 m}} |{{nowrap|5,92 m}} |{{nowrap|6,18 m}} |{{nowrap|6,10 m}} |{{nowrap|6,20 m}} |{{nowrap|6,22 m}} |{{nowrap|6,24 m}} |{{nowrap|6,27 m}} |{{nowrap|6,31 m}} |} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat}} * [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]] * [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]] * [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]] * [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]] * [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]] * [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]] *[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats flgtlhbwhaqlv5s2dahqolih8drg9fs 0 4717698 42681511 42528906 2026-08-27T11:55:42Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681511 wikitext text/x-wiki [[File:IMac Bondi Blue.jpg|thumb|Appleov [[iMac]] [[IMac G3|G3]], primjer dizajna u [[blobjekt]] stilu uobičajenog u estetici Y2K<ref name=":0">{{Cite news |last=Alexander |first=Leigh |date=2016-05-19 |title=The Y2K aesthetic: who knew the look of the year 2000 would endure? |url=https://www.theguardian.com/technology/2016/may/19/year-2000-y2k-millennium-design-aesthetic |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240926183256/https://www.theguardian.com/technology/2016/may/19/year-2000-y2k-millennium-design-aesthetic |archive-date=September 26, 2024 |access-date=2024-09-26 |work=The Guardian |language=en-GB |issn=0261-3077}}</ref>]] '''Y2K''' je internet estetika zasnovana na proizvodima, stilovima i modi s kraja 1990-ih i početka 2000-ih. Naziv Y2K potiče od skraćenice koju je programer David Eddy skovao za godinu 2000. i njene [[problem Y2K|potencijalne računarske greške]]. Estetika Y2K može uključivati ​​sintetičke ili metalne materijale, namještaj na naduvavanje i računarske interfejse [[Dot-com balon|dot-com ere]]. Kako je termin stekao sve veću upotrebu u 2020-ima, počeo se koristiti šire kako bi obuhvatio [[modna estetika 2000-ih|modnu estetiku 2000-ih]], pri čemu se termin '''Cybercore''' povremeno koristi kao sinonim za originalnu retrofuturističku estetiku. == Historija == Y2K se uspoređuje sa "nowstalgijom" ("sada-nostalgija"), fenomenom gdje se kultura mijenja tako brzo da novije generacije propuštaju stvari iz nedavne prošlosti.<ref>{{Cite web |last=Vendrell |first=David |date=2023-12-19 |title=Nowstalgia is nostalgia hitting lightspeed |url=https://futureparty.com/nowstalgia-cycles/ |access-date=2024-09-26 |website=TheFutureParty |language=en-US |archive-date=July 26, 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240726141452/https://futureparty.com/nowstalgia-cycles/ |url-status=live }}</ref> Brze promjene u 2000-ima došle su od [[Napadi 11. septembra 2001.|napada 11. septembra]], [[Rat protiv terorizma|rata protiv terora]] i brzog napretka tehnologije u toj deceniji, poput [[iPod]]a i [[iPhone]]a.<ref>{{Cite web |last=Willingham |first=A. J. |date=2022-12-29 |title=Y2K aesthetics are so hot right now – and so is the era's existential dread |url=https://www.cnn.com/2022/12/29/us/y2k-nostalgia-millennium-style-angst-cec/index.html |access-date=2024-09-26 |website=CNN |language=en}}</ref> Termin Y2K potiče od [[problem Y2K|problema 2000. godine]].<ref name=":7">{{Cite journal |last=Yang |first=Xiaochun |date=2023 |title=Retro Futurism: The Resurgence of Y2K Style in the Fashion Field |url=https://www.shs-conferences.org/articles/shsconf/abs/2023/16/shsconf_cacc2023_02003/shsconf_cacc2023_02003.html |journal=SHS Web of Conferences |language=en |volume=167 |pages=02003 |doi=10.1051/shsconf/202316702003 |issn=2261-2424 |doi-access=free |archive-date=2026-07-04 |access-date=2025-10-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260704111954/https://www.shs-conferences.org/articles/shsconf/abs/2023/16/shsconf_cacc2023_02003/shsconf_cacc2023_02003.html |url-status=dead }}</ref> Evan Collins, osnivač [[Consumer Aesthetics Research Institute|Instituta za istraživanje estetike potrošača]], stvorio je "Y2K Estetski institut",<ref name=":5">{{Cite news |last=Frey |first=Angelica |date=2022-10-27 |title=The Y2K Aesthetic is Fully Back, but Can It Stick Around? |url=https://eyeondesign.aiga.org/the-y2k-aesthetic-is-fully-back-but-can-it-stick-around/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20250721034757/https://eyeondesign.aiga.org/the-y2k-aesthetic-is-fully-back-but-can-it-stick-around/ |archive-date=2025-07-21 |access-date=2025-09-12 |work=Eye on Design |language=en-US }}</ref> koji je ''[[Vice Media|Vice]]'' opisao kao "najbolji izvor za Y2K".<ref name="VICE">{{Cite web |last=Friedlander |first=Emilie |date=2021-12-28 |title=The Year in Aesthetics, From Dark Academia to McBling |url=https://www.vice.com/en/article/the-year-in-aesthetics-from-dark-academia-to-mcbling/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240918052807/https://www.vice.com/en/article/the-year-in-aesthetics-from-dark-academia-to-mcbling/ |archive-date=September 18, 2024 |access-date=2024-09-26 |website=VICE |language=en-US}}</ref> Osim toga, [[The Designers Republic]], britanski kolektiv grafičkog dizajna, ponekad se povezuje s popularizacijom Y2K.<ref>{{Cite web |last=Masaki |first=Ray |date=2022-02-17 |title=Broken Japanese: Exploring exoticisation and stereotyping in graphic design |url=https://www.itsnicethat.com/features/broken-japanese-opinion-part-two-creative-industry-170222 |access-date=2024-12-19 |website=It's Nice That |language=en}}</ref><ref>{{Cite web |title=the a-z of y2k |url=https://i-d.co/article/the-a-z-of-y2k/ |access-date=2024-12-19 |website=i-D |language=en-GB}}</ref> Naučnik Xiaochun Yang primjećuje da je ponovni uspon te estetike povezan s [[Pandemija COVID-a 19|pandemijom virusa COVID-19]] i odgovarajućom [[Financijska kriza 2020.|ekonomskom recesijom]].<ref name=":7" /> Izvorno, Y2K kao internet estetika retrospektivno se odnosio na [[retrofuturizam|retrofuturistički]] umjetnički pokret, karakteriziran metalnim materijalima (također nazvanim chromecore), [[blobjekt]]ima i reflektirajućom odjećom.<ref name=":0" /> Kako je termin "Y2K" privukao pažnju šire javnosti tokom 2020-ih, ovaj termin se od tada proširio i odnosio se na [[moda 2000-ih|modu 2000-ih]] općenito;<ref>{{Cite web |last=Chokrane |first=Boutayna |date=2023-12-13 |title=Y2K Fashion 101: How 2023 Got the Millennium Bug All Over Again |url=https://www.vogue.com/article/y2k-fashion |access-date=2024-05-27 |website=Vogue |language=en-US}}</ref> prethodna definicija Y2K ponekad se naziva Cybercore kako bi se razlikovala od druge.<ref>{{Cite web |date=2024-02-20 |title=Cybercore Is The Next Y2K Fashion Aesthetic Trend |url=https://www.nylon.com/fashion/y2k-cybercore-aesthetic-fashion-trend |access-date=2024-05-28 |website=Nylon |language=en}}</ref> Estetika Y2K je naročito popularna u istočnoazijskim zemljama poput [[Japan]]a,<ref>{{Cite web |last=Tsuya-chan |first= |date=2025-06-26 |title=国内アイドルグループに見る「かわいい」の多様化——「Y2K」「ダークネス」「フェアリー」 |trans-title=The Diversification of "Kawaii" in Japanese Idol Groups: "Y2K," "Darkness," and "Fairy" Series: Pop Star Trends |url=https://www.wwdjapan.com/articles/2144361 |access-date=2025-09-12 |website=WWDJAPAN |language=ja}}</ref> [[kina|Kine]]<ref name=":7" /> i [[Južna Koreja|Južne Koreje]].<ref name=":8">{{Cite web |last=Kyung-min |first=Pyo |date=2024-05-19 |title=Y2K aesthetics resurface as cultural mainstay |url=https://www.koreatimes.co.kr/lifestyle/trends/20240519/y2k-aesthetics-resurface-as-cultural-mainstay-in-korea |access-date=2025-09-12 |website=The Korea Times |language=en}}</ref> U Kini se odjevne kombinacije često objavljuju uz hashtag Y2K na [[Xiaohongshu]], a stil su nosile poznate ličnosti u modnim časopisima poput ''SuperELLE''.<ref name=":7" /> Ovaj stil je doživio značajan uspjeh u [[K-pop]] industriji,<ref name=":8" /> a moda djevojačkih grupa iz 2020-ih, kao što su [[Aespa]] i [[XG (grupa)|XG]], imala je značajan utjecaj na popularni japanski modni trend "Y3K",<ref>{{Cite web |last=Phillips |first=J'Nae |date=2024-08-16 |title=Cyber nostalgia: How Gen Z-coded Y3K fashion is going to shape the future |url=https://screenshot-media.com/the-future/trends/cyber-nostalgia-y3k-fashion-trend/ |access-date=2025-09-12 |website=SCREENSHOT Media |language=en}}</ref> uz stil "cyber mode" iz 90-ih, [[Harajuku]].<ref>{{Cite web |last=Tajimax |date=2023-07-12 |title=Z世代にも人気のサイバーファッションの魅力を徹底解析・Y3Kとの違いとは？ |trans-title=A thorough analysis of the appeal of cyber fashion, popular among Gen Z. What's the difference between it and Y3K? |url=https://fashiontechnews.zozo.com/culture/cyber_fashion |access-date=2025-09-12 |website=Fashion Tech News |language=ja}}</ref> == Osobine == Y2K je [[retrofuturizam|retrofuturistička]] estetika, pod značajnim utjecajem dizajnerskih trendova iz 1970-ih. Jarke boje poput limete, narančaste i jarko ružičaste<ref name=":3">{{Cite web |last=Eardley |first=David |date=2022-01-05 |title=Y2K Aesthetic Ideas for the Generation That Lived Through It |url=https://www.architecturaldigest.com/story/y2k-aesthetic-design-trend |access-date=2025-09-06 |website=Architectural Digest |language=en-US}}</ref> često se uparuju s elegantnim bijelim i metalik hromiranim bojama.<ref name=":2">{{Cite web |last=Coke |first=Velvet |date=2024-03-28 |title=Simulation: Ten Music Videos That Defined The Y2K Space Age Era |url=https://www.clashmusic.com/columns/simulation-ten-music-videos-that-defined-the-y2k-space-age-era/ |access-date=2025-09-06 |website=Clash Magazine |language=en-GB}}</ref> Životinjski printovi i psihodelični uzorci su ostatak iz 90-ih, često u prethodno spomenutim jarkim bojama.<ref name=":3" /> Tehnologija tog doba, poput računara i igraćih konzola, često je imala jasne akcente ili je bila u potpunosti napravljena od prozirnog kućišta u živim bojama, ponekad s uključenim šljokicama.<ref>{{Cite web |last=Joseph |first=Fūnk-é |date=2022-08-02 |title=I Miss You, Transparent Technology: An Investigation into the Y2K Clear Craze |url=https://www.fanbyte.com/pokemon/features/transparent-technology-y2k-clear-craze-i-miss-you |access-date=2025-09-06 |website=Fanbyte |language=en}}</ref> Grafički dizajn često sadrži gradijente, debele<ref name=":6" /> ili zaobljene<ref name=":5" /> fontove, 3D elemente<ref name=":6">{{Cite web |last=Talton |first=Trinity |title=Why I Miss Y2K Color and Futurism |url=https://www.strikemagazines.com/blog-2-1/why-i-miss-y2k-color-and-futurism |access-date=2025-09-06 |website=Strike Magazines |language=en-US}}</ref> i metalik ili sjajne efekte.<ref name=":5" /> Vizuali Y2K estetike crpe veliku inspiraciju iz afroameričke i azijske kulture.<ref name=":1">{{Cite web |last=Epps |first=De'Angelo |date=2021-03-12 |title=Video Games Are Leading the Return of the Y2K Aesthetic |url=https://www.fanbyte.com/legacy/video-games-are-leading-the-return-of-the-y2k-aesthetic |access-date=2025-09-06 |website=Fanbyte |language=en}}</ref> Posebni medijski elementi koji su korišteni kao primjeri estetike uključuju naučnofantastične filmove poput ''[[Matrix]]a''<ref name=":7" /> i ''[[Blade (film)|Bladea]]'',<ref name=":2" /> te kultne klasične videoigre ''[[Jet Set Radio]]'' i ''[[Space Channel 5]]''.<ref name=":1" /><ref>{{Cite web |last=Ahmed |first=Emad |date=2021-08-07 |title=Lost designs: how Y2K aesthetics shaped so much of our world |url=https://www.eurogamer.net/lost-designs-how-y2k-aesthetics-shaped-so-much-of-our-world |access-date=2025-09-06 |website=Eurogamer.net |language=en}}</ref> Tehnologija s kraja 1990-ih i početka 2000-ih, kao što su [[iMac G3]]<ref name=":0" /> i originalni [[iPod]],<ref name="Creativebloq">{{Cite web |last=Fear |first=Natalie |date=2023-11-13 |title=What's with Gen Z’s infatuation for Y2K tech? |url=https://www.creativebloq.com/features/nostalgia-for-y2k-tech |access-date=2025-09-06 |website=Creative Bloq |language=en}}</ref> popularna je među pripadnicima [[generacija Z|generacije Z]] koji vole tu estetiku.<ref name="Creativebloq" /> Popularni namještaj u dizajnu interijera vezanom za Y2K uključuje [[leptir stolica|stolice u obliku leptira]], [[punjena fotelja|vreće za sjedenje]] i sve što se može napuhati. Ostali dekor je često hirovit ili razigran, a osnovni elementi su [[lava lampa|lava lampe]], baldahini i zavjese s perlicama. Brojni [[ukrasni jastuk|ukrasni jastuci]] se također često koriste za ukrašavanje soba.<ref name=":3" /> Zastarjela tehnologija iz 2000-ih, poput [[preklopni uređaj|telefona na preklop]], starih računara i [[digitalni fotoaparat|digitalnih fotoaparata]], ponekad se koristi kao dekor.<ref name=":4">{{Cite web |last=Levinson |first=Alana Hope |date=2024-03-07 |title=The People Obsessed With Using Obsolete, Y2K Technology—as Decor |url=https://www.dwell.com/article/early-aughts-y2k-tech-decor-apple-g3-colorful-computer-b3093bd5-a348bae8-28ffed5a-1593189a |access-date=2025-09-06 |website=Dwell}}</ref> Moda ima mnogo otvoreniji utjecaj naučne fantastike, s uobičajenim elementima koji uključuju [[PVC odjeća|PVC odjeću]],<ref name=":7" /> futurističke sunčane naočale, [[trenerka|trenerke]], [[cipele s platformom]],<ref name=":2" /> i [[nosiva tehnologija|nosivu tehnologiju]].<ref name=":4" /> Y2K također može posuditi elemente [[McBling]] estetike,<ref name=":0" /><ref name="VICE" /> s kojom se ponekad miješa.<ref>{{Cite web |last=Nguyen |first=Stacey |date=2024-08-07 |title=What counts as the Y2K aesthetic? Here's what you need to know |url=https://www.dailydot.com/pop-culture/y2k-aesthetic-explained/ |access-date=2024-12-19 |website=The Daily Dot |language=en-US}}</ref> == Povezano == * [[-core]] * [[Internet estetika]] * [[Frutiger Aero]] * [[Windows Aero]] * [[Vaporwave]] * [[Moda 2000-ih]] == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == * [https://cari.institute/aesthetics/y2k-aesthetic Y2K estetika (1990-e)] na CARI * [https://cari.institute/aesthetics/neo-y2k Neo-Y2K] na CARI [[Kategorija:Grafički dizajn]] [[Kategorija:Internet kultura]] g5w9c61aeo6ya4zxe2yyahmx1tju8vu 0 4720656 42681497 42659280 2026-08-27T09:01:18Z Kj1595 117485 42681497 wikitext text/x-wiki {{Infokutija osoba | ime = Sevasti Qiriazi-Dako <br /> (Sevastia D. Kyrias) | slika = Sevasti Qiriazi (portrait).jpg | širina_slike = | alt = | opis = Qiriazi, [[1910-e|1910-tih]] | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = [[1871.]] | mjesto_rođenja = [[Bitolj]], [[Bitoljski vilajet]], [[Osmansko Carstvo]] | datum_smrti = [[30. augusta]] {{Godina smrti i dob|1949|1871}} | mjesto_smrti = [[Tirana]], [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Albanija]] | tijelo_otkriveno = | uzrok_smrti = | počivalište = Varrezat e Sharrës, Tirana, Albanija | počivalište_koordinate = {{coord|41|18|16.16|N|19|45|38.66|E|display=inline,title}} | rezidencija = | državljanstvo = | ostala_imena = Sevasti D. Kyrias <br /> Sevasti Kyrias-Dako <br /> Sevasti Qirias | poznat_po = | obrazovanje = [[Američki koledž za djevojke u Carigradu]] (B.A.) | alma_mater = | poslodavac = | zanimanje = {{hlist | [[pedagogija|pedagoginja]] | [[učitelj|učiteljica]] }} | godine_aktivnosti = | titula = | religija = | supružnik = [[Kristo Dako]] | partner = | djeca = Aleksandër Dako <br /> Gjergj Dako | roditelji = Dhimitër Qiriazi <br /> Maria Qiriazi (Vodica) | rodbina = [[Gjerasim Qiriazi]] <br /> [[Gjergj Qiriazi]] <br /> Kristo Qiriazi <br /> [[Parashqevi Qiriazi]] | nagrade = [[File:Order of Skanderbeg 4.png|17px]] Orden Skenderbega <br /> [[File:Urdhëri i Lirisë (Klasi I).png|17px]] Orden slobode <br /> Orden za patriotsku djelatnost <br /> [[File:Titulli "Mësues i Popullit".png|17px]] Zvanje „Učitelj naroda” <br /> [[File:Dekorata "Nderi i Kombit".jpg|17px]] Odlikovanje „Čast nacije” <br /> Simbol grada (Tirana) | potpis = Sevasti Qiriazi (nënshkrim).svg | fusnote = }} '''Sevasti Qiriazi-Dako''' ({{circa|1871.}} – 30. augusta 1949.) bila je albanska [[pedagogija|pedagoginja]], [[učitelj|učiteljica]], [[sufražetkinja]], [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljica]], [[protestantizam|protestantska]] [[misionarstvo|misionarka]] i istaknuta ličnost [[Albanski narodni preporod|Albanskoga narodnog preporoda]]. Jedna je od pionirki ženskog obrazovanja među [[Albanci|Albancima]]. Osnivačica je prve albanske škole za djevojke, koju je u [[Korça|Korçi]] godinama vodila i razvijala u teškim političkim i društvenim okolnostima. Školovala se u [[Bitolj|Bitolju]] i na [[Američki koledž za djevojke u Carigradu|Američkom koledžu za djevojke u Carigradu]], gdje je 1891. diplomirala i postala prvom Albankom za koju se pouzdano zna da je završila [[visoko obrazovanje]]. Po povratku se uključila u rad djevojačke škole u Korçi, a nakon smrti brata [[Gjerasim Qiriazi|Gjerasima Qiriazija]] preuzela je njezino vođenje. Bila je povezana i s albanskom protestantskom zajednicom, a njezin prosvjetni rad bio je usko isprepleten s kulturnim i nacionalnim nastojanjima Albanaca s kraja 19. i početka [[20. vijek|20. vijeka]]. Poslije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] djelovala je u [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Albanija|Albaniji]], a zajedno sa suprugom [[Kristo Dako|Kristom Dakom]] i sestrom [[Parashqevi Qiriazi]] osnovala je u [[Tirana|Tirani]] Institut Kyrias, jednu od najpoznatijih ustanova za obrazovanje djevojaka u [[međuraće|međuratnoj]] Albaniji. Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Sevasti Qiriazi-Dako je sa svojom porodicom bila zatvorena u [[Koncentracijski logor Banjica|Koncentracijskom logoru Banjica]]. Nakon rata bila je, zajedno sa svojom porodicom, izložena progonu komunističkih vlasti. U kasnijoj historiografiji i javnom pamćenju ostala je upamćena kao jedna od ključnih figura albanskog obrazovanja i [[emancipacija|emancipacije]] žena. == Biografija == === Rani život === Sevasti je rođena [[#Pogrešni navodi i nedosljednosti|1870. ili 1871.]] u [[Porodica Qiriazi|porodici Qiriazi]] iz [[Trnovo (Bitolj)|Trnova]] kraj [[Bitolj]]a, tada u [[Bitoljski vilajet|Bitoljskom vilajetu]] u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom Carstvu]], a danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]].{{sfn|Dibra|2006}} Bila je šesto od desetero djece.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=41}} Porodica joj je bila [[pravoslavlje|pravoslavne vjere]], a u dobi od četiri godine počela je pohađati [[osnovna škola|osnovnu školu]] na [[grčki jezik|grčkom jeziku]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=43}} U mladosti je naučila [[albanski jezik|albanski]], grčki, [[bugarski jezik|bugarski]], [[Dijalekt Vlaške|vlaški]], [[Turski jezik|turski]] i [[engleski jezik]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=44}} Ona i njezina porodica rano su došli u dodir s [[Albanski nacionalizam|albanskim domoljubnim]] krugovima i [[Protestantizam u Sjedinjenim Američkim Državama|američkim protestantskim]] misionarima, koji su u blizini njihova doma u Bitolju vodili školu i održavali [[bogoslužje|bogoslužja]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=43–45}} Qiriazi je pohađala i američku školu u Bitolju te ju je završila u julu 1888, stekavši obrazovanje usporedivo sa [[srednjoškolsko obrazovanje|srednjoškolskim]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=43–45}} === Obrazovanje === Od 1888. do 1891. pohađala je [[Američki koledž za djevojke u Carigradu]], kamo ju je upisao njezin brat [[vlč.]] [[Gjerasim Qiriazi]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=63–64}} Primljena je izravno na drugu godinu studija, a 1891. diplomirala je u generaciji od osam studentica i stekla stupanj {{jez|en|Bachelor of Arts}} (B.A.), čime je postala prvom [[Albanci|Albankom]] koja je završila [[visoko obrazovanje]].{{sfn|Dibra|2006}}{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=63–64}}<ref name="DiplomaAQSH">Diploma Sevasti Qiriazi čuva se u {{jez|sq|Arkivi Qendror i Shtetit}} u Tirani (AQSH, fond 52, dosje 18 / F. 52, D. 18).</ref> Njezina je namjera bila steći obrazovanje kako bi po povratku pomogla bratu u otvaranju škole za djevojke u Albaniji.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=66}} U svojoj autobiografiji kao ključne utjecaje tokom studija navodi Claru Hamlin, Florence A. Fensham, Mary Mills Patrick, Idu Prime, Caroline Borden i bugarsku obitelj Grandinaroff.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=68–70}} Prema autobiografiji, Gjerasim Qiriazi pozvao je braću Frashëri — [[Abdyl Frashëri|Abdylja]], [[Sami Frashëri|Samija]] i [[Naim Frashëri|Naima]] — na njezinu dodjelu diplome, a Naim Frashëri potom je, koristeći svoj položaj u osmanskoj upravi, pomogao pri zvaničnoj registraciji njezine diplome i sticanju ''irade'' (zvaničnog dekreta) za otvaranje prve albanske škole za djevojke u [[Korça|Korçi]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=79}} === Protestantski misionarski rad === Iako je po rođenju bila pravoslavna kršćanka, Sevasti se pridružila protestantskoj zajednici koju je osnovao njezin brat Gjerasim.{{sfn|Missionary News from Bulgaria|1893|p=8}} U Korçi je vodila biblijske studije i molitvene sastanke za žene.{{sfn|Missionary News from Bulgaria|1893|p=8}}<ref name="KyriasHume1896">{{cite document |author=Kyrias, Sevasti D. |title=Letter to Mrs. H. D. Hume |date=1896-08-29 |type=rukopisno pismo |publisher=American Board of Commissioners for Foreign Missions archives, 1810–1974 |via=Houghton Library, Harvard College Library |location=Cambridge, Massachusetts |id=ABCFM 9.5.1, Woman's Board of Missions 1873–1947, Supplementary Papers and Correspondence |language=en}}</ref>{{sfn|New Haven Branch|1894|pp=64–65}} Bila je ''[[biblijska radnica]]'' ({{jez|en|Bible Woman}}), a finansirali su je Ženski odbor za misije pri [[American Board of Commissioners for Foreign Missions|ABCFM-u]]{{sfn|Woman's Board of Missions|1895|p=7}}{{sfn|ABCFM|1891|p=351}} i Društvo za pomoć misijama u biblijskim zemljama ({{jez|en|Bible Lands Missions' Aid Society}}).{{sfn|Star in the East|1899|p=32}} Sebe je nazivala [[misionarstvo|misionarkom]] kada je 1904. putovala u Sjedinjene Američke Države da posjeti [[Ellen Stone (misionarka)|Ellenu Stone]] i [[John Henry House|Johna Henryja Housea]].<ref name="Manifest1904">{{cite document |title=List or Manifest of Alien Passengers for the U.S. Immigration Officer at Port of Arrival |date=1904-08-30 |publisher=Holland-America Line |type=Passenger manifest |language=en}}</ref> === Škola za djevojke u Korçi (1891–1914) === ==== Osnivanje i rad ==== Nakon završetka studija, Sevasti se vratila u Bitolj, a zatim u Korçu, gdje se pridružila bratu Gjerasimu u otvaranju škole za djevojke na [[albanski jezik|albanskom jeziku]]. Sevasti je bila njezina direktorica. Škola je radila u teškim uvjetima, uključujući [[siromaštvo]], predrasude prema ženskom obrazovanju, teškoće u nabavci knjiga, političko protivljenje lokalnih osmanskih vlasti te političko i crkveno protivljenje [[Grčka pravoslavna crkva|Grčke pravoslavne crkve]].{{sfn|Kyrias|2014|pp=4–6}} Uprkos tim nepovoljnim okolnostima, škola je od 1891. do 1913. imala prosječno 47 učenica godišnje.{{sfn|Foleja Kombëtare|1931|pp=83–85}} Među istaknutim posjetiteljima škole bili su [[Edith Durham]] 1901. i [[H. N. Brailsford]] 1904.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=102, 106–107}} ==== Vjerska nastava ==== Škola je za vremena svoga rada bila poznata kao protestantska kršćanska škola.{{sfn|Konica|1905|p=179}} Njezini osnivači bili su [[Evangelizam|evanđeoski protestanti]],<ref>{{cite journal |journal=Kalendari Kombiar |year=1905 |page=51 |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |language=sq |quote=Tani shpejt dëgjojmë se u mbyll edhe ndë Korçë shkolla e çunavet po punon vetëm, shkollë e vashavet e cila u hap më 1891 prej ungjillorëvet. |trans-quote=Sada uskoro čujemo da se i u Korçi zatvorila škola za dječake; radi još samo škola za djevojke, koja je otvorena 1891. od strane evanđeoskih protestanata.}}</ref> a podržavale su je protestantske organizacije,{{sfn|Kyrias|1896|p=3}} dok su u nastavnom programu bili zastupljeni i vjerski predmeti s biblijskim tekstovima.{{sfn|Qiriazi|1902|pp=291–295}}{{sfn|Myzyri|1973|p=217}} Prostorije škole korištene su i za evanđeosku [[nedjeljna škola|nedjeljnu školu]] i bogoslužja.{{sfn|Hosaflook|Quanrud|2022|pp=44–49}} Škola je, međutim, primala učenice svih vjera, a od nastavnika se nije tražilo da prijeđu na protestantizam.{{sfn|Konica|1905|p=179}} Albanci različitih vjera i društvenih slojeva zvali su je {{jez|sq|fole kombëtare}} ("narodno gnijezdo").{{sfn|Foleja Kombëtare|1931|pp=83–85}} ==== Vodstvo ==== [[Datoteka:Girls School Staff Kortcha Albania 1894.jpg|thumb|Osoblje škole za djevojke i evanđeoskog rada u Korçi, 1894.]] Kada je Gjerasim Qiriazi umro 1894, Sevasti Qiriazi je, sa otprilike 23 godine, preuzela punu odgovornost nad školom.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=93–95}} U narednim godinama školu je vodila skupa s Lukom Tirom, Fankom Efthim, [[Athanas Sina|Athanasom Sinom]], [[Grigor Cilka|Grigorom Cilkom]], [[Gjergj Qiriazi|Gjergj Qiriazijem]] i Gjonom Cikom,{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=92}} a zatim je zatražila pomoć američkih protestantskih misionara Phineasa i Violet Bond Kennedy, koji su u Korçu stigli 1908. godine. Violet je bila kći američkog protestantskog misionara u Bitolju, Lewisa Bonda, i Sevastina bliska prijateljica iz djetinjstva i studentskih dana.{{sfn|Kyrias|2014|p=6}}{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=64}} ==== Zatvaranje ==== Škola je radila do 1914, kada je zbog ratnih prilika i neprijateljskog držanja grčkih krugova u Korçi prisiljena na zatvaranje.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=155–165}} === Prvi odlazak u Sjedinjene Američke Države === U ljeto 1904, nakon 13 godina na čelu albanske djevojačke škole u Korçi, Sevasti Qiriazi otputovala je u [[Sjedinjene Američke Države]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=109}} U njezinoj odsutnosti, njezina je sestra [[Parashqevi Qiriazi]] postala direktoricom škole. Sevasti je stigla u [[New York]] u augustu 1904.<ref name="Manifest1904" /> Posjetila je prijatelje u New Yorku, [[Boston|Bostonu]] i [[Chicago|Chicagu]], gdje je u raznim ženskim društvima govorila o Albaniji. Mjesec dana boravila je kod [[Ellen Stone (misionarka)|Ellen Stone]], a posjetila je i [[Jane Addams]] i [[Hull House]]. Svoj boravak u Sjedinjenim Američkim Državama nazvala je "tračkom slobode".{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=109–112}} Na povratku u Albaniju u maju 1905. posjetila je [[London]], [[Pariz]] i [[Beč]], a zatim se zaustavila u [[Bukurešt|Bukureštu]], gdje je upoznala [[Pandeli Evangjeli|Pandelija Evangjelija]] i budućeg supruga [[Kristo Dako|Krista Daka]] (1880–1941), nedavnog diplomanta [[Univerzitet u Bukureštu|Univerziteta u Bukureštu]] i generalnog sekretara albanskog društva "Dituria". Sevasti je angažirala Daka da pripremi prve albanske udžbenike iz matematike.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=113–114}} === Rano djelovanje u nacionalnom pokretu === Godine 1908. Sevasti je pozvana da predstavlja svoju djevojačku školu na [[Bitoljski kongres|Bitoljskom kongresu]], koji je imao za cilj da riješi pitanje [[albanski alfabet|albanskog alfabeta]]. Sevasti nije mogla prisustvovati, pa je umjesto nje prisustvovala njezina sestra Parashqevi.<ref>{{cite journal |last=Grameno |first=Mihal |title=I pari Kongres Kombëtar |journal=Yll'i Mëngjezit |date=1918-05/1918-06 |volume=3 |issue=2–3 |page=42}}</ref> Nakon što je kongres završio, delegacija kongresa posjetila je djevojačku školu u Korçi; među njima su bili [[Luigj Gurakuqi]], [[Fehim Zavalani]] i Nyzhet Vrioni. Godine 1909. Sevasti je, kao direktorica škole, pozvana da učestvuje na [[Kongres u Elbasanu|Kongresu u Elbasanu]], koji je imao za cilj da se bavi pitanjem nacionalnog obrazovanja u Albaniji. Prisustvovala mu je zajedno s bratom [[Gjergj Qiriazi|Gjergjom Qiriazijem]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=121–128}} === Brak i djeca === [[Datoteka:SevastiQiriaziDako1913.tif|thumb|Sevasti i Kristo Dako, 1913.]] Sevasti se udala za [[Kristo Dako|Krista Daka]] 4. augusta 1910.<ref name="Oberlin1913">{{cite document |title=Student records file for Kristo Anastas Dako, Bachelor of Divinity, 1913 |type=studentski dosje |publisher=Oberlin College Archives |location=Oberlin, Ohio |id=Box 234, Folder 2812, "Dako, Kristo Anastas 1913 DB"}}</ref> Obred je vodio protestantski misionar [[Charles Telford Erickson]].<ref name="Jacques">{{cite document |last=Jacques |first=Edwin E. |title=To Albania With Love – the Evangel |type=neobjavljen nacrt |publisher=Institute for Albanian and Protestant Studies |location=Tirana |id=IAPS-EJ |pages=136, 142–143}}</ref> Imali su dva sina, Aleksandëra "Skëndera" Daka (1910–1995) i Gjergja Daka (1913–1949). Engleski oblici njihovih imena bili su Alexander Gerasim Dako i George Charles Dako, po njezinoj preminuloj braći Gjerasimu i Gjergju.<ref name="Oberlin1925">{{cite document |title=Quinquennial Catalogue Questionnaire for Kristo Anastas Dako |date=1925-10-15 |type=upitnik / arhivski dokument |publisher=Oberlin College Archives |location=Oberlin, Ohio |id=Subgroup II, Theological Instruction, Special Programs, Kyrias Girls School, "Dako, Kristo Anastas"}}</ref> Obojica su osam godina pohađala [[Robert College]].{{sfn|Asllani|2005|pp=59, 104–107}} === Prijateljstvo s Charlesom Craneom === Godine 1911. Sevasti i njezina supruga Krista Daka u Bitolju je posjetio američki poslovni čovjek [[Charles Richard Crane]], član upravnog odbora Američkog koledža za djevojke u Carigradu, koji je želio saznati više o Albaniji i [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. Crane je za Sevasti i Krista saznao preko Edwarda I. Boswortha, dekana [[Oberlinsko sjemenište|Oberlinskog sjemeništa]] i bivšeg profesora K. Daka na koledžu [[Oberlin College|Oberlin]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=139–140}} Održavali su prijateljske i radne veze dugi niz godina,<ref>{{cite book |last=Dako |first=Christo |title=Albania, the Master Key to the Near East |date=1919 |publisher=E.L. Grimes |location=Boston |pages=Dedication, 92–93, 215–223}}</ref> a kasnije su nekoliko ljetnih odmora proveli u [[ljetnikovac|ljetnikovcu]] g. i gđe. Crane u [[Woods Hole, Massachusetts|Woods Holeu]], Massachusetts.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=171, 184–185}} === Izgnanstvo iz Albanije i drugi odlazak u Sjedinjene Države === Godine 1914, zbog neprijateljstava s grčkim snagama u Korçi, Sevasti, njezin suprug i njihovo dvoje djece bili su prisiljeni da napuste Albaniju, a djevojačka škola je zatvorena. Gotovo 12 mjeseci živjeli su u [[Bukurešt|Bukureštu]] i [[Sofija|Sofiji]], prije nego što su 1915. emigrirali u Sjedinjene Američke Države i nastanili se u [[Natick, Massachusetts|Naticku]] i [[Southbridge, Massachusetts|Southbridgeu]], Massachusetts, gdje je Sevasti pomagala suprugu u otvaranju prve albanske škole u Americi pri mjesnom [[YMCA]]-u.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=173–174}} Potom su se preselili u Boston ([[Jamaica Plain]]), gdje je Sevasti pomagala sestri u izdavanju polumjesečnika {{jez|sq|Yll'i Mëngjezit}} ({{jez|en|Morning Star}}; 1917–1920), a ona i njezin suprug postali su još više uključeni u američki panalbanski savez [[Vatra (organizacija)|Vatra]] i [[albanski nacionalizam|albanski nacionalni pokret]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=175–180}} === Povratak u Albaniju i kasnije godine === Krajem 1921. Sevasti Qiriazi-Dako i njezina djeca vratili su se u Albaniju, gdje se njezin suprug već ranije vratio da radi s albanskom vladom. U svojim memoarima Sevasti je prilike u Albaniji opisala kao "primitivne" i tvrdila da ju je to nadahnulo da ostatak života posveti pomoći u obnovi svoje nacije.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=186–193}} ==== Institut Kyrias (1922–1933) ==== Zajedno sa suprugom Kristom Dakom i sestrom Parashqevi Qiriazi, Sevasti je u [[Tirana|Tirani]] osnovala novu ustanovu za žensko obrazovanje. Iako se finansirao privatno, Institut se smatrao nacionalnom školom koja je okupljala učenice iz svih krajeva, društvenih slojeva i vjerskih zajednica. Godine 1926. počela je izgradnja novog objekta u [[Kamëz|Kamëzu]]. Zgrada je bila u upotrebi od 1927, a dovršena 1929. [[Zog I, kralj Albanije]], čije su sestre princeza [[Myzejen Zogu]] i princeza [[Maxhide Zogu]] pohađale školu u Tirani, posjetio je novi kampus. Škola je bila poznata po svojoj biblioteci, atletskom programu, događajima iz likovne umjetnosti, sistemu učeničke samouprave i uspjehu svojih maturantica.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=201–216}} Godine 1931. škola je proslavila 40. godišnjicu osnivanja, smatrajući se nastavkom djevojačke škole osnovane u Korçi 1891. Svečanosti su prisustvovali brojni albanski i strani uglednici.{{sfn|Foleja Kombëtare|1931}} Godine 1933, nakon nacionalizacije privatnog obrazovanja, Institut Kyrias bio je prisiljen zatvoriti se i, uprkos ponovljenim molbama sestara Qiriazi upućenim vladi, više se nije otvorao.{{sfn|Dishnica|1997|pp=184–191}} Sevasti nije dopustila da se školske prostorije iznajme [[Crveni križ|Crvenom križu]] za humanitarni rad niti da služe bilo kojoj drugoj svrsi osim obrazovanju žena.{{sfn|Dishnica|1997|pp=186–187}} Nakon što je škola zatvorena Sevasti je počela pisati svoje memoare na [[engleski jezik|engleskom jeziku]].{{sfn|Dishnica|1997|p=188}} ==== Pod italijanskom invazijom i okupacijom ==== [[Italijanska invazija Albanije]] 1939. dovela je do uspostave [[Kraljevina Albanija (1939—1943)|italijanskog protektorata u Albaniji]]. U tom razdoblju umro je Sevastin suprug Kristo Dako,<ref>{{cite journal |title=Kristo Dako-ja, pioneri i shqipes dhe i shqiptarismit, ndroj jetë |journal=Vatra Shqiptare |date=1941-12 |issue=25–26 |pages=7–8}}</ref> a italijanska vojska prenamijenila je školski posjed u skladište oružja.{{sfn|Dishnica|1997|p=188}} ==== Internacija nakon njemačke invazije ==== [[Njemačka okupacija Albanije|Njemačka invazija i okupacija Albanije]] dovele su Sevasti Qiriazi-Dako i njezinu sestru Parashqevi u dodatnu opasnost, jer su njihov dom i bivše školske zgrade služili kao skladište oružja u vrijeme žestokih sukoba između albanskih [[antifašizam|antifašističkih]] oslobodilačkih snaga te [[Fašistička Italija|italijanskih]] i [[Nacistička Njemačka|njemačkih]] okupatora. Godine 1943. Nijemci su pucali na školu i ubili Sevastinu prijateljicu i njezina sina. Sevasti i njezina porodica zatvoreni su i deportirani u [[Koncentracijski logor Banjica]] kraj [[Beograd|Beograda]]{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=217–220}} od strane pronacističkih jedinica pod vodstvom [[Xhaferr Deva|Xhaferra Deve]].<ref name="Keçmezi-Basha">{{cite web |last=Keçmezi-Basha |first=Sabile |title=Parashqevi Qiriazi, diplomatja e vetme grua në Konferencën e Paqes në Paris |trans-title=Parashqevi Qiriazi, jedina žena diplomatkinja na Mirovnoj konferenciji u Parizu |url=http://www.kosova-sot.info/kulture/parashqevi-qiriazi-diplomatja-e-vetme-grua-ne-konferencen-e-paqes-ne-paris |website=Kosova Sot |date=2014 |access-date=2026-03-24 |language=sq |archive-date=2015-09-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150927111419/http://www.kosova-sot.info/kulture/parashqevi-qiriazi-diplomatja-e-vetme-grua-ne-konferencen-e-paqes-ne-paris |url-status=dead }}</ref><ref name="Luarasi">{{cite web |last=Luarasi |first=Petro |title=Familja atdhetare Qiriazi dhe mjeshtri i madh i turpit (T.B.) |url=http://prishtinapress.info/familja-atdhetare-qiriazi-dhe-mjeshtri-i-madh-i-turpit-t-b/ |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140201223055/http://prishtinapress.info/familja-atdhetare-qiriazi-dhe-mjeshtri-i-madh-i-turpit-t-b/ |website=PrishtinaPress |language=sq |archive-date=2014-02-01 |access-date=2026-03-24 |quote=Si rezultat i kësaj të motrat dhe familjet e tyre u bënë object përndjekjesh nga ana e regjimit. Dy djemtë e Sevastisë u burgosën si spiunë. Djali i vogël, Gjergji, duke mos u bërë dot ballë torturave, vrau veten më 1949. Pak më vonë vdiq edhe Sevastia, nga hidhërimi i thellë për humbjen e të birit. |trans-quote=Kao rezultat toga, sestre i njihove porodice postale su predmet progona režima. Oba Sevastina sina bila su zatvorena kao "špijuni". Mlađi sin, Gjergj, ne mogavši izdržati mučenja, ubio se 1949. Ubrzo nakon toga umrla je i Sevastia, od duboke tuge zbog gubitka sina.}}</ref><ref>{{cite journal |last=Luarasi |first=Skender |title=Parashqevi Qiriazi |journal=Drita |date=1980-12-14 |page=12 |language=sq}}</ref> ==== Poratne godine pod komunizmom ==== Krajem 1944, nakon bombardiranja koncentracijskog logora od strane [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih snaga]], Sevasti i njezina porodica oslobođeni su i vratili su se u Albaniju. Zatekli su opljačkan dom, pa su započeli obnovu. Razni faktori, uključujući povezanost Krista Daka s kraljem [[Zog I od Albanije|Ahmetom Zogom]]<ref>{{cite book |last=Dako |first=Christo A. |title=Zogu the First, King of the Albanians: a Sketch of His Life and Times |location=Tirana |publisher=Kristo Luarasi |year=1937}}</ref> kroz Dakovo služenje kao ministra u jednoj od Zogovih vlada,<ref>{{cite book |last=Elsie |first=Robert |title=Historical Dictionary of Albania |series=Historical Dictionaries of Europe |volume=75 |edition=2 |location=Lanham, Maryland |publisher=Scarecrow Press |year=2010 |isbn=9780810861886 |pages=97–98}}</ref> te veze porodica Qiriazi i Dako s američkim školama, političkim ličnostima i protestantskim misionarima koje je vlast smatrala špijunima<ref>{{cite book |last=Hoxha |first=Enver |title=The Anglo-American Threat to Albania |location=Tirana |publisher=8 Nëntori |year=1982 |pages=12–13}}</ref> doveli su ih u nemilost novog [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|komunističkog režima u Albaniji]]. Godine 1946. izbačeni su iz svog doma, a školske zgrade pretvorene su u partijsku školu. Kosti Krista Daka bile su iskopane, oskrnavljene i izgubljene. Godine 1946. Sevastini sinovi Aleksandër i Gjergj uhapšeni su i zatvoreni pod optužbama za [[pobuna|pobunu]], [[špijunaža|špijunažu]] i [[protudržavne aktivnosti]].{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=220–221}}<ref name="Luarasi" /> U februaru 1949. Gjergj je umro u zatvoru, nakon nekoliko dana teškog ispitivanja i [[mučenje|mučenja]]. U augustu 1949, nakon neuspjelih pokušaja da pronađe Gjergjovo tijelo i dok je Aleksandër još bio u zatvoru, Sevasti je umrla u siromaštvu i „slomljena srca”.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=217–223}} Od 1959. nadalje, velikim dijelom zahvaljujući nastojanjima [[Skënder Luarasi|Skëndera Luarasija]],<ref>{{cite book |last=Luarasi |first=Skënder |title=The Kyrias Sisters |location=Tirana |year=1962}}</ref><ref>{{cite book |last=Luarasi |first=Skënder |title=Gjerasim Qiriazi: jeta dhe vepra |location=Tirana |publisher=N.SH. Botimeve "Naim Frashëri" |year=1962}}</ref> Sevasti Qiriazi i njezina porodica počeli su ponovo dobijati priznanje u Albaniji za doprinos [[Obrazovanje u Albaniji|albanskom obrazovanju]] i [[emancipacija|emancipaciji]] žena. Posmrtno je odlikovana Ordenom slobode (1960), Medaljom za patriotsku djelatnost (1962) i zvanjem "Učitelj naroda" (1987).{{sfn|Dishnica|1997|pp=192–194}} == Djela == Za sljedeća djela i članke je poznato da je njihova autorica Sevasti Qiriazi-Dako: {{refbegin}} * {{cite journal |title=Albanian Girls' School Report |journal=The Star in the East |issue=56 |date=1896-10 |location=London |publisher=Bible Lands or Turkish Missions' Aid Society |page=3 |ref=none}} * {{cite journal |title=Girls' School, Koritza, Albania |journal=The Star in the East |issue=58 |date=1897-04 |location=London |publisher=Bible Lands or Turkish Missions' Aid Society |page=6 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Këng' e foshnjavet ndë djep |trans-chapter=Pjesma o djeci u kolijevci |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=93 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Kur dotë bënemi nëna |trans-chapter=Kad postanemo majke |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=108 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Përse bënenë pemët t'ëmbëla nëpër drurët? |trans-chapter=Zašto slatki plodovi rastu na drveću? |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=110 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Rrobat e Olimbisë |trans-chapter=Olimbijina odjeća |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=112 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Të-shkruajturit e babajt |trans-chapter=Očevo pisanje |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=117 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Vjejtj' e Diturisë |trans-chapter=Zapažanja o znanju |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |page=230 |ref=none}} * {{cite book |chapter=Fjalë / Zonja edhe Zotërinj |trans-chapter=Govor / Dame i gospodo |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |location=Sofje |publisher=Mbrothësia |year=1902 |language=sq |pages=291–295, 298–302, 303–308, 308–313 |ref=none}} * {{cite journal |title=The History of the Evangelistic Work |journal=The Orient |issue=11 |location=Constantinople |publisher=The Bible House |year=1910 |pages=4–5 |ref=none}} * {{cite journal |title=The History of the Evangelistic Work |journal=The Missionary Review of the World |volume=34 |location=New York |publisher=Funk & Wagnalls |year=1911 |pages=851–853 |type=reprint |ref=none}} * {{cite book |title=Gramatikë Elementare për Shkollat Filltare |trans-title=Elementarna gramatika za osnovne škole |location=Manastir |publisher=Shtypshkronja "Tregtare Nërkombëtare" |year=1912 |language=sq |ref=none}} [[Datoteka:1912 Gramatike Elementare.jpg|mini|''Gramatikë Elementare për Shkollat Filltare'' (1912)]] * {{cite book |title=Mjeshtëria për të shkruarë letra |trans-title=Umijeće pisanja pisama |location=Framingham, Massachusetts |publisher=Journal Press |year=1917 |language=sq |ref=none}} * {{cite book |title="Kujtime të paharruara" dhe shkrime të tjera |trans-title="Nezaboravna sjećanja" i drugi spisi |location=Tiranë |publisher=ISSHP |year=2022 |language=sq |ref=none}} (prvobitno objavljivano kao serija od 18 članaka u časopisu ''Yll'i Mëngjezit'', 1917–1918) * {{cite journal |title=Një pjekje me Naim Benj Frashërin |trans-title=Jedan susret s Naim-begom Frashërijem |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=1 |issue=3 |date=1917-02-15 |language=sq |pages=75–77 |ref=none}} * {{cite journal |title=Petro Nini Luarasi, shtylla e zjarrtë e Kolonjës |trans-title=Petro Nini Luarasi, vatreni stub Kolonje |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=1 |issue=6 |date=1917-03-30 |language=sq |pages=176–178 |ref=none}} * {{cite journal |title=Dr. Mihal Turtulli, ish-ministër i arsimit |trans-title=Dr. Mihal Turtulli, bivši ministar obrazovanja |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=1 |issue=8 |date=1917-04-30 |language=sq |pages=236–237 |ref=none}} * {{cite journal |title=Miss Carolina Borden |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=1 |issue=11 |date=1917-06-15 |language=sq |pages=335–336 |ref=none}} * {{cite journal |title=Prezident Mary Mills Patrick, Ph.D., direktoresha e kolezhit çupave në Stamboll |trans-title=Predsjednica Mary Mills Patrick, Ph.D., direktorica djevojačkog koledža u Istanbulu |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=1 |issue=10 |date=1917-05-31 |language=sq |pages=297–299 |ref=none}} * {{cite journal |title=Miku i Shqipërisë Zoti Charles Woods |trans-title=Prijatelj Albanije gospodin Charles Woods |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=2 |issue=8 |date=1917-12-31 |language=sq |pages=236–237 |ref=none}} * {{cite journal |title=Të çdukurit e Manushaqes |trans-title=Nestanak Manushaqe |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=2 |issue=8 |date=1917-12-31 |language=sq |pages=239–248 |ref=none}} * {{cite journal |title=Spiro Bellkamen |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=2 |issue=9 |date=1918-01-15 |language=sq |pages=273–274 |ref=none}} * {{cite journal |title=Mundimi i ndërgjegjes |trans-title=Mučenje savjesti |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=2 |issue=11 |date=1918-02-16 |language=sq |pages=340–344 |ref=none}} * {{cite journal |title=Gjaku ujë s’bëhet |trans-title=Krv nije voda |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=3 |issue=5 |date=1918-08 |language=sq |pages=142–146 |ref=none}} * {{cite book |last=Dako |first=Sevasti K. |last2=Dako |first2=Christo Anastos |title=Albania's Rights, Hopes and Aspirations |location=Boston |year=1918 |url=https://www.loc.gov/item/27003581/ |access-date=2026-03-25 |language=en |ref=none}} * {{cite document |title=My Life |type=neobjavljeni memoari, dovršeni 1938. |language=en |ref=none}} * {{cite book |last=Kyrias-Dako |first=Sevasti |title=My Life: the Autobiography of the Pioneer of Female Education in Albania |location=Tirana |publisher=Institute for Albanian and Protestant Studies |year=2016 |language=en |ref=none}} * {{cite book |last=Qiriazi-Dako |first=Sevasti |title=Jeta ime |trans-title=Moj život |location=Skopje |publisher=Instituti i Trashëgimisë Shpirtërore e Kulturore të Shqiptarëve |year=2016 |language=sq |ref=none}} {{refend}} == Naslijeđe == === Film i književnost === * Korčanska djevojačka škola ovjekovječena je u albanskoj kinematografiji filmom {{jez|sq|[[Mësonjëtorja]]}} (''Škola'') iz 1979. godine. Ime glavne junakinje, Sevasti Qiriazi, promijenjeno je u Dafina, a glumi je [[Roza Anagnosti]]. U skladu sa službenom ateističkom i cenzorskom politikom [[Narodna Socijalistička Republika Albanija|Narodne Socijalističke Republike Albanije]], svaka religija prikazana je kao antialbanska, a škola kao potpuno nereligijska (''laike'').<ref>{{cite book |last1=Asllani |first1=Persida |last2=Hosaflook |first2=David |title=The Albanian Book and Protestant Enterprise: a 200-year Cultural Journey |date=2017 |publisher=National Library of Albania and IAPS |location=Tirana |isbn=978-9928-4202-7-5 |pages=160–161}}</ref> * Dramu {{jez|sq|Foleja Kombëtare}} (''Narodno gnijezdo'') o djevojačkoj školi i Sevasti Qiriazi napisali su oko 1931. nastavnici i učenici Instituta Kyrias.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=215}} Drama je 2008. objavljena kao knjiga,<ref>{{cite book |last=Skëndo |first=Lumo |editor1-last=Delvina |editor1-first=Sherif |editor2-last=Malltezi |editor2-first=Luan |title=Foleja kombëtare: dramë historike me katër akte |date=2008 |publisher=Onufri |location=Tirana |isbn=978-99943-42-67-9}}</ref> s uvodom [[Ismail Kadare|Ismaila Kadarea]], ali je autorstvo pogrešno pripisano [[Lumo Skëndo|Lumi Skëndi]]. [[Datoteka:2017 Sola Reformation Stamp Luther Qiriazi Family.jpg|thumb|Kosovska poštanska marka iz 2017. povodom 500. obljetnice protestantske reformacije]] === Komemorativni predmeti === * Godine 2017. lik Sevasti Qiriazi bio je među onima prikazanima na [[poštanska marka|poštanskoj marki]] [[Pošta Kosova|Pošte Kosova]] povodom 500. godišnjice protestantske reformacije i njezina albanskog pandana.<ref>{{cite web |title=Promovohet pulla postare "500 vjet reformacion" |date=2017-10-22 |url=https://www.kultplus.com/trashegimia/promovohet-pulla-postare-500-vjet-reformacion/ |access-date=2026-03-25 |archive-date=2023-03-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230312182450/https://www.kultplus.com/trashegimia/promovohet-pulla-postare-500-vjet-reformacion/ |url-status=dead }}</ref> * Godine 2023. [[Banka Albanije]] izdala je prigodni novčić od 100 [[albanski lek|leka]] s likom Sevasti Qiriazi-Dako.<ref>{{cite web |title=Vendimmarrja e Këshillit Mbikëqyrës në mbledhjen e datës 7 shtator 2022 |url=https://www.bankofalbania.org/Shtypi/Njoftimet_per_shtyp/Vendimmarrja_e_Keshillit_Mbikeqyres_ne_mbledhjen_e_dates_7_shtator_2022.html |access-date=2026-03-25 |website=Banka e Shqipërisë}}</ref> * Godine 2023. Sevasti Qiriazi i njezina sestra Parashqevi prikazane su na poštanskoj marki od 36 [[makedonski denar|denara]] koju je izdala [[Pošta Sjeverne Makedonije]].<ref name="Posta">{{cite web |title=Postage Stamps 2023 |url=https://www.posta.com.mk/en/postage-stamps/ |access-date=2026-03-25 |website=Posta na Severna Makedonija}}</ref> === U akademskoj zajednici === * Dana 26. oktobra 2016. [[Fan S. Noli University of Korçë|Univerzitet u Korči]] bio je domaćin naučnog skupa posvećenog Sevasti Qiriazi i djevojačkoj školi, povodom 125. godišnjice njezina osnivanja.<ref>{{cite web |title=ITSHKSH bashkorganizuese e simpoziumit shkencor në Korçë |url=https://www.itsh.edu.mk/itshksh-bashkeorganizuese-e-simpoziumit-ne-korce/ |website=ITSHKSH |access-date=2026-03-25}}</ref> * Od 7. do 11. novembra 2016. [[Nacionalna biblioteka Albanije]] i Institut za albanske i protestantske studije zajedno su organizirali simpozij i izložbu pod naslovom "Sevasti Qiriazi: 125. godišnjica obrazovanja albanske žene".<ref>{{cite web |last=Hosaflook |first=David |title=Exhibit: Sevasti Qiriazi, përvjetori i 125-të i arsimit të gruas shqiptare |url=https://www.academia.edu/36850172 |access-date=2026-03-25}}</ref> * Dana 21. maja 2021. [[Akademija nauka Albanije]] organizirala je komemorativni skup o Sevastinom životu i radu povodom 150. godišnjice njezina rođenja.<ref>{{cite web |title=Akademia e Shkencave e Shqipërisë organizoi veprimtarinë jubilare në 150-vjetorin e veprimtares Sevasti Qiriazi |url=http://akad.gov.al/ash/746-akademia-e-shkencave-e-shqiperise-organizoi-veprimtarine-jubilare-ne-150-vjetorin-e-veprimtares-sevasti-qiriazi |access-date=2026-03-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230319153449/http://akad.gov.al/ash/746-akademia-e-shkencave-e-shqiperise-organizoi-veprimtarine-jubilare-ne-150-vjetorin-e-veprimtares-sevasti-qiriazi |archive-date=2023-03-19 |url-status=dead }}</ref> * Dana 25. novembra 2022. Koledž Qiriazi ({{jez|sq|Kolegji Universitar Qiriazi}}) bio je domaćin historijskog simpozija povodom 100. godišnjice osnivanja Instituta Kyrias u Kamëzu.<ref>{{cite web |title=Kolegji Universitar "Qiriazi" festoi përvjetorin e Tij të artë, duke glorifikuar vazhdimësinë 100 vjeçare |url=https://kohajone.com/politike/kolegji-universitar-qiriazi-festoi-pervjetorin-e-tij-te-arte-duke-glorifikuar-vazhdimesine-100-vjecare-foto/ |website=Koha Jonë |date=2022-11-26 |access-date=2026-03-25}}</ref> === U evanđeoskoj protestantskoj zajednici === * Zbog njezine uloge kršćanske misionarske radnice<ref name="Manifest1904" /> i ''biblijske radnice'' u Korçi,{{sfn|Woman's Board of Missions|1895|p=7}}{{sfn|ABCFM|1891|p=351}} [[Protestantizam u Albaniji|albanska protestantska]] zajednica odaje počast Sevasti Qiriazi kao jednoj od ranih pripadnica albanske evanđeoske zajednice koju je osnovao njezin brat Gjerasim Qiriazi.<ref>{{cite web |title=Albanians celebrate 125th anniversary of the first girls' school, started by evangelicals |url=https://evangelicalfocus.com/culture/2031/albanians-celebrate-125th-anniversary-of-the-first-school-for-girls-started-by-evangelicals |access-date=2026-03-25 |website=Evangelical Focus |language=en}}</ref> === Škole, ustanove i druga mjesta koja nose njezito ime === * {{jez|sq|Shkolla 9-vjeçare "Sevasti Qiriazi"}} u Korçi. * {{jez|sq|Shkolla Fillore e Mesme e Ulët "Motrat Qiriazi"}} u [[Klina|Klini]].<ref>{{cite web |title=Shkolla Fillore e Mesme e Ulët "Motrat Qiriazi", në Klinë, shënoi ditën e shkollës |url=https://kk.rks-gov.net/kline/news/shkolla-fillore-e-mesme-e-ulet-motrat-qiriazi-ne-kline-shenoi-diten-e-shkolles/ |access-date=2026-03-25}}</ref> * Srednja škola "Sevasti Qiriazi" u Tirani.<ref>{{cite web |title=Përurohen dy shkolla të reja, 'Kiço Blushi' dhe 'Sevasti Qiriazi' |url=https://www.gazetatema.net/sociale/perurohen-dy-shkolla-te-reja-kico-blushi-dhe-sevasti-qiriazi-veliaj-bizh-i374624 |website=Tema |date=2023-01-24 |access-date=2026-03-25}}</ref> * Godine 1990. u [[Priština|Prištini]] je osnovano Udruženje "Motrat Qiriazi".<ref>{{cite web |title=30 Years Since the Founding of the Association 'Motrat Qiriazi' |url=https://womensnetwork.org/30-years-since-the-founding-of-the-association-motrat-qiriazi/ |website=Women's Network |date=2020-07-20 |access-date=2026-03-25}}</ref> * U Tirani postoji manja ulica pod nazivom "Rr. Sevasti Qirjazi"{{sic}}.<ref>{{cite web |title=Rruga Sevasti Qirjazi · Tirana, Albania |url=https://www.google.com/maps/place/Rruga+Sevasti+Qirjazi,+Tirana,+Albania/ |access-date=2026-03-25}}</ref> * Godine 2023. vlada [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] odobrila je osnivanje regionalnog odjela Instituta za duhovnu i kulturnu baštinu Albanaca u Bitolju, koji će nositi ime porodice Qiriazi.<ref>{{cite web |title=ITSHKSH-së i shtohen edhe gjashtë Departamente rajonale të trashëgimisë kulturore |url=https://www.itsh.edu.mk/itshksh-se-i-shtohen-edhe-gjashte-departamente-rajonale-te-trashegimise-kulturore/ |access-date=2026-03-25 |language=sq |date=2023-03-21}}</ref> === Ostalo === * Sevasti Qiriazi i njezina sestra Parashqevi Qiriazi u Albaniji su kolokvijalno poznate kao "motrat Qiriazi" ({{jez|sq|Motrat Qiriazi}}). Smatraju se "majkama albanskog obrazovanja".<ref>{{cite web |url=http://www.botasot.info/speciale/161342/p6KXlqv/ |publisher=Bota Sot Online |title=Nënat e kombit, historia e motrave Sevasti dhe Parashqevi Qiriazi |language=sq |trans-title=Majke nacije: historija sestara Sevasti i Parashqevi Qiriazi |date=2012-03-30 |access-date=2026-03-25}}</ref> == Pogrešni navodi i nedosljednosti == * Precizna godina i datum Sevastina rođenja predmet su spora. Godina 1870. navedena je na njezinu nadgrobnom spomeniku u [[Sharrë]]u. Dhimitër Dishnica navodi februar 1870, ali taj datum ne potkrepljuje izvorom.{{sfn|Dishnica|1997|p=25}} [[Robert Elsie]] navodi 24. februar 1871, ali također bez navođenja izvora.<ref>{{cite book |last=Elsie |first=Robert |title=A Biographical Dictionary of Albanian History |date=2013 |publisher=I.B. Tauris |location=New York |isbn=978-1-78076-431-3 |page=379}}</ref> Nasuprot tome, američki imigracijski manifest iz augusta 1904. sadrži Sevastinu izjavu da ima 32 godine, što bi upućivalo na 1872. kao godinu rođenja.<ref name="Manifest1904" /> Neki dokumenti iz vremena Narodne Republike Albanije čak bilježe 1876. kao godinu rođenja, što se uglavnom smatra očitom greškom.<ref>{{cite web |last=Hosaflook |first=David |title=Fotografia e fundit e Sevasti Qiriazi-Dakos: Analiza e disa të dhënave në një letërnjoftim të sapozbuluar |url=https://peizazhe.com/2024/06/20/fotografia-e-fundit-e-sevasti-qiriazi-dakos/ |website=Peizazhe |date=2024-06-20 |access-date=2026-03-25}}</ref> * Često se, bez navođenja izvora, tvrdi da je Naim Frashëri dao Sevasti Qiriazi priliku da studira u Istanbulu, ali je njezino školovanje zapravo organizirao brat Gjerasim uz pomoć protestantskih misionara poput Alexandera Thomsona.{{sfn|Kyrias-Dako|2022|pp=63–65}}<ref>{{cite book |last=Elsie |first=Robert |title=A Biographical Dictionary of Albanian History |date=2013 |publisher=I.B. Tauris |location=New York |isbn=9781780764313 |page=379}}</ref> * Često se navodi da je Sevasti Qiriazi diplomirala na [[Robert College]]u. Preciznije rečeno, diplomirala je na njegovoj sestrinskoj ustanovi, [[Američki koledž za djevojke u Carigradu]] ({{jez|en|American College for Girls at Constantinople}}), koju je osnovao Ženski odbor za misije ({{jez|en|Woman's Board of Missions}}).<ref name="DiplomaAQSH" /><ref>{{cite web |title=Woman's Board of Missions records, 1862–1927 |url=https://findingaids.library.columbia.edu/ead/nnc-ut/ldpd_4492681 |website=Burke Library at Union Theological Seminary, Columbia University Libraries Finding Aids |access-date=2026-03-25}}</ref> Taj koledž spojio se s Robert Collegeom 1971, punih 80 godina nakon njezine diplome.<ref>{{cite web |title=History of RC |url=https://website.robcol.k12.tr/en/about-rc/history |website=Robert College Official Website |access-date=2026-03-25 |quote=In 1971, Robert Academy (the high school division on the Bebek campus) and ACG merged as a co-ed high school on the Arnavutköy campus as Robert College.}}</ref> * Tvrdilo se i da Sevasti nije bila Albanka nego [[Vlasi|Vlahinja]], ali to njezina autobiografija izričito pobija riječima „{{jez|en|I am an Albanian}}”,{{sfn|Kyrias-Dako|2022|p=9}} kao i drugi izvori. * U vrijeme komunističke cenzure tvrdilo se da je Sevastina djevojačka škola u Korçi bila potpuno nereligijska (''laike''), ali je arhivsko istraživanje pobilo taj mit.<ref>{{cite web |last1=Quanrud |first1=John |last2=Hosaflook |first2=David |title=Dëshmi që Shkolla e Vashave e Korçës ishte protestante |url=https://instituti.org/wp-content/uploads/2023/02/20230226_Qiriazet_a_ishin_protestante.pdf |website=Instituti për Studime Shqiptare dhe Protestante |access-date=2026-03-25 |pages=48–53 |archive-date=2023-03-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230302132237/https://instituti.org/wp-content/uploads/2023/02/20230226_Qiriazet_a_ishin_protestante.pdf |url-status=dead}}</ref> * Često se navodi da je Sevasti organizirala<ref>Natpis na spomen-kuli kod groba sestara Qiriazi u Sharrëu, Tirana (Parcela 6, Rreshti 1, Varri 15): "[MOTRAT QIRIAZI] KANE ORGANIZUAR KONGRESIN E MANASTRIT…"</ref> i prisustvovala Prvom [[Bitoljski kongres|bitoljskom kongresu]] 1908. godine. U stvarnosti je njezin brat Gjergj bio jedan od glavnih organizatora kongresa,<ref>{{cite book |last=Lloshi |first=Xhevat |title=Gjergj Qiriazi: Veprimtaria dhe veprat |date=2022 |publisher=ISSHP |location=Tirana |isbn=978-9928-4519-9-6}}</ref> a ona nije mogla prisustvovati zbog obaveza u Korçi,<ref>Kongresi i Parë i Manastirit prej Parashqevi Qiriazit. Arkivi Qendror i Shtetit, Tirana, AQSH F57 D1 f.1.</ref> pa je kao predstavnica korčanske djevojačke škole otišla njezina sestra Parashqevi.<ref>{{cite journal |last=Grameno |first=Mihal |title=I pari Kongres Kombëtar |journal=Yll’i Mëngjezit |volume=3 |issue=2–3 |date=1918-05/1918-06 |page=42}}</ref> * Na spomeniku pokraj njezina groba u [[Sharrë|Sharrëu]], Tirana, stoji da je zajedno sa sestrom Parashqevi učestvovala na [[Pariška mirovna konferencija (1919)|Pariškoj mirovnoj konferenciji]] (1919). Za Sevastino učešće ne postoji zabilježen dokaz. == Reference == {{reflist|3}} == Izvori == {{refbegin}} * {{cite book |last=Dibra |first=Zenepe |year=2006 |chapter=Sevasti and Parashqevi Qiriazi |editor-last=de Haan |editor-first=Francisca |editor2-last=Daskalova |editor2-first=Krassimira |editor3-last=Loutfi |editor3-first=Anna |title=A Biographical Dictionary of Women's Movements and Feminisms: Central, Eastern, and South Eastern Europe, 19th and 20th Centuries |url=https://archive.org/details/biographicaldict0000unse_u3f7 |publisher=Central European University Press |location=Budapest |pages=[https://archive.org/details/biographicaldict0000unse_u3f7/page/454 454]–458 |isbn=9789637326394 |doi=10.1515/9786155053726-115 |ref={{sfnref|Dibra|2006}}}} * {{cite book |last=Kyrias-Dako |first=Sevasti |title=My Life: the Autobiography of the Pioneer of Female Education in Albania |edition=2nd |publisher=Institute for Albanian and Protestant Studies |location=Tirana |year=2022 |isbn=978-1946244420 |ref={{sfnref|Kyrias-Dako|2022}}}} * {{cite book |last=Kyrias |first=Paraskevi D. |title=The School for Girls, Kortcha, Albania |publisher=Institute for Albanian & Protestant Studies |location=Tirana |year=2014 |orig-year=1913 |url=https://instituti.org/wp-content/uploads/2014/09/1913-QIRIAZI-P-The-School-for-Girls.pdf |access-date=2026-03-24 |language=en |ref={{sfnref|Kyrias|2014}}}} * {{cite journal |title=Albania |journal=Missionary News from Bulgaria |issue=43 |date=1893-03-12 |page=8 |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/100432331 |access-date=2026-03-24 |ref={{sfnref|Missionary News from Bulgaria|1893}}}} * {{cite book |author=New Haven Branch of the Woman's Board of Missions |title=Twenty-Third Annual Report of the New Haven Branch of the Woman's Board of Missions |location=New Haven |publisher=Tuttle, Morehouse & Taylor, Printers |year=1894 |url=https://collections.library.yale.edu/catalog/10864021 |access-date=2026-03-24 |ref={{sfnref|New Haven Branch|1894}}}} * {{cite book |author=Woman's Board of Missions |title=Annual report of the Woman's Board of Missions |location=Boston |publisher=Woman's Board of Missions |year=1895 |url=https://catalog.hathitrust.org/Record/005909204 |access-date=2026-03-24 |ref={{sfnref|Woman's Board of Missions|1895}}}} * {{cite journal |author=American Board of Commissioners for Foreign Missions |title=The Missionary Herald |volume=87 |year=1891 |url=https://hdl.handle.net/2027/mdp.39015012314103 |access-date=2026-03-24 |ref={{sfnref|ABCFM|1891}}}} * {{cite journal |title=Grants and Payments to Special Objects |journal=The Star in the East |issue=67 |date=1899-07 |page=32 |publisher=Bible Lands Missions' Aid Society |ref={{sfnref|Star in the East|1899}}}} * {{cite book |title=Foleja Kombëtare: Broshurë komemorative botuar me rastin e dyzetvjetorit të Institutit Kyrias 1891–1931 |location=Tiranë |publisher=Shtypshkronja "Gutenberg" |year=1931 |language=sq |total-pages=110 |ref={{sfnref|Foleja Kombëtare|1931}}}} * {{cite book |last=Dishnica |first=Dhimitër |title=Motrat Qiriazi |location=Tirana |publisher=Shtëpia Botuese "Enciklopedike" |year=1997 |ref={{sfnref|Dishnica|1997}}}} * {{cite journal |last=Konica |first=Faik |title=Kleri grek edhe Shkolla Protestante e Çupave në Korçë |journal=Albania |volume=9 |issue=9 |year=1905 |page=179 |language=sq |ref={{sfnref|Konica|1905}}}} * {{cite journal |last=Kyrias |first=Sevasti |title=Albanian Girls' School Report |journal=The Star in the East |issue=56 |date=1896-10 |page=3 |location=London |publisher=Bible Lands or Turkish Missions' Aid Society |language=en |ref={{sfnref|Kyrias|1896}}}} * {{cite book |last=Qiriazi |first=Sevasti |chapter=Fjalë |editor-last=Qiriazi |editor-first=Gjergj |title=Hristomathi |volume=I |location=Sofia |publisher=Mbrothësia |year=1902 |pages=291–295 |language=sq |ref={{sfnref|Qiriazi|1902}}}} * {{cite book |last=Myzyri |first=Hysni |title=Shkollat e para kombëtare shqipe |location=Tiranë |publisher=Instituti i Studimeve Pedagogjike |year=1973 |page=217 |language=sq |ref={{sfnref|Myzyri|1973}}}} * {{cite web |last1=Hosaflook |first1=David |last2=Quanrud |first2=John |title=Were the Kyrias siblings, Kristo Dako, and the Kortcha Girls School Protestant? A response to the re-emergence of a communist-era narrative |url=https://www.academia.edu/75751804/Were_the_Kyrias_siblings_Kristo_Dako_and_the_Kortcha_Girls_School_Protestant_A_response_to_the_re_emergence_of_a_communist_era_narrative |website=Academia.edu |year=2022 |access-date=2026-03-24 |language=en |ref={{sfnref|Hosaflook|Quanrud|2022}}}} * {{cite book |last=Asllani |first=Uran |title=Studentët shqiptarë të Robert Kolegjit Amerikan të Stambollit dhe veprimtaria atdhetare e tyre |trans-title=Albanski studenti Američkog Robert koledža u Istanbulu i njihova patriotska djelatnost |location=Tiranë |publisher=Ilar |year=2005 |language=sq |ref={{sfnref|Asllani|2005}}}} {{refend}} {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1949|1871|Qiriazi-Dako}} [[Kategorija:Biografije, Bitolj]] [[Kategorija:Albanske feministkinje]] [[Kategorija:Albanski lingvisti]] [[Kategorija:Albanski pedagozi]] [[Kategorija:Albanski profesori]] [[Kategorija:Albanski nacionalni preporod]] [[Kategorija:Porodica Qiriazi]] [[Kategorija:Zatočenici Koncentracijskog logora Banjica]] 5i34b9bplrkmqufo83vy0osgvdc50s3 0 4723490 42681508 42651697 2026-08-27T11:14:47Z Edgar Allan Poe 29250 42681508 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Stephen Eustáquio | slika = Stephen Eustaquio Canada v Qatar 18 June 2026-202.jpg | slika_širina = | punoime = Stephen Antunes Eustáquio | nadimak = | datumrođenja = {{Datum rođenja i dob|1996|12|21|hr=da}} | rodnigrad = {{flagicon|KAN}} [[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]] | rodnadržava = [[Kanada]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = {{flagicon|KAN}} [[Kanada|kanadsko]]<br>{{flagicon|POR}} [[portugal]]sko | visina = 1.78 m | pozicija = vezni igrač | trenutniklub = {{flagicon|WAL}} [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] | brojnadresu = 46 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2013 – 2014 | klubovi1 = {{flagicon|POR}} [[Grupo Desportivo Nazarenos|Nazarenos]] | nastupi(golovi)1 = 17 (1) | godine2 = 2015 – 2017 | klubovi2 = {{flagicon|POR}} [[S.C.U. Torreense|Torreense]] | nastupi(golovi)2 = 56 (0) | godine3 = 2017 – 2018 | klubovi3 = {{flagicon|POR}} [[Leixões S.C.|Leixões]] | nastupi(golovi)3 = 20 (0) | godine4 = 2018 – 2019 | klubovi4 = {{flagicon|POR}} [[G.D. Chaves|Chaves]] | nastupi(golovi)4 = 29 (1) | godine5 = 2019 – 2021 | klubovi5 = {{flagicon|MEX}} [[Cruz Azul]] | nastupi(golovi)5 = 1 (0) | godine6 = 2020 – 2021 | klubovi6 = → {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)6 = 31 (2) | godine7 = 2021 – 2022 | klubovi7 = {{flagicon|POR}} [[F.C. Paços de Ferreira|Paços Ferreira]] | nastupi(golovi)7 = 34 (0) | godine9 = 2022 – 2026 | klubovi9 = {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)9 = 96 (4) | godine10 = 2026 | klubovi10 = → {{flagicon|SAD}} [[Los Angeles FC|Los Angeles]] | nastupi(golovi)10 = 10 (1) | godine8 = 2022 | klubovi8 = → {{flagicon|POR}} [[FC Porto|Porto]] | nastupi(golovi)8 = 8 (0) | godine12 = 2026 – | klubovi12 = {{flagicon|WAL}} [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]] | nastupi(golovi)12 = 0 (0) | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|KAN}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 61 (5) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 27.8.2026 }} '''Stephen Antunes Eustáquio''' ([[Leamington (Ontario)|Leamington]], [[Ontario|ON]], [[21. prosinca]] [[1996.]]), [[Kanada|kanadski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao vezni igrač. Trenutno igra za [[Swansea City A.F.C.|Swansea City]]. Kako se s obitelji preselio u [[Portugal]] sa sedam godina, Eustáquio je profesionalnu karijeru započeo u toj zemlji, igrajući za nekoliko manjih klubova prije nego je [[2022.]] godine potpisao za [[FC Porto|Porto]]; uz to, imao je i kraći boravak u meksičkom [[Cruz Azul]]u. Iako je u omladinskim kategorijama igrao za [[Portugalska nogometna reprezentacija|portugalsku reprezentaciju]], godine [[2019.]] odabrao je [[Kanada|Kanadu]], za čiju je [[Fudbalska reprezentacija Kanade|seniorsku reprezentaciju]] debitirao u studenom iste godine. Sudjelovao je na nekoliko međunarodnih natjecanja, a [[28. lipnja]] [[2026.]] postigao je pobjednički gol za Kanadu u šesnaestini finala [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetskog prvenstva 2026.]] godine, osiguravši tako svojoj reprezentaciji prolaz u osminu finala te prvu pobjedu u fazi na izbacivanje na ovom natjecanju. {{Sastav Kanada 2022 SP}} {{Sastav Kanada 2026 SP}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1996||Eustáquio, Stephen}} [[Kategorija:Kanadski fudbaleri]] [[Kategorija:Portugalski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Porta]] 5bjq4i4k4sm5zr6gd1d14nn0cpal34s 0 4723661 42681384 42658439 2026-08-26T23:21:50Z Aca 108187 42681384 wikitext text/x-wiki {{Infobox muscle | Name = Trbušasti mišić lista | Image = Sobo 1909 303 - Gastrocnemius muscle.png | Caption = Desna noga gledana od pozadi | Width = 200 | Image2 = Gastrocnemius muscle by Sanjoy Sanyal 2018-06-02.webm | Caption2 = Video disekcije (2 min 44 s) | Width2 = | Origin = Proksimalno od zglobnih površina [[Lateralni kondil femura|lateralnog kondila femura]] i [[medijalni kondil femura|medijalnog kondila femura]] | Insertion = [[ahilova tetiva|Tendo calcaneus]] u srednji zadnji [[petna kost|calcaneus]] | Blood = [[Suralne arterije]] | Nerve = [[nervus tibialis|Tibijalni živac]] iz [[nervus ischiadicus|išijatičnog]] mišića, tačnije, nervni korijeni S1–S2 | Action = [[anatomski termini kretanja|Plantarna fleksija]] [[stopalo|stopala]], [[anatomski termini kretanja|fleksija]] [[koljeno|koljena]] | Antagonist = [[Prednji goljeni mišić]] }} '''Trbušasti mišić lista''' (lat. ''gastrocnemius'') je površinski dvoglavi mišić. Nalazi se površinski u odnosu na [[široki mišić lista|soleus]] u [[Stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Proteže se od svoje dvije glave odmah iznad [[koljeno|koljena]] do [[Petna kost|pete]], protežući se preko ukupno tri zgloba (koljena, skočnog zgloba i [[subtalarni zglob|subtalarnog]] zgloba). Mišić je dobio ime po [[latinski jezik|latinskom]], od [[grčki jezik|grčkih]] riječi γαστήρ (''gaster'') "trbuh" ili "želudac" i κνήμη (''knḗmē'') "noga", što znači "želudac noge" (što se odnosi se na ispupčen oblik [[list (anatomija)|lista]]). == Struktura == === Proksimalno hvatište === Lateralna glava potiče od lateralnog kondila femura, dok medijalna glava potiče od medijalnog kondila [[femur]]a. === Distalno hvatište === Njegov drugi kraj formira zajedničku tetivu sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]]; ova tetiva je poznata kao kalkanealna tetiva ili [[Ahilova tetiva]] i pričvršćuje se na stražnju površinu calcaneusa ili [[petna kost|petne kosti]]. === Veze === Trbušasti mišić lista nalazi se posteriorno (površinski) u odnosu na [[široki mišić lista]] u [[stražnji odjeljak noge|stražnjem dijelu noge]]. Smatra se površinskim mišićem jer se nalazi direktno ispod kože, a njegov oblik se često može vidjeti kroz kožu. Ispod trbušastog mišića lista (dalje od kože) nalazi se široki mišić lista. Neki anatomi smatraju da oba zapravo čine samo jedan mišić - [[troglavi mišić lista|triceps surae]] ili "troglavi mišić lista" - budući da dijele zajedničko hvatište preko Ahilove tetive. Mišić [[tabanski mišić|plantaris]] i dio njegove tetive prolaze između druga dva prethodno spomenuta mišića; sve te strukture uključene su u "zaključavanje" koljena iz stojećeg položaja. Budući da je prednji dio noge lateralno od [[goljenica|goljenične kosti]], izbočina mišića medijalno od nje na prednjoj strani je zapravo stražnji dio. Široki mišić lista nalazi se površinski u odnosu na sredinu goljenice. === Varijacija === Treća glava trbušastog mišića lista, poznata i kao ''gastrocnemius tertius'', nalazi se kod oko 10% populacije.<ref>{{Cite journal |last1=Triantafyllou |first1=George |last2=Zielinska |first2=Nicol |last3=Piagkou |first3=Maria |last4=Koptas |first4=Krzysztof |last5=Węgiel |first5=Andrzej |last6=Olewnik |first6=Łukasz |date=2025-03-28 |title=Prevalence and morphology of the gastrocnemius tertius: anatomical study and literature review |journal=Surgical and Radiologic Anatomy |language=en |volume=47 |issue=1 |pages=107 |doi=10.1007/s00276-025-03625-9 |issn=1279-8517 |pmc=11953154 |pmid=40155482}}</ref> Trideset devet posto pojedinaca ima [[os sesamoideum|sezamsku kost]] koja se naziva [[os fabella|fabela]] u lateralnoj (vanjskoj) glavi trbušastog mišića lista.<ref>{{Cite journal |last1=Tabira |first1=Yoko |last2=Saga |first2=Tsuyoshi |last3=Takahashi |first3=Nagahiro |last4=Watanabe |first4=Koichi |last5=Nakamura |first5=Moriyoshi |last6=Yamaki |first6=Koh-Ichi |date=2013 |title=Influence of a fabella in the gastrocnemius muscle on the common fibular nerve in Japanese subjects |journal=Clinical Anatomy |volume=26 |issue=7 |pages=893–902 |doi=10.1002/ca.22153 |issn=1098-2353 |pmid=22933414}}</ref> == Funkcija == Zajedno sa [[široki mišić lista|širokim mišićem lista]], trbušasti mišić lista čini polovinu [[troglavi mišić lista|troglavog mišića lista]]. Njegova funkcija je [[anatomski termini kretanja|plantarna fleksija]] stopala u skočnom zglobu i fleksija noge u koljenskom zglobu. Trbušasti mišić lista je prvenstveno uključen u trčanju, skakanju i drugim "brzim" pokretima noge, a u manjoj mjeri u hodanju i stajanju. Ova specijalizacija je povezana s prevlasti bijelih mišićnih vlakana (brzo trzanje tipa II) prisutnih u trbušastom mišiću lista, za razliku od širokog mišića lista, koji ima više crvenih mišićnih vlakana (sporo trzanje tipa I) i primarni je aktivni mišić pri mirovanju.<ref name="Moore 6th">{{cite book|title=Clinically Oriented Anatomy|isbn=978-1-60547-652-0|pages=598–600|last1=Moore|first1=Keith L.|last2=Dalley|first2=Arthur F.|last3=Agur|first3=Anne M. R.|year=2009|publisher=Lippincott Williams & Wilkins }}</ref><ref name="McGraw-Hill">{{cite book |first1=Nancy |last1=Hamilton |first2=Kathryn |last2=Luttgens |title=Kinesiology: Scientific Basis of Human Motion |url=https://archive.org/details/kinesiologyscien00unse |publisher=[[McGraw-Hill]] |edition=10th |year=2001 |isbn=978-0-07-248910-1}}</ref> === Motorni put === Plan za korištenje trbušastog mišića lista pri trčanju, skakanju, koljenu i plantarnoj fleksiji stvara se u [[gyrus precentralis|precentralnom girusu]] u [[veliki mozak|velikom mozgu]].<ref>{{Cite book|title = Discovering Behavioral Neuroscience: An Introduction to Biological Psychology|url = https://books.google.com/books?id=duouBgAAQBAJ|publisher = Cengage Learning|date = 2015-01-01|isbn = 9781305687738|first = Laura|last = Freberg}}</ref> Nakon što se plan stvori, signal se šalje do gornjeg motornog neurona i niz njega. Signal prolazi kroz unutrašnju kapsulu i presijeca se, odnosno ukršta se, u produženoj moždini, tačnije u lateralnom kortikospinalnom traktu.<ref>{{Cite book|title = Anatomy & Physiology: The Unity of Form and Function.|url = https://archive.org/details/isbn_9781259721083|last = Saladin|first = Kenneth|publisher = McGraw-Hill Education|year = 2015}}</ref> Signal se kreće dalje niz prednji rog kičmene moždine gdje se gornji motorni neuron sinapsira s donjim motornim neuronom. Širenje signala se nastavlja niz prednje grane (lumbalne 4-5 i sakralne 1-5) sakralnog pleksusa. Išijatični živac se grana od sakralnog pleksusa u kojem su tibijalni i zajednički fibularni živac obavijeni u jednoj ovojnici. Tibijalni živac se na kraju odvaja od išijatičnog živca i inervira trbušasti mišić lista. == Klinički značaj == Trbušasti mišić lista sklon je [[grč]]evima - bolnim, nevoljnim kontrakcijama mišića koje mogu trajati nekoliko minuta.<ref>{{cite web |title=Nighttime Leg Cramps |url=http://www.webmd.com/a-to-z-guides/nighttime-leg-cramps-topic-overview |publisher=[[WebMD]] |date=August 19, 2010 |access-date=March 7, 2012}}</ref> Jaka sila dorzifleksije skočnog zgloba može rezultirati istegnućem medijalnog gastrocnemiusa (MGS), koje se obično naziva "cijepanjem" ili "istegnućem" mišića potkoljenice, što je izuzetno bolno i može onesposobiti osobu.<ref>{{Cite web|url=https://physioworks.com.au/injuries-conditions-1/calf-muscle-tears|title=Calf Muscle Tear|website=physioworks.com.au|access-date=2020-02-09}}</ref> Trbušasti mišić lista također se može [[upala|upaliti]] zbog prekomjerne upotrebe. [[Antiinflamatorni agens|Protuupalni lijekovi]] i fizikalna terapija (toplina, masaža i istezanje) mogu biti korisni. Anatomske abnormalnosti koje zahvataju medijalnu glavu trbušastog mišića lista dovode do [[Sindrom uklještenja poplitealne arterije|sindroma uklještenja poplitealne arterije]]. == Historija == U [[Elektromiografija|EMG]] istraživanju iz 1967. godine, Herman i Bragin su zaključili da je njegova najvažnija uloga [[Anatomski izrazi za smještaj|plantarna]] fleksija pri velikim kontrakcijama i brzom razvoju napetosti.<ref name="McGraw-Hill"/> == Dodatne slike == <gallery> File:Gastrocnemius muscle - animation.gif|Animacija File:Sobo 1909 579-580.png|Živci, arterije i vene koji okružuju mišiće gastrocnemius i soleus File:Sobo 1909 304.png|Mišićni sloj ispod gastrocnemiusa File:Braus 1921 293.png|Poprečni presjek potkoljenice, s prikazom gastrocnemiusa pozadi File:Slide6i.JPG|Mišić gastrocnemius (disekcija) File:Gastrocnemius.png|Lokacija mišića </gallery> == Reference == {{Reflist}} == Vanjske poveznice == {{Commons category}} * {{SUNYAnatomyLabs|14|st|04|05}} [[Kategorija:Mišići]] 8tiv5s86e831krs5h7copriu3rd9d2o 0 4724763 42681466 42679763 2026-08-27T04:00:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42681466 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Vedrana Rudan | slika = Vedrana Rudan (2015).jpg | širina_slike = 280px | opis = | datum_rođenja = {{Birth date|1949|10|29|df=y}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|SFRJ}} [[Opatija (grad)|Opatija]] ([[SR Hrvatska]], [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]]) | datum_smrti = {{death date and age|2026|08|18|1949|10|29|df=y}} | mjesto_smrti = {{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]] ([[Hrvatska]]) | alma_mater = Pedagoška akademija Rijeka | zanimanje = | jezik = | nacionalnost = | žanr = | pokret = | znamenita_djela = <div> * ''Uho, grlo, nož'' (2002)</div> | uticaj_od= | uticaj_na = | potpis= }} '''Vedrana Rudan''' ([[Opatija (grad)|Opatija]], [[29. oktobra]] [[1949.]] – [[Rijeka]], [[18. augusta]] [[2026]]) bila je hrvatska književnica, novinarka i kolumnistkinja. == Biografija == Rođena je u oktobru [[1949.]] godine u [[Opatija (grad)|Opatiji]]. Završila je hrvatski i nemački jezik na Pedagoškoj akademiji u Rijeci.<ref name="iliteratura">{{cite web|accessdate=18. 8. 2026.|url=http://www.iliteratura.cz/Clanek/17701/rudan-vedrana|title=Rudan, Vedrana|publisher=iLiteratura.cz|jezik=češki|first=Lamija|last=Begagić|date=10. 8. 2005.}}</ref> [[1970-e|1970-ih]] godina udala se za čoveka s kojim je dobila dvoje dece. Međutim, brak je bio nesrećan i obeležen čestim epizodama [[Nasilje u porodici|porodičnog nasilja]].<ref name="gracija10"/> Nakon četrnaest godina braka, razvela se i udala za advokata Ljubišu Drageljevića.<ref name="kosmo">{{cite web|url=http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je|publisher=Kosmo|jezik=de|first=Vera|last=Marjanović|date=10. 4. 2015.|title=Vedrana Rudan: "Jugoslawien ist lebendiger denn je"|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead|archive-date=2016-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20160920081436/http://www.kosmo.at/news/Vedrana-Rudan-Jugoslawien-ist-lebendiger-denn-je}}</ref> Radila je kao nastavnica, turistički vodič, prodavačica sladoleda i novinarka za više hrvatskih novina — među kojima su "[[Feral Tribune]]", "[[Slobodna Dalmacija]]", "[[Novi list]]" i "[[Jutarnji list]]" — i bila je urednica na Hrvatskom radiju.<ref name="iliteratura"/> Poznata po nepomirljivom i oštrom jeziku, [[1991.]] godine dobila je otkaz na [[HR Rijeka|Radiju Rijeka]] zbog kritike predsednika [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]].<ref name="Thompson1999">{{cite book|last=Thompson|first=Mark|title=Forging War: The Media in Serbia, Croatia, Bosnia and Hercegovina|url=https://books.google.com/books?id=Pp5pAAAAMAAJ|year=1999|publisher=University of Luton Press|isbn=978-1-86020-552-1|page=169}}</ref> Nakon što je njen suprug ostao bez posla, otvorili su agenciju za nekretnine.<ref name="dalkeyint">{{cite web|url=http://www.dalkeyarchive.com/an-interview-with-vedrana-rudan|last=Lucic|first=Ana|title=An Interview with Vedrana Rudan|publisher=Dalkey Archive Press|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Pisala je za "[[Nacional]]", najveći hrvatski nedeljnik, do [[2011.]] godine.<ref name="dalkeyint"/> Pravosnažnom sudskom presudom [[1993.]] vraćena je na posao, ali joj je bilo onemogućeno da radi pa je sama dala otkaz. U januaru [[2009.]] godine, zbog poređenja [[Izraelsko-palestinski sukob|stanja u Gazi]] s [[holokaust]]om na [[Dan sjećanja na holokaust|Danu sećanja]], dobila je otkaz na [[Nova TV|Novoj TV]].<ref name="State2009">{{cite report|title=Croatia: International Religious Freedom Report 2009|date=26. 10. 2009.|url=https://2009-2017.state.gov/j/drl/rls/irf/2009/127304.htm|publisher=U.S. Department of State|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Od [[2010.]] do [[2015.]] pisala je blog "Kako umrijeti bez stresa". Zatvorila je blog [[21. augusta]] [[2015.]] uz poruku da ne može više da podnosi mržnju. Njen poslednji tekst "Odustajem" pročitan je oko 50.000 puta.<ref name="indexhr">{{cite web|url=http://www.index.hr/black/clanak/vedrana-rudan-prestala-pisati-blog-ne-mogu-podnijeti-mrznju-koja-vlada-hrvatskom/837924.aspx|title=Vedrana Rudan prestala pisati blog: Ne mogu podnijeti mržnju koja vlada Hrvatskom - black|website=Index.hr|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rudan.info/odustajem|title=Odustajem|website=Rudan.info|date=24. 8. 2015.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Bila je jedna od potpisnica [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]] iz [[2017.]] godine.<ref name="derk">{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Donosi se Deklaracija o zajedničkom jeziku Hrvata, Srba, Bošnjaka i Crnogoraca|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|newspaper=[[Večernji list]]|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=28. 3. 2017.|url-status=live|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> U martu 2025. u emisiji "[[Nedjeljom u dva]]" [[Aleksandar Stanković (voditelj)|Aleksandra Stankovića]] rekla je da boluje od raka i da umire. Tada je izjavila: "Ja sam besmrtna. Moju smrt shvatite kao odlazak na područje bez signala."<ref name="nu2">{{cite web|url=https://www.index.hr/magazin/clanak/rudan-u-nu2-moju-smrt-shvatite-kao-odlazak-na-podrucje-bez-signala-ja-sam-besmrtna/2647385.aspx|title=Vedrana Rudan u NU2: Htjela sam eutanaziju, ali preslaba sam za do Švicarske|website=Index.hr|date=2. 3. 2025.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Umrla je [[18. augusta]] [[2026.]] godine u [[Rijeka|Rijeci]] od posledica bolesti. == Delo == Pisala je kolumnu "Zloće i povrće" za nedeljnik "Nacional".<ref name="b92">{{cite web|title=Preminula Vedrana Rudan|url=https://www.b92.net/zivot/aktuelno/259878/umrla-vedrana-rudan/vest|website=B92.net|accessdate=18. 8. 2026}}</ref> Njezine knjige su prevedene na engleski, mađarski, slovenački, poljski, francuski, italijanski, ruski i makedonski jezik. Po njenim delima rađene su pozorišne predstave u Rijeci, Zagrebu, Beogradu, Varšavi, Londonu, Santa Moniki i Budimpešti.<ref name="laguna">{{cite web|url=https://laguna.rs/a1089_autor_vedrana_rudan_laguna.html |title=Vedrana Rudan |publisher=Laguna.rs |date=5. 8. 2017.|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Prvi roman "Uho, grlo, nož" (2002.) je monolog jedne ogorčene i nesrećne žene, Tonke Babić. Dobro je primljen zbog feminističke teme i oštrog glasa.<ref name="guardnight">{{cite news|newspaper=The Guardian|last=Lacey|first=Josh|date=11. 12. 2004.|title=Bitter somethings|url=https://www.theguardian.com/books/2004/dec/11/featuresreviews.guardianreview19|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Drugi roman "Ljubav na poslednji pogled" (2003.) je ispovest o nasilju u braku, nastala prema sopstvenom iskustvu iz prvog braka.<ref name="gracija10">{{cite news|newspaper=Gracija|jezik=bs|url=http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene|date=9. 7. 2010.|accessdate=18. 8. 2026.|first=Mersiha|last=Drinjaković|title=Muškarci ne vole dobre žene|url-status=dead|archive-date=2015-10-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20151030180205/http://www.gracija.ba/novost/10503/muskarci-ne-vole-dobre-zene}}</ref> "Crnci u Firenci" (2006.) donosi naizmenične tačke gledišta članova porodice iz Rijeke, a kritika ju je uporedila s filmom "[[American Beauty (film)|Američka lepota]]".<ref name="pogacnik">{{cite web|url=http://www.mvinfo.hr/clanak/vedrana-rudan-crnci-u-firenci|first=Jagna|last=Pogačnik|publisher=Moderna vremena|date=25. 5. 2006.|title=Vedrana Rudan – „Crnci u Firenci“|accessdate=18. 8. 2026.}}</ref> Zbirka kolumni "Kad je žena kurva, kad je muškarac peder" (2007.) prilagođena je za pozorište pod naslovom "Kurva" u režiji [[Zijah Sokolović|Zije Sokolovića]].<ref name="szssplit">{{cite web|title="Kurva" napokon dolazi u Split!|jezik=hr|url=http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split|date=11. 11. 2014.|first=Zvonimir|last=Parać|publisher=S4S Portal|accessdate=18. 8. 2026.|url-status=dead|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304070105/http://szssplit.hr/kurva-napokon-dolazi-u-split}}</ref> Roman "Dabogda te majka rodila" (2010.) bavi se odnosom majke i ćerke.<ref name="gracija10"/> {{div col|colwidth=50%}} * ''Uho, grlo, nož'' (2002.) * ''Ljubav na poslednji pogled'' (2003.) * ''Ja, nevjernica'' (2005.) * ''Crnci u Firenci'' (2006) * ''Kad je žena kurva, kad je muškarac peder'' (2007.) * ''Strah od pletenja'' (2009.) * ''Dabogda te majka rodila'' (2010.) * ''Kosturi okruga Madison'' (2012.) * ''U zemlji krvi i idiota'' (2013.) * ''Amaruši'' (2013.) * ''Zašto psujem'' (2015.) * ''Muškarac u grlu'' (2016.) * ''Život bez krpelja'' (2018.) * ''Ples oko sunca – autobiografija'' (2019.) * ''Dnevnik bijesne domaćice: predgovor novom izdanju'' (2020.) * ''Puding od vanilije'' (2021.) * ''Doživotna robija'' (2022.) * ''Besplatna dostava'' (2023.) * ''Umrijeti bez stresa'' (2024.) {{div col end}} == Povezano == * [[Hrvatska književnost]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.rudan.info/ Blog Vedrane Rudan] * [https://web.archive.org/web/20110614053709/http://www.nacional.hr/autor/84/Vedrana-Rudan Lista objavljenih tekstova u listu "Nacional"] * [https://6yka.com/kultura-i-zabava/vedrana-rudan-uzivam-dva-ugleda/ Uživam dva ugleda - intervju (18. decembra 2011.)] * [http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460965/Vedrana-Rudan--za-Blic-Zivot-bez-ljubavi-gori-je-od-smrti Život bez ljubavi gori je od smrti („Blic“, 2. maj 2014)] * [http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/politika/aktuelno.289.html:564877-Vedrana-Rudan-Sita-sam-mrznje-koja-me-okruzuje Vedrana Rudan: Sita sam mržnje koja me okružuje („Večernje novosti“, 30. avgust 2015)] * [http://www.politika.rs/scc/clanak/462249/Starost-je-muka-ali-i-sloboda Starost je muka, ali i sloboda („Politika”, 11. septembar 2020)] {{Normativna kontrola}} {{Životni vijek|1949|2026|Rudan, Vedrana}} [[Kategorija:Hrvatski novinari]] [[Kategorija:Hrvatski kolumnisti]] [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Jugoslavenski novinari]] [[Kategorija:Jugoslavenske feministkinje]] [[Kategorija:Blogeri]] [[Kategorija:Biografije, Opatija]] [[Kategorija:Umrli od raka]] 0g3ra12yfj024839itaposv1l24qdc3 0 4724956 42681360 42681174 2026-08-26T21:30:48Z Zavičajac 76707 42681360 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Moderna arhitektura u Taškentu. Modernizam i tradicija u Centralnoj Aziji |image = Sirk 2.jpg |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1766 |država = {{flag|Uzbekistan}} }} '''Moderna arhitektura u Taškentu''' zastupljena je reprezentativnim skupom [[Moderna arhitektura|modernističkih]] zgrada i urbanih kompleksa izgrađenih između 1960-ih i ranih 1990-ih. u [[Taškent]]u, glavnom gradu [[Uzbekistan]]a. Rezultat je jedinstvenog spoja [[Socijalizam|socijalističkog]] urbanističkog planiranja, modernističkih inovacija u [[Arhitektura|arhitekturi]] i zanatske lokalne kulture. Transformacija Taškenta u socijalističku prijestolnicu u 20. stoljeću odražava njegovu stratešku poziciju na raskršću civilizacija, kao i ambiciju [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]] da predstavi grad kao simbol svoje vizije modernosti na Istoku.<ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219579 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Kratko vrijeme izgradnje pripada periodu obnove i transformacije Taškenta nakon [[zemljotres]]a 1966. godine. Kompleks modernističkih objekata sadrži stambene objekte, muzeje, izložbene dvorane, kulturne institucije, naučne i infrastrukturne objekte, odražavajući široki funkcionalni spektar kasnosovjetske arhitektonske produkcije. Kao takve, doprinijele su oblikovanju rasporeda grada, definiranju njegovih granica i upravljanju ključnim [[Urbanizam|urbanim]] čvorovima. Mnogi objekti su stoga povezani vizuelnim ili prostornim odnosima i služe kao istaknute znamenitosti unutar urbanizma Taškenta.<ref name="kombin">{{Cite web |url= https://www.ciuz.info/en/modernity-and-tradition-in-central-asia-tashkents-modernist-architecture-included-among-the-unesco-world-heritage-sites/ |title= Modernizam i tradicija |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Nakon zemljotresa 1966. godine, razvoj grada ubrzan je Generalnim planom koji naglašava socijalistički urbanizam, zelene površine i moderno stanovanje. Sve sovjetske republike doprinijele su ovom naporu, simbolizirajući solidarnost SSSR-a. Generalni plan iz 1967. godine implementirao je ideje i mogućnosti koje su se pojavile tokom prethodne dvije decenije. Ova situacija potaknula je široko usvajanje inovativnih materijala i tehnologija, uključujući [[Seizmologija|seizmički]] otporne izvedbe i [[klima]]tski osjetljiva rješenja, koja spajaju prefabrikaciju sa zanatskim radovima. Inovacije nisu samo riješile praktične izazove u teškoj klimatskoj i seizmičkoj zoni, već su i spojile tradiciju i modernizam.<ref name="moarh">{{Cite web |url= https://www.dezeen.com/2026/07/28/tashkent-modernism-unesco-world-heritage-site-soviet-architecture-uzbekistan-unesco/ |title= Ten UNESCO-listed Soviet modernist buildings in Tashkent |work= Interaktivna mapa istorijskih kulturnih mjesta |access-date= 23. avgust 2026.}}{{en}}</ref> == Svjetska baština == Deset objekata izgrađenih u duhu moderne arhitekture u Taškentu upisano je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="moderna">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1766 |title= Moderna arhitektura u Taškentu |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Kazastan">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Uzbekistan, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odabrani objekti odlikuju se svojomm autentičnšću i integritetom, i zajedno predstavljaju raznoliki društveni, kulturni i politički kontekst Taškenta tokom druge polovine dvadesetog stoljeća. Posebna pažnja posvećena je odabiru struktura koje se razlikuju po funkciji, obliku i razmjeri kako bi odražavale i principe urbanističkog i arhitektonskog dizajna sovjetskog socijalizma. === Stambena zgrada Žemčug === Stambena zgrada Žemčug projektovana je 1972–1984, a izgrađena 1975–1985. To je šesnaestospratni stambeni blok čiji projekt je uradila O. Ajdinova iz TašZNIIEP u Taškentu. Smještena je u ulici Bujuk Turon, na raskrsnici bulevara Šarafe Rašidove i Afrosijoba (nekadašnjih [[kosmonaut]]a). Pripada tipu multifunkcionalnih „kompleksa zgrada“, prilagođenih demografskoj strukturi uzbekistanskog društva (velike porodice, orijentisane na zajednicu, pristup raznim socijalnim uslugama). Slično pristupima iz 1920-ih, arhitekti su zamislili socijalni blok na sveobuhvatan način, obuhvatajući kolektivna domaćinstva, upravljanje, organizaciju obroka, obrazovanje djece i aktivnosti u slobodno vrijeme. Zgrada je dobila ime "Žemčug" (ruski naziv za "Biser") po zlatarni na prvom spratu. To je jedna od prvih višespratnih stambenih kula u gradu i jedna od najeksperimentalnijih građevina svog doba. Zgrada je 1986. godine dobila zlatnu medalju od Saveza arhitekata i prepoznata je kao najbolja građevina u SSSR-u, zahvaljujući inovativnoj tehnici gradnje kliznim oplatama, monolitnom dizajnu pogodnom za seizmičku zonu, interpretaciji koncepta vertikalne mahale, kao i njenoj tipologiji, interakciji čvrstog i praznog prostora i prostornoj organizaciji. Nekretnina je jedinstvena i eksperimentalna iz dva razloga. Prvi tazlog je reinterpretacija mahale, tradicionalnog uzbekistanskog naselja gdje je svakodnevni život uglavnom orijentiran na zajednicu, što je vertikalno implementirano u stambeni blok. Kako bi se održala minijaturna skala naselja unutar velike kule, stvoreno je pet prostranih visećih dvorišta namijenjenih kao zajednički vanjski prostori za stanare. Organizovana su na tri sprata, omogućavajući pristup stanovima, s jedne strane, i otvarajući se prema gradu kroz velike otvore trostruke visine, s druge strane. Još jedan bitan aspekt tradicionalnog uzbekistanskog života je podjela javnog i privatnog života, što se u slučaju Žemčuga odrazilo u urednom odvajanju dvorišta (javni prostor) i stanova (privatni prostor). Štaviše, prisustvo ajvana - otvorene ljetne sobe koja se nalazi u srednjoazijskom i islamskom narodnom i tradicionalnom stanovanju koje pruža hladniji poluotvoreni prostor - jača podjelu javnog/privatnog prostora arhitektonske konfiguracije pružajući privatni otvoreni prostor u stanovima, a istovremeno pruža olakšanje tokom vrućih taškentskih ljeta. === Solarna peć === Smještena na brežuljku Parkent, oko 45 kilometara od Taškenta, jedna je od najvećih sunčevih peći na svijetu. Izgrađena je kao jedan od posljednjih velikih naučnih projekata koje je razvio Sovjetski Savez. Ima futuristički oblik i, s 12.090 ogledala, može zagrijavati materijale do 3.000 stepeni Celzija. Peć je jedna od samo dva takva naučna kompleksa u svijetu, koji koriste čistu solarnu energiju putem heliostata koji reflektuju sunčevo zračenje. Drugi primjer je solarna peć Odeillo u istočnim francuskim [[Pirineji]]ma. Na III Svjetskom bijenalu 'Interarch-85' u [[Sofija|Sofiji]] 1985. godine projekat je dobio medalju. Objekat je nagrađen i zlatnom medaljom na II Svesaveznom revijalnom takmičenju u SSSR-u za najbolji projekat godine i predstavljen je u brojnim publikacijama i TV reportažama.<ref name="nomin"/> Kompleks predstavlja visoki nivo tehnoloških inovacija i eksperimentisanja. Heliostati postavljeni na brdu hvataju sunčevo zračenje i reflektuju ga prema koncentratoru, koji ga zatim fokusira na žarišnu tačku peći. U ovoj žarišnoj tački, materijali se mogu topiti ili zagrijavati do izuzetno visokih temperatura, koje potencijalno dostižu i do 3000 °C. Ovaj proces koristi čistu sunčevu energiju bez potrebe za dodatnim gasovima, što omogućava proizvodnju izuzetno čistih oksidnih materijala koji se ne mogu sintetizirati drugim metodama. Osim toga, pruža sredstva za testiranje otpornosti materijala na intenzivno sunčevo zračenje. Kompleks se sastoji od pet glavnih komponenti: (a) heliostatskog polja, terasastog brda sa 62 solarna ogledala; (b) koncentratora, velikog paraboloidnog štita prekrivenog ogledalima orijentisanim prema solarnoj peći; (c) peći, tehničkog ili procesnog tornja koji sadrži žarišnu tačku u koju se usmjerava sva sunčeva energija; (d) bloka laboratorija direktno povezanih sa pećima; i (e) dvorišna zgrada za laboratorije i kancelarije. Svaki od ovih pet elemenata izgrađen je kao nezavisna struktura koja leži na istoj kamenoj podlozi. === Palate prijateljstva naroda === Izgradnja Palate prijateljstva naroda započela je početkom 1970-ih, po projektu Centralnog naučnoistraživački instituta za arhitekturu i sportske objekte u Moskvi. Ovaj projekat je uražen s namjerom da stvori impozantan i moderan kompleks koji bi pokazao istaknutost Taškenta i socijalističkih dostignuća. Na izradu projekta snažno uticao je uzbekistanski vođa [[Šaraf Rašidov]], koji je preferirao veličanstveni, tradicionalistički stil u odnosu na modernistički pristup. To je rezultiralo strukturom koja je kombinirala modernu funkcionalnost s tradicionalnom estetikom, odražavajući mješavinu sovjetskih i uzbekistanskih arhitektonskih elemenata.<ref name="nomin"/> === Istorijski muzej === Državni istorijski muzej (ranije [[Lenjin]]ov muzej) (projektiran 1968-69; izgrađen 1969-1970) projektovali su arhitekti E. Rozanov, V. Šestopalov i J. Boldičev kao izložbeni paviljon prvobitno posvećen stogodišnjici Lenjinovog rođenja. Zgrada predstavlja jedan od trinaest izložbenih muzeja V. I. Lenjina osnovanih godinama nakon njegove smrti u bivšem Sovjetskom Savezu. Muzej je strateški smješten duž avenije Šaraf Rašidov (bivša Lenjinova avenija) i ulice Bujuk Turon (bivša Lenjinova ulica) čineći muzej urbanom osovinom unutar ovog istorijskog konteksta. === Metro stanica Kosmonavtlar === Izgrađena je 1984. godine po projektu Spartaka Ziganšina kao prilično originalan objekat zbog svoje visoke prostorne kvalitete, finih završnih obrada i brojnih monumentalnih umjetničkih djela. Bogato je ukrašena mramorom i dekorativnom staklenom rasvjetom. Okružena je reljefima umjetnika Borisa Kločkova, posvećenim sovjetskim svemirskim pionirima. Taškentski metro, koji radi od 1977., bio je prvi u Srednjoj Aziji. Na urbanom nivou, predstavljao je vrlo važan korak u modernizaciji grada i smatrao se nečim više od saobraćajnice.<ref name="nomin"/> === Galerija === <gallery> File:17 qavatli monolit turar joy binosi. Jemchug.jpg|01 - Stambena zgrada Žemčug File:Parkent BSP.jpg|02 - Solarna peć File:History Museum (8145371419).jpg|03 - Istorijski muzej File:National Arts Centre in Tashkent 3.jpg|05 - Muzej umjetnosti File:People's Friendship Palace2.jpg|04 - Palata prijateljstva naroda File:Узбекистан, Ташкент, Себазар ул, 1А, Цирк.jpg|06 - Državni cirkus File:Oʻzbekiston badiiy akademiyasi markaziy koʻrgazma zali 9.jpg|07 - Centralna izložbena hala Akademije umjetnosti File:082 Eski Juva Bozori, mercat cobert de Chorsu (Taixkent).jpg|09 - Trgovački centar Čorsu File:Kosmonavtlar metrosi bekati 2.jpg|10 - Metro stanica Kosmonavtlar </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Soviet modernist architecture in Uzbekistan}} [[Kategorija:Svjetska baština u Uzbekistanu]] [[Kategorija:Moderna arhitektura u Uzbekistanu]] my5tlfvmdmnah7q27y390svp8jekoha 0 4724959 42681266 42681137 2026-08-26T14:53:10Z Edgar Allan Poe 29250 /* Nastanak ideje */ 42681266 wikitext text/x-wiki [[File:New Caledonia in Darien2.jpg|thumb|450px|"Nova karta [[Darijenska prevlaka|Darijenske prevlake]] u Americi, [[Panamski zaljev|Panamskog zaljeva]], zaljeva Vallona ili sv. Michaela, s pripadajućim otocima i zemljama". Izvor je ''Pismo koje sadrži opis Darijenske prevlake'', [[Edinburgh]], [[1699.]] godina. Škotsko naselje [[Novi Edinburgh]] može se vidjeti na obali, gore desno.]] '''Darijenska spletka''' ([[engleski]]: ''Darien scheme''), znana još i kao '''Darijenski pothvat''' ([[engleski]]: ''Darien venture'') i '''Darijenski projekt''' ([[španjolski]]: ''Proyecto Darién'') bio je neuspjeli pokušaj, mahom financiran od strane bogatih investitora iz [[Kraljevina Škotska|Kraljevine Škotske]], uspostave škotske kolonije imena '''Nova Kaledonija''' ([[engleski]]: ''New Caledonia'') ili '''Britanska Panama''' ([[engleski]]: ''Britain-in-Panama'') na području [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]] (današnja [[Panama]]) s kraja [[17. vijek|XVII. vijeka]], a s ciljem jačanja utjecaja i stjecanja lokalnog bogatstva. Cilj je bio da kolonija, koja je trebala biti utemeljena u [[Darijenski zaljev|Darijenskom zaljevu]], utemelji i upravlja rutom koja bi povezivala [[Tihi ocean|Tihi]] i [[Atlantski ocean]] preko kopna. Financijeri su znači da je [[Vasco Núñez de Balboa]], koji je prvi ugledao Tihi ocean, došao do Pacifika prešavši [[Panamska prevlaka|prevlaku]] preko [[Darién]]a. Kolonizatori su proklamirali i suverenitet nad "Rakovim otokom" (današnji [[Vieques, Puerto Rico|Vieques]] u [[Portoriko|Portoriku]]) [[1698.]] godine, ali to je bilo kratkoga vijeka.<ref>{{Cite journal |url=https://www.academia.edu/277924 |title=To Get Rich for Our Homeland: The Company of Scotland and the Colonization of the Isthmus of Darien |journal=Clahr: Colonial Latin American Historical Review |last1=Hidalgo |first1=Dennis R. |date=January 2001 |archive-date=21 April 2022 |access-date=6 July 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220421050552/https://www.academia.edu/277924 |url-status=live }}</ref> Pokušaj naseljavanja neslavno je propao; preko 80% sudionika umrlo je u roku od jedne godine, a samo je naselje čak dva puta bilo napuštano.<ref>''The Week'', "How Scottish Independence Vanished..."</ref><ref name=LittleBBC>Little, "The Caribbean colony..."</ref> Danas to područje pripada provinciji [[Guna Yala]] u [[Panama|Panami]]. Razlozi za ovako katastrofalan neuspjeh projekta brojni su, a uključuju loše planiranje i opremanje ekspedicije, podijeleno vodstvo, izostanak trgovinskih odnosa s lokalnim plemenima te susjednim nizozemskim i engleskim kolonijama,<ref name="Ibeji" /> epidemijama tropskih bolesti, sveopća opozicija projektu od strane trgovinskih lobija u Engleskoj<ref name="Ibeji">{{cite web |last1=Ibeji |first1=Mike |date=17 February 2011 |title=The Darien Venture |url=https://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/scotland_darien_01.shtml |access-date=16 April 2017 |website=BBC British History |publisher=BBC |archive-date=17 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240217170941/https://www.bbc.co.uk/history/british/civil_war_revolution/scotland_darien_01.shtml |url-status=live }}</ref> te pogreška u neanticipiranju vojnog odgovora Španjolske, koja je polagala pravo na cjelokupno područje. Naselje je trajno napušteno [[1700.]] godine nakon španjolske opsade u sklopu koje je blokirana i luka.<ref>Monaghan, ''Renaissance, Reformation...'', p. 56.</ref> Kako je [[Škotska kompanija]], koja je utemeljena u svrhu provođenja projekta, bila kapitalni projekt koji je okupio gotovo 20% svog novca koji je tada cirkulirao u Škotskoj, propast Darijenske spletke bacila je cijeli [[Lowlands, Škotska|Lowlands]] u financijsku krizu. Upravo je ovo bio jedan od glavnih razloga koji su doveli do popuštanja otpora prema [[Zakoni o uniji 1707.|Zakonu o uniji]] iz [[1707.]] godine.{{Sfn|McNeill|2010}} == Nastanak ideje == Kraj [[17. vijek|XVII. vijeka]] bio je vrlo težak period za [[Škotska|Škotsku]] kao i za ostatak Europe. Sredinom desetljeća ([[1695.]] – [[1697.]]) [[Estonija|Estoniju]], [[Latvija|Latviju]], [[Finska|Finsku]], [[Norveška|Norvešku]] i [[Švedska|Švedsku]] pogodila je [[Velika glad (1695–1697)|katastrofalna glad]], dok je u [[Francuska|Francuskoj]] i sjevernoj [[Italija|Italiji]] umrlo još oko dva milijuna ljudi.<ref>{{cite journal |last1=de Vries |first1=Jan |title=The Economic Crisis of the 17th Century |journal=Journal of Interdisciplinary Studies |date=2009 |volume=40 |issue=2 |pages=151–194 |url=https://warwick.ac.uk/fac/arts/history/ghcc/event/events/40_2_de-vriesjih2009.pdf |access-date=7 April 2018 }}</ref> Istovremeno, [[Dendrohronologija|dendrokronologijska]] istraživanja upućuju na to da je ovo desetljeće bilo najhladnije desetljeće u Škotskoj u prethodnih 750 godina,<ref>{{cite journal |title=Complexity in crisis: The volcanic cold pulse of the 1690s and the consequences of Scotland's failure to cope |journal=Journal of Volcanology and Geothermal Research |date=1 January 2020 |volume=389 |article-number=106746 |doi=10.1016/j.jvolgeores.2019.106746 |language=en |issn=0377-0273 |doi-access=free |last1=d'Arrigo |first1=Rosanne |author-link1=Rosanne D'Arrigo |last2=Klinger |first2=Patrick |last3=Newfield |first3=Timothy |last4=Rydval |first4=Miloš |last5=Wilson |first5=Rob |bibcode=2020JVGR..38906746D |hdl=10023/21075 |hdl-access=free }}</ref><ref>{{cite news |last1=Sima |first1=Richard |title=How the Cold Climate Shaped Scotland's Political Climate |url=https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |work=Eos |date=4 February 2020 |archive-date=7 September 2021 |access-date=31 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907094437/https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |url-status=live }}</ref> što je bio veliki udar na škotsku populaciju; pretpostavlja se da je Škotska izgubila 10–15% svoje tadašnje populacije, djelomično i izbog političke izolacije.<ref name="eos.org">{{cite news |last1=Sima |first1=Richard |title=How the Cold Climate Shaped Scotland's Political Climate |url=https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |work=Eos |archive-date=7 September 2021 |access-date=31 August 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210907094437/https://eos.org/articles/how-the-cold-climate-shaped-scotlands-political-climate |url-status=live }}</ref> Istovremeno, gospodarska situacija u [[Kraljevina Škotska|Škotskoj]], koja je u to vrijeme bila u personalnoj, ali ne i političkoj uniji s puno moćnijom i bogatijom [[Kraljevina Engleska|Engleskom]], bila je prilično loša. Škotska je imala jako skromne prihode, ograničen izvoz, a tradicionalne industrije poput brodogradnje bile su u padu. Istovremeno, Škoti se nisu mogli nametnuti puno bogatijim Englezima, koji su nametali trgovinske prakse i zakonodavstvo.<ref name="ReferenceA">Prebble, ''Darien: The Scottish Dream''.</ref> Uz to, niz lokalnih sukoba dodatno je opustošio gospodarstvo i iscrpio narod. Tzv. "[[Sedam gladnih godina (Škotska)|sedam gladnih godina]]" koje su pogodile Škotsku tijekom [[1690-e|1690-ih]] dovele su do odumiranja usjeva i velike gladi, a sav nagomilani pritisak pojačao je zahtjeve za političkom ili barem trgovinskom unijom s Engleskom. Međutim, istovremeno se javljao i sentiment da bi Škotska trebala ojačati svoju poziciju i postati jednako velika trgovinska sila kao i Engleska.<ref name="ReferenceA"/> Škotski je parlament poduzeo određene mjere, među kojima je bilo i osnivanje [[Škotska kompanija|Škotske kompanije]],<ref name="Prebble, The Darien Disaster">Prebble, ''The Darien Disaster''.</ref> koja je uspostavljena s ciljem trgovanja s Afrikom i Indijama te je započela s planom prikupljanja donacija.<ref>Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 84–90.</ref> U tom je momentu Darijenski rascjep odabran kao potencijalna lokacija za škotske planove, međutim Škoti su očekivano naišli na opoziciju engleskih trgovinskih lobija. Iako je [[William III, kralj Engleske|kralj William]] dao tek blagu podršku cijelom planu,<ref>Prebble, ''The Darien Disaster'', str. 48.</ref> konkretna je podrška izostala između ostalog i zato što je Engleska bila u ratu s Francuskom pa se nije željela zamjeriti Španjolcima, koji su rascjep smatrali dijelom [[Nova Granada|Nove Granade]].<ref name="Insh,p.x">Insh, ''Papers'', str. x.</ref> Drugi važan razlog bila je tada dominantna ekonomska teorija [[merkantilizam|merkantilizma]], prema kojoj se svaka prijetnja tržišnoj dominaciji jedne države – a potencijalni škotski uspjeh u Panami bio je direktna prijetnja, ne samo konkurencija, engleskim trgovinskim interesima – trebala potpuno ukloniti.<ref>{{cite web |last1=Rothbard |first1=Murray |title=Mercantilism as the Economic Side of Absolutism |url=https://mises.org/library/mercantilism-economic-side-absolutism |website=Mises.org |date=23 April 2010 |publisher=Good summary of the concept |access-date=7 April 2018 |archive-date=1 February 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200201092722/https://mises.org/library/mercantilism-economic-side-absolutism |url-status=live }}</ref> Ipak, Škotska je kompanija uspjela skupiti čak £400,000 (danas oko £60,000,000), što je bio enormni kapital<ref name="Prebble, p.90">Prebble, ''Darien: The Scottish Dream'', str. 90.</ref> u protuvrijednosti od čak jedne petine ukupnog škotskog bogatstva.<ref name="Carroll">Carroll, "The Sorry Story..."</ref><ref>Hidalgo, "To Get Rich For Our Homeland".</ref> [[William Paterson (banka)|William Paterson]], financijer rođen u Škotskoj, bio je jedan od glavnih promotora ideje o škotskoj koloniji na [[Panamska prevlaka|Panamskoj prevlaci]]. Plan je bio okupirati i staviti pod kontrolu područje [[Darijenski rascjep|Darijenskog rascjepa]], za koje se znalo da je gotovo neprohodno.<ref>{{cite web |title=The Darién Scheme |website=Daniel Crouch Rare Books |url=https://www.crouchrarebooks.com/discover/featured-items/the-darien-scheme |access-date=9 March 2023 |archive-date=27 March 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230327073653/https://www.crouchrarebooks.com/discover/featured-items/the-darien-scheme |url-status=live }}</ref> Kolonija je trebala povezati atlantsku i pacifičku obalu te postati centralno trgovinsko središte između dva oceana, a zamišljena je na identičnom principu na kojem su kasnije izgrađeni [[Panamska željeznica]] i [[Panamski kanal]]. Paterson je bio jedan od ključnih osnivača kompanije, a nakon engleske reakcije na osnivanje, uspio je dobiti podršku za svoj plan.<ref name="Prebble, p.90"/> [[James Hamilton, 4. vojvoda Hamilton|Vojvoda Hamilton]] također je podržao pothvat te je najavio da će uvesti robove da "rade do smrti" u lokalnim rudnicima zlata nakon uspostavljanja škotske kolonije.<ref name="Mullen">{{Cite web |first=Stephen |last=Mullen |title=The myth of Scottish slaves |url=https://sceptical.scot/2016/03/the-myth-of-scottish-slaves/ |website=Sceptical Scot |date=4 March 2016 |access-date=9 April 2023 |archive-date=24 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210624204547/https://sceptical.scot/2016/03/the-myth-of-scottish-slaves/ |url-status=live }}</ref> Međutim, izvorni plan Škotske kompanije da dosegne rang engleske Istočnoindijske kompanije ubrzo je zaboravljen te je kompanija prihvatila izmijenjenu i pretjerano ambicioznu Darijensku spletku. Dodatni udarac bio je Patersonov pad, koji se dogodio nakon što je jedan njegov radnik pronevjerio novac i uspio izgurati Patersona, koji će od tog trenutka imati praktički irelevantnu ulogu u cijelom pothvatu.<ref name="Prebble, p.90"/> Historičar Stephen Mullen opisao je spletku kao "merkantilistički pothvat koji je za cilj imao povećati osobna bogatstva i škotsku trgovinsku bilancu preko kolonizacije i izrabljivanja."<ref name="Mullen"/> == Nova Kaledonija == == Posljedice i reakcije na katastrofu == == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite news |last=Brocklehurst |first=Steven |title=The Banker who Led Scotland to Disaster |url=https://www.bbc.co.uk/news/uk-scotland-edinburgh-east-fife-11040353 |publisher=[[BBC News]] |date=20 August 2010}} * {{cite news |last=Carroll |first=Rory |author-link=Rory Carroll |title=The Sorry Story of How Scotland Lost its 17th Century Empire |url=https://www.theguardian.com/uk/2007/sep/11/britishidentity.past |access-date=7 February 2008 |newspaper=[[The Guardian]] |date=11 September 2007}} * {{Citation |last=Hidalgo |first=Dennis R. |year=2001 |title=To Get Rich for Our Homeland: The Company of Scotland and the Colonization of the Darién |journal=Colonial Latin American Historical Review |volume=10 |issue=3 |issn=1063-5769}} * {{citation |editor-last=Insh |editor-first=George Pratt |title=Papers Relating to the Ships and Voyages of the Company of Scotland Trading to Africa and the Indies, 1696–1707 |year=1924 |publisher=Scottish History Society, [[Edinburgh University Press]] |location=Edinburgh}} * {{cite news |last=Little |first=Allan |author-link=Allan Little |title=The Caribbean colony that brought down Scotland |publisher=BBC News |date=17 May 2014 |url=https://www.bbc.com/news/magazine-27405350 |access-date=18 May 2014}} * {{cite book |first=Tom |last=Monaghan |title=Renaissance, Reformation and the Age of Discovery, 1450–1700 |url=https://books.google.com/books?id=dl02psCLQHwC&pg=PT56 |year=2002 |publisher=Heinemann |isbn=978-0-435-32090-4}} * {{cite book |title=Bulletin of the New York Public Library |url=https://books.google.com/books?id=rL8qAQAAIAAJ&pg=PA487 |access-date=13 July 2011 |year=1914 |publisher=[[New York Public Library]] |page=487}} * {{citation |last=Prebble |first=John |author-link=John Prebble |title=The Darien Disaster |year=1968 |publisher=Secker and Warburg |location=London}} **republished as {{citation |last=Prebble |first=John |title=Darien: the Scottish Dream of Empire |year=2000 |publisher=Birlinn |location=Edinburgh |isbn=1-84158-054-6}} * {{Cite EB1911|wstitle= Paterson, William |volume= 20 |last= Watt |first= Francis |author-link= Francis Watt (author) | page = 911}} * {{cite news |title=How Scottish Independence Vanished in the Jungles of Panama |url=http://www.theweek.co.uk/uk-news/scots-independence/44206/how-scottish-independence-vanished-jungles-panama |archive-url=https://web.archive.org/web/20120122072247/http://www.theweek.co.uk/uk-news/scots-independence/44206/how-scottish-independence-vanished-jungles-panama |archive-date=22 January 2012 |access-date=6 March 2013 |newspaper=[[The Week]] |date=30 April 2007}} === Dodatna literatura === * {{citation |last=Devine |first=Tom |author-link=Tom Devine |title=Scotland's Empire 1600–1815 |year=2003 |publisher=Allen Lane |location=London |isbn=0-7139-9498-3}} * {{citation |last=Edwards |first=Nat |title=Caledonia's Last Stand: In Search of the Lost Scots of Darien |year=2007 |publisher=Luath Press |location=Edinburgh |isbn=978-1-905222-84-1}} * {{citation |last=Fry |first=Michael |title=The Scottish Empire |year=2001 |publisher=Birlinn |location=Edinburgh |isbn=1-86232-185-X}} * {{citation |last=Galbraith |first=Douglas |title=The Rising Sun |year=2001 |publisher=[[Atlantic Monthly Press]] |location=New York |isbn=0-87113-781-X |url-access=registration |url=https://archive.org/details/risingsunbeing00galb}} <small>(fictionalisation)</small> * {{cite book |last=Hart |first=Francis Russell |title=The Disaster of Darien--The Story of the Scots Settlement and the Causes of its Failure 1699-1701 |date=1929 |publisher=Houghton Mifflin Company |location=Boston |language=en |url=https://www.fadedpage.com/showbook.php?pid=20231136}} * {{cite book |last1=Howell |first1=Thomas Bayly |title=A Complete Collection of State Trials and Proceedings for High Treason and Other Crimes and Misdemeanors from the Earliest Period to the Year 1783: 1700-08 |date=1816 |publisher=T. C. Hansard for Longman, Hurst, Rees, Orme, and Brown |location=London |pages=1199–1326 |edition=Vol.14 |url=https://books.google.com/books?id=mRMwAAAAYAAJ |access-date=17 October 2021 |language=en}} * {{cite book |last=McNeill |first=J. R. |author-link=J. R. McNeill |title=Mosquito Empires: Ecology and War in the Greater Caribbean, 1620–1914 |series=New Approaches to the Americas |year=2010 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0521459105}} * Orr, Julie (2018), ''Scotland, Darien and the Atlantic World, 1698 - 1700'', Edinburgh University Press, {{isbn|978-1-4744-2754-8}} * {{cite journal |first=Christopher |last=Storrs |title=Disaster at Darien (1698–1700)? The Persistence of Spanish Imperial Power on the Eve of the Demise of the Spanish Habsburgs |journal=European History Quarterly |year=1999 |volume=29 |issue=1 |pages=5–38 |doi=10.1177/026569149902900101 |s2cid=145705636}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * [http://www.historic-uk.com/HistoryUK/Scotland-History/DarienScheme.htm The Darien Scheme&nbsp;– The Fall of Scotland] * [https://web.archive.org/web/20030424013726/http://www.rbs.co.uk/group_information/Memory_Bank/Our_Teaching_Resources/The_Teaching_Resources/The_Darien_Adventure/National_Curriculum/illust_hist.htm The Darien Adventure] * [https://web.archive.org/web/20140903132403/http://www.nms.ac.uk/explore/collections-stories/scottish-history-and-archaeology/darien-chest/ The Darien Chest] * [http://www.rls.org.uk/database/record.php?usi=000-000-001-451-L Pathfinder Pack on The Darien Scheme] * [https://archive.org/details/historydarien00borlgoog Account, written in 1700, by a colonist] * [https://www.ft.com/content/a8c715a8-a668-11df-8767-00144feabdc0 "Pivotal chapter in Scottish history"], ''[[Financial Times]]'' article regarding ''Caledonia'', a play by [[Alistair Beaton]] about the Darien scheme {{Authority control}} [[Kategorija:1690-e]] [[Kategorija:Historija Škotske]] [[Kategorija:Historija Paname]] [[Kategorija:Skandali]] 6663z86vyqrxa88yzcmc85okmm88jtz 0 4724969 42681244 2026-08-26T12:15:12Z Zavičajac 76707 Nova stranica: {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Hram Phra Mahathat |image = Wat-Phra-Baromathat-Nakhon-Srithammarat-Apr-2001-11.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1761 |država = {{flag|Tajland}} }} '''Budistički hram Phra Mahathat''' je glavno budističko središte u provinciji Nakhon Si Thammarat, na jugu [[Tajland]]a. Smješten je na uskom grebenu između [[Tihi okean|Tihog]] i Ind... 42681244 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Hram Phra Mahathat |image = Wat-Phra-Baromathat-Nakhon-Srithammarat-Apr-2001-11.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1761 |država = {{flag|Tajland}} }} '''Budistički hram Phra Mahathat''' je glavno budističko središte u provinciji Nakhon Si Thammarat, na jugu [[Tajland]]a. Smješten je na uskom grebenu između [[Tihi okean|Tihog]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]], području poznatom od davnina kao raskrsnica trgovačkih puteva. Podignut je u 8. stoljeću, pod uticajem raznih religijskih i arhitektonskih tradicija, uključujući [[Brahmanizam|brahmanizam]], [[Hinduizam|hinduizam]], [[Budizam|mahayana budizam]] i theravada budizam iz sjeveroistočne [[Indija|Indije]], središnje [[Indonezija|Jave]], [[Šri Lanka|Šri Lanke]] i regije Mon u južnom Mjanmaru. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219634 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Puno ime hrama, Wat Phra Mahathat Woramahawihan, prevodi se kao "Veliki plemeniti hram velikih relikvija Chedi", a sam chedi (ili stupa) poznat je kao Phra That Borommathat, ime koje se koristi za nekoliko drugih chedija u Tajlandu.<ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Hram pokazuje četiri glavna perioda u kojima se jasno mogu uočiti religijske i [[Arhitektura|arhitektonske]] razmjene s drugim zemljama. U prvom periodu (5. - 8. vijek), ovdje su pronađeni ostaci indijskog hinduizma, poput kamenih natpisa, jonija i arhitektonskih elemenata, što ukazuje na to da je ovo mjesto bilo prvobitno sveto mjesto u hinduizmu u jugoistočnoj Aziji prije nego što je pretvoreno u budistički hram. Hinduistički bogovi i zajednica svećenika i dalje su aktivni u trenutnim sistemima vjerovanja i ritualima u hramu. U drugom periodu (od kraja 8. do 11. vijeka), arheološki nalazi i cjevasti oblik kupole Velikog relikvijara, pokazuju da ovo mjesto bilo važan mahajanski budistički hram, kao što su Nalanda u Indiji, Borobudur u Indoneziji i Anuradhapura u Šri Lanki. U trećem periodu (12. - 14. vijek), prevelika pravougaona platforma između kupole i tornja Velikog relikvijara, statue slonova oko podnožja Velikog relikvijara i povezane tekstualne tradicije, pokazuju da je hram snažno primio kulturne elemente iz Šri Lanke. Tada je postao epicentar takozvane šrilankanske škole theravada budizma i ostavio je uticaj na razna mjesta u Tajlandu i šire. U četvrtom periodu (15. - sredina 18. vijeka), ayutthayan umjetnost iz centralnog Tajlanda postala je utjecajna, te je u hramu izgrađen niz zgrada. Posljednja stupa je vjerovatno u ovom periodu bila prekrivena pravim zlatnim listovima, trenutno teški 197,45 kilograma, što je čini vrlo rijetkim sačuvanim primjerkom u cijeloj Južnoj i Jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. Arhitektonski stil Velikog relikvijara široko je prenesen na mnoga mjesta, vjerovatno uključujući sjevernu [[Malezija|Maleziju]] i južni Mjanmar. Svi ovi spomenuti elementi jasno ukazuju na to da je hram Phra Mahathat rezultat religijske razmjene tokom oko 1.500 godina u prostranom južnom dijelu pomorske Azije. == Svjetska baština == Hram Phra Mahathat upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="manastir">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1761 |title= Manastir Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Wat Phra Mahathat Woramahawihan, Nakhon Si Thammarat.jpg|Središnji chedi visok 78 metara također je duhovno srce Nakhon Si Thammarata. File:King Taksin at Wat Phra Borom That.JPG File:เจดีย์ราย รอบพระบรมธาตุ, วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร.jpg File:วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร, จังหวัดนครศรีธรรมราช.jpg File:Wat phra mahathat woramahawihan nakhon si thammarat.jpg|Svetkovina </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wat Phra Mahathat}} [[Kategorija:Svjetska baština u Tajlandu]] [[Kategorija:Budizam]] btdsijz3xuwuuo0fmuw7rcizmdm9lk3 42681245 42681244 2026-08-26T12:16:34Z Zavičajac 76707 42681245 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Hram Phra Mahathat |image = Wat-Phra-Baromathat-Nakhon-Srithammarat-Apr-2001-11.JPG |godina = 2026. |vrst baštine = kulturno dobro |mjerilo = iv |ugroženost = ne |poveznica = https://whc.unesco.org/en/list/1761 |država = {{flag|Tajland}} }} '''Budistički hram Phra Mahathat''' je glavno budističko središte u provinciji Nakhon Si Thammarat, na jugu [[Tajland]]a. Smješten je na uskom grebenu između [[Tihi okean|Tihog]] i [[Indijski okean|Indijskog okeana]], području poznatom od davnina kao raskrsnica trgovačkih puteva. Podignut je u 8. stoljeću, pod uticajem raznih religijskih i arhitektonskih tradicija, uključujući [[Brahmanizam|brahmanizam]], [[Hinduizam|hinduizam]], [[Budizam|mahayana budizam]] i theravada budizam iz sjeveroistočne [[Indija|Indije]], središnje [[Indonezija|Jave]], [[Šri Lanka|Šri Lanke]] i regije Mon u južnom Mjanmaru. <ref name="nomin">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/document/219634 |title= Tekst nominacije |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Puno ime hrama, Wat Phra Mahathat Woramahawihan, prevodi se kao "Veliki plemeniti hram velikih relikvija Chedi", a sam chedi (ili stupa) poznat je kao Phra That Borommathat, ime koje se koristi za nekoliko drugih chedija u Tajlandu.<ref name="chedi">{{Cite web |url= https://www.travelfish.org/sight_profile/thailand/southern_thailand/nakhon_si_thammarat/nakhon_si_thammarat/3566 |title= Wat Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Hram pokazuje četiri glavna perioda u kojima se jasno mogu uočiti religijske i [[Arhitektura|arhitektonske]] razmjene s drugim zemljama. U prvom periodu (5. - 8. vijek), ovdje su pronađeni ostaci indijskog hinduizma, poput kamenih natpisa, jonija i arhitektonskih elemenata, što ukazuje na to da je ovo mjesto bilo prvobitno sveto mjesto u hinduizmu u jugoistočnoj Aziji prije nego što je pretvoreno u budistički hram. Hinduistički bogovi i zajednica svećenika i dalje su aktivni u trenutnim sistemima vjerovanja i ritualima u hramu. U drugom periodu (od kraja 8. do 11. vijeka), arheološki nalazi i cjevasti oblik kupole Velikog relikvijara, pokazuju da ovo mjesto bilo važan mahajanski budistički hram, kao što su Nalanda u Indiji, Borobudur u Indoneziji i Anuradhapura u Šri Lanki. U trećem periodu (12. - 14. vijek), prevelika pravougaona platforma između kupole i tornja Velikog relikvijara, statue slonova oko podnožja Velikog relikvijara i povezane tekstualne tradicije, pokazuju da je hram snažno primio kulturne elemente iz Šri Lanke. Tada je postao epicentar takozvane šrilankanske škole theravada budizma i ostavio je uticaj na razna mjesta u Tajlandu i šire. U četvrtom periodu (15. - sredina 18. vijeka), ayutthayan umjetnost iz centralnog Tajlanda postala je utjecajna, te je u hramu izgrađen niz zgrada. Posljednja stupa je vjerovatno u ovom periodu bila prekrivena pravim zlatnim listovima, trenutno teški 197,45 kilograma, što je čini vrlo rijetkim sačuvanim primjerkom u cijeloj Južnoj i Jugoistočnoj [[Azija|Aziji]]. Arhitektonski stil Velikog relikvijara široko je prenesen na mnoga mjesta, vjerovatno uključujući sjevernu [[Malezija|Maleziju]] i južni Mjanmar. Svi ovi spomenuti elementi jasno ukazuju na to da je hram Phra Mahathat rezultat religijske razmjene tokom oko 1.500 godina u prostranom južnom dijelu pomorske Azije. == Svjetska baština == Hram Phra Mahathat upisan je na listu [[UNESCO]]-ove [[Svjetska baština|svjetske baštine]].<ref name="manastir">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/list/1761 |title= Manastir Phra Mahathat |work= UNESCO: Svjetska baština - whc.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026.}}{{en}}</ref> Odluka je donešena na 48-om zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu od 19-29 jula 2026. god. u [[Busan]]u, [[Južna Koreja]]<ref name="zasjedanje">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/newproperties/ |title= Spomenici upisani naa listu svjetske baštine 2026. god. |work= UNESCO: Svjetska baština, /www.unesco.org |access-date= 17. avgust 2026}}{{en}}</ref><ref name="Tajland">{{Cite web |url= https://whc.unesco.org/en/statesparties/kz |title= Tajland, spomenici upisani na listu svjetske baštine |work= UNESCO: Svjetska baština |access-date= 19. avgust 2026.}}{{en}}</ref> === Galerija === <gallery> File:Wat Phra Mahathat Woramahawihan, Nakhon Si Thammarat.jpg|Središnji chedi visok 78 metara također je duhovno srce Nakhon Si Thammarata. File:King Taksin at Wat Phra Borom That.JPG File:เจดีย์ราย รอบพระบรมธาตุ, วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร.jpg File:วัดพระมหาธาตุวรมหาวิหาร, จังหวัดนครศรีธรรมราช.jpg File:Wat phra mahathat woramahawihan nakhon si thammarat.jpg|Svetkovina </gallery> == Izvori == {{Reflista}} {{Commonscat|Wat Phra Mahathat}} [[Kategorija:Svjetska baština u Tajlandu]] [[Kategorija:Budizam u Tajlandu]] hl54qfnije82nsc5uhep0y8ead1wr9i 0 4724970 42681249 2026-08-26T12:52:12Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[William III od Engleske]] na [[William III, kralj Engleske]] 42681249 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[William III, kralj Engleske]] 2mq3t18yo3gpvswqdc6tsdg3j5s8xwd 4 4724971 42681269 2026-08-26T14:59:58Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije#Načelo jednog sata]] 42681269 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Ne_ujedajte_novajlije#Načelo_jednog_sata]] 9m3n1gjlos1w876zzu8d36jykxgc1sr 4 4724972 42681270 2026-08-26T15:00:01Z Aca 108187 Preusmjereno na [[Wikipedija:Ne ujedajte novajlije#Načelo jednog sata]] 42681270 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Wikipedija:Ne_ujedajte_novajlije#Načelo_jednog_sata]] 9m3n1gjlos1w876zzu8d36jykxgc1sr 14 4724973 42681274 2026-08-26T15:19:13Z Inokosni organ 160059 n/k 42681274 wikitext text/x-wiki {{commonscat|Lakes of Ukraine}} [[Kategorija:Geografija Ukrajine]] [[Kategorija:Jezera u Evropi|Ukrajina]] [[Kategorija:Jezera po državama|Ukrajina]] iyyqy6qr7iuc253pfqwovbg2rd30hyc 0 4724974 42681278 2026-08-26T15:34:31Z Inokosni organ 160059 Inokosni organ premješta stranicu [[Ivano-Frankovsk]] na [[Ivano-Frankivsk]] preko preusmjerenja 42681278 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Ivano-Frankivsk]] p92omte7msra6hwst30ou1ks74u7rhv 0 4724975 42681300 2026-08-26T17:12:00Z Inokosni organ 160059 n/č 42681300 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime = Jezero Sinevir | slika = Lake Synevir.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = Nacionalni park Sinevir |širina-stupnjevi = 48 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 23 |dužina-minute = 41 |dužina-oznaka = E | površina = 0,04–0,07 | zapremina = | dubina = 22 | visina = 989 | širina = | dužina = | vrsta = [[glacijalno jezero]] | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Ukrajina}} }} '''Jezero Sinevir''' ({{jez-uk|озеро Синевир}}) je [[jezero]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedno je od najvećih u državi. == Opis == Jezero se nalazi usred [[Karpati|Karpatskog luka]], u ukrajinskoj regiji [[Zakarpatje|Zakarpatje]]. Preciznije, smješteno je unutar gorja [[Gorgani]] ({{jez-uk|Ґорґа́ни}}, dijela Središnjih Karpata, u podnožju planine [[Ozerna]], visoke 1495 metara. Nalazi se na zapadu zemlje, u [[Hustski rajon|Hustskom rajonu]]. Najbliže selo je [[Sinevirska Poljana]], udaljeno pet kilometara, dok su najbliži gradovi – [[Mukačevo]] na zapadu i [[Ivano-Frankivsk]] na istoku – udaljeni oko 100 kilometara. Znanstvenici procjenjuju da je jezero nastalo prije otprilike deset tisuća godina, u razdoblju nakon [[Ledeno doba|ledenog doba]] uslijed snažnog tektonskog pomaka uzrokovanog potresom, pri čemu se autohtoni pješčenjak s južne padine planine [[Krasna (planina)|Krasna]] obrušio i pregradio usku riječnu dolinu. Karakteristika jezera je što se stalno mijenja, ovisno o vremenskim uvjetima. Voda iz jezera otječe kroz poroznu prirodnu branu i ponovno izbija na površinu 350 metara zapadno od jezera, na razini 60 metara nižoj od prosječne razine jezera. Jezero Sinevir prvenstveno pune dva potoka. Razina vode u bazenu stalno se mijenja: raste tijekom kiša i intenzivnog topljenja snijega, a opada zimi i tijekom sušnog razdoblja. Zbog toga razina vode u jezeru varira između 4 i 4,5 metara, površina se kreće od 4,5 do 7,5 hektara, a najveća dubina varira između 18 i 23,5 metara. Smatra se da je šuma koja okružuje jezero stara između 140 i 161 godinu. Usred jezera nalazi se vrlo malen otok površine svega nekoliko četvornih metara, poznat pod nazivom "Morsko oko" ({{jez-uk|Морське око}}). Taj je otok povremeno potopljen. Legenda kaže da je jezero nastalo od suza jedne od grofovih kćeri, Sin, jer je njezin dragi, verhovinski pastir Vir, ubijen po nalogu njezina oca, grofa. == Nacionalni park Sinevir == Nacionalnoi park prirode Sinevir je osnovan [[1989.]] godine. [[Arhitekt]] [[Jurij Solomin]] je uredio prostor oko jezera uz doprinos kipara [[Ivan Brodin|Ivana Brodina]] i [[Mihajlo Sanič|Mihajla Saniča]], koji su izradili skulpturalnu kompoziciju od crvenog drva pod nazivom "Sin i Vir". Kompozicija je visoka 13 metara i postavljena je na čelično postolje. Kupanje, kampiranje i ribolov na jezeru nisu dopušteni. Oko jezera, koje ima kružni oblik, vodi jedna slikovita staza. Uz stazu posjetitelji mogu pronaći nekoliko sjenica i kućice za odmor. Također je dostupna usluga jahanja konja, pri čemu se posjetitelji mogu provozati stazom oko jezera. Godine [[2008.]] jezero je uvršteno među sedam prirodnih čuda Ukrajine, te je proglašeno područjem od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. == Galerija slika == <gallery> Вид на озеро 3.JPG|Jezero Sinevir 21-224-5054 Synevyr Lake RB 18.jpg|Jezero Sinevir Грунтовий покрив схилів неподалік Колочави, НПП Синевир.jpg|Pokrov tla na padinama u blizini Koločave, Nacionalni park prirode Sinevir. </gallery> {{commonscat|Synevyr Lake}} == Povezano == * [[Ukrajina]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Ukrajini]] nelbx1rssbivz5pwea6r0xx4wzpgej0 42681301 42681300 2026-08-26T17:12:20Z Inokosni organ 160059 42681301 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime = Jezero Sinevir | slika = Lake Synevir.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = Nacionalni park Sinevir |širina-stupnjevi = 48 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 23 |dužina-minute = 41 |dužina-oznaka = E | površina = 0,04–0,07 | zapremina = | dubina = 22 | visina = 989 | širina = | dužina = | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Ukrajina}} }} '''Jezero Sinevir''' ({{jez-uk|озеро Синевир}}) je [[jezero]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedno je od najvećih u državi. == Opis == Jezero se nalazi usred [[Karpati|Karpatskog luka]], u ukrajinskoj regiji [[Zakarpatje|Zakarpatje]]. Preciznije, smješteno je unutar gorja [[Gorgani]] ({{jez-uk|Ґорґа́ни}}, dijela Središnjih Karpata, u podnožju planine [[Ozerna]], visoke 1495 metara. Nalazi se na zapadu zemlje, u [[Hustski rajon|Hustskom rajonu]]. Najbliže selo je [[Sinevirska Poljana]], udaljeno pet kilometara, dok su najbliži gradovi – [[Mukačevo]] na zapadu i [[Ivano-Frankivsk]] na istoku – udaljeni oko 100 kilometara. Znanstvenici procjenjuju da je jezero nastalo prije otprilike deset tisuća godina, u razdoblju nakon [[Ledeno doba|ledenog doba]] uslijed snažnog tektonskog pomaka uzrokovanog potresom, pri čemu se autohtoni pješčenjak s južne padine planine [[Krasna (planina)|Krasna]] obrušio i pregradio usku riječnu dolinu. Karakteristika jezera je što se stalno mijenja, ovisno o vremenskim uvjetima. Voda iz jezera otječe kroz poroznu prirodnu branu i ponovno izbija na površinu 350 metara zapadno od jezera, na razini 60 metara nižoj od prosječne razine jezera. Jezero Sinevir prvenstveno pune dva potoka. Razina vode u bazenu stalno se mijenja: raste tijekom kiša i intenzivnog topljenja snijega, a opada zimi i tijekom sušnog razdoblja. Zbog toga razina vode u jezeru varira između 4 i 4,5 metara, površina se kreće od 4,5 do 7,5 hektara, a najveća dubina varira između 18 i 23,5 metara. Smatra se da je šuma koja okružuje jezero stara između 140 i 161 godinu. Usred jezera nalazi se vrlo malen otok površine svega nekoliko četvornih metara, poznat pod nazivom "Morsko oko" ({{jez-uk|Морське око}}). Taj je otok povremeno potopljen. Legenda kaže da je jezero nastalo od suza jedne od grofovih kćeri, Sin, jer je njezin dragi, verhovinski pastir Vir, ubijen po nalogu njezina oca, grofa. == Nacionalni park Sinevir == Nacionalnoi park prirode Sinevir je osnovan [[1989.]] godine. [[Arhitekt]] [[Jurij Solomin]] je uredio prostor oko jezera uz doprinos kipara [[Ivan Brodin|Ivana Brodina]] i [[Mihajlo Sanič|Mihajla Saniča]], koji su izradili skulpturalnu kompoziciju od crvenog drva pod nazivom "Sin i Vir". Kompozicija je visoka 13 metara i postavljena je na čelično postolje. Kupanje, kampiranje i ribolov na jezeru nisu dopušteni. Oko jezera, koje ima kružni oblik, vodi jedna slikovita staza. Uz stazu posjetitelji mogu pronaći nekoliko sjenica i kućice za odmor. Također je dostupna usluga jahanja konja, pri čemu se posjetitelji mogu provozati stazom oko jezera. Godine [[2008.]] jezero je uvršteno među sedam prirodnih čuda Ukrajine, te je proglašeno područjem od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. == Galerija slika == <gallery> Вид на озеро 3.JPG|Jezero Sinevir 21-224-5054 Synevyr Lake RB 18.jpg|Jezero Sinevir Грунтовий покрив схилів неподалік Колочави, НПП Синевир.jpg|Pokrov tla na padinama u blizini Koločave, Nacionalni park prirode Sinevir. </gallery> {{commonscat|Synevyr Lake}} == Povezano == * [[Ukrajina]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Ukrajini]] 0kk3zhvequm6l3lnygch13vd3n43k9s 42681302 42681301 2026-08-26T17:13:55Z Inokosni organ 160059 42681302 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime = Jezero Sinevir | slika = Lake Synevir.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = Nacionalni park Sinevir |širina-stupnjevi = 48 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 23 |dužina-minute = 41 |dužina-oznaka = E | površina = 0,04–0,07 | zapremina = | dubina = 22 | visina = 989 | širina = | dužina = | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Ukrajina}} }} '''Jezero Sinevir''' ({{jez-uk|озеро Синевир}}) je [[jezero]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedno je od najvećih u državi. == Opis == / Jezero se nalazi usred [[Karpati|Karpatskog luka]], u ukrajinskoj regiji [[Zakarpatje|Zakarpatje]]. Preciznije, smješteno je unutar gorja [[Gorgani]] ({{jez-uk|Ґорґа́ни}}), dijela Središnjih Karpata, u podnožju planine [[Ozerna]], visoke 1495 metara. Nalazi se na zapadu zemlje, u [[Hustski rajon|Hustskom rajonu]]. Najbliže selo je [[Sinevirska Poljana]], udaljeno pet kilometara, dok su najbliži gradovi – [[Mukačevo]] na zapadu i [[Ivano-Frankivsk]] na istoku – udaljeni oko 100 kilometara. Znanstvenici procjenjuju da je jezero nastalo prije otprilike deset tisuća godina, u razdoblju nakon [[Ledeno doba|ledenog doba]] uslijed snažnog tektonskog pomaka uzrokovanog potresom, pri čemu se autohtoni pješčenjak s južne padine planine [[Krasna (planina)|Krasna]] obrušio i pregradio usku riječnu dolinu. Karakteristika jezera je što se stalno mijenja, ovisno o vremenskim uvjetima. Voda iz jezera otječe kroz poroznu prirodnu branu i ponovno izbija na površinu 350 metara zapadno od jezera, na razini 60 metara nižoj od prosječne razine jezera. Jezero Sinevir prvenstveno pune dva potoka. Razina vode u bazenu stalno se mijenja: raste tijekom kiša i intenzivnog topljenja snijega, a opada zimi i tijekom sušnog razdoblja. Zbog toga razina vode u jezeru varira između 4 i 4,5 metara, površina se kreće od 4,5 do 7,5 hektara, a najveća dubina varira između 18 i 23,5 metara. Smatra se da je šuma koja okružuje jezero stara između 140 i 161 godinu. Usred jezera nalazi se vrlo malen otok površine svega nekoliko četvornih metara, poznat pod nazivom "Morsko oko" ({{jez-uk|Морське око}}). Taj je otok povremeno potopljen. Legenda kaže da je jezero nastalo od suza jedne od grofovih kćeri, Sin, jer je njezin dragi, verhovinski pastir Vir, ubijen po nalogu njezina oca, grofa. == Nacionalni park Sinevir == Nacionalnoi park prirode Sinevir je osnovan [[1989.]] godine. [[Arhitekt]] [[Jurij Solomin]] je uredio prostor oko jezera uz doprinos kipara [[Ivan Brodin|Ivana Brodina]] i [[Mihajlo Sanič|Mihajla Saniča]], koji su izradili skulpturalnu kompoziciju od crvenog drva pod nazivom "Sin i Vir". Kompozicija je visoka 13 metara i postavljena je na čelično postolje. Kupanje, kampiranje i ribolov na jezeru nisu dopušteni. Oko jezera, koje ima kružni oblik, vodi jedna slikovita staza. Uz stazu posjetitelji mogu pronaći nekoliko sjenica i kućice za odmor. Također je dostupna usluga jahanja konja, pri čemu se posjetitelji mogu provozati stazom oko jezera. Godine [[2008.]] jezero je uvršteno među sedam prirodnih čuda Ukrajine, te je proglašeno područjem od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. == Galerija slika == <gallery> Вид на озеро 3.JPG|Jezero Sinevir 21-224-5054 Synevyr Lake RB 18.jpg|Jezero Sinevir Грунтовий покрив схилів неподалік Колочави, НПП Синевир.jpg|Pokrov tla na padinama u blizini Koločave, Nacionalni park prirode Sinevir. </gallery> {{commonscat|Synevyr Lake}} == Povezano == * [[Ukrajina]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Ukrajini]] ov7tclqj8wc6ixd669muzyw2xkswwrd 42681303 42681302 2026-08-26T17:14:10Z Inokosni organ 160059 42681303 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime = Jezero Sinevir | slika = Lake Synevir.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = Nacionalni park Sinevir |širina-stupnjevi = 48 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 23 |dužina-minute = 41 |dužina-oznaka = E | površina = 0,04–0,07 | zapremina = | dubina = 22 | visina = 989 | širina = | dužina = | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Ukrajina}} }} '''Jezero Sinevir''' ({{jez-uk|озеро Синевир}}) je [[jezero]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedno je od najvećih u državi. == Opis == Jezero se nalazi usred [[Karpati|Karpatskog luka]], u ukrajinskoj regiji [[Zakarpatje|Zakarpatje]]. Preciznije, smješteno je unutar gorja [[Gorgani]] ({{jez-uk|Ґорґа́ни}}), dijela Središnjih Karpata, u podnožju planine [[Ozerna]], visoke 1495 metara. Nalazi se na zapadu zemlje, u [[Hustski rajon|Hustskom rajonu]]. Najbliže selo je [[Sinevirska Poljana]], udaljeno pet kilometara, dok su najbliži gradovi – [[Mukačevo]] na zapadu i [[Ivano-Frankivsk]] na istoku – udaljeni oko 100 kilometara. Znanstvenici procjenjuju da je jezero nastalo prije otprilike deset tisuća godina, u razdoblju nakon [[Ledeno doba|ledenog doba]] uslijed snažnog tektonskog pomaka uzrokovanog potresom, pri čemu se autohtoni pješčenjak s južne padine planine [[Krasna (planina)|Krasna]] obrušio i pregradio usku riječnu dolinu. Karakteristika jezera je što se stalno mijenja, ovisno o vremenskim uvjetima. Voda iz jezera otječe kroz poroznu prirodnu branu i ponovno izbija na površinu 350 metara zapadno od jezera, na razini 60 metara nižoj od prosječne razine jezera. Jezero Sinevir prvenstveno pune dva potoka. Razina vode u bazenu stalno se mijenja: raste tijekom kiša i intenzivnog topljenja snijega, a opada zimi i tijekom sušnog razdoblja. Zbog toga razina vode u jezeru varira između 4 i 4,5 metara, površina se kreće od 4,5 do 7,5 hektara, a najveća dubina varira između 18 i 23,5 metara. Smatra se da je šuma koja okružuje jezero stara između 140 i 161 godinu. Usred jezera nalazi se vrlo malen otok površine svega nekoliko četvornih metara, poznat pod nazivom "Morsko oko" ({{jez-uk|Морське око}}). Taj je otok povremeno potopljen. Legenda kaže da je jezero nastalo od suza jedne od grofovih kćeri, Sin, jer je njezin dragi, verhovinski pastir Vir, ubijen po nalogu njezina oca, grofa. == Nacionalni park Sinevir == Nacionalnoi park prirode Sinevir je osnovan [[1989.]] godine. [[Arhitekt]] [[Jurij Solomin]] je uredio prostor oko jezera uz doprinos kipara [[Ivan Brodin|Ivana Brodina]] i [[Mihajlo Sanič|Mihajla Saniča]], koji su izradili skulpturalnu kompoziciju od crvenog drva pod nazivom "Sin i Vir". Kompozicija je visoka 13 metara i postavljena je na čelično postolje. Kupanje, kampiranje i ribolov na jezeru nisu dopušteni. Oko jezera, koje ima kružni oblik, vodi jedna slikovita staza. Uz stazu posjetitelji mogu pronaći nekoliko sjenica i kućice za odmor. Također je dostupna usluga jahanja konja, pri čemu se posjetitelji mogu provozati stazom oko jezera. Godine [[2008.]] jezero je uvršteno među sedam prirodnih čuda Ukrajine, te je proglašeno područjem od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. == Galerija slika == <gallery> Вид на озеро 3.JPG|Jezero Sinevir 21-224-5054 Synevyr Lake RB 18.jpg|Jezero Sinevir Грунтовий покрив схилів неподалік Колочави, НПП Синевир.jpg|Pokrov tla na padinama u blizini Koločave, Nacionalni park prirode Sinevir. </gallery> {{commonscat|Synevyr Lake}} == Povezano == * [[Ukrajina]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Ukrajini]] fpz3s76l19dyc5f0sccbx8skmxth9au 42681480 42681303 2026-08-27T07:59:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Jezero Sinevir]] na [[Sinevir (jezero)]] 42681303 wikitext text/x-wiki {{Jezero | ime = Jezero Sinevir | slika = Lake Synevir.jpg | slika_opis = Panorama jezera | lokacija = Nacionalni park Sinevir |širina-stupnjevi = 48 |širina-minute = 36 |širina-oznaka = N |dužina-stupnjevi = 23 |dužina-minute = 41 |dužina-oznaka = E | površina = 0,04–0,07 | zapremina = | dubina = 22 | visina = 989 | širina = | dužina = | vrsta = | pritok = | ulijeva = | države = {{flag|Ukrajina}} }} '''Jezero Sinevir''' ({{jez-uk|озеро Синевир}}) je [[jezero]] u [[Ukrajina|Ukrajini]]. Jedno je od najvećih u državi. == Opis == Jezero se nalazi usred [[Karpati|Karpatskog luka]], u ukrajinskoj regiji [[Zakarpatje|Zakarpatje]]. Preciznije, smješteno je unutar gorja [[Gorgani]] ({{jez-uk|Ґорґа́ни}}), dijela Središnjih Karpata, u podnožju planine [[Ozerna]], visoke 1495 metara. Nalazi se na zapadu zemlje, u [[Hustski rajon|Hustskom rajonu]]. Najbliže selo je [[Sinevirska Poljana]], udaljeno pet kilometara, dok su najbliži gradovi – [[Mukačevo]] na zapadu i [[Ivano-Frankivsk]] na istoku – udaljeni oko 100 kilometara. Znanstvenici procjenjuju da je jezero nastalo prije otprilike deset tisuća godina, u razdoblju nakon [[Ledeno doba|ledenog doba]] uslijed snažnog tektonskog pomaka uzrokovanog potresom, pri čemu se autohtoni pješčenjak s južne padine planine [[Krasna (planina)|Krasna]] obrušio i pregradio usku riječnu dolinu. Karakteristika jezera je što se stalno mijenja, ovisno o vremenskim uvjetima. Voda iz jezera otječe kroz poroznu prirodnu branu i ponovno izbija na površinu 350 metara zapadno od jezera, na razini 60 metara nižoj od prosječne razine jezera. Jezero Sinevir prvenstveno pune dva potoka. Razina vode u bazenu stalno se mijenja: raste tijekom kiša i intenzivnog topljenja snijega, a opada zimi i tijekom sušnog razdoblja. Zbog toga razina vode u jezeru varira između 4 i 4,5 metara, površina se kreće od 4,5 do 7,5 hektara, a najveća dubina varira između 18 i 23,5 metara. Smatra se da je šuma koja okružuje jezero stara između 140 i 161 godinu. Usred jezera nalazi se vrlo malen otok površine svega nekoliko četvornih metara, poznat pod nazivom "Morsko oko" ({{jez-uk|Морське око}}). Taj je otok povremeno potopljen. Legenda kaže da je jezero nastalo od suza jedne od grofovih kćeri, Sin, jer je njezin dragi, verhovinski pastir Vir, ubijen po nalogu njezina oca, grofa. == Nacionalni park Sinevir == Nacionalnoi park prirode Sinevir je osnovan [[1989.]] godine. [[Arhitekt]] [[Jurij Solomin]] je uredio prostor oko jezera uz doprinos kipara [[Ivan Brodin|Ivana Brodina]] i [[Mihajlo Sanič|Mihajla Saniča]], koji su izradili skulpturalnu kompoziciju od crvenog drva pod nazivom "Sin i Vir". Kompozicija je visoka 13 metara i postavljena je na čelično postolje. Kupanje, kampiranje i ribolov na jezeru nisu dopušteni. Oko jezera, koje ima kružni oblik, vodi jedna slikovita staza. Uz stazu posjetitelji mogu pronaći nekoliko sjenica i kućice za odmor. Također je dostupna usluga jahanja konja, pri čemu se posjetitelji mogu provozati stazom oko jezera. Godine [[2008.]] jezero je uvršteno među sedam prirodnih čuda Ukrajine, te je proglašeno područjem od međunarodne važnosti prema Ramsarskoj konvenciji. == Galerija slika == <gallery> Вид на озеро 3.JPG|Jezero Sinevir 21-224-5054 Synevyr Lake RB 18.jpg|Jezero Sinevir Грунтовий покрив схилів неподалік Колочави, НПП Синевир.jpg|Pokrov tla na padinama u blizini Koločave, Nacionalni park prirode Sinevir. </gallery> {{commonscat|Synevyr Lake}} == Povezano == * [[Ukrajina]] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Ukrajini]] fpz3s76l19dyc5f0sccbx8skmxth9au 2 4724976 42681312 2026-08-26T18:17:34Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # Ćirilo-metodsko... 42681312 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] obd0ezxnn17q5vtknjm21abxi25gr76 42681320 42681312 2026-08-26T19:03:29Z Inokosni organ 160059 42681320 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 9880i72ysud2m2j1sf5ox143b7vpa4e 42681322 42681320 2026-08-26T19:09:20Z Inokosni organ 160059 /* Potrebne dopune */ 42681322 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] e7f4u4wguaczcxdmf1kq0i01ym8wdpu 42681324 42681322 2026-08-26T19:13:06Z Inokosni organ 160059 /* Potrebne dopune */ 42681324 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 9ova8oxp8obrsbzjo1v7lbva6drcifb 42681327 42681324 2026-08-26T19:34:24Z Inokosni organ 160059 42681327 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] fixc4nkgq68l4d19rn96vbywxk9am26 42681328 42681327 2026-08-26T19:38:16Z Inokosni organ 160059 /* Za napisati */ 42681328 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 01t4az58k2ly4ub73dbpwcs3sk89fnw 42681329 42681328 2026-08-26T19:47:03Z Inokosni organ 160059 42681329 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 288qjr4czxe1khlgh9zwdv9ekobot3y 42681330 42681329 2026-08-26T19:47:59Z Inokosni organ 160059 /* Za napisati */ 42681330 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] ma74qehh02e4n8huhz19482vfdnyxu4 42681331 42681330 2026-08-26T19:48:44Z Inokosni organ 160059 /* Za napisati */ 42681331 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] r7wh9kky4j1qqma0i39p0tcpbcqdzzc 42681349 42681331 2026-08-26T20:43:22Z Inokosni organ 160059 /* Potrebne dopune */ 42681349 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] hpfhufbsalcxgbws33xooppbrqzv4il 42681350 42681349 2026-08-26T20:43:58Z Inokosni organ 160059 /* Potrebne dopune */ 42681350 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Podolija]] == Dopune == * [[Ukrajina]] * [[Taras Ševčenko]] * [[Rusko-ukrajinski rat]] * [[Invazija Rusije na Ukrajinu]] * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] == Za napisati == * [[Historija Ukrajine]] * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 5eo9viv4s4omttxaq9k312olyc3an6i 42681368 42681350 2026-08-26T22:10:42Z Inokosni organ 160059 42681368 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] * [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] mz7nyo7fujnk47v5ndjh4b1frgnsm9a 42681431 42681368 2026-08-27T00:37:52Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Ukrajina]] na [[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] 42681368 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Wikiprojekt države : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] * [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] mz7nyo7fujnk47v5ndjh4b1frgnsm9a 42681485 42681431 2026-08-27T08:10:39Z Inokosni organ 160059 42681485 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Projekt : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] * [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] rdudjbsrjpzfojfb0sx16x458121o9t 42681486 42681485 2026-08-27T08:11:45Z Inokosni organ 160059 42681486 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Projekt : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 5iy9d46jbgfgj91pfm6jm1vjbx4xpgf 42681487 42681486 2026-08-27T08:12:32Z Inokosni organ 160059 /* Dopune */ 42681487 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Projekt : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] * [[FK Dinamo Kijev]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 92ij4ghybkvpaudk35p525tvzruptw6 42681492 42681487 2026-08-27T08:45:31Z Inokosni organ 160059 /* Dopune */ 42681492 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Projekt : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 8f8pio4jzvcxgs2hryd0eirvky2hpyo 42681494 42681492 2026-08-27T08:51:48Z Inokosni organ 160059 /* Za napisati */ 42681494 wikitext text/x-wiki {| width=75% valign="top" style="background:#0066CC; color:#FFCC00; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; border:solid silver 1px; text-align:center; font-size:160%; font-family:Georgia, 'Times New Roman', serif; margin:0 auto" | '''''Projekt : Ukrajina''''' |} == Novi == # [[Jezero Sinevir]] # [[Bila Cerkva]] # [[Valentin Simonenko]] # [[Vitold Fokin]] # [[Predsjednik Vrhovne rade]] # [[Premijer Ukrajine]] # [[Politika Ukrajine]] # [[Ćirilo-metodsko bratstvo]] # [[Simon Petljura]] # [[Ruslan Stefančuk]] # [[Julija Sviridenko]] # [[Hronologija Lavova]] # [[Sotnja]] # [[Brovari (Kijev)]] # [[Bereslavka (Ukrajina)]] # [[Lisičansk]] # [[Pripjat (naselje)]] # [[Trembita]] # [[Dvirkivščina]] # [[Gedimіnovićі]] # [[Basarab I]] # [[Gorlivka]] # [[Volodimir Viničenko]] # [[Bolgrad (Ukrajina)]] # [[Židačiv]] # [[Piroge]] # [[Gromada]] # [[Mikolajivka (grad)]] # [[Rajoni Ukrajine]] # [[Osip Špitko]] # [[Katerina Kalitko]] # [[Polovinkine]] # [[Ivan Svitličnij]] # [[Slučaj Doboš]] # [[Lina Kostenko]] # [[Kolhoz]] # [[Morinci]] # [[Sergij Žadan]] # [[Ljubko Dereš]] # [[Emilio Sala (umjetnik)]] # [[Kamenjari (Ivan Franko)]] # [[Ljubomir Lucjuk]] # [[Orest Subteljni]] # [[Podolija]] == Dopune == * '''[[Ukrajina]]''' * [[Taras Ševčenko]] * '''[[Rusko-ukrajinski rat]]''' * '''[[Invazija Rusije na Ukrajinu]]''' * [[Državna himna Ukrajine]] * [[Bogdan Hmeljnicki]] * [[Ševčenkova nacionalna nagrada Ukrajine]] * [[Jurij Andruhovič]] * [[Volodimir Vakulenko]] * [[Lesja Ukrajinka]] * [[Ivan Franko]] * [[Kijev]] * [[Predsjednik Ukrajine]] * [[Vrhovna rada Ukrajine]] * [[Lista gradova u Ukrajini]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] == Potrebne dopune == * [[Nuklearna elektrana Černobilj]] * [[Rahiv]] * [[Ukrajinski jezik]] * [[Holodomor]] * [[Nestor Mahno]] * [[Lav Trocki]] * [[Narančasta revolucija]] * [[Leonid Brežnjev]] * [[Nikita Hruščov]] * [[FK Dinamo Kijev]] * [[Andrij Ševčenko]] * [[Fudbalska reprezentacija Ukrajine]] * [[Josif Staljin|Mr Džugašvili]] ([[Staljinizam]], [[Socijalizam u jednoj zemlji]]) * [[Mihail Gorbačov]] * [[Nikolaj Ostrovski]] * [[Vladimir Majakovski]] * [[Nikolaj Gogolj]] * [[Mihail Bulgakov]] * [[Isak Babelj]] * [[Svetlana Aleksijevič]] * [[Ana Ahmatova]] * [[Everything Is Illuminated (film)]] * [[Oblasti Ukrajine]] * [[Donjecka Narodna Republika]] * [[Luganska Narodna Republika]] * [[Federativna Država Novorusija]] * [[Republika Krim]] * [[Kubanski kozaci]] * [[Kijevo-pečerska lavra]] * [[Saborna crkva Svete Sofije u Kijevu]] * [[Struveov luk]] * [[Iskonske bukove šume Karpata i drugih regija Evrope]] * [[Rezidencija Bukovskih i Dalmatinskih mitropola]] * [[Herson Taurijski]] * [[Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata]] * [[Kijevska Rusija]] * [[Hazarski Kaganat]] * [[Historija Kijeva]] * [[Pokrštavanje Rusa]] * ''[[Povest vremenih leta]]'' * [[Vladimir I Veliki]] * ''[[Slovo o Igorovom pohodu]]'' * [[Galicija (srednja Evropa)]] * [[Karpatska Rutenija]] * [[Polesje]] * [[Volinj]] * [[Bukovina]] * [[Besarabija]] * [[Severski Donjec]] * [[Južni Bug]] * [[Dnjepar (rijeka)]] * [[Dnjestar]] * [[Dunav]] – [[Delta Dunava]] * [[Tisa]] * [[Sivaš]] * [[Alupka]] * [[Černobilj]] * [[Čop]] * [[Galič (Ukrajina)]] * [[Gurzuf]] * [[Moščena]] * [[Novosvitlivka (Luganska oblast)]] * [[Odesa]] * [[Lavov]] * [[Herson]] * [[Harkiv]] * [[Zaporižja]] * [[Dnjipro (grad)]] * [[Ukrajinci]] * [[Ukrajinska kultura]] == Za napisati == * '''[[Historija Ukrajine]]''' * [[Ekonomija Ukrajine]] * [[Administrativna podjela Ukrajine]] * [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Ustav Ukrajine]] * [[Ukrajinska književnost]] * [[Vladimir Ščerbickij]] * [[Fudbalski savez Ukrajine]] * [[Prva liga Ukrajine]] (Premjer Liga) * [[Fudbalska reprezentacija Sovjetskog saveza]] * [[Viša liga (Sovjetski Savez)]] * [[FK Šahtar Donjeck]] * [[Oleksij Mihajličenko]] * [[Valerij Lobanovski]] * [[Igor Belanov]] * [[Sergej Rebrov]] * [[Oleksandr Usik]] * [[Vitalij Kličko]] * [[Vladimir Kličko]] * [[Batu-kan]] * [[Bataljun Nachtigall]] * [[Zaporoški Sič]] * [[Kijevska metropolija]] * [[Brestska unija]] * [[Staroukrajinski jezik]] * [[Rusko-poljski rat (1654-1667)]] * [[Andrusovski sporazum]] * [[Ivan Mazepa]] * [[Ustim Karmaliuk]] * [[Kijevska gromada]] * [[Pavlo Skoropadski]] * [[Sički strijelci]] * [[Zapadna Ukrajina]] * [[Logor Sachsenhausen]] * [[Erich Koch]] * [[Jaroslav Stecko]] * [[Komunistička partija Ukrajine]] * [[Lavovski sinod]] * [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)]] * [[Trg neovisnosti (Kijev)]] * [[Levko Lukjanenko]] * [[Volodimir Kobzar]] * [[Pantelejmon Kuliš]] * [[Mikola Kostomarov]] * [[Sergij Korecki]] * [[.укр]] * [[Telefonski brojevi u Ukrajini]] * [[Azovstal]] * [[Krivorіžstal]] (ArcelorMittal Kryvyi Rih) * [[Oščadbank (Ukrajina)]] * [[PrivatBank (Ukrajina)]] * [[Utakmica smrti]] * [[Makar Gončarenko]] * [[Krevska unija]] * [[Mongolska invazija Europe]] * [[Vjatiči]] * [[Roman-Koš]] * [[Hoverla]] * [[Makejevka]] * [[Kamjanske]] * [[Kremenčuk]] * [[Melitopolj]] * [[Nikopolj (Ukrajina)|Nikopolj]] * [[Berdjansk]] * [[Alčevsk]] * [[Severodonjeck]] * [[Pavlograd]] * [[Timofej Domanov]] * '''[[Ukrajinska književnost]]''' * [[SK Tavrija Simferopolj]] * [[FK Čornomorec Odesa]] * [[FK SKA Rostov-na-Donu]] * [[FK Zorja Lugansk]] * [[FK Karpati Lavov]] * [[FK Vorskla Poltava]] * [[FK Dnjipro]] * [[FK Metalurg Zaporižja]] * [[FK Kryvbas Krivij Rig]] * [[FK Mariupolj]] [[Kategorija:Wikiprojekt države|Ukrajina]] 2jw0fpqtmahjrlnbarntwabvgo2sybc 0 4724978 42681337 2026-08-26T20:07:51Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Električna sijalica]] 42681337 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Električna sijalica]] 6wg7c8y9b0v6smt2rhkca8swe4jayfk 0 4724979 42681338 2026-08-26T20:08:17Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Električna sijalica]] 42681338 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Električna sijalica]] 6wg7c8y9b0v6smt2rhkca8swe4jayfk 0 4724980 42681339 2026-08-26T20:08:44Z SrpskiAnonimac 101643 Preusmjereno na [[Električna sijalica]] 42681339 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Električna sijalica]] 6wg7c8y9b0v6smt2rhkca8swe4jayfk 0 4724981 42681342 2026-08-26T20:22:47Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Predsjednik Vlade Republike Srpske]] na [[Premijer Republike Srpske]] preko preusmjerenja: [[WP:KONZISTENTNO|Dosljednije]] 42681342 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Premijer Republike Srpske]] 310vyzd2w9ggdlfjpu8uqdx1nenm6vr 10 4724982 42681367 2026-08-26T21:57:19Z Inokosni organ 160059 Nova stranica: {{Sidebar | name = Historija Ukrajine | style = width:auto;border:1px solid #8888aa;background:#f7f8ff; | image = | titleclass = | titlestyle = font-size:150%;font-weight:normal; | title = [[Historija Ukrajine]]<br/>{{small|Redoslijed glavnih događaja}} | headingclass = navbox-abovebelow | contentclass = hlist | headingstyle = background:#ccf;padding:0.25em 0.5em; | contentstyle = background:#eef;padding:0.25em 0.5em; | heading1 = [[Visoki srednji vijek]] | content1... 42681367 wikitext text/x-wiki {{Sidebar | name = Historija Ukrajine | style = width:auto;border:1px solid #8888aa;background:#f7f8ff; | image = | titleclass = | titlestyle = font-size:150%;font-weight:normal; | title = [[Historija Ukrajine]]<br/>{{small|Redoslijed glavnih događaja}} | headingclass = navbox-abovebelow | contentclass = hlist | headingstyle = background:#ccf;padding:0.25em 0.5em; | contentstyle = background:#eef;padding:0.25em 0.5em; | heading1 = [[Visoki srednji vijek]] | content1 = [[Kijevska Rusija]]<br/> [[Pokrštavanje Rusa]]<br/> [[Mongolska invazija Europe]]<br/> | heading2 = Poljsko-Litvansko razdoblje | content2 = [[Poljsko-Litvanska Unija]]<br/> [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo]]<br/> [[Lublinska unija]]<br/> [[Zaporoški kozaci]]<br/> [[Zaporoški Sič]]<br/> [[Bogdan Hmeljnicki]]<br/> [[Kozački hetmanat]]<br/> | heading3 = Rusko i Austrijsko carstvo | content3 = [[Rusko Carstvo]]<br/> [[Austrijsko Carstvo]]<br/> [[Perejaslavski sporazum]]<br/> [[Podjela Poljske]]<br/> [[Kraljevina Galicija i Lodomerija]]<br/> [[Vojvodstvo Bukovina]]<br/> [[Ukrajinski narodni preporod]]<br/> [[Taras Ševčenko]]<br/> [[Krimski rat]]<br/> [[Krvava nedjelja (1905)]]<br/> [[Bojni brod Potemkin]]<br/> [[Ruska revolucija 1905.]]<br/> | heading4 = 20. vijek | content4 = [[Prvi svjetski rat]]<br/> [[Istočni front (Prvi svjetski rat)]]<br/> [[Pavlo Skoropadski]]<br/> [[Februarska revolucija]]<br/> [[Oktobarska revolucija]]<br/> [[Ruski građanski rat]]<br/> [[Simon Petljura]]<br/> [[Bijela garda (Rusija)|Bijela garda]]<br/> [[Nestor Mahno]]<br/> [[Ukrajinska Narodna Republika]]<br/> [[Volodimir Viničenko]]<br/> [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]<br/> [[Komunistička partija Ukrajine]]<br/> [[Sovjetski Savez]]<br/> [[Josif Staljin]]<br/> [[Holodomor]]<br/> [[Velika čistka]]<br/> [[Drugi svjetski rat]]<br/> [[Istočni front (Drugi svjetski rat)]]<br/> [[Operacija Barbarossa]]<br/> [[Stepan Bandera]]<br/> [[Holokaust]]<br/> [[Kolektivizacija u Sovjetskom Savezu]]<br/> [[Nikita Hruščov]]<br/> [[Leonid Brežnjev]]<br/> [[Vladimir Ščerbickij]]<br/> [[Černobiljska katastrofa]]<br/> [[Mihail Gorbačov]]<br/> | heading5 = Samostalna Ukrajina | content5 = [[Ukrajina|Republika Ukrajina]]<br/> [[Zajednica nezavisnih država]]<br/> [[Deklaracija o neovisnosti Ukrajine]]<br/> [[Narančasta revolucija]]<br/> [[Euromajdan]]<br/> [[Revolucija dostojanstva (Ukrajina)|Revolucija dostojanstva]]<br/> [[Rusko-ukrajinski rat]]<br/> [[Invazija Rusije na Ukrajinu]]<br/> }} <noinclude> [[Kategorija:Historijski šabloni|Ukrajina]] [[Kategorija:Historijske navigacijske kutije|Ukrajina]] </noinclude> qac38kschyvt0gz6m7c2xanh08fl53k 0 4724983 42681371 2026-08-26T22:48:00Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Antipapa Ivan XXIII.]] na [[Antipapa Ivan XXIII]] 42681371 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Antipapa Ivan XXIII]] 1zwfxdkpeuls1v2xoma85qagqvlbsus 0 4724984 42681373 2026-08-26T22:48:13Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Antipapa Aleksandar V.]] na [[Antipapa Aleksandar V]] 42681373 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Antipapa Aleksandar V]] ke4y7ahatihy07x01srvlc73xkdgb1x 0 4724985 42681375 2026-08-26T22:48:43Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[IV. gimnazija u Zagrebu]] na [[IV gimnazija u Zagrebu]] 42681375 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[IV gimnazija u Zagrebu]] qvyfuv4s8m4bj6542t2m2tk2it5k1oq 0 4724986 42681377 2026-08-26T22:48:56Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[XI. gimnazija u Zagrebu]] na [[XI gimnazija u Zagrebu]] 42681377 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[XI gimnazija u Zagrebu]] kecip0nvo6jlcvw7gl5fh8l0acpznm1 0 4724987 42681379 2026-08-26T22:50:20Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[Austro-ugarska vojska]] na [[Austrougarska vojska]] preko preusmjerenja 42681379 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Austrougarska vojska]] 522tj0m99jn8tqsdv8y32zqlvpu46eb 0 4724988 42681381 2026-08-26T22:50:38Z Aca 108187 Aca premješta stranicu [[XIII. hrvatsko-slavonski korpus]] na [[13. korpus (Austrougarska vojska)]] 42681381 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[13. korpus (Austrougarska vojska)]] 8rgtw54pkhtxfx74f8bxio33zl0fuab 0 4724990 42681434 2026-08-27T00:44:07Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Darijenska spletka#Nova Kaledonija]] 42681434 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Darijenska spletka#Nova Kaledonija]] 3d8r51mpxgegveppzsozp35p29koqmi 0 4724991 42681481 2026-08-27T07:59:23Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Jezero Sinevir]] na [[Sinevir (jezero)]] 42681481 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Sinevir (jezero)]] fpheyu9jpcbaew8ust3h0yrdtgoe569