Ratko Mladić

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.47.0-wmf.18</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Ratko Mladić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>9635</id>
    <revision>
      <id>42682941</id>
      <parentid>42682091</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:05:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Naivalres</username>
        <id>380757</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42682941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18225" sha1="7vcgj1pdnp8j7enzuow4y7yfz51hqhz" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infokutija biografija
| ime             = Ratko Mladić
| slika           = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Mladić 1993. godine
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[12. 3.|12. marta]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja  = [[Božanovići (Kalinovik)|Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]&lt;br&gt;(danas [[Republika Srpska]])
| datum_smrti     = {{Death date and age|2026|08|27|1942|3|12|df=y}}
| mjesto_smrti    = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = vojno lice&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;metalostrugar
| roditelji       = otac: Neđo Mladić &lt;small&gt;(1909–1945)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;majka: Stana &lt;small&gt;(rođena Lalović, 1919–2003)&lt;/small&gt;
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići (Kalinovik)|Božanovići]], [[12. 3.|12. marta]] [[1942.]] – [[Den Haag]], [[27. 8.|27. augusta]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Protić |first=Marko |last2=Anđelković |first2=Nataša |date=2026-08-27 |title=Umro Ratko Mladić, osuđen za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c0lrp8d74wzo/lat |access-date=2026-08-27 |website=[[BBC News na srpskom]] }}&lt;/ref&gt;) bio je general [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]]. Tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] komandovao je 9. korpusom JNA, dok je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] bio komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. U tom svojstvu počinio je niz ratnih zločina, [[genocid]] i [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], za koje ga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) optužio 1995. godine. Bio je u bijegu do 26. maja 2011, kada je uhapšen u Srbiji,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2011-05-26 |title=Izjava Tužilaštva povodom hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-hap%C5%A1enja-ratka-mladi%C4%87a |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |quote=Tužilac Međunarodnog krivičnog suda [za] bivšu Jugoslaviju pozdravlja današnje [26. maj 2011.] hapšenje Ratka Mladića |archive-date=2024-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240522211325/https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-hap%C5%A1enja-ratka-mladi%C4%87a |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a 31. maja prebačen MKSJ-u.  

MKSJ ga je osudio 22. novembra 2017. na doživotnu kaznu zatvora za [[genocid u Srebrenici]], ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene između 1992. i 1995. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal|title=Ratko Mladić convicted of genocide and war crimes at UN tribunal|last=Bowcott|first=Owen|date=2017-11-22|work=The Guardian|access-date=2017-11-22|last2=Borger|first2=Julian|language=en-GB|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Presuda je pravosnažno potvrđena 8. juna 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-06-08 |title=Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove donijelo presudu u predmetu Mladić |url=https://www.irmct.org/bcs/novosti/21-06-08-zalbeno-vijece-medunarodnog-rezidualnog-mehanizma-za-krivicne-sudove-donijelo |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |quote=Žalbeno vijeće je potvrdilo kaznu doživotnog zatvora koju je g. Mladiću izreklo Pretresno vijeće, uz suprotno mišljenje sudije Nyambe. |archive-date=2026-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260117063020/https://www.irmct.org/bcs/novosti/21-06-08-zalbeno-vijece-medunarodnog-rezidualnog-mehanizma-za-krivicne-sudove-donijelo |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

== Biografija ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Rođen je 12. marta 1942. u [[Božanovići (Kalinovik)|Božanovićima]], selu oko 60 kilometara južno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Njegov otac Neđo Mladić (1909–1945) poginuo je kao borac 49. hercegovačke divizije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Mladić: Idem u Hag da učim engleski|url=http://www.pressonline.rs/info/politika/163704/mladic--idem-u-hag-da-ucim-engleski.html|author=|authorlink=|first=|editor=|publisher=Press Online|format=|work=|pages=|year=4. 6. 2011|access-date=3. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200140/http://www.pressonline.rs/info/politika/163704/mladic--idem-u-hag-da-ucim-engleski.html|archive-date=2016-03-04}}&lt;/ref&gt; Majka Stana (rođena Lalović, 1919–2003) sama je podizala kćer Milicu (1940, udatu Avram), sina Ratka i sina Milivoja (1944–2001). Neposredno po Ratkovom rođenju, i majka i otac su mu oboleli od [[trbušni tifus|tifusa]], a i sam je bio teško bolestan. Preživeo je zahvaljujući [[italija]]nskim vojnicima, koji su ga neko vreme lečili i snabdevali. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu.

Nakon osnovne škole, Mladić je otišao u [[Sarajevo]], gde je neko vreme radio kao metalostrugar u preduzeću &quot;Tito&quot;. Ubrzo se predomislio i opredelio za kasnije životno zanimanje. Otišao je u Beograd, gde je završio Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun]]u. U [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]] stupio je putem konkursa na [[Vojna akademija|Vojnu akademiju]] 20. oktobra 1961. godine. Završio je studije s odličnim uspehom, a 27. septembra 1965. primljen je u aktivnu vojnu službu JNA. Od septembra 1976. u 29. klasi [[Komandno-štabna akademije|Komandno-štabne akademije]] pohađao je Centar visokih vojnih veština, garnizon [[Beograd]], opštevojni smer. Akademiju je završio 1978. s visokim prosekom.

=== Rana karijera ===
Raspoređen je u 3. armijsku oblast 27. septembra 1965, a svoju komandirsku i komandantsku karijeru započeo je u [[Skoplje|Skoplju]] 4. novembra 1965. kao potporučnik i komandir automatičarskog voda 89. pešadijskog puka. U aprilu 1968. postao je komandir izviđačkog voda; u maju 1970. postao je poručnik, pa kapetan, kapetan 1. klase. U čin majora unapređen je 27. novembra 1974. kada je postavljen za pomoćnika komandanta za pozadinu 87. samostalne pešadijske baterije. U periodu 1976–1978. pohađao je [[Komandno-štabna akademija|Komandno-štabnu akademiju]], a po njenom završetku odlazi na službu u [[Kumanovo]] (Treća armija), gde je postao komandant Prvog pešadijskog bataljona 89. pešadijske brigade. Čin potpukovnika dobio je 25. decembra 1980. u Odeljenju za operativnu nastavu u Komandi garnizona Skoplje. Od 18. avgusta 1986. sa činom pukovnika postavljen je za komandanta 39. pešadijske brigade 26. pešadijske divizije (Treća armija), u [[Štip]]u. Na školovanje od godinu dana otišao je u septembar 1986. kao polaznik druge klase KŠŠ OC VVŠ JNA KOV. U Skoplje je premešten 31. januara 1989. u Komandu Treće vojne oblasti, gde je postao pomoćnik načelnika Odeljenja za nastavne poslove. Odatle je 14. januara 1991. premešten za pomoćnika komandanta za pozadinu u Komandi 52. korpusa, u [[Priština|prištinskom]] garnizonu. Za načelnika Odeljenja za OPN (operativno-nastavne poslove) 9. korpusa u garnizonu [[Knin]] (Vojno-pomorska oblast) premešten je 3. jula 1991, a 20. jula imenovan je za načelnika štaba i zamenika komandanta 9. korpusa Vojnopomorske oblasti. Dana 30. decembra 1991. imenovan je za komandanta 9. korpusa.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2011-10-20 |title=Third Amended Indictment |trans-title=Treća izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |access-date=2026-08-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |quote=On 20 July 1991 he [Ratko Mladić] was appointed Chief of Staff (and Deputy Commander) of the 9th Corps, and on 30 December 1991 he was appointed 9th Corps Commander. |trans-quote=Dana 20. jula 1991. [Ratko Mladić] imenovan je za načelnika štaba (i zamjenika komandanta) 9. korpusa, a 30. decembra 1991. imenovan je za komandanta 9. korpusa. |archive-date=2024-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206194643/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Naredbom [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništva SFRJ]] 1/68 dobio je čin general-majora 4. oktobra 1991. godine.

=== Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ===
Dana 24. aprila 1992. Mladić je vanredno unapređen u čin general-potpukovnika, a narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Dužnost načelnika štaba i zamjenika preuzeo je 9. maja, a komandu nad Drugom vojnom oblasti 10. maja. Dana 12. maja 1992. Mladić je odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banjoj Luci, a na predlog [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], postavljen za komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i na tom položaju ostao je do najmanje 8. novembra 1996. Mladić je redovno unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994. godine. Tokom rata predvodio je srpske jedinice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posebno u [[Kijevo (Hrvatska)|Kijevu]], [[Drniš]]u, [[Vrlika|Vrlici]], [[Šibenik]]u, [[Sinj]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Škabrnja|Škabrnji]], [[Nadin]]u, [[Skradin]]u, [[Perućko jezero|Perući]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Donji Potočari|Potočarima]], [[Nova Kasaba|Novoj Kasabi]] i [[Sandići (Brčko)|Sandićima]].

Ratko Mladić je 24. jula 1995. optužen za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].

Dana 8. novembra 1996. ukazom predsednice Republike Srpske [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]], smenjen je s mesta komandanta Glavnog štaba VRS. Profesionalna vojna služba formalno mu je prestala 28. februara 2002, na osnovu ukaza donesenog 7. marta iste godine. Penziju je primao do novembra 2005, kada mu je isplata obustavljena. Imovina mu je zamrznuta stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] 7. aprila 2006. godine.

Pravosnažnom presudom utvrđeno je da je Mladić učestvovao u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]]: trajnom uklanjanju Bošnjaka i Hrvata s područja Bosne i Hercegovine na koja je rukovodstvo bosanskih Srba polagalo pravo, terorisanju civilnog stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskim djelovanjem, eliminisanju Bošnjaka u Srebrenici te uzimanju pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce radi sprečavanja vazdušnih napada NATO-a. Osuđen je za genocid, progon, istrebljivanje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mladić, Ratko (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |archive-date=2026-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260516000116/https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Potraga za Mladićem ===
Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Mladić je gotovo 16 godina izbjegavao hapšenje. Do novembra 1996. pritom je i dalje formalno komandovao Glavnim štabom VRS. Bilo je više pokušaja hapšenja, ali svi su završeni bezuspešno. Viđan je na [[Romanija|Romaniji]], u [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Beograd]]u, [[Banja Vrujci|Banji Vrujci]], u okolini [[Valjevo|Valjeva]], [[Pančevo|Pančevu]], na [[Zlatibor (planina)|Zlatiboru]], [[Cer (planina)|Ceru]], [[Povlen]]u itd. Kao moguća skrovišta pominjale su se razne kasarne i vojni objekti, ali i manastiri u [[Ovčarsko-kablarska klisura|Ovčarsko-kablarskoj klisuri]]. U međuvremenu, mnoge lokacije su kao potencijalna skrovišta identifikovane, a trag Mladiću zvanično se gubi krajem 2005. godine. Stručne analize koje su uradili [[BIA]] i [[MUP]] upućuju na zaključak da se Mladić krio u urbanim delovima Srbije s dva pratioca i da se brzo kretao, zbog čega je BIA otvorila posebnu telefonsku liniju za eventualne informacije o njemu.

Više domaćih i stranih medija objavilo je 21. februara 2006. vest da je Ratko Mladić lociran i uhapšen, pa čak i prebačen u [[Hag]]. Kancelarija [[Vlada Srbije|Vlade Srbije]] za saradnju sa medijima saopštila je da ta informacija nije tačna.

Tokom 2006. policija je uhapsila više osoba osumnjičenih da su pomagale Mladiću u skrivanju. Njima je septembra 2006. pred Drugim opštinskim sudom u Beogradu počelo suđenje za krivično delo pomoći učiniocu posle izvršenog krivičnog dela, za šta je zaprećena kazna od osam godina zatvora. Među optuženima najviše je bilo bivših oficira [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i VJ. Deset optuženih pravosnažno je oslobođeno 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=D. |first=D. |date=2017-08-22 |title=Mladićevi jataci pravosnažno oslobođeni |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/mladicevi-jataci-pravosnazno-oslobodjeni/ |access-date=2026-08-27 |website=[[Danas (novine)|Danas]] |quote=Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio krivice 10 ljudi koji su bili optuženih za skrivanje bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića |archive-date=2025-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909195643/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/mladicevi-jataci-pravosnazno-oslobodjeni/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Dana 3. maja 2006. [[Evropska komisija]] suspendovala je pregovore o Stabilizaciji i asocijaciji sa [[Srbija i Crna Gora|SCG]] zbog izostanka hapšenja Ratka Mladića i izručenja [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]]. Sredinom jula [[Vlada Srbije|Vlada Republike Srbije]] usvojila je [[Akcioni plan]] za saradnju sa Haškim tribunalom, koji podrazumeva koordiniranu akciju svih nadležnih organa za hapšenje Mladića.

Tokom potrage i hapšenja, deo političkih stranaka i nevladinih organizacija u Srbiji javno je iskazivao podršku Mladiću. Prilikom preimenovanja Bulevara ''AVNOJa'' u bulevar ''Zorana Đinđića'', pripadnici omladinskog pokreta krajnje desnice &quot;[[1389 (udruženje)|1389]]&quot; lepili su plakate s natpisom bulevar ''Ratka Mladića''.&lt;ref&gt;{{Cite news |last= |first= |date=2010-03-12 |title=Đinđićev bulevar ponovo izlijepljen Mladićevim slikama |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1981822.html |access-date=2026-08-27 |work=[[Radio Slobodna Evropa]] |quote=Prvi put, pripadnici &quot;Pokreta 1389&quot; prelijepili su natpise u Bulevaru Zorana Đinđića 21. maja 2007. godine i tom prilikom uhapšene su dvije osobe. |archive-date=2025-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111202738/https://www.slobodnaevropa.org/a/1981822.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje i suđenje ===
Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] kod [[Zrenjanin]]a.&lt;ref name=&quot;Uhapšen Ratko Mladić&quot;&gt;[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=40763 Radio televizija Republike Srpske: Uhapšen Ratko Mladić, 26.05.2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125022946/http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=40763 |date=2011-11-25 }} {{sr}}&lt;/ref&gt; Vijest o hapšenju potvrdio je predsednik Republike Srbije [[Boris Tadić]] na konferenciji za novinare u Beogradu izjavivši: &quot;Pokazali smo da želimo u Evropu i da želimo da podignemo svoj kredibilitet u međunarodnoj javnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Uhapšen Ratko Mladić! RTS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/898384/%D0%A3%D1%85%D0%B0%D0%BF%D1%88%D0%B5%D0%BD+%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BA%D0%BE+%D0%9C%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D1%9B%21.html |title=Radio televizija Srbije: Uhapšen Ratko Mladić! 26.05.2011. |access-date=2011-05-26 |archive-date=2011-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110527170135/http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/898384/%D0%A3%D1%85%D0%B0%D0%BF%D1%88%D0%B5%D0%BD%20%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BA%D0%BE%20%D0%9C%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D1%9B%21.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačnom presudom Mladić je proglašen krivim po deset od jedanaest tačaka optužnice. Među njima najteže se odnose na [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]] (juli 1995) i na [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]].

=== Smrt ===
Mladić je umro 27. avgusta 2026. tokom bolničkog liječenja u Hagu. U trenutku smrti čekao je premještaj u državu u kojoj bi izdržavao ostatak doživotne kazne zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-08-27 |title=Saopštenje povodom smrti Ratka Mladića |url=https://www.irmct.org/bcs/novosti/saopstenje-povodom-smrti-ratka-mladica |access-date=2026-08-28 |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |quote=Gospodin Ratko Mladić preminuo je danas dok je bio hospitalizovan u Haagu, u Nizozemskoj. [...] U trenutku smrti, gospodin Mladić čekao je transfer u državu u kojoj bi izdržavao preostali dio kazne.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ratko Mladić}}
*[https://ucr.irmct.org/scasedocs/case/IT-09-92#trialChamberDecisions Dokumentacija o suđenju Ratku Mladiću], arhiv Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
*[https://srebrenica.sensecentar.org/ &quot;Srebrenica: Genocid u osam činova&quot;]: interaktivni narativ SENSE Centra za tranzicionu pravdu
*[https://arhiva.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 Suđenje Ratku Mladiću], dnevni izvještaji SENSE Centra za tranzicionu pravdu

{{Osobe osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1942|2026|Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Srpske vojskovođe]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Generali JNA]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]</text>
      <sha1>7vcgj1pdnp8j7enzuow4y7yfz51hqhz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682945</id>
      <parentid>42682941</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:41:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/Naivalres|Naivalres]] ([[User talk:Naivalres|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aca|Aca]]</comment>
      <origin>42681776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18229" sha1="1u4y4fpeo4ruprd4a7jttix536x7yjj" xml:space="preserve">{{nedostaju izvori}}
{{Infokutija biografija
| ime             = Ratko Mladić
| slika           = Evstafiev-ratko-mladic-1993-w.jpg
| širina_slike    = 250px
| opis            = Mladić 1993. godine
| ime_po_rođenju  = 
| datum_rođenja   = [[12. 3.|12. marta]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja  = [[Božanovići (Kalinovik)|Božanovići]], [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]&lt;br&gt;(danas [[Bosna i Hercegovina]])
| datum_smrti     = {{Death date and age|2026|08|27|1942|3|12|df=y}}
| mjesto_smrti    = [[Den Haag]], [[Nizozemska]]
| prebivalište    = 
| državljanstvo   = 
| zanimanje       = vojno lice&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[general-pukovnik]] [[Vojska Republike Srpske|VRS]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;&lt;small&gt;[[general-potpukovnik]] [[Jugoslavenska narodna armija|JNA]]&lt;/small&gt;&lt;br&gt;metalostrugar
| roditelji       = otac: Neđo Mladić &lt;small&gt;(1909–1945)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;majka: Stana &lt;small&gt;(rođena Lalović, 1919–2003)&lt;/small&gt;
}}
'''Ratko Mladić''' ([[Božanovići (Kalinovik)|Božanovići]], [[12. 3.|12. marta]] [[1942.]] – [[Den Haag]], [[27. 8.|27. augusta]] [[2026.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Protić |first=Marko |last2=Anđelković |first2=Nataša |date=2026-08-27 |title=Umro Ratko Mladić, osuđen za genocid i ratne zločine u Bosni i Hercegovini |url=https://www.bbc.com/serbian/articles/c0lrp8d74wzo/lat |access-date=2026-08-27 |website=[[BBC News na srpskom]] }}&lt;/ref&gt;) bio je general [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] i general [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] za vrijeme [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]]. Tokom [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] komandovao je 9. korpusom JNA, dok je tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|Rata u Bosni i Hercegovini]] bio komandant Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. U tom svojstvu počinio je niz ratnih zločina, [[genocid]] i [[Zločin protiv čovječnosti|zločine protiv čovječnosti]], za koje ga je [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) optužio 1995. godine. Bio je u bijegu do 26. maja 2011, kada je uhapšen u Srbiji,&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2011-05-26 |title=Izjava Tužilaštva povodom hapšenja Ratka Mladića |url=https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-hap%C5%A1enja-ratka-mladi%C4%87a |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |quote=Tužilac Međunarodnog krivičnog suda [za] bivšu Jugoslaviju pozdravlja današnje [26. maj 2011.] hapšenje Ratka Mladića |archive-date=2024-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240522211325/https://www.icty.org/bcs/press/izjava-tu%C5%BEila%C5%A1tva-povodom-hap%C5%A1enja-ratka-mladi%C4%87a |url-status=live }}&lt;/ref&gt; a 31. maja prebačen MKSJ-u.  

MKSJ ga je osudio 22. novembra 2017. na doživotnu kaznu zatvora za [[genocid u Srebrenici]], ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene između 1992. i 1995. godine.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.theguardian.com/world/2017/nov/22/ratko-mladic-convicted-of-genocide-and-war-crimes-at-un-tribunal|title=Ratko Mladić convicted of genocide and war crimes at UN tribunal|last=Bowcott|first=Owen|date=2017-11-22|work=The Guardian|access-date=2017-11-22|last2=Borger|first2=Julian|language=en-GB|issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt; Presuda je pravosnažno potvrđena 8. juna 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2021-06-08 |title=Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove donijelo presudu u predmetu Mladić |url=https://www.irmct.org/bcs/novosti/21-06-08-zalbeno-vijece-medunarodnog-rezidualnog-mehanizma-za-krivicne-sudove-donijelo |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |quote=Žalbeno vijeće je potvrdilo kaznu doživotnog zatvora koju je g. Mladiću izreklo Pretresno vijeće, uz suprotno mišljenje sudije Nyambe. |archive-date=2026-01-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260117063020/https://www.irmct.org/bcs/novosti/21-06-08-zalbeno-vijece-medunarodnog-rezidualnog-mehanizma-za-krivicne-sudove-donijelo |url-status=live }}&lt;/ref&gt; 

== Biografija ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Rođen je 12. marta 1942. u [[Božanovići (Kalinovik)|Božanovićima]], selu oko 60 kilometara južno od [[Sarajevo|Sarajeva]]. Njegov otac Neđo Mladić (1909–1945) poginuo je kao borac 49. hercegovačke divizije [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]].&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Mladić: Idem u Hag da učim engleski|url=http://www.pressonline.rs/info/politika/163704/mladic--idem-u-hag-da-ucim-engleski.html|author=|authorlink=|first=|editor=|publisher=Press Online|format=|work=|pages=|year=4. 6. 2011|access-date=3. 11. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304200140/http://www.pressonline.rs/info/politika/163704/mladic--idem-u-hag-da-ucim-engleski.html|archive-date=2016-03-04}}&lt;/ref&gt; Majka Stana (rođena Lalović, 1919–2003) sama je podizala kćer Milicu (1940, udatu Avram), sina Ratka i sina Milivoja (1944–2001). Neposredno po Ratkovom rođenju, i majka i otac su mu oboleli od [[trbušni tifus|tifusa]], a i sam je bio teško bolestan. Preživeo je zahvaljujući [[italija]]nskim vojnicima, koji su ga neko vreme lečili i snabdevali. Osnovnu školu je završio u rodnom mestu.

Nakon osnovne škole, Mladić je otišao u [[Sarajevo]], gde je neko vreme radio kao metalostrugar u preduzeću &quot;Tito&quot;. Ubrzo se predomislio i opredelio za kasnije životno zanimanje. Otišao je u Beograd, gde je završio Vojnoindustrijsku školu u [[Zemun]]u. U [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavensku narodnu armiju]] stupio je putem konkursa na [[Vojna akademija|Vojnu akademiju]] 20. oktobra 1961. godine. Završio je studije s odličnim uspehom, a 27. septembra 1965. primljen je u aktivnu vojnu službu JNA. Od septembra 1976. u 29. klasi [[Komandno-štabna akademije|Komandno-štabne akademije]] pohađao je Centar visokih vojnih veština, garnizon [[Beograd]], opštevojni smer. Akademiju je završio 1978. s visokim prosekom.

=== Rana karijera ===
Raspoređen je u 3. armijsku oblast 27. septembra 1965, a svoju komandirsku i komandantsku karijeru započeo je u [[Skoplje|Skoplju]] 4. novembra 1965. kao potporučnik i komandir automatičarskog voda 89. pešadijskog puka. U aprilu 1968. postao je komandir izviđačkog voda; u maju 1970. postao je poručnik, pa kapetan, kapetan 1. klase. U čin majora unapređen je 27. novembra 1974. kada je postavljen za pomoćnika komandanta za pozadinu 87. samostalne pešadijske baterije. U periodu 1976–1978. pohađao je [[Komandno-štabna akademija|Komandno-štabnu akademiju]], a po njenom završetku odlazi na službu u [[Kumanovo]] (Treća armija), gde je postao komandant Prvog pešadijskog bataljona 89. pešadijske brigade. Čin potpukovnika dobio je 25. decembra 1980. u Odeljenju za operativnu nastavu u Komandi garnizona Skoplje. Od 18. avgusta 1986. sa činom pukovnika postavljen je za komandanta 39. pešadijske brigade 26. pešadijske divizije (Treća armija), u [[Štip]]u. Na školovanje od godinu dana otišao je u septembar 1986. kao polaznik druge klase KŠŠ OC VVŠ JNA KOV. U Skoplje je premešten 31. januara 1989. u Komandu Treće vojne oblasti, gde je postao pomoćnik načelnika Odeljenja za nastavne poslove. Odatle je 14. januara 1991. premešten za pomoćnika komandanta za pozadinu u Komandi 52. korpusa, u [[Priština|prištinskom]] garnizonu. Za načelnika Odeljenja za OPN (operativno-nastavne poslove) 9. korpusa u garnizonu [[Knin]] (Vojno-pomorska oblast) premešten je 3. jula 1991, a 20. jula imenovan je za načelnika štaba i zamenika komandanta 9. korpusa Vojnopomorske oblasti. Dana 30. decembra 1991. imenovan je za komandanta 9. korpusa.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2011-10-20 |title=Third Amended Indictment |trans-title=Treća izmijenjena optužnica |url=https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |access-date=2026-08-27 |publisher=[[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] |quote=On 20 July 1991 he [Ratko Mladić] was appointed Chief of Staff (and Deputy Commander) of the 9th Corps, and on 30 December 1991 he was appointed 9th Corps Commander. |trans-quote=Dana 20. jula 1991. [Ratko Mladić] imenovan je za načelnika štaba (i zamjenika komandanta) 9. korpusa, a 30. decembra 1991. imenovan je za komandanta 9. korpusa. |archive-date=2024-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241206194643/https://www.icty.org/x/cases/mladic/ind/en/111020ai.pdf |url-status=live }}&lt;/ref&gt; Naredbom [[Predsjedništvo SFRJ|Predsedništva SFRJ]] 1/68 dobio je čin general-majora 4. oktobra 1991. godine.

=== Ratovi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ===
Dana 24. aprila 1992. Mladić je vanredno unapređen u čin general-potpukovnika, a narednog dana postavljen je za načelnika štaba i ujedno zamenika komandanta u Komandi Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Dužnost načelnika štaba i zamjenika preuzeo je 9. maja, a komandu nad Drugom vojnom oblasti 10. maja. Dana 12. maja 1992. Mladić je odlukom Narodne skupštine Srpske Republike u Banjoj Luci, a na predlog [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], postavljen za komandanta Glavnog štaba [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]] i na tom položaju ostao je do najmanje 8. novembra 1996. Mladić je redovno unapređen u čin general-pukovnika 24. juna 1994. godine. Tokom rata predvodio je srpske jedinice u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, posebno u [[Kijevo (Hrvatska)|Kijevu]], [[Drniš]]u, [[Vrlika|Vrlici]], [[Šibenik]]u, [[Sinj]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Škabrnja|Škabrnji]], [[Nadin]]u, [[Skradin]]u, [[Perućko jezero|Perući]], [[Sarajevo|Sarajevu]], [[Srebrenica|Srebrenici]], [[Donji Potočari|Potočarima]], [[Nova Kasaba|Novoj Kasabi]] i [[Sandići (Brčko)|Sandićima]].

Ratko Mladić je 24. jula 1995. optužen za genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona ili običaja ratovanja pred [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju]].

Dana 8. novembra 1996. ukazom predsednice Republike Srpske [[Biljana Plavšić|Biljane Plavšić]], smenjen je s mesta komandanta Glavnog štaba VRS. Profesionalna vojna služba formalno mu je prestala 28. februara 2002, na osnovu ukaza donesenog 7. marta iste godine. Penziju je primao do novembra 2005, kada mu je isplata obustavljena. Imovina mu je zamrznuta stupanjem na snagu Zakona o zamrzavanju imovine haškim beguncima, usvojenog u parlamentu [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] 7. aprila 2006. godine.

Pravosnažnom presudom utvrđeno je da je Mladić učestvovao u četiri [[Udruženi zločinački poduhvat|udružena zločinačka poduhvata]]: trajnom uklanjanju Bošnjaka i Hrvata s područja Bosne i Hercegovine na koja je rukovodstvo bosanskih Srba polagalo pravo, terorisanju civilnog stanovništva Sarajeva granatiranjem i snajperskim djelovanjem, eliminisanju Bošnjaka u Srebrenici te uzimanju pripadnika [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] za taoce radi sprečavanja vazdušnih napada NATO-a. Osuđen je za genocid, progon, istrebljivanje, ubistva, deportaciju, prisilno premještanje, terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mladić, Ratko (MICT-13-56) |url=https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |access-date=2026-08-27 |website= |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |archive-date=2026-05-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20260516000116/https://www.irmct.org/bcs/cases/mict-13-56 |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Potraga za Mladićem ===
Nakon podizanja optužnice u julu 1995. Mladić je gotovo 16 godina izbjegavao hapšenje. Do novembra 1996. pritom je i dalje formalno komandovao Glavnim štabom VRS. Bilo je više pokušaja hapšenja, ali svi su završeni bezuspešno. Viđan je na [[Romanija|Romaniji]], u [[Han Pijesak|Han Pijesku]], [[Beograd]]u, [[Banja Vrujci|Banji Vrujci]], u okolini [[Valjevo|Valjeva]], [[Pančevo|Pančevu]], na [[Zlatibor (planina)|Zlatiboru]], [[Cer (planina)|Ceru]], [[Povlen]]u itd. Kao moguća skrovišta pominjale su se razne kasarne i vojni objekti, ali i manastiri u [[Ovčarsko-kablarska klisura|Ovčarsko-kablarskoj klisuri]]. U međuvremenu, mnoge lokacije su kao potencijalna skrovišta identifikovane, a trag Mladiću zvanično se gubi krajem 2005. godine. Stručne analize koje su uradili [[BIA]] i [[MUP]] upućuju na zaključak da se Mladić krio u urbanim delovima Srbije s dva pratioca i da se brzo kretao, zbog čega je BIA otvorila posebnu telefonsku liniju za eventualne informacije o njemu.

Više domaćih i stranih medija objavilo je 21. februara 2006. vest da je Ratko Mladić lociran i uhapšen, pa čak i prebačen u [[Hag]]. Kancelarija [[Vlada Srbije|Vlade Srbije]] za saradnju sa medijima saopštila je da ta informacija nije tačna.

Tokom 2006. policija je uhapsila više osoba osumnjičenih da su pomagale Mladiću u skrivanju. Njima je septembra 2006. pred Drugim opštinskim sudom u Beogradu počelo suđenje za krivično delo pomoći učiniocu posle izvršenog krivičnog dela, za šta je zaprećena kazna od osam godina zatvora. Među optuženima najviše je bilo bivših oficira [[Vojska Republike Srpske|VRS]] i VJ. Deset optuženih pravosnažno je oslobođeno 2017. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=D. |first=D. |date=2017-08-22 |title=Mladićevi jataci pravosnažno oslobođeni |url=https://www.danas.rs/vesti/drustvo/mladicevi-jataci-pravosnazno-oslobodjeni/ |access-date=2026-08-27 |website=[[Danas (novine)|Danas]] |quote=Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je oslobodio krivice 10 ljudi koji su bili optuženih za skrivanje bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića |archive-date=2025-09-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250909195643/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/mladicevi-jataci-pravosnazno-oslobodjeni/ |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Dana 3. maja 2006. [[Evropska komisija]] suspendovala je pregovore o Stabilizaciji i asocijaciji sa [[Srbija i Crna Gora|SCG]] zbog izostanka hapšenja Ratka Mladića i izručenja [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Haškom tribunalu]]. Sredinom jula [[Vlada Srbije|Vlada Republike Srbije]] usvojila je [[Akcioni plan]] za saradnju sa Haškim tribunalom, koji podrazumeva koordiniranu akciju svih nadležnih organa za hapšenje Mladića.

Tokom potrage i hapšenja, deo političkih stranaka i nevladinih organizacija u Srbiji javno je iskazivao podršku Mladiću. Prilikom preimenovanja Bulevara ''AVNOJa'' u bulevar ''Zorana Đinđića'', pripadnici omladinskog pokreta krajnje desnice &quot;[[1389 (udruženje)|1389]]&quot; lepili su plakate s natpisom bulevar ''Ratka Mladića''.&lt;ref&gt;{{Cite news |last= |first= |date=2010-03-12 |title=Đinđićev bulevar ponovo izlijepljen Mladićevim slikama |url=https://www.slobodnaevropa.org/a/1981822.html |access-date=2026-08-27 |work=[[Radio Slobodna Evropa]] |quote=Prvi put, pripadnici &quot;Pokreta 1389&quot; prelijepili su natpise u Bulevaru Zorana Đinđića 21. maja 2007. godine i tom prilikom uhapšene su dvije osobe. |archive-date=2025-11-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20251111202738/https://www.slobodnaevropa.org/a/1981822.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

=== Hapšenje i suđenje ===
Ratko Mladić uhapšen je 26. maja 2011. u [[Lazarevo|Lazarevu]] kod [[Zrenjanin]]a.&lt;ref name=&quot;Uhapšen Ratko Mladić&quot;&gt;[http://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=40763 Radio televizija Republike Srpske: Uhapšen Ratko Mladić, 26.05.2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125022946/http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=40763 |date=2011-11-25 }} {{sr}}&lt;/ref&gt; Vijest o hapšenju potvrdio je predsednik Republike Srbije [[Boris Tadić]] na konferenciji za novinare u Beogradu izjavivši: &quot;Pokazali smo da želimo u Evropu i da želimo da podignemo svoj kredibilitet u međunarodnoj javnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Uhapšen Ratko Mladić! RTS&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/898384/%D0%A3%D1%85%D0%B0%D0%BF%D1%88%D0%B5%D0%BD+%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BA%D0%BE+%D0%9C%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D1%9B%21.html |title=Radio televizija Srbije: Uhapšen Ratko Mladić! 26.05.2011. |access-date=2011-05-26 |archive-date=2011-05-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110527170135/http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/134/%D0%A5%D1%80%D0%BE%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0/898384/%D0%A3%D1%85%D0%B0%D0%BF%D1%88%D0%B5%D0%BD%20%D0%A0%D0%B0%D1%82%D0%BA%D0%BE%20%D0%9C%D0%BB%D0%B0%D0%B4%D0%B8%D1%9B%21.html |url-status=live }}&lt;/ref&gt;

Konačnom presudom Mladić je proglašen krivim po deset od jedanaest tačaka optužnice. Među njima najteže se odnose na [[Genocid u Srebrenici|genocid u Srebrenici]] (juli 1995) i na [[Opsada Sarajeva|opsadu Sarajeva]].

=== Smrt ===
Mladić je umro 27. avgusta 2026. tokom bolničkog liječenja u Hagu. U trenutku smrti čekao je premještaj u državu u kojoj bi izdržavao ostatak doživotne kazne zatvora.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2026-08-27 |title=Saopštenje povodom smrti Ratka Mladića |url=https://www.irmct.org/bcs/novosti/saopstenje-povodom-smrti-ratka-mladica |access-date=2026-08-28 |publisher=[[Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove]] |quote=Gospodin Ratko Mladić preminuo je danas dok je bio hospitalizovan u Haagu, u Nizozemskoj. [...] U trenutku smrti, gospodin Mladić čekao je transfer u državu u kojoj bi izdržavao preostali dio kazne.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==

{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ratko Mladić}}
*[https://ucr.irmct.org/scasedocs/case/IT-09-92#trialChamberDecisions Dokumentacija o suđenju Ratku Mladiću], arhiv Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju
*[https://srebrenica.sensecentar.org/ &quot;Srebrenica: Genocid u osam činova&quot;]: interaktivni narativ SENSE Centra za tranzicionu pravdu
*[https://arhiva.sensecentar.org/slucajevi.php?aid=14 Suđenje Ratku Mladiću], dnevni izvještaji SENSE Centra za tranzicionu pravdu

{{Osobe osuđene pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju}}

{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1942|2026|Mladić, Ratko}}
[[Kategorija:Srpske vojskovođe]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Generali JNA]]
[[Kategorija:Osobe osuđene za genocid]]
[[Kategorija:Osobe osuđene na Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju]]</text>
      <sha1>1u4y4fpeo4ruprd4a7jttix536x7yjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pag</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11852</id>
    <revision>
      <id>42682984</id>
      <parentid>42514091</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:05:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42682984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3275" sha1="mk7hjfjba17yl1bws1yzqm9ny4ihktj" xml:space="preserve">{{slično|||Pag (grad)}}
{{Otok
|ime=Pag
|karta   = Croatia - Pag.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 30 | širina-sekunde = 27 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 56 | dužina-sekunde = 26 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Pag (grad)|Grad Pag]]
|površina    = 284,1&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =9.201&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       = Island Pag - panoramio - pepanos (9).jpg
}}
'''Pag''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Pago'') je peti po veličini [[Jadransko more|jadranski]] [[otok]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod dvije 
[[Hrvatske županije|županije]] [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjsku]].i [[Zadarska županija|Zadarsku]].

== Geografija ==

Pruža se  smjeru [[sjeverozapad]]–[[jugoistok]], patalelno sa [[Velebit]]om, dug je 59 a širok do 9,5 [[km]]. Građen je od [[vapnenac]]a, [[dolomit]]a, [[fliš]]a, [[pješčenjak]]a i [[pijesak|pijeska]], a najviši vrh Sveti Vid ima 349 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt; Jugozapadna obala otoka je niska (Paški zaljev s velikom uvalom ''Caska''), dok je sjeverozapadna obala strma i visoka: (Zalkeva ''Stara Novalja''). Većina otoka je [[kamen|stjenovita]]; manja područja su pokrivena [[makija|makijom]]. Jugoistok otoka sadrži krška jezera Velo Blato i Malo Blato.

Na Pagu je [[2011]]. živjelo 9.201 [[Stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46105
   |title= ''Dugi otok''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =12. 05. 2018}}&lt;/ref&gt; Uz [[grad]]ove [[Pag (grad)|Pag]] i [[Novalja|Novalju]], postoje mnoga manja mjesta i turistička odredišta, od kojih je najpoznatija plaža [[Zrće]].

[[Otok]] ima površinu od 284,1 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 12. 05. 2018
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 302,4 [[km]], pa je po tom kriteriju najrazvedeniji [[Jadransko more|jadranski]] [[otok]].&lt;ref name=dupla/&gt;

Otok Pag je [[most]]om dugim 340 [[metar]]a povezan s kopnom prema [[Zadar|Zadru]].

Vino (domaća sorta ''žutica''), povrće i voće se uzgajaju u dolinama i poljima. Oblast poluotoka ''Lun'' je prekrivena maslinicima. Veća mjesta na otoku su spojena cestom. Na sjeveru postoji [[trajekt]]na veza s kopnom ''Prizna'' - ''Žigljen''. Veće luke i naselja su ''Lun'', ''Stara Novalja'', ''Novalja'', ''Kolan'', ''Šimuni'', ''Metajna'', ''Pag'', ''Dinjiška'' and ''Povljana''.

== Značajne osobe ==
* Bartol Kašić, hrvatski pisac, jezikoslovac,isusovac preveo je Bibliju

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Island of Pag}}

* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46105 ''Pag''] {{hr icon}}

{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Pag]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>mk7hjfjba17yl1bws1yzqm9ny4ihktj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prijedor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13109</id>
    <revision>
      <id>42683075</id>
      <parentid>42658059</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T03:18:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683075</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11591" sha1="3f8j4qzb68bm87rhx174ypndl4vi7n1" xml:space="preserve">{{Geobox naselje u BiH
&lt;!-- *** Gornji dio *** --&gt;
|ime                 = Prijedor
|vrsta               = Grad
&lt;!-- *** Ime **** --&gt;
|službeni naziv      = Grad Prijedor
|slogan              =
|nadimak             = 
&lt;!-- *** Slika *** --&gt;
|slika               =
|slikaInfo           = Glavna ulica
|slikaDimenzija      =
&lt;!-- *** Simboli *** --&gt;
|zastava             = 
|grb                 = PRIJEDOR GRB COAT-OF-ARMS WAPPEN 2013.svg
&lt;!-- *** Države, regije i.t.d *** --&gt;
|entitet             = [[Datoteka:Flag of the Republika Srpska.svg|20px|border]]  [[Republika Srpska]]
|distrikt            =
|kanton              = 
|općina              = Prijedor
|općina1             = 
|općina2             = 
|općina3             = 
|općina4             = 
|općina5             =
|općina6             =
|općina7             =
|općina8             =
|općina9             =
|općina10            =
&lt;!-- *** Položaj *** --&gt;
|kordinati           = {{coord|44|58|N|16|42|E|type:city}}
|najveća tačka           =
|najveća tačka metara    =
&lt;!-- *** Površina *** --&gt;
|površinagrad            = 
|površinaopćina          = 834
|površinaGlavno urbano područje           =
&lt;!-- *** Stanovništvo *** --&gt;
|stanovništvo općina                      = 89.397
|stanovništvo grad                        =29.555 
|stanovništvo ukupno                      =
|stanovništvo godina                      =[[2013.]] 
|stanovništvo općina godina               = [[2013.]] 
|gustoća                                  = 
|gustoća općina                           = 135
&lt;!-- *** Historija i administracija *** --&gt;
|osnovano                                 =
|gradonačelnik                            = Slobodan Javor
|gradonačelnik stranka                    = [[Savez nezavisnih socijaldemokrata|SNSD]]
|poštanski broj                           = 79101
|pozivni broj                             = (+387) 052
&lt;!-- *** Karta ***  --&gt;
|karta pozicija                           =
|karta pozicija ime                       =
|prickpos x                               = 28
|prickpos y                               = 12
|karta tekst                              = Prijedor u BiH
&lt;!-- *** Web stranice *** --&gt;
|web stranice                             = [http://www.prijedorgrad.org/ Općina Prijedor]
&lt;!-- *** Bilješka *** --&gt;
|bilješka                                 =
}}

'''Prijedor''' je [[grad]] i središte grada u zapadnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na obali rijeke [[Sana|Sane]], te brežuljcima kojima se planina [[Kozara]] spušta u [[Prijedorsko polje]]. Područje grada zauzima 834&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a sam grad se nalazi na nadmorskoj visini od 135m. Grad Prijedor je po broju stanovnika treći u [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i deseti u Bosni i Hercegovini.

== Historija ==

Prvi put u istorijskim dokumentima Prijedor se, istina kao zemljana utvrda, pominje u pismima grofa [[Adam Bacani|Adama Bacanija]] za vrijeme [[Bečki rat|Bečkog rata]], od [[1683]]. do [[1699]].godine. Međutim, mnogo toga ukazuje na tragove života još iz vremena [[Prahistorija|praistorije]] i, kao i dolaska [[rimski imperij|Rimljana]] na ove prostore.

Grad je nikao na malom otoku sanskog rukavca Berek, koji i danas opkoljava prijedorski Stari Grad. Nakon Bečkih ratova 1683-1699. na mjestu današnjeg Prijedora je bilo 50 drvenih kućica i mjesto je bilo mnogo manje od susjednog [[Kozarac (Prijedor)|Kozarca]], udaljenog 12&amp;nbsp;km na putu prema [[Banja Luka|Banja Luci]].

[[Datoteka:Prijedor2010.jpg|thumb|right|Hotel Prijedor na desnoj strani rijeke Sane|222x222piksel]]

Godine [[1717]]. počinje reorganizacija Prijedora, a [[1739]]. je utemeljen kao jedan od mlađih gradova u [[Bosna|Bosni]]. Tada počinje i njegov uspon, jer nakon gubitka [[Slavonija|Slavonije]] i [[Lika|Like]] za vrijeme Bečkih ratova 1683-1699. počinje i njegov ekonomski razvoj.

Veoma brzo Prijedor postaje značajan - trgovačko zanatski centar zahvaljujući rimskim putevima i plovnosti rijeke [[Sana|Sane]], ali ponajviše prvoj [[željeznica|željezničkoj pruzi]] [[Bosanski Novi]] - [[Banja Luka]] - prvoj pruzi u [[BiH]] - izgrađenoj [[1873]]. godine u vrijeme barona Hirsa. Desetljeće poslije, tačnije [[1882]], gotovo cijeli grad izgorio je u velikom požaru pa su [[Austro-Ugarska|austrougarske]] vlasti [[1901]]. godine donijele prvi urbanistički plan po kome je Prijedor izgrađen kao savremeno naselje bez mahala i uskih sokaka.

Prijedor godine [[1918]]. postaje dio [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]].

Za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], u aprilu 1941., Prijedor postaje dio [[NDH|Nezavisne države Hrvatske]]. Lokalno [[Srbi|srpsko]] stanovništvo je izloženo progonima i masovnim pokoljima od strane ustaških vlasti, pa veliki broj pronalazi utočište na planini [[Kozara|Kozari]], te se pridružuje partizanskom pokretu. Veliki broj prijedorskih Srba je odveden u zloglasni logor Jasenovac te je tamo stradao. Sam Prijedor su partizani oslobodili [[16.5.]] [[1942]]. U junu [[1942]]. je tokom [[Kozarska ofanziva|kozarske ofanzive]] veliki broj izbjeglica uhvaćen i ubijen od strane ustaških vlasti. Godine [[1945]]. Prijedor su partizani ponovno oslobodili [[7.9.]] [[1944]]. a godinu dana kasnije, kao i ostatak BiH, postao dio nove [[SFRJ|socijalističke Jugoslavije]].

[[Raspad SFRJ|Raspadom SFRJ]] na području Prijedora počinju rasti napetosti između srpskog i [[Bošnjaci|bošnjačkog]] stanovništva. Početkom [[Rat u BiH|rata u BiH]] [[1992]]. Prijedor postaje dio [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Tada su nad nesrpskim stanovništvom počinjeni brojni zločini, o čemu svjedoči 60 do sada otkrivenih [[Masovna grobnica|masovnih grobnica]] prijedorskih [[Bošnjaci|Bošnjaka]] i [[Hrvati|Hrvata]], u kojima je do sada pronađeno oko 2000 tijela, od kojih je oko 500 identifikovano. Gotovo čitavo nesrpsko stanovništvo grada je prognano, a mnogi su završili u obližnjim [[Koncentracijski logori u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj|logorima]] [[Logor Omarska|Omarska]], [[Keraterm]] i Trnopolje. Prema podacima Komisije za nestala lica procjenjuje se da je oko 4.100 Bošnjaka i Hrvata ubijeno na prostorima u i oko Prijedora. Najviše Hrvata je pobijeno u Ljubijskoj regiji; samo u selu [[Briševo|Briševu]] preko 70 hrvatskih civila je ubijeno u julu 1992. godine u akciji &quot;Sanske brigade&quot;, jedinice iz sastava [[Vojska Republike Srpske|VRS]]. [[31. maj]] se obilježava kao [[Dan bijelih traka]].

== Nacionalni spomenici ==
{{Glavni|Nacionalni spomenici u Prijedoru}}

== Stanovništvo ==

{{Glavni|Demografija Prijedora|Spisak naseljenih mjesta u Prijedoru}}

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2013. godine, općina Prijedor imala je 89.397 stanovnika, raspoređenih u 71 naselju od toga 55.895 (62,5%) [[Srbi]], 29.034 (32,5%) [[Bošnjaci]] i 1.762 (2%) [[Hrvati]]. Naselje Prijedor ima 29.555 stanovnika od toga 22.514 [[Srbi]] (76,2%) i 4.812 [[Bošnjaci]] (16,3%).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.statistika.ba/?show=12&amp;id=20486|title=Popis stanovništva 2013. godine}}&lt;/ref&gt;

Prema [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|popisu iz 1991. godine]], općina Prijedor je imala 112.543. stanovnika. 43,85% su bili [[Bošnjaci]], 42,27% [[Srbi]], 5,61% [[Hrvati]], 5,73% [[Jugoslaveni|Jugosloveni]] i 2,54% ostali, neopredijeljeni i nepoznato. Grad Prijedor je imao 34.635 stanovnika od toga 40,21% Srbi, 38,65% Bošnjaci, 5,07% Hrvati, 12,36% Jugoslaveni i 3,71% ostali, neopredijeljeni i nepoznato.

== Naseljena mjesta ==
Ališići, Babići, Baltine Bare, Bistrica, Bišćani, Božići, Brđani, Brezičani, Briševo, Bukova Kosa, Busnovi, Cikote, Crna Dolina, Čarakovo, Čejreci, Čirkin Polje, Čitluk, Ćatići, Ćela, Danići, Dera, Donja Dragotinja, Donja Lamovita, Donja Ljubija, Donja Marićka, Donja Ravska, Donje Bistrice, Donji Garevci, Donji Jakupovići, Donji Orlovci, Donji Rasavci, Donji Volar, Dragotinja, Gaćani, Gašića naselje, Gavranovići, Gigići, Gomjenica, Gornja Dragotinja, Gornja Jutrogošta, Gornja Lamovita, Gornja Marićka, Gornja Puharska, Gornja Ravska, Gornji Garevci, Gornji Jakupovići, Gornji Jelovac, Gornji Orlovci, Gornji Volar, Gradina, Hadžići, Hambarine, Hercegovci, Hrnići, Huremovići, Jakupovići, Jaruge, Jaškići, Jelićka, Jugovci, Kalajevo, Kamičani, Kevljani, Kokin grad, Kozarac, Kozaruša, Krivaja, Kurevo, Lamovita, Ljeskare, Ljubija,  Macure,   Malo Palančište, Mamići, Marićka, Marini,  Mataruško Brdo, Miljakovci, Miska Glava, Mrakovica, Mujkanovići, Niševići, Ništavci, Omarska, Orlovača, Palančište, Pašinac, Pećani, Pejići,  Perućica, Petrov Gaj, Petrovo (Ćela), Prijedor, Puharska, Pušci, Radulji, Rajkovići, Rakelići, Rakovčani, Raljaš, Rasavci, Raškovac, Rizvanovići, Saničani, Sivci, Skela, Softići, Srednji Jakupovići, Stari Grad, Svale, Špagići (Špandići), Šurkovac, Tadići, Tisova, Tomašica, Topolik, Trnopolje, Tukovi, Urije, Usorci, Veliko Palančište, Volar, Volarevo, Vrbice, Vujičići, Zagrad, Zecovi, Žeger i Žune.
{| width=&quot;60%&quot; 
|-----
| width=&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; |
|}

== Privreda ==
U prijeratnom Prijedoru, najveći poslodavac bila je fabrika paprnih proizvoda ''Celpak'' čija su postrojenja dijelom demontirana a dijelom zastarjela. Pogon u cjelini danas stoji na prodaji. Osim Celpaka na području općine se nalazi najveći rudnik željezne rude Evrope, ''Ljubija''. Fabrika namještaja ''Javor'' iz sklopa prijeratnog ''Šipada'' je preuzeta u privatno vlasništvo i Tvornica keksa ''Mira'' a.d..Jedan od sadašnjih većih poslodavaca je trgovačka firma ''Janjoš'' u privatnom vlasništvu.

== Značajne osobe ==

* [[Halid Muslimović]], pjevač
* [[Mladen Stojanović]], doktor i partizan
* [[Vojislav Kecmanović|Vojislav Kecmanović - Đedo]], prvi predsjednik NR Bosne i Hercegovine
* [[Željko Kasap]], glumac i režiser

== Položaj ==

=== Udaljenost do mjesta i gradova ===
{| width=&quot;60%&quot; 
|-----
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Kostajnica]] (60 -{km}-),&lt;br /&gt;[[Zagreb]] (173 -{km}-), &lt;br /&gt; &lt;small&gt;[[Beč]] (547 -{km}-)
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Bosanska Dubica|Dubica]] (33 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Evropski put E70|Autoput Е-70]] (62 -{km}-)
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Bosanska Gradiška|Gradiška]] (90 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Budimpešta]] (474 -{km}-)
|-----
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Bosanski Novi]] (32 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Trst]] (412 -{km}-)
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Datoteka:Brosen windrose-bs.svg|100px]]
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Kozarac (Prijedor)|Kozarac]] (13 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Omarska]] (20 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Beograd]] (336 -{km}-)
|-----
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Ljubija]] (8 -{km}-)
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Sanski Most]] (33 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Mrkonjić Grad]] (92 -{km}-)
| width =&quot;33%&quot; align=&quot;center&quot; | &lt;small&gt;[[Banja Luka]] (48 -{km}-), &lt;br /&gt;[[Sarajevo]] (250 -{km}-)
|}

== Ustanove ==
* Omladinski Savjet Prijedor
* FK Rudar Prijedor
* KUD Kozara

== Vanjske veze ==
* [http://www.opstinaprijedor.org Službena stranica Općine Prijedor]
* [http://www.prijedorgrad.org Zvanična stranica Opštine Prijedor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160422093202/http://www.prijedorgrad.org/ |date=2016-04-22 }}
* [http://www.prijedor24h.com Portal Grada Prijedora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130805075028/http://www.prijedor24h.com/ |date=2013-08-05 }}
* [http://www.gradprijedor.com Gradprijedor.com]

{{Administrativna podjela Bosne i Hercegovine}}
{{commonscat|Prijedor}}

[[Kategorija:Prijedor| ]]</text>
      <sha1>3f8j4qzb68bm87rhx174ypndl4vi7n1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petroglif</title>
    <ns>0</ns>
    <id>16842</id>
    <revision>
      <id>42683055</id>
      <parentid>41842845</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T19:24:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683055</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3242" sha1="07cnvmnnek5h6lkwjqwstfm4e384ed5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Newspaper rock.jpg|thumb|right|300px|Petroglifi na Državnom historijskom spomeniku Newspaper Rock u južnom Utahu, SAD]]
'''Petroglifi''' su [[slika|slike]] na [[stijena (geologija)|stijeni]], obično napravljene od [[prahistorija|prahistorijskih]], najčešće [[neolit]]skih ljudi. Bili su važan oblik simbola prije pronalaska [[pismo|pisma]], te služili u svrhu [[komunikacija|komunikacije]] od oko 10.000 godina pne. do suvremenog doba, ovisno o kulturi i mjestu. Riječ dolazi od [[Grčki jezik|grčkih]] riječi ''petros'' sto znači &quot;kamen&quot; i ''glyphein'' što znači &quot;to rezbariti&quot; (prvotno je nastala u [[francuski jezik|francuskom]] kao ''pétroglyphe'').

Izraz ''petroglif'' se ne bi trebao miješati s izrazom [[piktograf]], koji predstavlja uopćenu ilustraciju, odnosno širi oblik [[pećinska umjetnost|pećinske umjetnosti]]. [[Petroforme]], ili nakupine i oblici velikog kamenja i stijena na zemlji, također predstavljaju drukčiji pojam.

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Petroglyphs|Petroglyphs}}
* [http://www.jqjacobs.net/rock_art/ The Rock Art Pages]
* [http://www.env.gov.bc.ca/bcparks/explore/parkpgs/petrogly.html Petroglyph Provincial Park Official Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071010011634/http://www.env.gov.bc.ca/bcparks/explore/parkpgs/petrogly.html |date=2007-10-10 }}
* [http://rockart.ncl.ac.uk/ Northumberland Rock Art] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050628074128/http://rockart.ncl.ac.uk/ |date=2005-06-28 }}
* [http://cwva.org/ogam_rebutal/wirtz.html Debunking of Ogam theory about West Virginia petroglyphs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110418055631/http://cwva.org/ogam_rebutal/wirtz.html |date=2011-04-18 }}
* [http://cwva.org/ogam_rebutal/two_translations.html A rival interpretation of the West Virginia petroglyphs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190801052438/http://cwva.org/ogam_rebutal/two_translations.html |date=2019-08-01 }}
* [http://www.kyrgyzstan.orexca.com/petroglyphs.shtml Kyrgyz petroglyphs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051103021527/http://www.kyrgyzstan.orexca.com/petroglyphs.shtml |date=2005-11-03 }}
* [http://www.karakol.su/kyrgyzstan_en.petroglyphs.html Cholpon-Ata petroglyphs, Kyrgyzstan]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.bradshawfoundation.com/giraffe/ Giraffe carvings on Dabous Rock, Air Mountains, Niger]
* [http://www.bradshawfoundation.com/congo/index.html Rock engraving sites in Central Africa]
* [http://www.bradshawfoundation.com/rari/ Shamanism and rock art among the San people of the Kalahari]
* [http://rockart.wits.ac.za Rock Art Research Institute website (Witwatersrand)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170730134938/http://rockart.wits.ac.za/ |date=2017-07-30 }}
* [http://bancroft.berkeley.edu/collections/rockart.html Rock Art Studies: A Bibliographic Database] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20020127000657/http://bancroft.berkeley.edu/collections/rockart.html |date=2002-01-27 }} Bancroft Library's 14000+ citations to rock art literature.

[[Kategorija:Petroglifi| ]]
[[Kategorija:Prahistorijska arheološka nalazišta]]
[[Kategorija:Prahistorijska umjetnost]]</text>
      <sha1>07cnvmnnek5h6lkwjqwstfm4e384ed5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1934.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21028</id>
    <revision>
      <id>42683023</id>
      <parentid>42536165</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:43:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Rođenja */</comment>
      <origin>42683023</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="42782" sha1="hsdsxmfcz7vm60gqhwtf4tv3fomv6zn" xml:space="preserve">{{godina nav}}
{{godina u drugim kalendarima|1974}}
Godina '''1974''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXXIV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]].
__NOTOC__
&lt;center&gt;
{| style=&quot;border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;&quot; align=center class=radius 
| '''1934''': &lt;br /&gt; [[1934#Januar/Siječanj|1]] • [[1934#Februar/Veljača|2]] • [[1934#Mart/Ožujak|3]] • [[1934#April/Travanj|4]] • [[1934#Maj/Svibanj|5]] • [[1934#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1934#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1934#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1934#Septembar/Rujan|9]] • [[1934#Oktobar/Listopad|10]] • [[1934#Novembar/Studeni|11]] • [[1934#Decembar/Prosinac|12]] &lt;br /&gt; [[1934#Rođenja|Rođenja]] • [[1934#Smrti|Smrti]]
|}&lt;/center&gt;

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Fiorello H. La Guardia]] postaje gradonačelnik [[New York]]a (do [[1945]]).
* 1. 1. - U Nemačkoj stupa na snagu ''Schriftleitergesetz'' (&quot;Urednički zakon&quot;): nearijevcima zabranjen rad u novinarstvu.
* 1. 1. - Na britanskoj Jamajci uhapšen jedan od osnivača [[Rastafarijanstvo|rastafarijanstva]] [[Leonard Howell]], optužen za pobunu.
* [[2. 1.]] - Pronađena sumerska [[Vaza iz Warke]].
* [[3. 1.]] - Liberal [[Gheorghe Tătărescu]] novi [[Kraljevina Rumunjska|rumunjski]] premijer (1934-37 i 1939-40), umjesto [[Ion G. Duca|Iona Duce]], ubijenog potkraj prošle godine od [[Željezna garda|Željezne garde]].
* [[4. 1.]] - Eksplodirala bomba ispred jugoslovenskog konzulata u [[Klagenfurt]]u&lt;ref&gt;{{cite journal |last= |first= |date=January 5, 1934 |title=Bomb Jugo-Slav Consulate in Austria; Nazis Blamed |url= |journal=[[Chicago Tribune|Chicago Daily Tribune]] |location=Chicago |publisher=[[Tribune Publishing Company|Chicago Daily Tribune]] |page=p. 1 |accessdate= }}&lt;/ref&gt;.
* [[6. 1.]] - Završeno primirje u [[Rat za Čako|Ratu za Čako]], paragvajska vojska nastavlja napredovanje protiv bolivijske.
* [[7. 1.]] - Prvi put objavljen strip ''[[Flash Gordon]]''.
* [[8. 1.]] - [[Afera Stavisky]]: proneveritelj [[Alexandre Stavisky]] pronađen mrtav - skandal će doprineti padu francuske vlade.
* [[13. 1.]] - [[Kuomintang]]ove snage likvidirale [[Fujianska narodna vlada|Fujiansku narodnu vladu]].
* [[15. 1.]] - Komandant kubanske vojske [[Fulgencio Batista]] iznudio odlazak predsednika [[Ramón Grau|Ramóna Graua]].
* 15. 1. - Nepalsko-biharski zemljotres, najmanje 6.000 mrtvih.
* [[20. 1.]] - U Nemačkoj donesen Zakon o poretku nacionalnog rada: u preduzećima se sprovode [[firerski princip]] i koncept [[Volksgemeinschaft|narodne zajednice]] (šefovi su vođe, odgovorni za dobrostanje zaposlenih).
* [[26. 1.]] - Potpisan [[Nemačko-poljski pakt o nenapadanju]] - priznate granice, okončan carinski rat (odbačen od Hitlera 1939).
* [[26. 1.]] - [[10. 2.]] - [[XVII kongres SKP(b)]]: na izboru za Centralni komitet, [[Staljin]] dobio mnogo više negativnih glasova od šefa lenjingradske partije [[Sergej Kirov|Sergeja Kirova]]. Od 139 izabranih u CK, 97 je ubijeno u vreme [[Velika čistka|Velike čistke]] 1937-39.
[[Datoteka:Nikola Uzunovic facingright.jpg|mini|150px|left|[[Nikola Uzunović]], premijer KJ jan. - dec. 1934.]]
* [[27. 1.]] - Nova jugoslovenska vlada: [[Nikola Uzunović]] umesto [[Milan Srškić|Milana Srškića]].
* [[30. 1.]] - Zakon o rekonstrukciji Rajha - napušten koncept savezne republike, vlast pripada centralnoj vladi Nemačke.
* 30. 1. - Sovjetski balon [[Osoaviahim-1]] dostigao 22.000 m visine, ali se razbio pri spuštanju.

=== Februar/Veljača ===
* [[6. 2.]] - [[Kriza 6. februara 1934.]] - krajnji desničari izazvali nerede u Parizu, što se smatra pokušajem puča. Ovo će levičarima biti podsticaj za formiranje [[Narodni front (Francuska)|Narodnog fronta]].
* [[7. 2.]] - Francuski socijalistički premijer [[Édouard Daladier]] dao ostavku, zameniće ga konzervativac [[Gaston Doumergue]], na čelu &quot;Vlade nacionalnog saveza&quot;.
* [[9. 2.]] - U Atini potpisan [[Balkanski pakt (1934)|Balkanski pakt]] ([[Jugoslavija]], [[Rumunija]], [[Grčka]] i [[Turska]]), kojim se garantuju granice balkanskih država. Pakt je dopuna [[Mala Antanta|Male Antante]], slabi ga neulazak [[Bugarska|Bugarske]].
[[Datoteka:Entente Balkanique.png|mini|220px|[[Balkanski pakt (1934)]]]]
* [[13. 2.]] - Sovjetski brod ''[[Čeljuskin (brod)|Čeljuskin]]'' stradao od leda u [[Čukotsko more|Čukotskom moru]], posada spasena u aprilu.
* [[12.2.|12]] - [[16. 2.]] - [[Austrijski građanski rat]] između socijaldemokrata i diktatorske vlade [[Engelbert Dollfuss|Engelberta Dolfusa]] - nekoliko stotina mrtvih, zabranjena socijaldemokratska partija i s njom povezani sindikati.
* februar - Iračka vlada predviđa regrutaciju i širenje vojske, čemu se Kurdi i šiitski Arapi protive.
* [[21. 2.]] - U [[Nikaragva|Nikaragvi]] ubijen revolucionar [[Augusto César Sandino]], simbol otpora američkoj dominaciji; ubijen je od strane Nacionalne garde budućeg diktatora [[Anastasio Somoza García|Anastasija Somose]].
* [[22. 2.]] - Prikazan film ''[[It Happened One Night]]''.
* [[23. 2.]] - [[Leopold III od Belgije]] stupio na presto nakon smrti oca [[Albert I od Belgije|Alberta I]] (1934-50, od 1940. pod okupacijom, od 1944. sa regentom).
* [[25. 2.]] - Levičarski nadrealisti na čelu sa [[André Breton]]om &quot;sude&quot; [[Salvador Dalí|Salvadoru Dalíju]].
* [[27. 2.]] - [[Georgi Dimitrov]] i još dvojica bugarskih komunista izručeni iz Berlina u Moskvu, jer su dobili sovjetsko državljanstvo nakon oduzetog bugarskog.
* [[28. 2.]] - Hitler privoleo [[Sturmabteilung|SA]] i vojsku na sporazum: samo vojska može nositi oružje, a Smeđe košulje su zadužene za pred- i postvojničku obuku ([[Ernst Röhm]] je besan zbog ovoga).

=== Mart/Ožujak ===
* [[1. 3.]] - Bivši kineski car [[Pu Yi]] zvanično krunisan za cara japanske marionetske države [[Mandžukuo]], pod imenom Kang-te.
* [[2. 3.]] - U [[Francuski protektorat u Tunisu|francuskom Tunisu]] osnovana nacionalistička partija [[Neo Destour]] - vladajuća partija nezavisnog Tunisa 1956-2011, pod različitim imenima.
* [[8. 3.]] - Švedski princ [[Sigvard Bernadotte]] se oženio pučankom, zbog čega će izgubiti titulu.
* [[12. 3.]] - Državni starešina (šef države i vlade) [[Estonija|Estonije]] [[Konstantin Päts]] izvršio puč uz podršku vojske i zabranio sve partije nakon izbornog uspeha desničarskog pokreta veterana Vaps (do okupacije 1940).
* [[16. 3.]] - [[6. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[Cavalcade (film)|Cavalcade]]''.
* [[17. 3.]] - Potpisani [[Rimski protokoli (1934)|Rimski protokoli]]: Austrija, [[Kraljevina Mađarska (1920–1946)|Mađarska]] i [[Fašistička Italija|Italija]] protiv Nemačke i Jugoslavije.
* [[19. 3.]] - Nesreća u kamenolomu kod Banjice, Drenički srez na Kosovu, stradalo 14 radnika.
* [[21. 3.]] - Hitler pokreće ''Arbeitsschlacht'' (Bitka rada) - zapošljavanje nezaposlenih na javnim radovima, gradnji autoputeva, stanova, reklamaciji zemljišta.
* [[24. 3.]] - Tydings–McDuffie Act uspostavlja proces kojim će [[Filipini]] dobiti nezavisnost od SAD nakon desetogodišnjeg perioda (zapravo 1946, nakon japanske okupacije 1942-45).
* [[28. 3.]] - Zakon o suzbijanju (s)polnih bolesti: u Kraljevini Jugoslaviji je zabranjena prostitucija (na snazi od 1. jula). Propisan je i lekarski pregled za muškarce pre stupanja u brak (suspendovano u aprilu 1935&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1935/04/19?pageIndex=00008 &quot;Politika&quot;, 19. april 1935]&lt;/ref&gt;).
* 28. 3. - Članovi organizacije &quot;Ustaša&quot; Petar Mijat Oreb, Josip Begović i Antun Podgorelec osuđeni na smrt zbog spremanja atentata na kralja (Oreb i Begović pogubljeni u maju). 
* [[29. 3.]] - Osnovan prvi jaht-klub u Srbiji, danas Akademski jedriličarski klub Beograd.
* [[31. 3.]] - [[Zemun]] priključen [[Beograd]]u.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Temple-sh 1934.jpg|mini|180px|[[Shirley Temple]]]]
* [[15. 4.]] - Inauguriran italijanski grad [[Sabaudia, Latina|Sabaudia]].
* [[16. 4.]] - Ustanovljeno zvanje [[Heroj Sovjetskog Saveza]] - prvi dobitnici su učesnici spasavanja posade &quot;Čeljuskina&quot;, završenog pre tri dana; oznaka sa zlatnom zvezdom se daje od 1939.
* 16. 4. - Prikazan film ''[[Tarzan and His Mate]]'', drugi sa [[Johnny Weissmuller]]om.
* [[19. 4.]] - Hitler primio bugarskog premijera [[Nikola Mušanov|Mušanova]] kojem ukazuje da mu se ne sviđa ideja [[Balkanski pakt (1934)|Balkanskog pakta]]&lt;ref&gt;Hauner, Milan (17 December 2005). Hitler: A Chronology of His Life and Time, Second Edition. Palgrave Macmillan. p. 102. {{ISBN|978-1-4039-9492-9}}&lt;/ref&gt;.
* 19. 4. - U Njujorku prikazan film ''Stand Up and Cheer!'' - proboj za [[Shirley Temple]] koja do kraja godine postaje velika zvezda.
* [[20. 4.]] - [[Heinrich Himmler]] ima komandu nad svim policijskim snagama u Nemačkoj.
* [[21. 4.]] - Katastrofalna eksplozija u rudniku [[Kakanj]], 127 poginulih.
* 21. 4. - Objavljena &quot;Hirurgova fotografija&quot; navodnog [[Nessie|čudovišta iz Loch Nessa]] - podvala.
* [[24. 4.]] - Patentirane [[Hammond]] orgulje.
* [[25. 4.]] - Pretpremijera filma ''[[L'Atalante]]''.
* [[27. 4.]] - Peta kampanja opkoljavanja Sovjeta Jiangxi, treća faza: nacionalisti razbili komuniste i uzeli im Guangchang.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - Novi ustav Austrije: klerikalno-[[Austrofašizam|korporatistička]] država, jedina partija [[Otadžbinski front (Austrija)|Otadžbinski front]].
* [[4. 5.]] - Prikazan film ''[[Manhattan Melodrama]]''.
* [[5. 5.]] - Obnovljen [[Sovjetsko-poljski pakt o nenapadanju]] iz [[1932]].
* 10. - 25. 5. - [[Rat za Čako]]: Bitka kod Cañada Strongest je najveća bolivijska pobeda u ovom ratu sa Paragvajom.
* [[15. 5.]] - [[Latvija|Latvijski]] premijer [[Kārlis Ulmanis]] zavodi ratno stanje i raspušta parlament (do okupacije 1940).
[[Datoteka:Bonnie Parker and Clyde Barrow.jpg|mini|140px|† [[Bonnie i Clyde]]]]
* [[maj]] - Najezda &quot;[[golubačka mušica|golubačke mušice]]&quot; u Srbiji&lt;ref&gt;&quot;Politika&quot;, 9. maj 1934, [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1934/5/9?pageIndex=00005 str. 5]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ili od 12. maja, [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1934/5/12?pageIndex=00004 str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.&lt;/ref&gt;
* [[19. 5.]] - U [[Kraljevina Bugarska|Bugarskoj]] državni udar organizacije [[Zveno]] i Vojnog saveza uz pomoć vojske, predsednik vlade [[Kimon Georgijev]]. Pomirljivo sa Jugoslavijom.
* [[23. 5.]] - [[Boni i Klajd]] ubijeni u zasedi na seoskom putu u Lujzijani.
* [[23. 5.|23]] - [[27. 5.]] - &quot;Bitka u Toledu&quot;: okršaji između štrajkača i Nacionalne garde u [[Toledo, Ohio]].
* [[28. 5.]] - U Kanadi rođene [[Petorke Dionne]], prve koje su preživele.
* [[29. 5.]] - Potpisan novi ugovor o odnosima SAD i Kube, odbačena većina odredbi [[Plattov amandman|Plattovog amandmana]].
* maj, krajem - [[Georgi Dimitrov]] imenovan za izvestioca o temi dolaska fašizma i zadacima Kominterne u borbi za jedinstvo radničke klase, a u vezi VII kongresa organizacije (1935), Dimitrov se zalaže za politiku [[narodni front|narodnog fronta]], saradnje sa socijaldemokratama, koji su sada označeni kao &quot;socijalfašisti&quot;.
* [[31. 5.]] - [[Barmenska deklaracija]]: skup nemačkih hrišćana odbacuje potčinjenost Crkve državi.
* maj-jun - [[Saudijsko-jemenski rat (1934)|Saudijsko-jemenski rat]], Saudijci potvrdili posed [[Asir (saudijska provincija)|Asira]].

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Dr. [[Alojzije Stepinac]] određen od [[Pio XI.|Pija XI]] za biskupa-koadjutora zagrebačkom nadbiskupu [[Antun Bauer|Baueru]] (uz pristanak kralja Aleksandra).
* 1. 6. - Stupio na snagu jugoslovensko-nemački trgovinski sporazum, potpisan 1. maja/svibnja.
* [[3. 6.]] - Železnički most preko Save spaja [[Klenak]] i [[Šabac]], istog dana u Šapcu osvećena kosturnica i spomenik žrtvama rata.
* [[5. 6.]] - [[Društvo naroda]] skida s dnevnog reda [[mađarska|mađarsku]] tužbu protiv Jugoslavije u vezi pograničnih incidenata (15 mrtvih) i 2600 mađarskih dvovlasnika koji nemaju ulaza u Jugoslaviju; jugoslovenska strana odgovara da su problemi počeli [[1932]]. osnivanjem [[ustaše|terorističkog]] logora u [[Janka Pusta|Janka Pusti]].
* [[5. 6.|5]] - [[9. 6.]] - Uragan ubija najmanje 1.000 ljudi u Centralnoj Americi.
* [[6. 6.]] - [[New Deal]]: zakonom osnovana Komisija za obveznice i berzu SAD (''U.S. Securities and Exchange Commission'').
* [[9. 6.]] - Prva pojava [[Paja Patak|Paje/Paška Patka]].
* 9. 6. - Uspostavljeni diplomatski odnosi Rumunije i SSSR.
* [[10. 6.]] - Finale Svetskog fudbalskog kupa u Rimu: Italija - Čehoslovačka 2:1.
* [[11. 6.]] - Prva pojava stripa ''[[Mandrak]]''.
* [[12. 6.]] - Zabranjene sve političke partije u [[Kraljevina Bugarska|Bugarskoj]], energična akcija protiv [[VMRO]]-a.
[[Datoteka:Ernst Röhm und Heinrich Himmler.JPG|mini|180px|† [[Ernst Röhm]]]]
* [[14. 6.]] - U Veneciji se prvi put sastali [[Benito Mussolini]] i [[Adolf Hitler]] - hladno, ne slažu se oko Austrije.
* 14. 6. - [[Max Baer]] nokautirao [[Primo Carnera|Prima Carneru]].
* [[15. 6.]] - [[Organizacija ukrajinskih nacionalista|Ukrajinski nacionalisti]] ubili poljskog ministra un. poslova [[Bronisław Pieracki|Bronisława Pierackog]]. Poljska vlada nakon ovoga osniva neku vrstu logora u [[Bereza Kartuska (zatvor)|Berezi Kartuskoj]] za opasne elemente.
* [[17. 6.]] - [[Marburški govor]] nemačkog vicekancelara [[Franz von Papen|fon Papena]] koji osuđuje nacističke ekscese - valjda poslednja javna kritika nacista.
* [[21. 6.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj donesen [[Zakon o prezimenima (Turska)|Zakon o prezimenima]] (muslimani generalno nisu imali prezimena).
* [[24. 6.]] - [[Francuska|Francuski]] ministar [[Luj Bartu]] stigao u posetu Jugoslaviji (brodom uz Dunav).
* 24. 6. - Glavni grad [[Ukrajinska SSR|Ukrajinske SSR]] postaje [[Kijev]] umesto [[Harkov]]a - stigli su CK ukrajinske partije i vlada.
* [[30. 6.]] - Porinut nemački džepni bojni brod ''[[Admiral Graf Spee]]'' (započet 1932, prelazi limit postavljen Versajskim ugovorom, u službi od 1936).
* [[30. 6.]] - [[2. 7.]] - [[Noć dugih noževa]] u [[Treći rajh|Njemačkoj]] - čistka [[Sturmabteilung]]-a (&quot;Smeđih košulja&quot;) i drugih Hitlerovih protivnika s desnice, nakon naznaka da bi vojska mogla uzeti vlast.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[1. 7.]] - Kraj [[Predkodovski Hollywood|predkodovskog Hollywooda]]: u SAD stupio na snagu [[Hejsov kodeks]] (&quot;smernice moralne cenzure&quot;) koji propisuje kako će u filmovima biti tretirani seksualnost i nasilje - traje do [[1968]].
* [[3. 7.]] - U Beogradu otvoren Nemački saobraćajni biro - zapravo obaveštajni centar (dir. [[Franz Neuhausen]]).
* [[8. 7.]] - Japanski premijer [[Saitō Makoto]] daje ostavku usled Teijinskog skandala: ultradesničari proganjaju svoje protivnike u vladi pod optužbom da su manipulisali vrednošću tekstilne firme (a što se pokazuje neosnovanim). Sledi umereni admiral [[Keisuke Okada]].
[[Datoteka:Engelbert Dollfuss.png|mini|160px|† [[Engelbert Dollfuss]]]]
* [[10. 7.]] - U SSSR-u formiran svesavezni [[NKVD]] (Narodni komesarijat unutrašnjih dela) u koji je uključena tajna policija [[OGPU]] (Objedinjena državna politička uprava), preimenovana u [[GUGB]] (Glavna uprava državne bezbednosti). Prvi komesar je [[Genrih Jagoda]] (do [[1936]]). 
* 10. 7. - Otvorena [[Željeznica Kongo-Ocean]] koja povezuje [[Brazzaville]] i [[Pointe-Noire]]  - tijekom radnje stradalo je najmanje 17.000 radnika.
* [[16. 7.]] - Usvojen novi ustav Brazila, kojim se legitimizuje vlast [[Getúlio Vargas|Getúlija Vargasa]] (zamenjen već 1937, kada Vargas započinje autoritarnu vlast).
* [[17. 7.]] - Smenjeni guverner [[Severna Dakota|Severne Dakote]] [[William Langer]] proglasio nezavisnost i nakratko se zabarikadirao u guvernerskom zdanju.
* [[20. 7.]] - Britanci, tj. Anglo-Egipatski Sudan, priznaju trougao Sarra za italijanski posed (jugoistočni kut današnje Libije).
* [[22. 7.]] - U Čikagu ubijen pljačkaš banaka [[John Dillinger]].
* [[25. 7.]] - [[Julski puč]]: u neuspelom [[nacisti]]čkom pokušaju puča u [[Austrija|Austriji]] ubijen kancelar [[Engelbert Dollfuss]]. Italija poslala vojsku na granicu. Dolfussa će naslediti [[Kurt Schuschnigg]] (do [[1938]]).
* [[26. 7.]] - Komunisti i socijalisti u Francuskoj obrazovali [[Narodni front (Francuska)|Narodni front]] protiv desnice.
* [[27. 7.]] - [[Swissair]]-ov avion [[Curtiss T-32 Condor II]] pao kod [[Tuttlingen]]a u južnoj Nemačkoj, 12 mrtvih.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
[[Datoteka:Standarte Adolf Hitlers.svg|mini|160px|Lična standarta [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], firera i rajhskancelara Nemačke]]
* [[1. 8.]] - Posle 19 godina okončana američka okupacija [[Haiti]]ja, SAD ipak zadržavaju direktnu fiskalnu kontrolu do 1941, odn. indirektnu do 1947.
* [[2. 8.]] - Umro nemački predsednik [[Paul von Hindenburg]], Hitler istog dana preuzima predsednička ovlašćenja (ne i titulu) čime postaje ''[[Führer]] und Reichskanzler'' (protivzakonito, ali podržano plebiscitom [[19. 8.]]); ovim je okončana [[podjela vlasti]] u Njemačkoj.
* [[3. 8.]] - Predsednik Rajhsbanke [[Hjalmar Schacht]] postaje i ministar ekonomike (do 1937). Zadužen za ratnu ekonomiju, Schacht je ove godine izmislio &quot;mefo menice&quot; kao sredstvo tajnog finansiranja.
* [[5. 8.]] - Peta kampanja opkoljavanja Sovjeta Jiangxi, finalna faza: kineski nacionalisti uzimaju do kraja septembra većinu preostalih komunističkih teritorija.
* [[6. 8.]] - Počela gradnja [[Beli dvor|Belog dvora]] na [[Dedinje|Dedinju]], arhitekta [[Aleksandar Đorđević (arhitekta)|Aleksandar Đorđević]].
* [[7. 8.]] - [[Franz von Papen]] dao ostavku na mesto vicekancelara Nemačke (položaj upražnjen do 1941).
* 7. 8. - [[Alfonso López Pumarejo]] prvi put predsednik [[Kolumbija|Kolumbije]]: &quot;Revolucija u maršu&quot; pokušava uvesti široke političke i društvene reforme.
* [[8. 8.]] - Promenjena zakletva nemačkog ''Reichswehr''-a (od [[1935]] ''[[Wehrmacht]]''): na vernost se zaklinje Fireru.
* [[11. 8.]] - Prvi zatvorenici stigli na [[Alcatraz]].
* [[16. 8.]] - Prikazan film ''[[Cleopatra (film, 1934)|Cleopatra]]'' sa [[Claudette Colbert]].

=== Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-16196, Nürnberg, Reichsparteitag, SA- und SS-Appell.jpg|mini|200px|Partijski sabor u Nürnbergu]]
* [[1. 9.]] - [[José María Velasco Ibarra]] prvi put predsednik [[Ekvador]]a (u pet navrata do 1972, četiri puta je obaran).
* [[3. 9.]] - Francuske vlasti u Tunisu hapse nacionalističke lidere, u zemlji dolazi do nereda.
* 4/5. 9. - U [[Paljane|Paljanama]] kod Ćuprije ubijen zloglasni homoljski hajduk Ivan Babejić.
* [[5. 9.|5]] - [[10. 9.]] - [[Nirnberški miting]] &quot;Jedinstva i snage&quot;, obeležen [[Albert Speer|Speerovom]] &quot;katedralom svetlosti&quot;, zabeležen filmom &quot;[[Trijumf volje]]&quot;.
* [[8. 9.]] - Nekoliko sati nakon što je umro kapetan putničkog broda ''[[SS Morro Castle (1930)|SS Morro Castle]]'', na plovilu pored New Jerseya dolazi do požara sa 134 mrtvih.
* [[12. 9.]] - [[Baltička antanta]]: Litvanija, Letonija i Estonija zaključile Ugovor o razumevanju i saradnji.
* [[16. 9.]] - U Beogradu otvorena skupština Međunarodne interparlamentarne konferencije za trgovinu.
* [[18. 9.]] - [[SSSR]] primljen u [[Društvo naroda]] (isključen [[1939]]).
* [[19. 9.]] - [[Hjalmar Schacht]], odnedavno nemački ministar ekonomike, izlaže Novi plan: rešavanje deficita platnog bilansa putem uvoza samo iz zemalja koje uvoze iz Nemačke. Uvećava se kupovina sirovina i poljoprivrednih proizvoda sa jugoistoka Evrope, što ima i politički značaj&lt;ref name=&quot;Pelt1998&quot;&gt;{{cite book|author=Mogens Pelt|title=Tobacco, Arms, and Politics: Greece and Germany from World Crisis to World War, 1929-41|url=https://books.google.com/books?id=MleVHy8C0RgC&amp;pg=PA83|year=1998|publisher=Museum Tusculanum Press|isbn=978-87-7289-450-8|pages=83–}}&lt;/ref&gt;.
* 19. 9. - U SAD uhapšen [[Bruno Hauptmann]], optužen za otmicu [[Charles Lindbergh|Lindbergove]] bebe.
* [[21. 9.]] - Tajfun Muroto i cunami pogađaju [[Osaka|Osaku]] u Japanu, oko 3.000 mrtvih.
* [[22. 9.]] - [[Gresfordska katastrofa]]: 266 rudara i spasilaca stradalo od eksplozije i gušenja u velškom rudniku.
* [[27. 9.]] - Jugoslovenski kraljevski par u poseti [[Sofija|Sofiji]], Bugarska nije ubeđena da pristupi Balkanskom paktu.
* [[27. 9.|27]]. odn. [[28. 9.]] - Društvu naroda se priključuju [[Kraljevina Afganistan]] i [[Ekvador]] - Društvo sada ima 58 članica, najveći broj.

=== Oktobar/Listopad ===
[[Datoteka:1934-10-17 King Alexander Assassination.ogv|thumb|Ubistvo Kralja Aleksandra (''[[Universal Newsreel]]'')]]
* [[1. 10.]] - Zatvaranje javnih kuća u Kraljevini Jugoslaviji.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1934/10/02?pageIndex=00011 &quot;Politika&quot;, 2. okt. 1934]&lt;/ref&gt;
* [[4. 10.]] - [[Alejandro Lerroux]] je ponovo [[Druga Španska Republika|španski]] premijer; ulazak desničarske [[Confederación Española de Derechas Autónomas|CEDA]] u vladu izaziva pobune u Asturiji, Kataloniji i velikim gradovima.
* ca. 4. 10. - Prema novom postupku za pravoslavne crkvene sudove, može se suditi i vernicima za crkvene krivice i bračne sporove.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1934/10/05?pageIndex=00006 &quot;Politika&quot;, 5. okt. 1934]&lt;/ref&gt;
* [[4.10.|4]] - [[8. 10.]] - [[Asturijanska revolucija (1934)|Štrajk rudara u španskom Asturijasu]] - pretvara se u pobunu, čije će gušenje odneti nekoliko hiljada života.
* [[6. 10.]] - Kralj Aleksandar je razaračem &quot;[[Dubrovnik (razarač)|Dubrovnik]]&quot; isplovio iz [[Zelenika|Zelenike]].
* 6. 10. - [[Lluís Companys]] proglasio Državu [[katalonija|Kataloniju]], odmah uhapšen (streljan 1940).
* [[9. 10.]] - '''[[Marsejski atentat]] na jugoslavenskog kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra]]'''; stradao i francuski ino-ministar [[Louis Barthou]] (ubicu linčovala masa).
** Nasleđuje maloletni [[Petar II Karađorđević]], uz namesničko veće: knez '''[[Pavle Karađorđević]]''', [[Radenko Stanković]] (senator i ministar prosvete) i [[Ivo Perović]] (ban [[Savska banovina|Savske banovine]]). Proglašena opšta narodna žalost od šest meseci.
* [[11. 10.|11]] - [[16. 10.]] - Oko 1.200 rudara u [[Pečuj]]u štrajkuje u jami, prete da će prekinuti dovod vazduha ako im ne budu povećane plate.
* [[13. 10.]] - Petar II je stigao vozom u Beograd (bio je započeo školovanje u Engleskoj).
* [[14. 10.]] - Brod sa telom kralja Aleksandra je stigao u Split; zatim se vozom kreće preko Zagreba do Beograda, gde stiže 16-tog. 
* [[16. 10.]] - Početak jednogodišnjeg [[Dugi marš|Dugog marša]] kineskih komunista: kako bi izbegli uništenje u opkoljenom Sovjetu Jiangxi, komunisti se povlače prema zapadu, zatim severu. Lideri su [[Zhou Enlai]] i, do januara, [[Bo Gu]] i [[Otto Braun (komunist)|Otto Braun]].
* [[18. 10.]] - Kralj Aleksandar sahranjen na [[Oplenac|Oplencu]].
* [[20. 10.]] - Kreće [[MacRobertsonova avio-trka]] iz Londona u Melbourn.
* [[22. 10.]] - Agenti FBI ubili [[Pretty Boy Floyd]]a u Ohaju.

=== Novembar/Studeni ===
[[Datoteka:Territorial growth of Libya during the Italian period.jpg|mini|180px|[[Italijanska Libija]]]]
* [[13. 11.]] - Italijanska vlada propisuje da predavači u školama moraju nositi vojnu ili partijsku uniformu.
* 19/[[20. 11.]] - Hapšenja [[ustaša]] u Italiji i zatvaranje na ostrvu [[Lipari]].
* [[20. 11.]] - Incident Vojne akademije u Japanu: hapšenje zaverenika koji su pripremali državni udar.
* [[22. 11.]] - Jugoslavija pred Društvom naroda podnosi optužbu protiv Mađarske, povodom Marsejskog atentata, čemu se pridružuju i Čehoslovačka i Rumunija.
* [[23. 11.]] - &quot;Walwalski incident&quot; - anglo-etiopska granična komisija otkrila italijanske vojnike u gradu Walwalu, duboko u [[Etiopija|Etiopiji]] - početak [[Abisinska kriza|Abisinske krize]].
* [[25. 11.]] - [[3. 12.]] - Dugi marš, Prijelaz preko rijeke Xiang: komunisti gube preko 50.000 ljudi u okršaju sa nacionalistima i zbog dezertiranja.
* [[27. 11.]] - U okršaju sa FBI u Ilinoju poginuo [[Baby Face Nelson]].
* 27. 11. - [[Rat za Čako]]: nakon novih gubitaka u ratu sa Paragvajom, bolivijski oficiri zbacili predsednika [[Daniel Salamanca Urey|Salamanku]].
* [[28. 11.]] - Iz Sušaka za Hamburg otplovilo 1.900 nacističkih emigranata iz Austrije.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1934/11/29?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 29. nov. 1934]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1934/12/03?pageIndex=00003 &quot;Vreme&quot;, 3. dec. 1934]&lt;/ref&gt;

=== Decembar/Prosinac ===

* [[decembar]] - Deportacija oko 2.500 Mađara iz Jugoslavije&lt;ref&gt;[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,748212-2,00.html THE BALKANS: Hissing Hell]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, ''Time'' magazin, 17. decembar 1934.&lt;/ref&gt;
* [[1. 12.]] - U Lenjingradu ubijen [[Sergej Kirov]], član Politbiroa, što će Staljinu poslužiti kao povod za pojačanu represiju u SSSR, s vrhuncem u [[Velika čistka|Velikoj čistki]] 1936-38; kasnije tokom meseca uhapšeni [[Lev Kamenjev]] i [[Grigorij Zinovjev]] sa saradnicima.
* 1. 12. - [[Lázaro Cárdenas]] inaugurisan za predsednika [[Meksiko|Meksika]] (do 1940).
* [[3. 12.]] - [[Italijanska Tripolitanija|Italijanske Tripolitanija]] i [[Italijanska Kirenaika|Kirenaika]] spojene u [[Italijanska Libija|Italijansku Libiju]].
* [[5. 12.]] - Abisinska kriza: došlo do oružanog sukoba između Etiopljana s jedne i Somalaca i Italijana s druge strane.
* [[10. 12.]] - Savet Društva naroda osudio mađarsku podršku teroristima koji su ubili kralja Aleksandra, zatraženo da se preduzmu mere.
* decembar - U norveškoj hidrocentrali [[Vemork]] počinje proizvodnja [[Teška voda|teške vode]].
[[Datoteka:Most kralja Aleksandra 1.jpg|mini|220px|[[Most kralja Aleksandra]] u Beogradu (1934-41)]]
* [[16. 12.]] - Pušten u saobraćaj [[Most kralja Aleksandra]], preko Save u Beogradu (srušen [[1941]], kasnije tom mestu [[Brankov most]]).
* 16. 12. - U Jugoslaviji počinje akcija Zimske pomoći &quot;nezaposlenima i bednima&quot;.
* 16 - 17. 2. - Fašistička konferencija u Montreuxu, okupili se predstavnici 13 evropskih partija (nema nacista).
* [[18. 12.]] - Nakon ostavke ministara Dragutina Kojića i Bogoljuba Jevtića, daje ostavku i predsednik vlade Nikola Uzunović. Jevtić sutradan dobija mandat za novu vladu.
[[Datoteka:Bogoljub jevtic.jpg|mini|150px|left|[[Bogoljub Jevtić]], premijer KJ 1934-35.]]
* [[21. 12.]] - Nova vlada, premijer [[Bogoljub Jevtić]], ministar finansija [[Milan Stojadinović]].
* [[22. 12.]] - Na prvoj sednici vlade pomilovan lider HSS [[Vlatko Maček]].
* 22. 12. - Paragvajski leteći čamci izveli prvi noćni vazdušni napad u Južnoj Americi.
* 24-[[25. 12.]] - [[Četvrta zemaljska konferencija KPJ]] u Ljubljani - usled jačanja fašizma odustaje se od razbijanja Jugoslavije (uz zadržan princip prava na samoodređenje), osuđeni [[Ante Pavelić]] i [[Vančo Mihajlov]]. [[Josip Broz]] izabran u Politbiro (tu su i [[Milan Gorkić]], [[Blagoje Parović]], [[Kamilo Horvatin]] i [[Adolf Muk]]). Ponovljena odluka o osnivanju KP Slovenije i KP Hrvatske.
* [[27. 12.]] - [[Terminologija Irana i Perzije|Persija menja ime u Iran]].
* [[29. 12.]] - Japan napušta pomorske ugovore [[Washingtonski pomorski sporazum|iz Vašingtona]] (1922) i [[Londonski pomorski sporazum|Londona]] (1930).
* [[30. 12.]] - Meksički [[Crvene košulje (Meksiko)|Crvenokošuljaši]] pucali na vernike posle mise u [[Coyoacán]]u, ubijeno pet vernika i jedan napadač.

=== Kroz godinu ===
[[Datoteka:Zgrada Agrarne banke, Beograd.JPG|mini|180px|[[Zgrada Agrarne banke]]]]
* Završena [[Zgrada Agrarne banke]] u Beogradu (posle rata sedište CK, Muzej revolucije, sada [[Istorijski muzej Srbije]]).
* U Beogradu osnovan Balkanski institut.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1940/01/28#page/13/mode/1up Vreme, 28. jan. 1940, str. 14]. digitalna.nb.rs&lt;/ref&gt; - zatvoren 1941, obnovljen 1969. kao [[Balkanološki institut SANU]].
* Bankarska kriza u KJ: od 620 zavoda, 229 je tražilo zaštitu, ravnanje ili likvidaciju, ulozi na štednju su pali za 8.404 na 8.195 miliona dinara.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1935/05/27?pageIndex=00007 &quot;Politika&quot;, 27. maj 1935]&lt;/ref&gt;
* U Bosni snimljen nemački film &quot;Bošnjaci&quot;.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1935/01/04?pageIndex=00006 &quot;Vreme&quot;, 4. jan. 1935]&lt;/ref&gt;
* Smatra se da su posle 146 godina okončani [[Australijski pogranični ratovi]] između [[Aboridžini Australije|Aboridžina]] i belih naseljenika.
* [[Irène Joliot-Curie|Irène]] i [[Frederic Joliot-Curie]] otkrili indukovanu radioaktivnost (dogodine dobijaju nobela).

== Rođenja ==
{{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1934.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Februar/Veljača ===
* [[1. 1.]] - [[Tatjana Beljakova]], glumica († [[2022]])
* [[7. 1.]] - [[Tassos Papadopoulos]], kiparski političar i državnik († [[2008]])
* 7. 1. - [[Novak Kilibarda]], književnik i političar († [[2023]])
* [[10. 1.]] - [[Leonid Kravčuk]], prvi predsednik Ukrajine († [[2022]])
* [[11. 1.]] - [[Jean Chrétien]], premijer Kanade
* [[14. 1.]] - [[Richard Briers]], glumac, komičar († [[2013]])
* [[22. 1.]] - [[Jovan Deretić]], srpski književnik († [[2002]])
* [[29. 1.]] - [[Branko Miljković]], srpski pjesnik († [[1961]].)
* [[5. 2.]] - [[Hank Aaron]], igrač bejzbola († [[2021]])
* [[11. 2.]] - [[Mary Quant]], modna kreatorka († [[2023]])
* 11. 2. - [[Manuel Noriega]], diktator Paname († [[2017]])
* [[13. 2.]] - [[George Segal]], glumac, muzičar († [[2021]])
* [[15. 2.]] - [[Niklaus Wirth]], informatičar († [[2024]])
* [[17. 2.]] - [[Alan Bates]], glumac († [[2003]])
* [[18. 2.]] - [[Paco Rabanne]], modni kreator († [[2023]])
* [[19. 2.]] - [[Ivo Škrabalo]], hrvatski političar i sineast († [[2011]].)
* [[24. 2.]] - [[Bettino Craxi]], premijer Italije († [[2000]])
* [[27. 2.]] - [[Ralph Nader]], zaštitnik potrošača, američki političar
* [[28. 2.]] - [[Radivoje Konstantinović]], srpski književnik, prevodilac, profesor

=== Mart/Ožujak &amp;ndash; April/Travanj ===
* [[2. 3.]] - [[Aleksandar Rukavina]], vajar i slikar († [[1985]])
* [[4. 3.]] - [[Anne Haney]], glumica († [[2001]])
* [[9. 3.]] - [[Jurij Gagarin]], kosmonaut († [[1968]].)
* 9. 3. - [[Milan Muškatirović]] - Gale, vaterpolista, dekan TMF († [[1993]])
* [[14. 3.]] - [[Eugene Cernan]], astronaut († [[2017]])
* [[15. 3.]] - [[Đorđe Kisić]], bubnjar Indexa († [[2005]])
* [[16. 3.]] - [[Vlaho Orlić]], vaterpolista, trener († [[2010]])
* [[25. 3.]] - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka († [[2026]])
* [[26. 3.]] - [[Alan Arkin]], glumac († [[2023]])
* [[31. 3.]] - [[Richard Chamberlain]], američki glumac († [[2025]])
* [[3. 4.]] - [[Jane Goodall]], primatologinja († [[2025]])
* [[5. 4.]] - [[Roman Herzog]], predsednik Nemačke († [[2017]])
* [[7. 4.]] - [[Taško Načić]], srpski glumac († [[1993]])
* [[11. 4.]] - [[Muharem Pervić]], književni i pozorišni kritičar († [[2011]])
* [[12. 4.]] - [[Georgij Paro]], kazališni redatelj († [[2018]])
* [[17. 4.]] - [[Dragoljub Živojinović]], istoričar, akademik SANU († [[2016]])
* [[24. 4.]] - [[Shirley MacLaine]], američka glumica

=== Maj/Svibanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[5. 5.]] - [[Henri Konan Bédié]], predsednik Obale Slonovače († [[2023]])
* [[7. 5.]] - [[Tamara Bakić]], manekenka († [[2021]])
* [[17. 5.]] - [[Dejan Mijač]], pozorišni reditelj († [[2022]])
* [[18. 5.]] - [[Nikola Simić]], glumac († [[2014]])
* [[21. 5.]] - [[Zvonimir Skerl]], dirigent, pijanista, kompozitor († [[2009]])
* [[23. 5.]] - [[Robert Moog]], pronalazač sintisajzera († [[2005]])
* [[28. 5.]] - [[Miloje Orlović|Mića Orlović]], TV-voditelj († [[2013]])
* [[30. 5.]] - [[Aleksej Leonov]], kosmonaut († [[2019]])
* [[31. 5.]] - [[Rada Đuričin]], glumica († [[2024]])
* [[1. 6.]] - [[Ivica Bednjanec]], hrvatski crtač i strip-autor († [[2011.]])
* 1. 6. - [[Pat Boone]], pevač, glumac
* [[6. 6.]] - [[Albert II od Belgije|Albert II]], kralj Belgijanaca
* [[10. 6.]] - [[Alois Mock]], austrijski političar († [[2017]])
* [[11. 6.]] - [[Smiljka Bencet]], hrvatska glumica († [[2023]])
* 11. 6. - [[Ratko Božović]], sociolog kulture, književnik († [[2023]])
* [[18. 6.]] - [[Pavle Dešpalj]], dirigent, skladatelj, akademik HAZU († [[2021]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Avgust/Kolovoz ===
* [[1. 7.]] - [[Sydney Pollack]], američki redatelj, producent i glumac († [[2008]].)
* [[7. 7.]] - [[Branko Vučićević]], filmski scenarista, pisac († [[2016]])
* [[8. 7.]] - [[Marty Feldman]], glumac, komičar († [[1982]])
* [[11. 7.]] - [[Giorgio Armani]], italijanski modni kreator († [[2025]])
* [[13. 7.]] - [[Wole Soyinka]], nigerijski književnik, nobelovac
* [[18. 7.]] - [[Dara Čalenić]], glumica († [[2021]])
* [[3. 8.]] - [[Jonas Savimbi]], angolski političar i gerilac († [[2002]])
* [[7. 8.]] - [[Marija Kohn]], hrvatska glumica († [[2018]])
* [[11. 8.]] - [[Danilo Bata Stojković]], srpski glumac († [[2002]])
* [[19. 8.]] - [[Renée Richards]], američka transseksualna teniserka
* [[20. 8.]] - [[Fredi Perlman]], anarhista, pisac, teoretičar i muzičar. († [[1985]].)
* [[22. 8.]] - [[Norman Schwarzkopf, Jr.]], američki general sa 5 zvezdica († [[2012]])
* [[25. 8.]] - [[Akbar Hašemi Rafsandžani]], predsednik Irana († [[2017]])
* 25. 8. - [[Marta Malagurski]], prevodilac († [[2010]])
* [[29. 8.]] - [[Đenana Buturović]], bh. književna historičarka, folklorista († [[2012]])
* 29. 8. - [[Đorđe Bukilica]], majstor fotografije († [[2010]])
* [[30. 8.]] - [[Grozdana Olujić]], književnica († [[2019]])

=== Septembar/Rujan &amp;ndash; Oktobar/Listopad ===
* [[6. 9.]] - [[Charles Billich]], australski slikar
* [[8. 9.]] - [[Peter Maxwell Davies]], engleski kompozitor i dirigent († [[2016]])
* [[9. 9.]] - [[Mladen Markov]], književnik († [[2015]])
* [[10. 9.]] - [[Dejan Čavić]], glumac i reditelj
* [[19. 9.]] - [[Brian Epstein]], menadžer ''Beatles''-a († [[1967]])
* [[20. 9.]] - [[Sophia Loren]], italijanska glumica
* [[21. 9.]] - [[Leonard Cohen]], kantautor, književnik († [[2016]])
* [[24. 9.]] - [[Dobrila Šokica]], glumica († [[2010]])
* 24. 9. - [[Maria Pia di Savoia (1934)|Maria Pia di Savoia]], italijanska princeza
* [[26. 9.]] - [[Mihajlo Mihajlov]], jugoslovenski disident († [[2010]])
* [[27. 9.]] - [[Wilford Brimley]], glumac († [[2020]])
* [[28. 9.]] - [[Brigitte Bardot]], francuska glumica († [[2025]])
* [[30. 9.]] - [[Udo Jürgens]], pevač, kompozitor († [[2014]])
* [[7. 10.]] - [[Ulrike Meinhof]], suosnivačica Frakcije Crvene Armije († [[1976]])
* [[13. 10.]] - [[Nana Mouskouri]], pevačica
* [[14. 10.]] - [[Ljubomir Popović|Ljuba Popović]], slikar, akademik († [[2016]])
* [[15. 10.]] - [[Slobodan Aligrudić]], glumac († [[1985]])
* 15. 10. - [[Dušanka Sifnios]], primabalerina († [[2016]])
* [[18. 10.]] - [[Dušanka Kalanj]], spiker i voditelj TV Beograd († [[2010]])
* [[26. 10.]] - [[Pero Zlatar]], novinar († [[2020]])
* [[30. 10.]] - [[Milić od Mačve]], srpski slikar († [[2000]])

=== Novembar/Studeni &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[1. 11.]] - [[Vladimir Ivir]], hrvatski jezikoslovac, prevoditelj († [[2011]].)
* [[9. 11.]] - [[Carl Sagan]], američki astronom i astrobiolog († [[1996]].)
* [[10. 11.]] - [[Bora Spužić Kvaka]], pevač († [[2002]])
* [[12. 11.]] - [[Charles Manson]], lider kulta, kriminalac († [[2017]])
* [[13. 11.]] - [[Peter Arnett]], novinar († [[2025]])
* [[22. 11.]] - [[Slavuj Hadžić]], filmski i TV reditelj († [[2007]])
* [[27. 11.]] - [[Aleksandar Korać]], kompozitor, muzički urednik Radio Bg. († [[2000]])
* [[3. 12.]] - [[Abimael Guzmán]], osnivač [[Sendero Luminoso|Sendera Luminosa]] († [[2021]])
* [[9. 12.]] - [[Judi Dench]], glumica
* [[14. 12.]] - [[Ružica Sokić]], srpska glumica († [[2013]])
* [[15. 12.]] - [[Stanislav Šuškevič]], prvi predsednik Belorusije († [[2022]])
* 15. 12. - [[Mohamed Farah Aidid]], somalijski političar († [[1996]].)
* [[20. 12.]] - [[Dalibor Cvitan]], hrvatski književnik i književni kritičar († [[1993.]])
* [[24. 12.]] - [[Stjepan Mesić]], predsjednik Hrvatske
* [[25. 12.]] - [[Ivan Štajnberger]], dekan Filozofskog fakulteta u Bg. († [[2012]])
* [[27. 12.]] - [[Larisa Latinjina]], sovjetska gimnastičarka
* [[28. 12.]] - [[Maggie Smith]], glumica († [[2024]])
* [[29. 12.]] - [[Davor Štambuk]], hrvatski karikaturist († [[2018]])
* [[30. 12.]] - [[Del Shannon]], pevač († [[1990]])

=== Kroz godinu ===
* [[Stojan Maksimović]], arhitekta († [[2024]])
* [[Olga Zirojević]], istoričarka

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1934.}}
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* [[1. 1.]] - [[Blagoje Bersa]], hrvatski skladatelj i glazbeni pedagog (* [[1873]].)
* [[10. 1.]] - [[Marinus van der Lubbe]], osuđen za paljevinu Reichstaga (* [[1909]])
* [[11. 1.]] - [[Salamon Berger]], industrijalac, osnivač Etnografskog muzeja Zagreb (* [[1858]])
* [[29. 1.]] - [[Branimir Ćosić]], srpski pisac (* [[1903]])
* 29. 1. - [[Fritz Haber]], hemičar, nobelovac (* [[1868]])
* [[7. 2.]] - [[Živojin Lukić]], vajar (* [[1890]])
* [[9. 2.]] - [[Ante Biankini]], hrvatski liječnik i političar (* [[1860]].)
* [[17. 2.]] - [[Albert I (Belgija)|Albert I]], kralj Belgijanaca (* [[1875]])
* [[23. 2.]] - [[Edward Elgar]], engleski kompozitor (* [[1857]].)
* [[1. 3.]] - [[Charles Webster Leadbeater]], teozof, okultista (* [[1854]])
* [[21. 3.]] - [[Lilyan Tashman]], glumica (* [[1896]])
* [[22. 3.]] - [[Nedeljko Košanin]], biolog (* [[1874]])
* [[26. 3.]] - [[Viktor Aleksander]], odvjetnik (* [[1865]])

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[9. 4.]] - [[Safvet-beg Bašagić]], bošnjački pisac i političar (* [[1870]])
* [[11. 4.]] - [[Gerald du Maurier]], glumac (* [[1873]])
* [[15. 5.]] - [[Leon Koen (slikar)|Leon Koen]], slikar-simbolista (* [[1859]])
* [[17. 5.]] - [[Cass Gilbert]], arhitekta (* [[1859]])
* [[23. 5.]] - [[Bonnie i Clyde]], odmetnici (* [[1910]] odn. [[1909]])
* [[25. 5.]] - [[Gustav Holst]], engleski kompozitor (* [[1874]])
* [[30. 5.]] - [[Tōgō Heihachirō]], japanski admiral (* [[1848]])
* [[31. 5.]] - [[Lew Cody]], glumac (* [[1884]])
* [[6. 6.]] - [[Julije Kempf]], hrvatski povjesničar i književnik (* [[1864]].)
* [[8. 6.]] - [[Dorothy Dell]], glumica (* [[1915]])
* [[30. 6.]] - [[Noć dugih noževa]]:
** [[Kurt von Schleicher]], general, bivši kancelar Nemačke (* [[1882]])
** [[Fritz Gerlich]], novinar (* [[1883]])
** [[Gustav von Kahr]], bavarski političar (* [[1862]])
** [[Gregor Strasser]], nacistički političar (* [[1892]])

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[1. 7.]] - [[Ernst Röhm]], komandant SA (* [[1887]])
* [[4. 7.]] - [[Marie Curie]], kemičarka i fizičarka, dvostruka nobelovka (* [[1867]].)
* [[6. 7.]] - [[Nestor Mahno]], anarhista (* [[1888]])
* [[10. 7.]] - [[Mirko Korolija]], književnik, političar (* [[1886]])
* [[21. 7.]] - [[Hubert Lyautey]], maršal Francuske (* [[1854]])
* [[22. 7.]] - [[John Dillinger]], pljačkaš banaka (* [[1903]])
* [[25. 7.]] - [[Engelbert Dollfuss]], kancelar Austrije (* [[1892]])
* 25. 7. - [[François Coty]], proizvođač parfema, fašista (* [[1874]])
* [[26. 7.]] - [[Winsor McCay]], američki strip autor i pionir animiranog filma (* 1867-71)
* 26. 7. - [[Rudolf Maister]], austro-ugarski i jugoslavenski oficir (* [[1874]].)
* [[29. 7.]] - [[Frane Bulić]], svećenik, arheolog, povjesničar (* [[1846]])
* [[2. 8.]] - [[Paul von Hindenburg]], feldmaršal, predsednik Nemačke (* [[1847]].)
* [[14. 8.]] - [[Raymond Hood]], arhitekta (* [[1881]])
* [[31. 8.]] - [[Joca Vujić]], srpski kolekcionar i dobrotvor (* [[1863]])
* [[2. 9.]] - [[Russ Columbo]], pevač, violinista, glumac (* [[1908]])
* [[9. 9.]] - [[Roger Fry]], slikar, kritičar (* [[1866]])
* [[12. 9.]] - [[Jekaterina Breško-Breškovskaja]], &quot;babuška Ruske revolucije&quot; (* [[1844]])

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[5. 10.]] - [[Jean Vigo]], filmski režiser (* [[1905]])
* [[9. 10.]] - [[Marsejski atentat]]:
** [[Aleksandar I Karađorđević]], kralj Jugoslavije (*[[1888]].)
** [[Louis Barthou]], francuski političar i ministar (* [[1862]].)
** [[Vlado Černozemski]], atentator (* [[1897]])
* [[15. 10.]] - [[Raymond Poincaré]], bivši predsednik Francuske (* [[1860]])
* [[19. 10.]] - [[Alexander von Kluck]], nemački general (* [[1846]])
* [[22. 10.]] - [[Pretty Boy Floyd]], pljačkaš banaka (* [[1904]])
* [[26. 10.]] - [[Vasilj Grđić]], srpski nacionalni radnik (* [[1875]])
* [[2. 11.]] - [[Edmond de Rothschild]], filantrop, sponzor cionizma (* [[1845]])
* [[16. 11.]] - [[Carl von Linde]], izumitelj rashladnog ciklusa, nobelovac (* [[1842]])
* 16. 11. - [[Alice Liddell]], inspiracija za Alisu iz zemlje čuda (* [[1852]])
* [[24. 11.]] - [[Mihajlo Gruševski]], ukrajinski istoričar i političar (* [[1866]])
* [[27. 11.]] - [[Baby Face Nelson]], pljačkaš banaka (* [[1908]])
* [[30. 11.]] - [[Hélène Boucher]], avijatičarka (* [[1908]])
* [[1. 12.]] - [[Sergej Kirov]], prvi sekretar lenjingradskog CK SKP(b) (* [[1886]])
* ca. 12. 12. - Joko Jovićević, serdar&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1934/12/19?pageIndex=00005 &quot;Politika&quot;, 19. dec. 1934]&lt;/ref&gt;

=== Kroz godinu ===
* [[Mihailo Petrović (hirurg)|Mihailo Petrović]], sanitetski general, hirurg, profesor (* [[1863]])
* [[Milutin Mišković]], pukovnik, organizator &quot;Sokola&quot; u Srbiji (* [[1864]])
* [[Ivan Novak]], književnik i političar (* [[1884]])

== Nobelova nagrada za 1934. godinu ==
* [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: nije dodijeljena
* [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Harold Clayton Urey]] (otkriće [[deuterijum|teškog vodonika]])
* [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[George Whipple]], [[George Minot]] i [[William P. Murphy]] (otkrića u vezi terapije jetre u slučaju anemije, → [[Vitamin B12]])
* [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Luigi Pirandello]] (smelo i domišljato oživljenje dramske i scenske umetnosti)
* [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Arthur Henderson]] (predsednik [[Ženevska konferencija za razoružanje|Konferencije za razoružanje]] Društva naroda)

== Reference ==
{{reference}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.indiana.edu/~league/1934.htm Chronology 1934] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402162931/http://www.indiana.edu/~league/1934.htm |date=2020-04-02 }}, University of Indiana
&lt;!-- internacionalni linkovi --&gt;

{{commonscat|1934}}

[[Kategorija:1930-e]]
[[Kategorija:20. vijek|34]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>hsdsxmfcz7vm60gqhwtf4tv3fomv6zn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panagija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>25843</id>
    <revision>
      <id>42683016</id>
      <parentid>42270735</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:03:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2499" sha1="750ujyuby3p38vg3o8c8knr7gevsgjq" xml:space="preserve">'''Panagija''' ([[grčki jezik|grč.]] ''παναγία'' = ''svesveta, presveta, najsvetija''; engolpija, [[enkolpija]], enkolpion, golfija, golpion, [[naprsnik]], panađija), mala [[ikona|ikonica]], dio [[episkop]]ske [[odežda|odežde]] i - uz naprsni krst - znak episkopskog dostojanstva. Uglavnom je kružnog oblika, izrađena u [[emajl]]u odn. porculanu, metalu, [[srebro|srebru]] ili [[zlato|zlatu]], katkad okovana i pozlaćena te ukrašena kamenjem i biserom. Na njoj je (na unutrašnjoj strani) predstavljena [[Bogorodica]] (Bogomatera) s malim [[Isus Krist|Hristom]] na rukama, a na drugoj strani [[Isus Krist|Isus Hristos]] ili [[Sveta Trojica]] u vidu tri [[anđeo|anđela]] - kao Gostoljublje [[Avraam]]ovo. Ranije je izrađivana u obliku [[diptih]]a.

Panagiju na prsima o lančiću nosi episkop (odn. [[arhijerej]]) kao stalno podsjećanje na svoj dug da u [[srce|srcu]] svome nosi Gospoda i da se pouzda u zastupništvo Presvete Majke Njegove. Panagiju nose i neki [[arhimandrit]]i (naime, [[nastojatelj]]i stavropigijalnih [[manastir]]a). Po starom običaju, [[kijev]]ski [[mitropolit]] nosi dvije panagije.

== Vanjske veze ==
* [http://www.bgsvetionik.com/pravoslavlje.php?id=svestenstvo#cesnica/ Pravoslavni izvornik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060501235208/http://www.bgsvetionik.com/pravoslavlje.php?id=svestenstvo#cesnica/ |date=2006-05-01 }}
* [http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/radmisduhvid.html Odežde] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250401141509/http://www.manastir-lepavina.htnet.hr/radmisduhvid.html |date=2025-04-01 }}
* [http://www.spc.org.yu/Muzej/pojmovnik.html Muzej Srpske pravoslavne crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310205033/http://www.spc.org.yu/Muzej/pojmovnik.html |date=2007-03-10 }}
* [http://www.pokimica.com/lang_cyr/katalog_panagije_cyr.htm Filigran Pokimica - Katalog panagija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080504155654/http://www.pokimica.com/lang_cyr/katalog_panagije_cyr.htm |date=2008-05-04 }}

----
'''Izvori''': 
* ''[[Izvori#An-Gold|An-Gold]]'', ''[[Izvori#HER|HER]]'', ''[[Izvori#HOL|HOL]]'', ''[[Izvori#Jurančič|Jurančič]]'', ''[[Izvori#Klaić|Klaić]]'', ''[[Izvori#Minerva|Minerva]]'', ''[[Izvori#Pravoslavni rečnik|Pravoslavni rečnik]]'', ''[[Izvori#RMS|RMS]]'', ''[[Izvori#RSANU|RSANU]]'', ''[[Izvori#SES|SES]]'', ''[[Izvori#Skok|Skok]]'', ''[[Izvori#Vujaklija|Vujaklija]]'', ''[[Izvori#Vukov rječnik|Vukov rječnik]]''

[[Kategorija:Pravoslavlje]]</text>
      <sha1>750ujyuby3p38vg3o8c8knr7gevsgjq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Bot</title>
    <ns>10</ns>
    <id>26396</id>
    <revision>
      <id>42682957</id>
      <parentid>42603142</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:11:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1045" sha1="8iy7kf4e3uwa07dhu9fiwbap0v2e4lb" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image       = [[File:Codex icon robot.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Bot]]
| text       = '''Ovaj račun je [[Wikipedia:Botovi|bot]] kojim upravlja [[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User talk:{{{1}}}|razgovor]]).'''&lt;br/&gt;Koristi se za poslove koji bi bili preopširni za pojedince.
&lt;div class=&quot;nuke&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
&lt;hr style=&quot;border:0; border-top: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: unset; /&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administratori]]: Ako ovaj bot pravi greške,  [[Special:Blockip/{{PAGENAME}}|blokirajte ga]]. Pripazite da ne blokirate glavnog korisnika.&lt;/div&gt;
}}{{{category|[[Kategorija:Wikipedijini botovi|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt; ]]}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==

Korištenjem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{bot|Korisnik|site=sh}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; dobiva se:
{{bot|Korisnik|site=sh}}
gdje je &quot;Korisnik&quot; ekvivalent korisniku koji upravlja botom.
[[Kategorija:Wikipedijini botovi| ]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>8iy7kf4e3uwa07dhu9fiwbap0v2e4lb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682961</id>
      <parentid>42682957</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1122" sha1="b6lvoecwhs7d43huyuux2j7f5rhyoo0" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image       = [[File:Codex icon robot.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Bot]]
| text       = '''Ovaj korisnički račun je [[Wikipedia:Botovi|bot]] kojim upravlja [[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User talk:{{{1}}}|razgovor]]).'''&lt;br/&gt;Koristi se za ponavljajuće automatizirane ili poluautomatizirane izmjene koje bi bile izuzetno zamorne za ručno obavljanje.
&lt;div class=&quot;nuke&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
&lt;hr style=&quot;border:0; border-top: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: unset; /&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administratori]]: Ako ovaj bot pravi greške,  [[Special:Blockip/{{PAGENAME}}|blokirajte ga]]. Pripazite da ne blokirate glavnog korisnika.&lt;/div&gt;
}}{{{category|[[Kategorija:Wikipedijini botovi|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt; ]]}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==

Korištenjem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{bot|Korisnik|site=sh}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; dobiva se:
{{bot|Korisnik|site=sh}}
gdje je &quot;Korisnik&quot; ekvivalent korisniku koji upravlja botom.
[[Kategorija:Wikipedijini botovi| ]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>b6lvoecwhs7d43huyuux2j7f5rhyoo0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682962</id>
      <parentid>42682961</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:17:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1117" sha1="17lit3o3o8igs6xxui1rf2xs0e74ykz" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image       = [[File:Codex icon robot.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Bot]]
| text       = '''Ovaj korisnički račun je [[Wikipedia:Botovi|bot]] kojim upravlja [[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User talk:{{{1}}}|razgovor]]).'''&lt;br/&gt;Koristi se za ponavljajuće automatizirane ili poluautomatizirane izmjene koje bi bile izuzetno zamorne za ručno obavljanje.
&lt;div class=&quot;nuke&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
&lt;hr style=&quot;border:0; border-top: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: unset; /&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administratori]]: Ako bot pravi greške,  [[Special:Blockip/{{PAGENAME}}|blokirajte ga]]. Pripazite da ne blokirate glavnog korisnika.&lt;/div&gt;
}}{{{category|[[Kategorija:Wikipedijini botovi|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt; ]]}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==

Korištenjem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{bot|Korisnik|site=sh}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; dobiva se:
{{bot|Korisnik|site=sh}}
gdje je &quot;Korisnik&quot; ekvivalent korisniku koji upravlja botom.
[[Kategorija:Wikipedijini botovi| ]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>17lit3o3o8igs6xxui1rf2xs0e74ykz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682963</id>
      <parentid>42682962</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:18:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1105" sha1="4a020131pk93qoyh842g8jf19pe2upe" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image       = [[File:Codex icon robot.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Bot]]
| text       = '''Ovaj račun je [[Wikipedia:Botovi|bot]] kojim upravlja [[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User talk:{{{1}}}|razgovor]]).'''&lt;br/&gt;Koristi se za ponavljajuće automatizirane ili poluautomatizirane izmjene koje bi bile izuzetno zamorne za ručno obavljanje.
&lt;div class=&quot;nuke&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
&lt;hr style=&quot;border:0; border-top: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: unset; /&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administratori]]: Ako bot pravi greške,  [[Special:Blockip/{{PAGENAME}}|blokirajte ga]]. Pripazite da ne blokirate glavnog korisnika.&lt;/div&gt;
}}{{{category|[[Kategorija:Wikipedijini botovi|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt; ]]}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==

Korištenjem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{bot|Korisnik|site=sh}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; dobiva se:
{{bot|Korisnik|site=sh}}
gdje je &quot;Korisnik&quot; ekvivalent korisniku koji upravlja botom.
[[Kategorija:Wikipedijini botovi| ]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4a020131pk93qoyh842g8jf19pe2upe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682965</id>
      <parentid>42682963</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:20:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1123" sha1="9wl7pqef3zpk5wgktxkd2wk4ua2au39" xml:space="preserve">{{Ombox
| type       = notice
| image       = [[File:Codex icon robot color-progressive.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Bot]]
| text       = '''Ovaj račun je [[Wikipedia:Botovi|bot]] kojim upravlja [[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User:{{{1}}}|{{{1}}}]] ([[:{{{site|{{{2|sh}}}}}}:User talk:{{{1}}}|razgovor]]).'''&lt;br/&gt;Koristi se za ponavljajuće automatizirane ili poluautomatizirane izmjene koje bi bile izuzetno zamorne za ručno obavljanje.
&lt;div class=&quot;nuke&quot; style=&quot;display:none;&quot;&gt;
&lt;hr style=&quot;border:0; border-top: 1px solid var(--border-color-base, #a2a9b1); background-color: unset; /&gt;
[[Wikipedija:Administratori|Administratori]]: Ako bot pravi greške,  [[Special:Blockip/{{PAGENAME}}|blokirajte ga]]. Pripazite da ne blokirate glavnog korisnika.&lt;/div&gt;
}}{{{category|[[Kategorija:Wikipedijini botovi|&lt;includeonly&gt;{{PAGENAME}}&lt;/includeonly&gt; ]]}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija|sadržaj=
== Upotreba ==

Korištenjem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{bot|Korisnik|site=sh}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; dobiva se:
{{bot|Korisnik|site=sh}}
gdje je &quot;Korisnik&quot; ekvivalent korisniku koji upravlja botom.
[[Kategorija:Wikipedijini botovi| ]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9wl7pqef3zpk5wgktxkd2wk4ua2au39</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Ambox</title>
    <ns>10</ns>
    <id>37419</id>
    <revision>
      <id>42682950</id>
      <parentid>42682812</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:53:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1299" sha1="5rxlk67ezq2kloybs6dqbo62splh3nz" xml:space="preserve">{{#invoke:Message box|ambox
| name = {{{ime|{{{naziv|{{{name|}}}}}}}}}
| type = {{{vrsta|{{{tip|{{{type|}}}}}}}}}
| subst = {{{zamijeni|{{{subst|}}}}}}

| issue = {{{problem|{{{issue|}}}}}}
| fix = {{{rješenje|{{{fix|}}}}}}
| text = {{{tekst|{{{text|}}}}}}
| smalltext = {{{mali_tekst|{{{smalltext|}}}}}}

| talk = {{{razgovor|{{{talk|}}}}}}
| date = {{{datum|{{{date|}}}}}}
| info = {{{napomena|{{{informacija|{{{info|}}}}}}}}}
| removalnotice = {{{obavijest_o_uklanjanju|{{{obavještenje_o_uklanjanju|{{{removalnotice|}}}}}}}}}

| image = {{{slika|{{{image|}}}}}}
| imageright = {{{slika_desno|{{{imageright|}}}}}}
| smallimage = {{{mala_slika|{{{smallimage|}}}}}}
| smallimageright = {{{mala_slika_desno|{{{smallimageright|}}}}}}

| class = {{{klasa|{{{class|}}}}}}
| imageclass = {{{klasa_slike|{{{imageclass|}}}}}}
| imageleftclass = {{{klasa_lijeve_slike|{{{imageleftclass|}}}}}}
| imagerightclass = {{{klasa_desne_slike|{{{imagerightclass|}}}}}}

| style = {{{stil|{{{style|}}}}}}
| textstyle = {{{stil_teksta|{{{textstyle|}}}}}}
| plainlinks = {{{obične_veze|{{{plainlinks|}}}}}}
| nocat = {{{bezkategorije|{{{bezkat|{{{nocat|}}}}}}}}}
}}{{#ifeq:{{{small|}}};{{NAMESPACENUMBER}}|left;0|
[[Kategorija:Članci koji koriste male kutije za poruke]]
}}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5rxlk67ezq2kloybs6dqbo62splh3nz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pinedjem II</title>
    <ns>0</ns>
    <id>39981</id>
    <revision>
      <id>42683060</id>
      <parentid>42261298</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T21:13:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683060</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1841" sha1="di6x15t8m12mxf4r1gu2q9wlrqz4cd0" xml:space="preserve">'''Pinedjem II''' je bio [[Visoki svećenici Amuna u Tebi|Visoki svećenik Amuna u Tebi]] u [[Drevni Egipat|Drevnom Egiptu]] od [[990. pne.]] do [[969. pne.]] i ''de facto'' vladar južnog dijela zemlja. Bio je oženjen za svoju sestru Istemkheb, a oboje su bili djeca [[Menkheperre]]a, [[Visoki svećenici Amuna u Tebi|Visokog svećenika Amuna u Tebi]] kao i nećakinje Nesikhons, kćeri svog brata [[Smendes II|Smendesa II]].

Kada je Pinedjem II umro, njegova mumija, zajedno s mumijama njegovih supruga i najmanje jedne kćeri je sahranjena u [[DB320|zbirci mumija]] u [[Deir el-Bahri]]ju, iznad [[zagrobni hram|Zagrobnog hrama Hatshepsut]]. Za vrijeme njegove vladavine su mumije prethodnih [[Teba (Egipat)|tebanskoh]] vladara, uključujući faraone 18. i 19. dinastije kao što su [[Ahmose I]], [[Amenhotep I]], [[Thutmose I]], [[Thutmose II]], [[Thutmose III]], [[Ramzes I]], [[Seti I]], [[Ramzes II]] i [[Ramzes IX]], kao i mumija [[Pinugem I|Pinugema I]], suvremenika [[Psusennes II|Psusennesa II]], prikupljene i ponovno sahranjene u toj grobnici, a koja je otkrivena [[1881]].

{{s-start}}
{{s-bef | before=[[Smendes II]] }}
{{s-ttl | title=[[Faraon|Faraon Egipta]] | years=[[Visoki svećenici Amuna u Tebi]] }}
{{s-aft | after=[[Psusennes III]]}}
{{end}}

== Reference ==
* ''[[:fr:Référence:Nos ancêtres de l'Antiquité (Christian Settipani)|Nos ancêtres de l'Antiquité]]'', 1991, [[Christian Settipani]], p.&amp;nbsp;168

== Vanjske veze ==
* [http://www.narmer.pl/dyn/aaen.htm High Priests of Amun 1080 - 775 (Thebes), accessed July 23, 2006] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125190303/http://narmer.pl/dyn/aaen.htm |date=2010-11-25 }}
* [http://members.tripod.com/~ib205/pinudjem_2.html Pinudjem II, accessed July 23, 2006]
{{Commonscat}}

[[Kategorija:Mumije]]
[[Kategorija:Visoki svećenici Amuna u Tebi]]</text>
      <sha1>di6x15t8m12mxf4r1gu2q9wlrqz4cd0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergij Bubka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44541</id>
    <revision>
      <id>42682978</id>
      <parentid>42295034</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:57:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42682978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7061" sha1="3agphx5hag53kbda4bhfwyf3uykjyjx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sergei Bubka.jpg|Sergej Bupka|thumb]]
[[Datoteka:РСК Олимпийский (010).jpg|thumb|Spomenik Sergeju Bupki u Donjecku]]

'''Sergej Bupka''' ({{jez-uk|Sergій Bubka}}, [[4. decembar]] [[1963]]) je bivši [[Sovjetski Savez|sovjetski]] i [[Ukrajina|ukrajinski]] atletičar u disciplini [[skok motkom]]. Osvojio je 6 uzastopnih [[Svetsko prvenstvo u atletici|Svetskih prvenstava u atletici]], zlato na [[Letnje olimpijske igre 1988.|Olimpijskim igrama 1988.]] i 35 puta je postavljao svetske rekorde u skoku motkom (17 puta na otvorenom i 18 puta u dvorani). Prvi je atletičar koji je preskočio 6.0 metara kao i 6.10 metara.

Do januara 2014. držao je svetski rekord u skoku s motkom na otvorenom sa 6,14 metara, koji je postavio [[31. jul]]a [[1994]]. u [[Sestrijere]]u i svetski rekord u dvorani od 6,15 metara, koji je postavio [[21. februar]]a [[1993]]. u [[Donjeck]]u. Njegov rekord srušio je francuski atletičar [[Renaud Lavillenie]].

== Biografija ==
Sergej Bupka je rođen i odrastao u gradiću Luhansk. Njegov otac je bio vojnik, a majka medicinska sestra. Bupka je izjavio da nijedno od njih dvoje nije bilo aktivno u sportu. Stariji brat [[Vitalij Bupka]] je takođe bio skakač motkom i nastupao je za Sovjetski Savez i Ukrajinu. Sergej je imao takmičaraki duh koji je kanalisao u nekoliko sportova, sve dok nije upoznao trenera [[skok motkom|skoka motkom]] Vitalija Petrova. Sa ovom disciplinom je počeo da se bavi u 11. godini, kada je ušao u Dečju i omladinsku sportsku školu Dinamo u Vorošilovgradu, gde ga je trenirao Petrov.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Sergei Bubka - A Man With A Pole |url=http://www.e-motion.com.ua/news/4256.html |access-date=2008-05-31 |archive-date=2008-09-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080918094435/http://www.e-motion.com.ua/news/4256.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Godine [[1978]], sa 15 godina, Bupka se preselio u [[Donjeck]] sa Petrovim, gde je imao bolje uslove za trening.

=== Sportska karijera ===
Sergej Bupka je u svet međunarodnih atletskih takmičenja ušao 1981. učešćem na Evropskom prvenstvu u atletici za juniore, gde je osvojio 7. mesto. Ali tek je [[Svetsko prvenstvo u atletici 1983.]] u Helsinkiju bilo ulaz u svet najboljih atletičara, na kom je relativno nepoznati Bupka osvojio zlatnu medalju skokom od 5,70 m.

Svetski rekord je prvi put oborio skokom od 5,85 metara 26. maja 1984, a poboljšao ga je sledeće nedelje na 5,88 m, a mesec dana kasnije je preskočio 5,90 m. Bubka je bukvalno dominirao u ovoj diciplini, ali nije imao sreće da osvoji zlato na [[Letnje olimpijske igre 1984.|Letnjim olimpijskim igrama 1984.]] u [[Los Anđeles]]u jer je Sovjetski Savez bojkotovao te Igre. Zlato na igrama u Los Anđelesu osvojio je Francuz [[Pjer Kinon]].

Bupka je preskočio 6,00 metara [[13. jul]]a [[1985]]. u [[Pariz]]u, a ta visina se dugo smatrala nedostižnom i tom prilikom je popravio lični rekord za 6&amp;nbsp;cm. Zlato osvojeno u Helsinkiju odbranio je 1987. na [[Svetsko prvenstvo u atletici 1983.|Svetskom prvenstvu 1987.]] u [[Rim]]u, a jedino olimpisko zlato Bupka je osvojio na [[Letnje olimpijske igre 1988.|Igrama u Seulu 1988]]. Bupka je 15. marta 1991. u [[San Sebastijan]]u preskočio visinu od 6,10 m i za sada je jedini sportista kome je to uspelo. Zlato osvojeno u Helsinkiju i Rimu je odbranio na [[Svetsko prvenstvo u atletici 1991.|Svetskom prvenstvu 1991.]] u [[Tokio|Tokiju]]. [[Letnje olimpijske igre 1992.|Olimpijske igre 1992. u Barseloni]] su bile veliko razočaranje jer iz 3 pokušaja nije preskočio 5,30 m i ostao je bez medalje. Aktuelni svetski rekord u skoku motkom u dvorani postavio je [[21. februar]]a [[1993]]. u [[Donjeck]]u, a svetski rekord na otvorenom od 6,14 m [[31. jul]]a [[1994]]. u [[Sestrijere]]u. Četvrto zlato na svetskim prvenstvima osvojio je na [[Svetsko prvenstvo u atletici 1993.|Svetskom prvenstvu 1993.]] u [[Štutgart]]u, a peto dve godine kasnije na [[Svetsko prvenstvo u atletici 1995.|Svetskom prvenstvu 1995.]] u [[Geteborg]]u. Zbog povrede [[peta|pete]] nije branio zlatnu medalju na [[Letnje olimpijske igre 1996.|Letnjim olimpijskim igrama 1996.]] u [[Atlanta|Atlanti]]. Poslednje, šesto zlato na na svetskim prvenstvima osvojio je 1997. na prvenstvu u [[Atina|Atini]]. Bupka je učestvovao na [[Letnje olimpijske igre 2000.|Olimpijskim igrama]] u [[Sidnej]]u, ali je ispao nakon 3 neuspešna pokušaja na visini 5,70 m. Profesionalnu sportsku karijeru okončao je 2001.

== Razvoj svetskog rekorda ==
{|
|-
|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-family:verdana; font-size:smaller; float:left; &quot;
|+ style=&quot;font-size:small;&quot; | '''''Na otvorenom'''''
! Visina 
! Datum 
! Mesto
|- bgcolor=&quot;#FFEDED&quot;
|6,14||31. jul 1994.||[[Sestrijere]]
|-
|6,13||19. septembar 1992.||[[Tokio]]
|-
|6,12||30. avgust 1992.||[[Padova]]
|-
|6,11||13. jun 1992.||[[Dižon]]
|-
|6,10||05. avgust 1991.||[[Malme]]
|-
|6,09||08. jul 1991.||[[Formio]]
|-
|6,08||09. jun 1991.||[[Moskva]]
|-
|6,07||06. maj 1991.||[[Šizuka]]
|-
|6,06||10. jul 1988.||[[Nica]]
|-
|6,05||09. jun 1988.||[[Bratislava]]
|-
|6,03||23. jun 1987.||[[Prag]]
|-
|6,01||08. jun 1986.||Moskva
|-
|6,00||13. jun 1985.||[[Pariz]]
|-
|5,94||31. avgust 1984.||[[Rim]]
|-
|5,90||13. jul 1984.||[[London]]
|-
|5,88||02. jun 1984.||Pariz
|-
|5,85||26. maj 1984.||Bratislava
|}
|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-family:verdana; font-size:smaller;float:center; &quot;
|+ style=&quot;font-size:small;&quot; | '''''u dvorani'''''
!Visina
!Datum
!Mesto
|- bgcolor=&quot;#FFEDED&quot;
|6,15||	21. februar 1993.||[[Donjeck]]
|-
|6,14||	13. februar 1993.||[[Lievin]]
|-
|6,13||	22. februar 1992.||[[Berlin]]
|-
|6,12||	23. februar 1991.||[[Grenobl]]
|-
|6,11||	19. mart 1991.||Donjeck
|-
|6,10||	15. mart 1991.||[[San Sebastijan]]
|-
|6,08||	9. februar 1991.||[[Volgograd]]
|-
|6,05||	17. mart 1990.||Donjeck
|-
|6,03||	11. februar 1989.||[[Osaka]]
|-
|5,97||	17. mart 1987.||[[Torino]]
|-
|5,96||	15. januar 1987.||Osaka
|-
|5,95||	28. februar 1986.||[[Njujork]]
|-
|5,94||	21. februar 1986.||[[Inglvud]]
|-
|5,92||	8. februar 1986.||Moskva
|-
|5,87||	15. januar 1986.||Osaka
|-
|5,83||	10. februar 1984.||[[Inglvud]]
|-
|5,82||	1. februar 1984.||[[Milano]]
|-
|5,81||	15. januar 1984.||[[Vilnus]]
|}
|}

== Napomene ==
{{reflist}}

== Svetska prvenstva u atletici ==
* Svetsko prvenstvo [[Helsinki]] 1983 - 5,70 m
* Svetsko prvenstvo [[Rim]] 1987 - 5,85 m
* Svetsko prvenstvo [[Tokio]] 1991 - 5,95 m
* Svetsko prvenstvo [[Štutgart]] 1993 - 6,00 m
* Svetsko prvenstvo [[Geteborg]] 1995 - 5,92 m
* Svetsko prvenstvo [[Atina]] 1997 - 6,01 m

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Sergei Bubka}}
* [http://www.iaaf.org/athletes/athlete=365/BioPopUp.html IAAF-portret]
{{Olimpijski pobjednici u skoku s motkom}}
{{Svjetski prvaci u skoku s motkom}}
{{Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{IAAF-ova Kuća slavnih}}

{{DEFAULTSORT:Bupka, Sergej}}
[[Kategorija:Rođeni 1963.]]
[[Kategorija:Atletičari]]
[[Kategorija:Ukrajinski sportisti]]
[[Kategorija:Sovjetski sportisti]]</text>
      <sha1>3agphx5hag53kbda4bhfwyf3uykjyjx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Smjernica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>47750</id>
    <revision>
      <id>42683001</id>
      <parentid>42682522</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:31:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42683001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="874" sha1="859bq5b4c7emozzrdd37hbxwrg4vrzq" xml:space="preserve">{{ombox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Codex icon check color-progressive.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Smjernica]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }}
| textstyle  = padding-top:6px; padding-bottom:5px;
| text       = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|smjernicu]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.''' &lt;br /&gt;To je široko prihvaćen standard koji bi svi urednici trebali slijediti iako ga treba tretirati [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|s dozom zdravog razuma]]. Moguća su mjestimična odstupanja, ali ona moraju biti argumentirana. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Smjernice Wikipedije|{{PAGENAME}}]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>859bq5b4c7emozzrdd37hbxwrg4vrzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Terenac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>52682</id>
    <revision>
      <id>42683030</id>
      <parentid>42267316</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:00:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <comment>/* SUV (evropski SAV) */</comment>
      <origin>42683030</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2703" sha1="loqov7d3icg2pxf1mhqd78frz4ixay3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mercedes W164 front 20071025.jpg|thumb|[[Mercedes-Benz M-klasa]]]]
[[Datoteka:Audi Q7 front 20071212.jpg|thumb|[[Audi Q7]]]]
[[Datoteka:BMW E70 X5 3,0d pre-facelift.jpg|thumb|[[BMW X5]]]]
[[Datoteka:Porsche Cayenne-2.jpg|thumb|[[Porsche Cayenne]]]]
[[Datoteka:2005 Volkswagen Touareg V6 Sport Automatic 3.2 Front.jpg|thumb|[[VW Touareg]]]]
'''Terenac''' je vrsta automobila velike nosivosti, vučne snage i putničkog kapaciteta na nivou [[karavan]]a ili [[kombi]]ja, a koji je opremljen svim elementima potrebnim za vožnju izvan asfaltiranih površina (off-road).

Najvažniji elementi potrebni za off-road su:

* Pogon na sve kotače 
* Blokada diferencijala 
* Veliki razmak između tla i &quot;trbuha&quot; automobila 
* Veliki kotači s gumama prilagođenim za najteže terenske uvjete

Terence najčešće koriste vojska, lovci i šumari, a počela ih proizvoditi [[Sjedinjene Američke Države|američka]] tvrtka [[Jeep]] početkom [[1940-e|četrdesetih]] godina prošlog stoljeća, zbog čega ih velik broj ljudi naziva '''džipovima'''.

== SUV (evropski SAV) ==
Postoji i posebna kategorija nazvana '''SUV''', kratica za ''sport utility vehicle'', ili '''SAV''' kratica za ''sport activity vehicle'', a radi se o vozilima koja svojim izgledom nalikuju terencima, ali se od njih razlikuju prema namjeni, cijeni i voznim svojstvima. Takva se vozila ne mogu mjeriti s čistokrvnim terencima izvan ceste jer su im terenska svojstva i robusnost žrtvovana zbog udobnosti i dizajna.

== Crossover SUV ==
Još jedna kategorija naziva se '''crossover SUV''' tj. '''CUV''' (''crossover utility vehicle''), a radi se vozilima koja su s ciljem postizanja manje težine i bolje ekonomičnosti izgrađena na podvozjima namijenjenim [[limuzina]]ma i karavanima srednje klase. Takva se vozila zbog svojeg izgleda nazivaju terencima, ali su njihove terenske mogućnosti vrlo ograničene, a nije rijetko da uopće nemaju ugrađene elemente potrebne za off-road.

=== Crossover SUV galerija ===
&lt;gallery&gt;
Image:2007 Audi Allroad quattro.JPG|[[Audi Allroad Quattro|Audi A6 allroad quattro]]&lt;br /&gt;([[Audi A6|Audi A6 Avant]])
Image:2005 Renault Kangoo van.jpg|[[Renault Kangoo|Renault Kangoo 4x4]]&lt;br /&gt;([[Renault Kangoo]])
Image:SubaruOutback 1.JPG|[[Subaru Outback]]&lt;br /&gt;([[Subaru Legacy]])
Image:2008-Volvo-XC70-front.jpg|[[Volvo XC70]]&lt;br /&gt;([[Volvo V70]])
Image:Daihatsu Terios Top front.jpg|[[Daihatsu Terios]]
Image:Fiat Panda II 4x4 green vl.jpg|[[Fiat Panda|Fiat Panda 4x4]]&lt;br /&gt;([[Fiat Panda]])
Image:Suzuki SX4.jpg|[[Suzuki SX4]]
Image:VW CrossPolo 2005.jpg|[[VW Polo|VW CrossPolo]]
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==

{{mrva-auto}}
{{Commonscat|SUV}}

[[Kategorija:Automobili]]
[[Kategorija:Terenci| ]]</text>
      <sha1>loqov7d3icg2pxf1mhqd78frz4ixay3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pakleni otoci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64249</id>
    <revision>
      <id>42682991</id>
      <parentid>42429051</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:18:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42682991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40452" sha1="2mv7605koi1wazjs0p1z5shczendfl0" xml:space="preserve">[[Datoteka:Hvar-harbour-panorama-1.jpg|mini|Pakleni otoci, pogled s [[Hvar]]a]]

'''Pakleni otoci''' ili '''Paklinski otoci''' (lokalno '''Hvarski škoji'''), [[Dalmacija|srednjodalmatinsko]] [[otočje]] od dvadesetak [[otok]]a, otočića i [[hrid]]i pred jugozapadnom obalom otoka [[Hvar]]a. Ime su dobili po ''paklini'' – vrsti [[bor (biljka)|borove]] [[smola|smole]], koja se koristila u [[Brodogradnja|brodogradnji]], kao zaštitni premaz za drvene brodove i čamce. S jugozapadne strane zatvaraju ulaz u luku grada [[Hvar (grad)|Hvara]].

Otoci su izgrađeni od [[Vapnenac|vapnenca]] kredne starosti. Pružaju se paralelno s reljefnim strukturama na otoku Hvar, od kojeg su odvojena Paklenim kanalom. Iako se na [[Sveti Klement (otok)|Svetom Klementu]], najvećem otoku otočja, nalaze tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, ona nemaju administrativni status naselja jer nisu stalno naseljena. Od 1972. otočje je pod zaštitom [[Hrvatska|države]] u kategoriji značajnog krajolika. Na otocima se nalazi nekoliko arheoloških lokaliteta, od kojih su neki iz [[Rimsko Carstvo|rimskog]] doba. U okolnoj akvatoriji, nalazi se nekoliko olupina potonulih brodova. U uvali Palmižana na Svetom Klementu nalazi se istoimena ACI marina.

== Ime ==
Ime otočja nastalo je u okviru govora stanovnika [[Hvar]]a, koji pripada [[čakavsko narečje|čakavskom]]{{efn|Primjetna osobina koja govor stanovnika [[Hvar (grad)|grada Hvara]] razlikuje od ostalih govora na otoku je da se [[glas|fonem]] /č/ zamjenjuje sa /c/ pa se takav govor naziva cakavskim.&lt;ref name=&quot;ime&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/67625 Kovačić, V. (2008): ''Toponimija Paklenih otoka'', Folia Onomastica Croatica, br. 17., 81–94]&lt;/ref&gt;}} narječju [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]], tj. njegovoj jugoistočnoj varijanti.&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt; U svakodnevnom govoru stanovnici [[Hvar (grad)|grada Hvara]] otoke nazivaju ''Škoji'', dok će se rijetko čuti ime Pakleni otoci.{{efn|Ovaj oblik imena koristi se na topografskim kartama.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;&gt;Veliki atlas Hrvatske u mjerilu 1:100.000 (2002), Mozaik Knjiga, Zagreb {{ISBN|953-196-925-6}}&lt;/ref&gt;}}&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt; Ime su dobili prema ''paklini'' – vrsti [[bor (biljka)|borove]] [[Smola|smole]], koja se skuhana koristila u [[Brodogradnja|brodogradnji]] za premazivanje, tj. zaštitu drvenih [[brod]]ova i [[čamac]]a.&lt;ref name=&quot;Građ&quot;&gt;{{Cite web |title=Nadilo, B. (2000): Razvitak hrvatskih otoka, Građevinar br. 52 |url=http://www.casopis-gradjevinar.hr/~hsgiorg1/gradjevinar/assets/Uploads/JCE-52-2000-01-08.pdf |access-date=2016-11-23 |archivedate=2015-05-31 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150531103310/http://www.casopis-gradjevinar.hr/~hsgiorg1/gradjevinar/assets/Uploads/JCE-52-2000-01-08.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Paklina se u hvarskom govoru naziva ''pakol'' i isto kao i [[štokavsko narečje|štokavska]] riječ ''[[pakao]]'' potječe od staroslavenske riječi pьklъ što znači smola.&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt; Iz riječi ''pakol'' izveden je pridjevski toponomastik na nastavak -en,{{efn|Toponomastik se susreće i drugim [[toponim]]ima na Jadranskom moru, npr. Pakljena, Pakljenica, Paklenica, Paklena glavica itd.&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt;}}&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt; na koji je pridodano i značenje infernum kojim se predstavlja goruća smola u paklu.&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt; U novije vrijeme došlo je do pojave da se umjesto oblika ''Pakleni otoci'' koristi oblik ''Paklini otoci'', odnosno ''Paklinski otoci'' i to prvotno u turističkim publikacijama, što se prema Kovačiću (2008.) čini s ''namjerom pokazivanja etimološke osviještenosti''. Većina toponima koji se mogu naći na otočju dolazi iz srpskohrvatskog jezika, no ima i onih [[Romanski jezici|romanskog]] ili [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] podrijetla.&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt;

== Položaj ==
Pakleni otoci nalaze se u [[Hrvatska|hrvatskom]] dijelu [[Jadransko more|Jadranskog mora]], uz jugozapadnu obalu [[Dalmacija|srednjedalmatinskog]] otoka [[Hvar]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Protežu se pravcem zapad–istok između 16°18′36″ i 16°27′12″ istočne geografske dužine. Najzapadnija točka otočja nalazi se na otočiću [[Veli Vodnjak]], a najistočnija točka na otočiću [[Pokonji Dol]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Pravcem sjever–jug protežu se između 43°10′37″ i 43°08′41″ sjeverne geografske širine. Najsjevernija točka otočja nalazi se na rtu Močiguzica na otoku [[Sveti Klement (otok)|Sveti Klement]], dok se najjužnija točka nalazi na otočiću [[Stambedar]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Prostiranje otočja pravcem zapad–istok iznosi 8‘ 36″, tj. 3&amp;nbsp;km, a pravcem sjever–jug 1′ 56″, tj. 1,1&amp;nbsp;km.

== Geologija ==
Pakleni otoci pružaju se pravcem zapad–istok paralelno s reljefnim strukturama na otoku [[Hvar]]. Nastali su kao dio susjednog dinarskog kopna, a svoj današnji izgled dobili su krajem posljednjeg [[Ledeno doba|ledenog doba]], kada se razina mora podigla za oko 100 m. Tada su potapanjem udolina između reljefnih uzvišenja nastali morski kanali – Pakleni kanal između Hvara i otočja, ostali morski prolazi, kao i brojne uvale na otoku [[Sveti Klement (otok)|Sveti Klement]]. Nepotopljena reljefna uzvišenja u isto su vrijeme postali otoci. Prema tome, i geološka građa Paklenih otoka jednaka je građi Hvara. Građeni su od dobro uslojenih i masivnih [[vapnenac]]a, [[kreda (period)|kredne]] starosti.&lt;ref name=&quot;PPSG2&quot;&gt;[http://cms.gideon.hr/content/clients/96/documents/22/449.pdf Prostorni plan uređenja Grada Staroga Grada: Prirodna osnova – Građa i sastav, str. 11]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;!--&lt;ref name=&quot;GC&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/25433 Marinčić, S. (1997): Tectonic Structure of the Island of Hvar (Souther Dalmatia), Geologica Croatica, 50/1, 55–77]&lt;/ref&gt;--&gt; Vapnenci Paklenih otoka, kao i otoci [[Ščedro]] izgrađuju [[Antiklinala|antiklinalu]] s krilima blagog pada.&lt;ref name=&quot;PPSG3&quot;&gt;[http://cms.gideon.hr/content/clients/96/documents/22/449.pdf Prostorni plan uređenja Grada Staroga Grada: Prirodna osnova – Seizmotektonske osobine, str. 11]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Širi prostor otočja seizmički je vrlo aktivan, kao posljedica izraženih tektonskih pokreta, a sami otoci nalaze se u području seizmičnosti 8. stupnja po [[Mercallijeva ljestvica|Mercallijevoj ljestvici]].&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;&gt;{{Cite web |title=Prostorni plan uređenja Grada Hvara – Prijedlog plana za javnu raspravu |url=http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&amp;newsType=ArticleView&amp;articleId=86 |access-date=2016-11-23 |archivedate=2007-06-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070610131839/http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=35&amp;newsType=ArticleView&amp;articleId=86 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://novi.dalmacija.hr/Portals/0/Glasnik/2008/1/Program_zastite_%20okolisa_%20SDZ.htm#_Toc194291868 Program zaštite okoliša Splitsko-dalmatinske županije: 2 Osnovna obilježja Splitsko-dalmatinske županije – 2.1 Prirodna obilježja – 2.3.2 Geološko-litološka obilježja]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Geografija ==
=== Reljef ===
[[Datoteka:Paklinska ostrva-sr.svg|mini|desno|Karta Paklenih otoka]]
[[Datoteka:Pakleni.jpg|mini|desno|Pakleni otoci: [[Paržanj]] (lijevo), [[Travna]], [[Veli Vodnjak]] i [[Mali Vodnjak]] (desno). U pozadini se vidi otok [[Vis (otok)|Vis]]]]
[[Datoteka:Pakleni2.jpg|mini|desno|Pakleni otoci: [[Stambedar]] (lijevo), [[Dobri otok]] (u pozadini) i [[Sveti Klement (otok)|Sveti Klement]]]]
[[Datoteka:Galešnik from the seaside.jpg|mini|desno|[[Gališnik]]]]

Na zapadnom kraju otočja najzapadnije je 44 m visok otočić Veli Vodnjak, uz čiji se sjeverozapadni rub nalazi otočić Mali Vodnjak.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Sjeverno od njih nalazi se [[hrid]] Karbun. Između Velog Vodnjaka i najvećeg otoka otočja – [[Sveti Klement (otok)|Svetog Klementa]] – nalaze se otočići Travna, [[Paržanj]] i [[Borovac (Sveti Klement)|Borovac]]. Nešto sjevernije od Paržanja nalazi se hrid Lengava.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt;

Otok Sveti Klement ima vrlo razvedenu obalu: s površinom od 5,27&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;,&lt;ref name=&quot;Geoadria&quot;&gt;{{Cite web |url=http://hrcak.srce.hr/file/14783/ |title=Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): ''Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000'', Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32. |access-date=2016-11-23 |archive-date=2012-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; duljina obalne crte iznosi mu 29,891&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;Geoadria&quot;/&gt;

Na zapadnom dijelu otoka nalazi se najviši vrh otočja, 94 m visoka Vela glava&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; oko koje se nalazi šest uvala.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;&gt;{{Cite web |title=Prostorni plan Grada Hvara: kartografski prikaz br. 3 – uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora, u mjerilu 1:25.000 |url=http://www.hvar.hr/Portals/3/PPUzastita_25000.pdf |access-date=2016-11-23 |archivedate=2007-06-27 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070627042105/http://www.hvar.hr/Portals/3/PPUzastita_25000.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Između otoka Borovac i Marginjeg rata na zapadnoj strani Svetog Klementa nalazi se uvala Staro Palilo, dok se na sjevernoj strani između Marginjeg rata i rta Močiguzice nalaze dvije uvale – Veli i Mali Zaglav. Prema istoku do [[rt]]a Čarnjane nalazi se uvala Čarnjeni bok. S južne strane, između Bibićeg ražnja i Vodenog rata, nalaze se dvije uvale – Studeni bok i uvala Okorija na čijem se kraju nalazi naselje Momića polje.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; U središnjem dijelu otoka, gdje je ono najuže, nalazi se naselje Vlaka.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Sa sjeverne strane naselja nalazi se istoimena uvala i [[Vlaka (otok)|otočić]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Sjeveroistočno od naselja između otočića Vlaka i rta Čarnjane nalaze se uvale Velika i Mala Koluderica,{{efn|Toponimi ''Velika'' i ''Mala Koluderica'' jedini su toponimi na otočju koji imaju podrijetlo u bizantskoj terminologiji. Dolaze od [[Starogrčki jezik|starogrčke]] riječi καλογραῖα iz koje je izvedena riječ [[monaštvo|kaluđerica]].&lt;ref name=&quot;ime&quot;/&gt;}} dok se sjeverozapadnije od naselja nalaze Petrov bok, Mala Duboka uvala i Velika Duboka uvala.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; S južne strane, između Vodenog rata i rta Kovač nalazi se Paklena uvala. Istočno od rta Kovač nalazi se zapadni ulaz u luku Soline, kojom se s juga može prići naselju Vlaka.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;

Sama luka Soline je 51 m visokim otočićem Dobri otok zaštićena od vjetrova koji pušu iz južnog kvadranta, pa je pogodno sidrište za brodove.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Između Dobrog otoka i rta Stražica nalazi se uvala Belunići, koja se sužava u uski prolaz, koji je s južne strane vezuje s lukom Soline. Glavica, 80 m visoki vrh i drugi po visini vrh otočja nalazi se istočnije od naselja Vlaka.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Južno od vrha se nalazi uvala Taršće, koju s istoka zatvara istoimeni rt, istočno od kojeg se nalazi uvala Stari steni.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Na istočnom kraju otoka nalazi se naselje Palmižana.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Sjevernije od naselja nalazi se istoimena luka, kao i manja uvala Planikov bok, koja je zapadnije.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Na ulazu u luku Palmižana, koji se nalazi između rtova Baba i Izmetište nalazi se hrid Baba, koja je vidljiva za [[plima i oseka|oseke]].&lt;ref name=&quot;ACI&quot;/&gt; S južne strane naselja nalazi se uvala Vinogradišće. Jugoistočno od uvale nalaze se hridi Pločice i 30 m visok otočić [[Stambedar]],&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; dok je istočno od nje uvala Perna.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;

Istočno od rta Izmetište, na oko 0,45&amp;nbsp;km udaljenosti nalazi se otočić [[Gojca]]. Južnije od njega, između otoka Sveti Klement i, drugog po veličini otočića otočja, [[Marinkovac|Marinkovca]] nalaze se otočići [[Borovac (Hvar)|Borovac]] i [[Planikovac]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Na sjevernoj strani 47 m visokog Marinkovca&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; nalazi se manja uvala Tovar, dok se na južnoj obali nalazi Stipanska uvala.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Borovac je uskim morskim prolazom – Velim Ždrilom odvojen od Svetog Klementa. Dubina mora u prolazu s njegove sjeverne strane iznosi 23 m, dok je na južnom kraju njegova dubina samo 7 m.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Od Planikovca, Borovac je odvojen Malim Ždrilom, gdje je dubina mora samo 1,3 m.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Prolaz Ždrilice dijeli ga od Marinkovca. Dubina mora na njegovom sjevernom dijelu iznosi 28 m, u središnjem samo 7, a na južnom kraju 17 m.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;

Istočno od Marinkovca nalazi se 22 m visok otočić [[Sveti Jerolim (otok)|Sveti Jerolim]] i otočići [[Gališnik]] – koji se nalazi pred samim [[Hvar (grad)|gradom Hvarom]] – i [[Pokonji Dol]].&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; Od otoka [[Hvar]]a cijelo je otočje odvojeno Paklenim kanalom,&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt; kojim je, kao i među samim otocima, otežana i opasna plovidba uslijed jakih morskih struja (posebice pri puhanju juga), kao i brojnih hridi i grebena.

{{Navbox with columns
| name       = Pakleni otoci
| title      = Pakleni otoci
| colwidth   = 25%
| colstyle   = text-align:center;background:white;
| col1header = Ime
| col2header = [[Površina]] [km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]&lt;ref name=&quot;PregPo&quot;&gt;[http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/xII%20%20%20%20%20PREGLED%20lektoriranK-smanjen.pdf Državni program zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka: Pregled, raspored i položaj malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića, pp. 31]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
| col3header = [[Obala|Duljina obalne crte]] [km]&lt;ref name=&quot;PregPo&quot;/&gt;
| col4header = [[Geografske koordinate|Koordinate]]
| col1       = Veli Vodnjak&lt;br /&gt;Mali Vodnjak&lt;br /&gt;[[Travna (Hvar)|Travna]]&lt;br /&gt;Paržanj&lt;br /&gt;Borovac&lt;br /&gt;Sveti Klement&lt;br /&gt;[[Vlaka (otok)|Vlaka]]&lt;br /&gt;Dobri otok&lt;br /&gt;Stambedar&lt;br /&gt;Gojca&lt;br /&gt;Borovac&lt;br /&gt;[[Mlin (Marinkovac)|Mlin]]&lt;br /&gt;Planikovac&lt;br /&gt;[[Marinkovac]]&lt;br /&gt;Sveti Jerolim&lt;br /&gt;Gališnik&lt;br /&gt;Pokonji Dol&lt;br /&gt;hrid ''Karbun''&lt;br /&gt;hrid ''Lengva''&lt;br /&gt;hridi ''Pločice (V. i M.)''&lt;br /&gt;hrid ''Baba''
| col2       = 0,252666 &lt;br /&gt;0,008198&lt;br /&gt;0,009661&lt;br /&gt;0,039529&lt;br /&gt;0,021666&lt;br /&gt;5,275844&lt;br /&gt;0,021316&lt;br /&gt;0,297313&lt;br /&gt;0,029945&lt;br /&gt;0,021471&lt;br /&gt;0,167533&lt;br /&gt;0,011591&lt;br /&gt;0,100836&lt;br /&gt;0,680662&lt;br /&gt;0,207144&lt;br /&gt;0,014612&lt;br /&gt;0,016697&lt;br /&gt;0,001191&lt;br /&gt;0,001708&lt;br /&gt;0,003238&lt;br /&gt;0,001075
| col3       = 2,682&lt;br /&gt; 0,338&lt;br /&gt;0,374&lt;br /&gt;0,804&lt;br /&gt;0,736&lt;br /&gt;29,891&lt;br /&gt;0,560&lt;br /&gt;2,791&lt;br /&gt;0,714&lt;br /&gt;0,549&lt;br /&gt;1,882&lt;br /&gt;0,424&lt;br /&gt;1,259&lt;br /&gt;6,340&lt;br /&gt;2,368&lt;br /&gt;0,443&lt;br /&gt;0,466&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–
| col4       = 43° 10′ 29″ N, 16° 18′ 52″ E&lt;br /&gt;43° 10′ 30″ N, 16° 18′ 40″ E&lt;br /&gt;43° 10′ 33′′ N, 16° 19′ 05′′ E&lt;br /&gt;43° 10′ 23″ N, 16° 19′ 30″ E&lt;br /&gt;43° 10′ 26″ N, 16° 19′ 58″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 58″ N, 16° 22′ 30″ E&lt;br /&gt;43° 10′ 10″ N, 16° 21′ 56″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 15″ N, 16° 21′ 38″ E&lt;br /&gt;43° 08′ 46″ N, 16° 22′ 50″ E&lt;br /&gt;43° 10′ 04″ N, 16° 24′ 21″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 40″ N, 16° 24′ 37″ E&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;43° 09′ 41″ N, 16° 24′ 57″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 50″ N, 16° 25′ 22″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 34″ N, 16° 26′ 06″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 41″ N, 16° 24′ 57″ E&lt;br /&gt;43° 09′ 24″ N, 16° 27′ 11″ E&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–&lt;br /&gt;–
}}

=== Klima ===
{{climate chart|[[Hvar (grad)|Hvar]]
| 4.4|10.8|77.7
| 5.9|13.2|65.1
| 7.4|14.7|69.4
|13|19.2|59.5
| 17.7|25.1|40.1
| 20.4|28.7|38.8
| 21.3|28.5|23.8
|22|30.5|37.0
| 18.1|25.5|60.9
| 16.8|22.2|89.4
| 13.8|19.1|111.0
|10|15.5|104.8
|float=right
|source=za padaline: [http://www.worldclimate.com/cgi-bin/data.pl?ref=N43E016+2100+13335W worldclimate.com], za temperature (2000.): [http://www.tutiempo.net/en/Climate/Hvar/2000/144470.htm TuTiempo.net]
}}

Prema [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji klime]], Pakleni otoci nalaze se na području umjereno-tople klime (razred ''C''), odnosno njenog podtipa sredozemne klime s vrućim ljetima (''Csa''), gdje je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini veća od 22&amp;nbsp;°C.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/14773 Grupa autora (2003.): ''Köppenova podjela klima i hrvatsko nazivlje'', Geoadria, Vol. 8, No. 1, 17–37.]&lt;/ref&gt; Na otocima najtopliji mjesec je [[kolovoz]], a najhladniji [[siječanj]].&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;&gt;[http://cms.gideon.hr/content/clients/96/documents/22/449.pdf Prostorni plan uređenja Grada Staroga Grada: Prirodna osnova – Klima, str. 12.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Otoci se nalaze u području s najdužom [[insolacija|insolacijom]] na [[Jadransko more|Jadranskom moru]], pa je grad Hvar mjesto s najdužom insolacijom u Hrvatskoj s 2718 sati godišnje.&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt; Otoci u prosjeku dnevno imaju više od 7 sunčanih sati.&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt; Srednja maksimalna temperatura u kolovozu iznosi oko 24,9&amp;nbsp;°C, a srednja minimalna u siječnju oko 8,9&amp;nbsp;°C.{{efn|Budući da ne postoje mikroklimatološki podaci za Paklene otoke, u nastavku su dati podaci za nekoliko km udaljen [[Hvar (grad)|grad Hvar]].}}&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt; Prosječna godišnja temperatura iznosi oko 16,5&amp;nbsp;°C, a relativna [[vlažnost zraka]] oko 67&amp;nbsp;%, s time da je najmanja u [[srpanj|srpnju]], a najveća u [[prosinac|prosincu]].&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt; Dugotrajne padaline i temperature ispod 0&amp;nbsp;°C vrlo su rijetke, pa tako snijeg padne jednom u 20 godina.&lt;ref&gt;HVAR info.com: Island Hvar Climate&lt;/ref&gt; Režim padalina jest mediteranski sa zimskim maksimumom ([[studeni]] i prosinac) i ljetnim minimumom (srpanj i kolovoz), pa su česte ljetne suše. Sveukupno, otoci tijekom godine prime do 800&amp;nbsp;mm padalina.&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt; Najučestaliji su vjetrovi koji pušu iz pravca sjeverozapadnog, sjevernog, sjeveroistočnog, istočnog i jugoistočnog kvadranta.&lt;ref name=&quot;PPSG&quot;/&gt;

=== Hidrografija ===
Otoci, kao dio dinarskog [[krš]]a, grade propusne [[vapnenac|vapnenačke]] stijene, te na njima nema stalnih vodotokova.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt; Na rtu Pelegrin, najzapadnijoj točki otoka Hvar, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz [[Split]]a ima mjernu stanicu 8 – Pelegrin. Prosječna temperatura mora iznosi 12&amp;nbsp;°C, dok je ljetna 24&amp;nbsp;°C.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt; [[Termoklina]] se javlja u toplijem dijelu godine i nalazi se na dubini 14–30&amp;nbsp;m,&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt; dok se u hladnijem dijelu godine javlja [[izotermija]].&lt;ref name=&quot;NacrtOc&quot;&gt;[http://www.elocalislanddevelop-hvar.org/index.php?option=com_docman&amp;task=doc_download&amp;gid=13&amp;Itemid=104&amp;lang=en Grupa autora (2005.): ''Nacrt programa održivog razvoja otočne skupine Hvar'', Ekonomski fakultet Split str. 2]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; More oko otočja, kao na gotovo cijeloj istočnoj obali [[Jadransko more|Jadranskog mora]] ima oligotrofna svojstva.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://medas.izor.hr:7777/azopub/indikatori_podaci_sel_detalji2?p_ind_br=4K03&amp;p_godina=2007&amp;p_razdoblje_od= Grupa autora (2007.): ''Stanje eutrofikacije u južnom, srednjem i sjevernom Jadranu'', Agencija za zaštitu okoliša Republike Hrvatske]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Kod morskih struja, dominiraju one iz pravca jugoistoka.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;

=== Živi svijet ===
[[Datoteka:Pinus halepensis foliage.jpg|mini|desno|Alepski bor]]
Vegetacijski pokrov otoka većim dijelom čine mediteranska [[makija]] [[crnika|česmine]], [[Mirta|mirte]], [[pelen|pelina]] i [[smreka|smreke]], a manjim dijelom niska šuma [[Alepski bor|alepskog bora]] i nešto poljoprivrednih kultura.&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;&gt;[http://www.elocalislanddevelop-hvar.org/index.php?option=com_docman&amp;task=doc_download&amp;gid=13&amp;Itemid=104&amp;lang=en Grupa autora (2005): ''Nacrt programa održivog razvoja otočne skupine Hvar'', Ekonomski fakultet Split str. 4]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;DN&quot;&gt;{{Cite web |title=Zaštićena područja: Značajni krajobraz – Pakleni otoci na dalmatian-nature.hr |url=http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci |access-date=2016-11-23 |archive-date=2009-04-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090404054847/http://www.dalmatian-nature.hr/hr/podrucje-details/pakleni-otoci }}&lt;/ref&gt; Šume{{efn|Termin koji se koristi u službenim dokumentima.}} na Paklenim otocima, prema ''Prostornom planu uređenja Grada Hvara'' označene su kao šume posebne namjene čija je funkcija rekreacijska.&lt;ref&gt;[http://www.hvar.hr//DesktopModules/NETMedia.Downloads/LinkClickNm.aspx?link=PPUG%20Hvar%20odluka%20zadnja.doc&amp;mid=2138&amp;pid=3 Prostorni plan Grada Hvara: čl. 40, str. 13]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Na otocima raste i [[Rtanjski čaj|vrijesak]] i [[ružmarin]], zatim [[žalfija]], [[kamilica]], [[majčina dušica]], [[komorač]], [[lovor]], kao i druge aromatične mediteranske biljke.&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TZHPO&quot;&gt;{{Cite web |title=TZ Hvar: Destinacije – Izletišta na Paklenim otocima |url=http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/ |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-09-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090917111850/http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/pakleni_otoci/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Fauna Paklenih otoka u bitnim se crtama ne razlikuje od faune otoka Hvar, osim što je siromašnija vrstama.&lt;ref name=&quot;NacrtFa&quot;&gt;[http://www.elocalislanddevelop-hvar.org/index.php?option=com_docman&amp;task=doc_download&amp;gid=13&amp;Itemid=104&amp;lang=en Grupa autora (2005.): ''Nacrt programa održivog razvoja otočne skupine Hvar'', Ekonomski fakultet Split str. 5–6.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Pa se na njima mogu naći [[puževi]], [[pauci]], [[insekti]] ([[ravnokrilci]], vretenca, kornjaši, [[obična osa|ose]], [[mrav]]i, [[škorpioni]]),&lt;ref name=&quot;NacrtFa&quot;/&gt; [[gmazovi]] kao što su [[glavata želva]],&lt;ref&gt;[http://www.botanic.hr/cisb/doc/fauna/kornjace/caretta.htm botanic.hr: Glavata zelva (''Caretta caretta'')]&lt;/ref&gt; [[gušter]]i{{efn|Na otočiću Sveti Jerolim živi poseban oblik kraske gušterice.&lt;ref name=&quot;NacrtFa&quot;/&gt;}} i zmije, zatim ptice, koje se dijele na stanarice poput [[galebovi|galebova]], gnjezdarice selice, zimovalice i prolaznice.&lt;ref name=&quot;NacrtFa&quot;/&gt; Na otočiću Pokonji Dol u naslagama turonskih vapnenaca mogu se naći primjerci fosilne faune.&lt;ref name=&quot;NacrtFa&quot;/&gt;

U podmorju Paklenih otoka žive [[gorgonije]], te ostali karakteristični stanovnici podmorja Jadranskog mora – cvjetnica ''[[Posidonia oceanica]]'',&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt; crvene i zelene alge, zatim [[mahovnjaci]], [[mnogočetinaši]], [[spužve]], kao što su ''[[Aplysina aerophoba]]'' (promjenjiva sumporača), ''[[Spongia officinalis]]'' (obična spužva) i ''[[Hippospongia communis]]'' (divlja spužva).&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt; Zatim [[ježinci]], [[trpovi]], [[morske paklare]] iz skupine [[bodljikaši|bodljikaša]], [[rakovi]], kao što su ''[[Scyllarus arctus]]'' (zezavac) i ''[[Scyllarides latus]]'' (kuka), puževi,&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt; kao i brojne vrste školjaka i riba – ''[[Spicara flexuosa]]'' (gira oštrulja), ''[[Trisopterus minutus]]'' (ugotica), ''[[Spicara smaris]]'' (gira oblica), ''[[Pagellus erythrinus]]'' (arbuna) i [[haringe]],&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;TZHPO&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=hvar.hr: Geologija i fauna |url=http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/geologijaifauna/tabid/1132/Default.aspx |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-10-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091006122857/http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/geologijaifauna/tabid/1132/Default.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; te glavonošci – [[sipe|sipa]] i [[hobotnica|hobotnice]].&lt;ref name=&quot;NacrtFl&quot;/&gt; Od [[Sisavci|morskih sisavaca]] u široj akvatoriji otoka moguće je naći [[Dobri dupin|dobrog dupina]] (''Tursiops truncatus''), dok ga je nekad nastanjivala i [[sredozemna medvjedica]] (''Monachus monachus'').

U jesen [[2000]]. u podmorju otočića [[Marinkovac]] pronađena je invanzivna alga ''[[Caulerpa racemosa]]'',{{efn|U [[Sredozemno more|Sredozemnom moru]] prvi put je zabilježena [[1926]]. u podmorju [[Tunis]]a i pretpostavlja se da je u Sredozemlje dospjela kroz [[Sueski kanal]], s mnogim drugim tropskim vrstama [[Crveno more|Crvenog mora]]. Njezino rapidno širenje počinje od 1990-ih i od tada se proširila po čitavom Sredozemnom moru izuzev [[Crno more|Crnog mora]], pa je njezino širenje dobilo značaj ''biološke invazije''.&lt;ref name=&quot;RO&quot;/&gt;}}&lt;ref name=&quot;HRT&quot;&gt;{{Cite web |title=HRT: Neuspješna borba protiv Caulerepe racemose na Paklenim otocima, 14. lipnja 2003. |url=http://www.hrt.hr/arhiv/2003/06/14/HRT0009.html |access-date=2016-11-23 |archivedate=2015-09-23 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923181149/http://www.hrt.hr/arhiv/2003/06/14/HRT0009.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; koja spada u tropske vrste [[Zelene alge|zelenih morskih algi]]&lt;ref name=&quot;RO&quot;&gt;[http://riblje-oko.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=48&amp;Itemid=54 Kolanović, A.: Kaulerpe na portalu Riblje oko]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; i koja gustim obrastanjem dna i stvaranjem [[Anoksija|anoksičnih uvjeta]] uništava autohtone morske zajednice, drastično mijenjajući biološku i ekološku raznovrsnost.{{efn|Uništavanje autohtonih morskih zajednica ostavljaju negativne posljedice na ribarstvo i ostale ljudske djelatnosti poput turizma, tj. njegovog ronilačkog oblika.}}&lt;ref name=&quot;RO&quot;/&gt; Pronađeno stanište alge pokušalo se uništiti kombiniranim prekrivanjem [[vapnenac|vapnencom]] i plastičnim folijama,{{efn|Za potpuno uništenje staništa, ono mora biti prekriveno 3 mjeseca.&lt;ref name=&quot;HRT&quot;/&gt;}} čime je uništeno oko 90&amp;nbsp;% naselja.&lt;ref name=&quot;RO&quot;/&gt; Predviđanja da će, nakon mehaničkog čišćenja i uz niske temperature mora,{{efn|Iako tropska vrsta, alga preživljava i na temperaturama od samo 7°&amp;nbsp;C, zabilježenim na njezinom najsjevernijem staništu u Jadranskom moru kod Vrsara u Istri.&lt;ref name=&quot;RO&quot;/&gt;}} alga u potpunosti nestati nisu se pokazala točnima, jer su preostali brojni sitni, oku nevidljivi, komadići iz kojih se alga proširila na 1&amp;nbsp;km obalne crte na dubini od 3 do 40&amp;nbsp;m.&lt;ref name=&quot;RO&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HRT&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=5&gt;
Datoteka:Aplysina aerophoba.jpg|''[[Aplysina aerophoba]]''
Datoteka:Scyllarus arctus 2 by Line1.jpg|''Scyllarus arctus''
Datoteka:Scyllarides latus.jpg|''Scyllarides latus''
Datoteka:Spicara flexuosa.jpg|''Spicara flexuosa''
Datoteka:Pagellus erythrinus 27-09-05.jpg|''Pagellus erythrinus''
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Historija ==
[[Datoteka:Hvar from Fortica.JPG|mini|desno|Na otočiću [[Gališnik]], u središtu [[Hvar (grad)|hvarske]] luke nalazi se istoimena baterija, koju su sagradile [[Austrijsko Carstvo|austrijske snage]] početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]]]
Najraniju ljudsku prisutnost na otocima svjedoče [[Tumuli|gomile]], kojih je nekoliko na otoku Sveti Klement i koje ukazuju da je otok bio pogrebno mjesto.&lt;ref name=&quot;HPI&quot;&gt;{{Cite web |title=hvar.hr – Pakleni islands |url=http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=436 |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-08-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090819171403/http://www.hvar.hr/Default.aspx?tabid=436 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Jedna se nalazi na Veloj glavi, četiri su istočno od naselja Momića polje, jedna s jugozapadne strane vrha Glavica, dok su tri zapadno od naselja Palmižana.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;

Kada su se [[Antički Rim|Rimljani]] polovicom [[2. vijek pne.|2. stoljeća pr. n. e.]] sukobili s [[Iliri|ilirskim]] plemenima, posebice [[Dalmati]]ma za strateške i logističke potrebe su, osim luka na otoku Hvar, koristili i luke na otoku [[Šćedro]], kao i na Paklenim otocima.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=hvar.hr: Grad Hvar – Povijest |url=http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/povijest/tabid/1133/Default.aspx |access-date=2016-11-23 |archivedate=2008-09-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080926165527/http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/povijest/tabid/1133/Default.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Pored naselja Vlaka u uvali Soline nalaze se ostaci [[Rimsko Carstvo|rimskog]] ladanjskog posjeda, tj. [[Villa rustica|villae rusticae]] s ostacima [[mozaik]]a, koji je ukrašavao dno bazena.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mth&quot;&gt;{{Cite web |title=More than Hvar dmc: The islets called Pakleni |url=http://www.mthvar.com/paklinski-islands |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-10-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091010144820/http://www.mthvar.com/paklinski-islands |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Ostaci rimske arhitekture pronađeni su i u uvali Okorija.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt; Južno od hridi Baba na sjevernoj strani otoka Sveti Klement, evidentirano je hidroarheološko nalazište Palmižana, na kojem su pronađeni ostaci antičkog broda iz doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], koji je prevozio više od 10.000 komada [[Grnčarija|keramičkog]] posuđa,&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/file/34029 Sanader, M. (2006): ''O antičkoj provincijalnoj arheologiji u Hrvatskoj s naglaskom na gospodarstvu'', Opuscula Archæologica, br. 30, 143–182.]&lt;/ref&gt; dok je na Marinkovcu evidentirano nalazište s većom koncentracijom keramike, i mogućim ostatkom rimske arhitekture.&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt; Otočić Marinkovac nekada je nosio naziv po [[Stjepan Prvomučenik|svetom Stjepanu]], no nisu pronađeni ostaci sakralnog objekta koji bi bio njemu posvećen.&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt; Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]], točnije [[1539]]. [[Dominikanski Red|dominikanci]] su na Svetom Klementu imali [[hospicij]].&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;mth&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=dominikanci.hr – Povijest dominikanskog Reda u Hrvatskoj |url=http://www.dominikanci.hr/images/stories/karta.jpg |access-date=2016-11-23 |archive-date=2014-04-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140429191623/http://www.dominikanci.hr/images/stories/karta.jpg }}&lt;/ref&gt; Na otočiću Sveti Jerolim, koji se nekada nalazio u posjedu [[Franjevci|franjevačkog reda]] nalazila se mala crkva{{efn|Drugi izvor ne spominje crkvu, već hospicij.&lt;ref name=&quot;IHnet&quot;/&gt;}} koja je nestala pred kraj [[15. stoljeće|15. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;/&gt; Tijekom [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] na otočiću se vadila [[Sol (začin)|sol]] i napasala stoka.&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt;

Od objekata pod zaštitom na otocima se nalaze tri. U naselju Vlaka nalazi se crkva svetog Klementa iz 16. stoljeća.&lt;ref name=&quot;GL&quot;&gt;{{Cite web |title=greenlizard.hr – Pakleni Islands |url=http://www.greenlizard.hr/pakleni.php |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-10-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091022192517/http://www.greenlizard.hr/pakleni.php |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Crkva je obnovljena u znak sjećanja na [[Bitka kod Visa|Višku bitku]] iz [[1866]].{{efn|Bitka se odigrala kao dio [[Treći talijanski rat za nezavisnost|Trećeg talijanskog rata za nezavisnost]], koji se vodio u isto vrijeme kao i [[Austrijsko-pruski rat]]. U bici je manja austrijska flota, pobijedila veću talijansku flotu. Na crkvi se nalazi natpis u spomen na tu bitku.&lt;ref name=&quot;IHnet&quot;&gt;[http://www.island-hvar.net/ island-hvar.net – Pakleni otoci]&lt;/ref&gt;}} i na potonuće [[Austro-ugarska ratna mornarica|austrougarske]] [[Fregata|fregate]] ''Radetzky'' koje se dogodilo [[1869]].{{efn|[[Fregata]], porinuta [[1854]]., deplasmana 2.234 t i brzine 9 čvorova, potonula je zbog eksplozije [[barut]]a, 8 km od otočića Veli Vodnjak, odnosno oko 16 km sjeverno od Visa, sa 325 mornara.&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;&gt;[http://query.nytimes.com/gst/abstract.html?res=9C04E1DB123AEF34BC4A52DFB5668382679FDE TRAGEDY AT SEA: Particulars of the Loss of the Austrian Frigate Radetzky – Three Hundred Men Perish, The New York Times 12. ožujka 1869., str. 5]&lt;/ref&gt; Tri godine ranije, sudjelovala je u [[bitka kod Visa|bici kod Visa]], a 1864. kao dio prusko-austrijske mornarice u [[Bitka u Helgolandskom zaljevu|bici u Helgolandskom zaljevu]]}}&lt;ref name=&quot;HPI&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;NYT&quot;/&gt; Druga dva su [[svjetionik]] Pokonji Dol, na istoimenom [[Pokonji Dol|otočiću]] i baterija [[Gališnik]], koju su na ulazu u [[Hvar (grad)|hvarsku]] luku, nakon povlačenja [[Francuzi|Francuza]] iz [[Ilirske provincije|Ilirskih provincija]], sagradili [[Austrijsko Carstvo|Austrijanci]] [[1836]].&lt;ref name=&quot;PPGHK&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=island-hvar.net – Hvar |url=http://www.island-hvar.net/info/hvar.htm |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-09-22 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090922132112/http://www.island-hvar.net/info/hvar.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

== Demografija ==
Na otoku Sveti Klement nalaze se tri naselja: Momića Polje, Vlaka i Palmižana, koja nemaju stalnih stanovnika,&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt; pa prema tome u ''Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj'' nisu uvedena u popis naselja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127788.html Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj], objavljen u ''[[Narodne novine (Hrvatska)|Narodnim novinama]]'' broj 86/2006.&lt;/ref&gt; Krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] u naselju ''Vlaka'' živjelo je oko 70 stanovnika.&lt;ref name=&quot;mth&quot;/&gt; Naselja su danas naseljena tek sezonski ljeti.

== Gospodarstvo i promet ==
Samo ime otočja govori o najranijim djelatnostima koje su se vršile na otocima – brodogradnji i iskorištavanju bogatstva okolnog mora. Na njima postoji i nekoliko manjih obradivih površina, na kojima se u povijesti uzgajalo [[žitarice|žito]].&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/izletista/ |title=TZ Hvar: Destinacije – Izletišta |publisher=Tzhvar.hr |date= |accessdate=25. 9. 2011. |archivedate=2011-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111225042010/http://tzhvar.hr/hr/hvar/destinacije/izletista/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Danas se ljudska djelatnost na otocima, koja su postala jedna od [[Hvar (grad)|hvarskih]] izletišta, bazira na iskorištavanju njihove prirodne ljepote u [[Turizam|turističke]] svrhe. Palmižana je najstarije i najpoznatije hvarsko izletište,&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;/&gt; sa čije se sjeverne strane u istoimenoj uvali, na otoku [[Sveti Klement (otok)|Sveti Klement]] nalazi ACI marina Palmižana kapaciteta 160 vezova.&lt;ref name=&quot;ACI&quot;&gt;{{Cite web |title=ACI marina Palmižana |url=http://www.aci-club.hr/marina.asp?ma=Palmizana |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-12-08 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091208115745/http://www.aci-club.hr/marina.asp?ma=Palmizana |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;/&gt; U Palmižani se nalazi nekoliko restorana i pansiona. Ostala izletišta su Ždrilica, otočić [[Sveti Jerolim (otok)|Sveti Jerolim]] i Stipanska uvala na [[Marinkovac|Marinkovcu]], od kojih su posljednja dva [[Nudizam|nudistička]] kupališta. Sva su opremljena restoranima i do njih voze redovni [[Taksi|taksi-brodovi]] iz grada Hvara.&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;/&gt; U naselju Vlaka se u zadnja tri tjedna u srpnju održava ''pučka svetkovina'' posvećena zaštitniku otoka [[Papa Klement I|svetom Klementu]]. U naselju se također nalazi nekoliko restorana.&lt;ref name=&quot;TZHDI&quot;/&gt;

Osim nautičkog i nudističkog, Pakleni otoci su i središte [[Ronjenje|ronilačkog]] turizma.&lt;ref name=&quot;TZHPO&quot;/&gt; Jedna od zanimljivijih lokacija za ronjenje jest Sika od Vodnjaka, istočno od otočića [[Veli Vodnjak]], koja se sastoji od nekoliko uskih okomitih [[hrid]]ina.&lt;ref name=&quot;TZHPO&quot;/&gt; Među njima je najupečatljivija hridina Kampel ili Kampanel{{efn|Ime je dobila po svome obliku, koji liči na zvonik bez vrha.}} koja se okomito uzdiže s dubine od oko 46 m, na dubinu od 15 m ispod razine mora.&lt;ref name=&quot;TZHPO&quot;/&gt; Ostale ronilačke destinacije su podmorje Stambedara i Velika Gaška gdje se na dubini od 5 m, nalazi 30 m dugačka podmorska [[pećina]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=happyhvar.com: Diving |url=http://www.happyhvar.com/diving.php?ln=cr |access-date=2016-11-23 |archive-date=2007-07-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070703004834/http://www.happyhvar.com/diving.php?ln=cr }}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Island Pokonji Dol.jpg|mini|desno|Svjetionik Pokonji Dol]]
Pored Palmižane izgrađen je [[helidrom]], jedan od dva na području Grada Hvara.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt; Sigurnost plovidbe oko Paklenih otoka regulirana je s nekoliko svjetionika, koji se nalaze na rtu Klobuk, na otočiću Veli Vodnjak, Svetom Jerolimu, Pokonjem Dolu i Gališniku, kao i na hridi Baba pred ulazom u ACI marinu Pamižana.&lt;ref name=&quot;TopoKarta&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;ACI&quot;/&gt;

&lt;center&gt;
{| class=wikitable
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Svjetionik !! Signal !! Domet !! Godina gradnje
|-
| &lt;center&gt;Veli Vodnjak&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;B Bl 6s&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;9 [[milja]]&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| &lt;center&gt;[[Pokonji Dol]]&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;B Bl 4s&lt;ref name=&quot;PlovPut&quot;&gt;{{Cite web |title=plovput.hr: Otočić Pokonji Dol |url=http://www.plovput.hr/sigurnostplovidbe/pomorskasignalizacija/svjetionici/Oto%C4%8Di%C4%87PokonjiDol/tabid/145/language/en-US/Default.aspx |access-date=2016-11-23 |archivedate=2009-09-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090907064056/http://www.plovput.hr/sigurnostplovidbe/pomorskasignalizacija/svjetionici/Oto%C4%8Di%C4%87PokonjiDol/tabid/145/language/en-US/Default.aspx |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;10 [[milja]]&lt;ref name=&quot;PlovPut&quot;/&gt;&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;[[1872]].&lt;ref name=&quot;PlovPut&quot;/&gt;&lt;/center&gt;
|-
| &lt;center&gt;[[Gališnik]]&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;Z Bl 3s&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| &lt;center&gt;Sveti Jerolim&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|-
| &lt;center&gt;''Baba''&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;B Bl 10s&lt;ref name=&quot;ACI&quot;/&gt;&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;4 [[milja|milje]]&lt;ref name=&quot;ACI&quot;/&gt;&lt;/center&gt; || &lt;center&gt;–&lt;/center&gt;
|}
&lt;/center&gt;

== Zaštićeni spomenik prirode ==
Prema ''Zakonu o zaštiti prirode Republike Hrvatske'' Pakleni otoci zaštićeni su spomenik prirode u kategoriji značajnog krajolika, kojim upravlja ''[[Splitsko-dalmatinska županija|Županijska]] javna ustanova za gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode''.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.hvar.hr//DesktopModules/NETMedia.Downloads/LinkClickNm.aspx?link=PPUG%20Hvar%20odluka%20zadnja.doc&amp;mid=2138&amp;pid=3 Prostorni plan uređenja Grada Hvara: čl. 81, str. 28, čl. 105, str. 40.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Otoci su, prema odluci Sabora [[SR Hrvatska|SR Hrvatske]] pod zaštitom od [[1972]].&lt;ref name=&quot;DN&quot;/&gt;

Unatoč tomu što se otočje nalazi pod zaštitom, naglašen je problem nezakonite gradnje na otocima, gdje se u uvalama grade pojedini ili čak skupine objekata. Iako se problem nezakonite gradnje javlja u manjoj mjeri nego na kopnu, s obzirom na osjetljivost prostora njegove se vrijednosti narušavaju.&lt;ref name=&quot;PPPUGH&quot;/&gt;

== Povezano ==
* [[Hvar]]
* [[Ščedro]]
* [[Nacionalni park Kornati|NP Kornati]]
* [[Nacionalni park Mljet|NP Mljet]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Napomene ==
{{notelist|2}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Paklinski otoci}}
* [http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/tabid/1129/Default.aspx hvar.hr – internetski portal grada Hvara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091005020627/http://wwww.hvar.hr/Po%C4%8Detna/tabid/1129/Default.aspx |date=2009-10-05 }}
* [http://www.tzhvar.hr/hr/ Turistička zajednica Grada Hvara]
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030912/more01.asp Slobodna Dalmacija – tajno sklonište umornih Hvarana]
* [http://www.vjesnik.com/Pdf/2006%5C08%5C31%5C40A40.PDF Vjesnik – raj pred jugozapadnom obalom Hvara]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.vjesnik.hr/Pdf/2005%5C04%5C02%5C44A44.PDF Vjesnik – rajska otočna ogrlica]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.vjesnik.com/pdf/2007%5C04%5C11%5C15A15.PDF Vjesnik – ronjenje na pučinskim otocima još bez nadzora]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.bastijana.hr/ Vinarija Bastijana, Hvar]

[[Kategorija:Srednjodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Splitsko-dalmatinska županija]]</text>
      <sha1>2mv7605koi1wazjs0p1z5shczendfl0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Pravilo</title>
    <ns>10</ns>
    <id>68834</id>
    <revision>
      <id>42683000</id>
      <parentid>42682524</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42683000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="757" sha1="7lo4d4g5kdy2w3uphpdhv2tjr8zait4" xml:space="preserve">{{ombox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Codex icon check color-success.svg|40px|link=|alt=|class=skin-invert|Pravilo]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }}
| textstyle  = padding-top:6px; padding-bottom:5px;
| text       = '''Ova stranica opisuje [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo]] Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku.'''&lt;br /&gt;To je općeprihvaćen standard koji bi svi urednici trebali [[Wikipedia:Zanemarite sva pravila|zdravorazumski]] slijediti. Svaka veća izmjena stranice treba odražavati [[Wikipedia:Konsenzus|konsenzus]].
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Pravila Wikipedije|{{PAGENAME}}]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>7lo4d4g5kdy2w3uphpdhv2tjr8zait4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kosta Novaković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>69391</id>
    <revision>
      <id>42683090</id>
      <parentid>42508570</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:26:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42683090</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25726" sha1="rmgv1xfwgs1ern93e6dujyshla3ain0" xml:space="preserve">{{other people}}
{{Heroj M
|didaskalija=Kosta Novaković
| slika = Kosta Novakovic.JPG
| opis_slike=Kosta Novaković
| datum_rođenja =[[3. juna]] [[1886]].
| mesto_rođenja =[[Čačak]]
| država_rođenja ={{zastava|Kraljevina Srbija}} 
| datum_smrti =[[19. aprila]] [[1939]]. ('''52''' god.)
| mesto_smrti =[[Moskva]], [[Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika|Ruska SFSR]]
| država_smrti ={{zas|SSSR}} [[Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika|Sovjetski Savez]]
| profesija=profesor biologije, novinar, revolucionar
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Kosta Novaković''' ([[3. juna]] [[1886]]-[[19. aprila]] [[1939]]) je bio srpski [[socijalizam|socijalistički]] [[političar]], [[novinar]] i profesor, &quot;jedno od najkrupnijih imena srpske levice 20. veka&quot;.&lt;ref name=&quot;Tito sudi&quot;/&gt;

Bio je istaknuti član [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpske socijaldemokratske partije]] i jedan od osnivača i rukovodilaca [[Komunistička partija Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;&gt;Nova enciklopedija, Vuk Karadžić – Larousse (II tom), Beograd, 1978.&lt;/ref&gt; Bio je urednik listova Budućnost, [[Radničke novine]], [[Radenik|Radnik]] i [[Borba (novine)|Borba]].&lt;ref name=&quot;Tito sudi&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:276059-Tito-sudi---Staljin-strelja Tito sudi - Staljin strelja]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;/&gt; Kao srpski vojnik je tokom balkanskih ratova [[Srpska okupacija Albanije|prešao Albaniju]], upoznavši javnost sa zlodelima koja su tamo počinjena.

Njegov najznačajniji spis je „''Makedonija Makedoncima, zemlja zemljoradnicima''“&lt;ref&gt;[http://www.radiodzenarika.net/index.php?option=com_jportfolio&amp;cat=1&amp;project=305&amp;Itemid=82 Čačani: Kosta NOVAKOVIĆ]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;, zbog kojeg je bio osuđen na robiju.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; Iz Kraljevine Jugoslavije je emigrirao u [[SSSR]].

Zajedno sa drugim rukovodiocima [[KPJ]] streljan je tokom [[Jugosloveni žrtve Velike čistke|staljinističkih čistki]].

== Biografija ==

Kosta Novaković je rođen [[3. jun]]a u [[Čačak|Čačku]]. Tačna godina njegovog rođenja je nepoznata, a navode se [[1891]].&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/dodatni_sadrzaj/clanci.119.html:278118-Drakonski-sud-partije Drakonski sud partije]&lt;/ref&gt; [[1886]]&lt;ref name=&quot;vremeplov&quot;&gt;[http://www.rtv.rs/sr/vesti/vremeplov/2009_06_03/vest_134632.jsp Vremeplov: Rođen Kosta Novaković]&lt;/ref&gt; ili [[1889]]&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;/&gt; ili [[1896]].&lt;ref name=&quot;Simić&quot;/&gt; godina.

U Čačku je išao u gimnaziju. Još kao gimnazijalac prišao je radničkom pokretu u Srbiji.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt;

=== Srpska socijaldemokratska stranka ===
{{main|Srpska socijaldemokratska stranka}}
[[Datoteka:Radnicke novine 1897.jpg|thumb|[[Radničke novine]], glasilo srpskih socijaldemokrata.]]

Nakon završene srednje škole, prešao je u Beograd na studije. Prema jednom izvoru, Novaković je u Beogradu studirao pravo.&lt;ref&gt;http://books.google.rs/books?id=UWALiF59JU4C&amp;pg=PA343&amp;dq=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=ZQvVU_qRLaLnywPAyICQBQ&amp;ved=0CE0Q6AEwCQ#v=onepage&amp;q=Kosta%20Novakovi%C4%87&amp;f=false&lt;/ref&gt; Prema drugom izvoru, u Beogradu je završio Filozofski fakultet.&lt;ref name=&quot;Simić&quot;&gt;[http://www.novosti.rs/code/navigate.php?Id=16&amp;status=jedna&amp;datum=2009-11-16&amp;feljton=3541&amp;title_add= Pero Simić, TAMNI SJAJ TITOVE KRUNE]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; A prema trećem, završio je Fakultet prirodnih nauka u Beogradu 1913. godine.&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;/&gt;

[[1906]]. ili [[1907]]. godine je stupio u [[Srpska socijaldemokratska partija|Srpsku socijaldemokratsku partiju]], koja je delovala kao opoziciona stranka u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], zastupajući interese radničke klase i oštro se suprotstavljajući planovima srpske buržoazije za zavojevanjem [[Albanci|Albanaca]] i [[Makedonci|Makedonaca]]. Zajedno sa [[Dimitrije Tucović|Tucovićem]], [[Dragiša Lapčević|Lapčevićem]] i [[Radovan Dragović|Dragovićem]], postaje jedan od njenih prvaka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Od Srpske socijaldemokratske partije do Socijaldemokratske partije |url=http://www.sdp.org.rs/Prikazi.asp?ID=10&amp;Vrsta=SDP_Vesti |access-date=2009-12-17 |archive-date=2016-03-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313204554/http://www.sdp.org.rs/Prikazi.asp?ID=10&amp;Vrsta=SDP_Vesti |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Bio je sekretar Radničke komore Srbije i jedan od urednika listova &quot;[[Budućnost]]&quot;, &quot;[[Radničke novine]]&quot;, &quot;[[Radenik|Radnik]]&quot; i &quot;[[Borba (novine)|Borba]]&quot;.&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;/&gt;

=== Balkanski i prvi svetski rat ===
{{main|Srpska okupacija Albanije|Albanska golgota}}
Bio je učesnik balkanskih (1912-1913) i Prvog svetskog rata (1915-1918). Tokom [[Prvi balkanski rat|Prvog balkanskog rata]] je regrutovan kao rezervni [[narednik]], a zatim [[poručnik]] srpske vojske, u [[srpski pohod u Albaniju|vojnom pohodu na Albaniju]]. U svojim beleškama sa fronta pisao je o bedi običnih srpskih vojnika, koje su vlada i dinastija gole i bose, radi svojih megalomanskih ciljeva, poslali u ledene planine Albanije. Takođe je ostavio svedočanstva o strahotama počinjenim domaćem stanovništvu koje je video tokom vojnog pohoda.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Koste Novakovića&quot;&gt;{{Cite web |title=Ratni dnevnik Koste Novakovića |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |access-date=2012-11-30 |archivedate=2013-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Niko u višim vojnim komandama nije pomišljao na to kako će se odazvati postupanje vojske prema stanovništvu, kakvo će raspoloženje izazvati kod njega prema našoj vojsci, a po tom i prema srpskom narodu, u ime čije se to radi.&lt;ref name=&quot;Ratni dnevnik Koste Novakovića&quot;&gt;{{Cite web |title=Ratni dnevnik Koste Novakovića |url=http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |access-date=2012-11-30 |archivedate=2013-02-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;}}

Među vojnicima je širio socijalističke ideje, a u dopisima iz Albanije ''Radničkim novinama'' i ''Borbi'', kritikovao je koncept Velike Srbije.&lt;ref&gt;Autobiografija Koste Novakovića, &quot;Čačanski glasnik&quot;, Čačak, 1966.&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Seljačka Srbija više ne postoji .... 1912. ona je potpuno nestala. Umesto nje, imperijalistička Srbija, pan-Srbija se pojavila, sa svojom pan-srpskom dinastijom i pan-srpskim militarizmom. Ovaj novi imperijalizam, surov, okrutan, nemilosrdan, sanja o povratku Dušanovog carstva i pokušava da dostigne u sledećih deset godina imperijalne sile koje postoje stotinama godina.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;&gt;{{Cite web |title=Kosta Novaković, Kolonizacija i srbizacija Kosova |url=http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |access-date=2009-12-06 |archivedate=2013-12-25 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131225040933/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;}}

U prvom svetskom ratu, kao vojnik, [[Albanska golgota|povlačio se kroz albanske gudure]], da bi, zatim, otišao u Pariz, gdje je djelovao u redovima srpske socijalističke emigracije.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;&gt;Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 28-31), Beograd, 1989.&lt;/ref&gt; Bio je sekretar radničke komore koja je obnovljena [[1917]]. godine sa sedištem u Parizu. Prva akcija komore bilo je slanje pomoći porodicama radnika u okupiranoj Srbiji.&lt;ref name=&quot;books.google.rs&quot;&gt;http://books.google.rs/books?id=CI5Wm8771EYC&amp;pg=PA311&amp;dq=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=ZQvVU_qRLaLnywPAyICQBQ&amp;ved=0CC0Q6AEwAw#v=onepage&amp;q=Kosta%20Novakovi%C4%87&amp;f=false&lt;/ref&gt; 22. jula je u Francuskoj obnovljen i politički komitet Srpske socijaldemokratske partije. U prvoj polovini 1918. godine su pokrenuli novine ''Budućnost''.&lt;ref name=&quot;books.google.rs&quot;/&gt;

=== Komunistička partija Jugoslavije ===
{{main|Komunistička partija Jugoslavije}}
[[Datoteka:Delegati Prvog kongresa SRPJ(k).JPG|desno|mini|Delegati [[Prvi osnivački kongres SRPJ(k)|Prvog kongresa SRPJ(k)]] ispred zgrade nekadašnjeg hotela Slavija, [[Beograd]] [[1919]]. godina.]]

Kada se [[1919]]. godine vratio u domovinu, sudjelovao je u [[Kongres ujedinjenja|Kongresu ujedinjenja]] u Beogradu, kada je Srpska socijaldemokratska partija kolektivno pristupila novoj [[Socijalistička radnička partija Jugoslavije (komunista)|Socijalističkoj radničkoj partiji Jugoslavije (komunista)]]. Tada je izabran u najuže partijsko rukovodstvo, za člana Izvršnog odbora [[CK KPJ|Centralnog partijskog veća]].&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;/&gt; Na Drugom kongresu, nazvanom – [[Vukovarski kongres]] (1920), bio je u najužem rukovodstvu revolucionarne »ljevice« koja je pobedila unutarpartijski reformizam i centrumaše oko [[Dragiša Lapčević|Dragiše Lapčevića]] i [[Živko Topalović|Živka Topalovića]].&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt;

Novaković je bio partijski predstavnik u Makedoniji. Na prvim poslijeratnim izborima u Kraljevini SHS [[1920]]. godine izabran je za narodnog poslanika u Ustavotvornoj skupštini, za izbornu jedinicu Skoplje.&lt;ref&gt;https://www.google.rs/search?q=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;num=30&amp;safe=off&amp;es_sm=93&amp;tbm=bks&amp;ei=ZQvVU_qRLaLnywPAyICQBQ&amp;start=30&amp;sa=N&amp;biw=1024&amp;bih=499&amp;dpr=1&lt;/ref&gt; Novaković je bio veoma aktivan član, učesnik na svim kongresima i konferencijama KPJ, do hapšenja.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;»Sabrana djela« Josipa Broza Tita, svezak treći, str. 303.&lt;/ref&gt;

Tek oslobođen, na [[Vidovdanski proces|Vidovdanskom procesu]] je kao novinar pratio optužene drugove.&lt;ref&gt;Politika od 2. 2. 1922.&lt;/ref&gt; Jugoslovenske komuniste zastupao je i na kongresima [[Kominterna|Komunističke Internacionale]], kao delegat na Četvrtom ([[1922]]) i Šestom kongresu.&lt;ref name=&quot;Tito sudi&quot;/&gt;

Nakon zabrane Komunističke partije Jugoslavije, jedan je od osnivača legalne [[Nezavisna radnička partija Jugoslavije|Nezavisne radničke partije Jugoslavije]] [[1923]]. godine (preko koje je KPJ delovala) i član njezinog rukovodstva.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; Neumorno piše i uređuje više sindikalnih listova, učestvuje kao delegat na ilegalnim konferencijama KPJ.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; Živeo je u Austriji 1922-23, uhapšen je u Beogradu novembra 1923. zbog nelegalnog prelaska granice i bežanja iz zagrebačke policije.&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1923/11/12?fullscreen#page/2/mode/1up &quot;Politika&quot;, 12. nov. 1923, str. 2]&lt;/ref&gt;

Bio je jedan od vodećih predstavnika leve frakcije KPJ, protiveći se [[Sima Marković|Markovićevoj]] redukciji nacionalnog pitanja na čisto konstitucionalno pitanje.&lt;ref&gt;http://books.google.rs/books?id=te6bAAAAMAAJ&amp;q=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;dq=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=EBHVU5bnIKHnywPKtIG4Cg&amp;ved=0CHkQ6AEwETge&lt;/ref&gt; [[1924]]. godine je objavio veoma uticajan spis „''Makedonija Makedoncima, zemlja zemljoradnicima!''“, kojim osuđuje ugnjetavačku politiku srpske buržoazije i nedvosmisleno brani pravo naroda Makedonije na [[samoopredeljenje]].&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; Zbog ove brošure Novaković je već u rujnu iste godine osuđen na šest mjeseci zatvora. Na presudu je uložio žalbu višem sudu u kojoj između ostalog stoji:

[[Datoteka:Kosta Novakovic Macedonia for the Macedonians.jpg|thumb|Novakovićev spis „''Makedonija Makedoncima, zemlja zemljoradnicima''“ zbog kojeg mu je suđeno.]]

{{izdvojeni citat|Ja Vas zamišljam u sudnici ozbiljne, dostojanstvene, sa punim uverenjem da se brinete o zadovoljenju pravde. Da ostavimo na stranu što u mom slučaju imate posla s [[Zakon o zaštiti države|jednim zakonom]], koji nema u svetu sebi ravna i koji mnogi vaši kolege pravnici smatraju za pravnu nakazu i reakcionarno čudovište... Predpostavimo da Vi uzimate i taj zakon — kao i svaki drugi zakom — za važeći. Pred Vama će biti i moja brošura u kojoj sam ja izneo suštu istinu o Makedoniji... Ja znam Vi ćete mi reći da su stvari koje sam ja napisao i rekao na pretresu o Makedoniji i životu stanovništva Makedonije, da su te stvari strašne i teške i da se ne smeju reći — pa ako su i istinite — jer se time štete viši interesi... Ja sam iskusio da su se zbog tih vaših ’viših interesa’ stotine hiljada srpskih majki zavile u crno baš zbog Makedonije, a još nekoliko puta po sto hiljada makedonskih, bugarskih i grčkih majki — i to sve bez ikakve koristi po narode Balkana. Vidim da će se zbog tih vaših ’viših interesa’ stvoriti još dosta novih kosturnica balkanskih naroda. Zato i ja — i svi koji imisle kao ja — moram govoriti i dalje istinu o Makedoniji i gledati da štogod doprinesem da se probudi svest kod svih balkanskih naroda, te da spreče buduće kosturnice zbog Makedonije, da spreče u zlom radu one koji te kosturnice pripremaju, da se udruže u bratski savez. Eto, zato mi se čini da mojoj istini preti opasnost od Vaše pravde.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt;|Žalba Koste Novakovića višem sudu}}

Viši sudovi su potvrdili presudu prvostepenog suda i Novaković je izdržao zatvorsku kaznu.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; [[1926]]. godine je ponovo uhapšen i osuđen zbog komunističke propagande na pet godina robije.&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt;

=== Emigracija u SSSR ===
{{main|Jugoslovenska politička emigracija u SSSR}}

[[1927]]. godine beogradska partijska organizacija je organizirala njegov bijeg iz bolnice i prebacila ga u inozemstvo&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt;, nakon čega je emigrirao u [[Sovjetski Savez]].&lt;ref name=&quot;Larousse&quot;/&gt; Iste godine postaje član [[KPSS|Komunističke partije (boljševika)]].&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;/&gt; Bio je predstavnik KPJ pri Balkanskom zemaljskom sekretarijat u Izvršnom komitetu Komunističke internacionale [[1928]]. godine.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; U emigraciji objavljuje tekstove za međunarodni list ''Balkanska federacija'', koji je na francuskom izlazio u [[Beč]]u.

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 102-05979, Berlin, Pfingstreffen der Rot-Front-Kämpfer.jpg|thumb|[[Crvena pomoć]] u akciji u Berlinu.]]

Novaković je radio u Izvršnom komitetu [[MOPR|Međunarodne organizacije pomoći revolucionarima]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt; Usled toga je često boravio u Nemačkoj na partijskom radu. [[1928]]. godine član [[Komunistička partija Nemačke|Komunističke partije Nemačke]].&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;/&gt; Pomagao je [[Mustafa Golubić|Mustafi Golubiću]] tokom njegovog boravka u [[Berlin]]u oko [[1930]]. godine. Novaković je poznavao šefa &quot;[[Crvena pomoć|Crvene pomoći]]&quot;, koja je Golubiću odobrila pomoć od 10 DM nedeljno.&lt;ref name=&quot;Janković1&quot;&gt;{{Cite web |title=Otvoren dosije Mustafe Golubića - Izdao me Tito! Ali, neka ga... |url=http://www.27march.org/~n7thma5/main.php?pages_id=239 |access-date=2014-07-04 |archivedate=2016-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306023029/http://www.27march.org/~n7thma5/main.php?pages_id=239 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Novaković je bio poznat kao žestok i nepokoran temperament.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;/&gt; Na jednom sastanku Kominterne, kad je jedan od njenih najodgovornijih funkcionera, Pjatnicki, zaprijetio da će raspustiti Komunističku partiju Jugoslavije, Kosta je ponosno reagovao: 
{{izdvojeni citat|Jugoslavenski komunisti stvorili su svoju partiju zato što je ona potrebna našoj radničkoj klasi, i niko nema pravo da je raspusti.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;&gt;Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju'', drugi svezak (str. 153—156), Udruženi izdavači, Sarajevo, 1985/86.&lt;/ref&gt;}}

[[CK KPJ]] je [[1931]].&lt;ref name=&quot;Požar&quot;/&gt; ili [[1932]]. godine&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;/&gt; isključio iz Partije Kostu Novakovića, zbog frakcionaške delatnosti. On je optužen da je navodno unosio svoje frakcionaške poglede među studente kao „ultraljevičar&quot;.&lt;ref&gt;http://books.google.rs/books?id=xhUBCz0GTB0C&amp;q=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;dq=Kosta+Novakovi%C4%87&amp;hl=en&amp;sa=X&amp;ei=EBHVU5bnIKHnywPKtIG4Cg&amp;ved=0CJIBEOgBMBc4Hg&lt;/ref&gt;

=== Pad u nemilost ===

Kosta Novaković je počeo padati u nemilost kada su ga vodeći staljinisti Kominterne optužili za frakcionaštvo.&lt;ref name=&quot;Tito sudi&quot;/&gt; Iako je imao završen fakultet, radio je u [[Moskva|Moskvi]] kao pomoćni štamparski radnik, pod imenom Petar Petrovič Dragačevac, i živeo u komunalnom stanu.&lt;ref name=&quot;Simić&quot;/&gt; Prema opisu [[Rodoljub Čolaković|Rodoljuba Čolakovića]], živeo je u sirotinskom sobičku, &quot;u tijesnoj prostoriji od desetak kvadratnih metara&quot;, sa željeznom posteljom prekrivenom vojničkim ćebetom, jednim polurazvaljenim ormarom, stolićem i dvije stolice bez naslona, ali besprekornog reda.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;/&gt;

[[1933]]. godine, u Moskvi je Kostu Novakovića sreo [[Rodoljub Čolaković]], koji opisuje strašnu promenu koju mu se dogodila:

[[File:Shchukino District, Moscow, Russia - panoramio (63).jpg|thumb|Jedna od tipskih zgrada za naučne radnike na Pehotnoj ulici u Moskvi, gde je živeo Kosta Novaković do svog hapšenja u leto 1938. godine.]]

{{izdvojeni citat|Bio je to Kosta Novaković, jedan od poznatih rukovodilaca naše Partije, koga sam prvi put vidio 1919. godine u Sarajevu, kamo su često navraćali istaknuti ljudi našeg revolucionarnog pokreta i održavali zborove ili konferencije. Ali kakva razlika između tadašnjeg Koste i ovog čovjeka koji je stajao između [[Rade Vujović|Rade]] i mene u sumorno oktobarsko moskovsko veče, pod škiljavom svjetlošću ulične rasvjete. Tada je bio mlad, vitak, naočit; na izrazito bijelom licu opušteni crni brkovi, visoko čelo i bujna, još sasvim crna i nemirno zabačena kosa. Išao je lako, uspravan, s nečim prkosnim u hodu i držanju. Sarajevski proleteri voljeli su da ga slušaju i pamtili njegove duhovite riječi i jetke primjedbe na račun vlastodržaca. A sad je to bio sasvim oronuo čovjek, iako inije imao još ni pedeset godina, poguren, tiha glasa, nesigurna hoda. Srce mi se steglo od žalosti; Kostu sam poštovao i volio, čak sam, kad su ga 1926. godine, osudili na robiju, napisao pjesmu i posvetio je njemu. Šta se s njim dogodilo? Šta ga je tako srušilo? [...] Lice potamnelo, kosa prorijeđena i prosjeda, bore na čelu, oko očiju i usta. Ostavljao je utisak čovjeka koga podgriza neka opaka boljka ... Dugo sam razgovarao s Kostom te noći u njegovom sobičku. Sada je on govorio, a ja sam slušao priču čovjeka koji je doživio politički i lični brodolom. Ne sjećam se više njenih pojedinosti — mnoge stvari nisam ni razumijevao — ali ostao je živ utisak o slomljenom čovjeku i duboko osjećanje nepravde koja mu je učinjena. Počinjao bi polagano, tihim glasom, kao da predaje, o nastanku frakcija, ali bi brzo, čim bi počeo da govori o Simi Markoviću ili nekom drugom desničaru, padao u vatru, sipao psovke i lične uvrede, napadao sve od ’pigmeja u Partiji’ do najodgovornijih funkcionera Kominterne. Duboke, tamne oči sjaktile su bolesnim sjajem, ruke su mu podrhtavale, nije mogao da se skrasi na stolici, ustajao je i vrtio se u tijesnom sobičku, kao uznemirena zvijer u kavezu. Smirio bi se, opet sjeo na stolicu i, pitajući me gdje je stao, nastavio tu čemernu priču. Doživio sam u životu, posebno u emigraciji, dosta gorkih časova, ali rijetko kad mi je bilo tako teško kao te noći slušajući Kostu.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;/&gt;|[[Rodoljub Čolaković]]}}

Čolaković primećuje da su &quot;tog neprilagodljivog čovjeka skršili fizički i likvidirali politički&quot;, ljudi koji su bili vještiji, smalažljiviji, karijeristi koji su već uzimali maha u aparatu Kominterne i nemilosrdno se obračunavali sa svim neposlušnicima.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;/&gt; U toku razgovora sa njim Kosta Novaković je povikao:

{{izdvojeni citat|Kamo sreće da onda nisam pobegao, nego da sam oteran na robiju i zajedno s vama učio i prevodio.&lt;ref name=&quot;Čolaković&quot;/&gt;}}

[[1937]]. godine Novaković je ponovo saslušavan pred komisijom Kominterne i otpušten sa posla. U jeku velike čistke, [[Ivan Gržetić]], partijski predstavnik u Kominterni, 17. svibnja [[1937]]. godine piše generalnom sekretaru CK KPJ [[Josip Čižinski|Josipu Čižinskom]] u Pariz, o isključenju neposlušnih jugoslovenskih komunista i otpuštanju Novakovića (&quot;Dragačevca&quot;):

{{izdvojeni citat|Već sam ti ranije pisao i poručivao da je onaj inženjer isključen iz partije, ali na tom se nisu nažalost kola zaustavila. Nedavno su isključeni [[Grgur Vujović|Gregor]] i [[Radomir Vujović|Lich]], a danas [[Đuro Cvijić|Krešić]]. Svi se kod [[Zigmas Angarietis|Bradonje]] držali očajno slabo, a osobito ovaj posljednji. [...] Svi su oni skinuti s posla, a za sada drugoga dobili nisu. Osim toga, mali Napoleon nije poželjan ovdje i traži se da u najkraćem roku ode odavde. Isto tako je i Dragačevac, ostao bez posla. Stara ga [[Elena Stasova|Jelica]] više nizašto neće da drži. I on je stajao pred Bradonjom, ali je sve ostalo pri starom, sa novim skoro ranijim karakteristikama. I on se rđavo držao. Sam mi je i on na vratu — a ja takvim ništa pomoći ne mogu. Ali to je još cvijeće. Po ovome možete da sudite kako mi je ...&lt;ref name=&quot;obračun&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=87118 Staljinski obračun s jugoslavenskim partijskim vodstvom u SSSR-u]&lt;/ref&gt;|[[Ivan Gržetić]]}}

=== Staljinistička čistka i smrt ===
[[File:Kosta novakovic.jpg|thumb|Kosta Novaković nakon hapšenja u Moskvi jula 1938.]]
{{main|Velika čistka|KPJ tokom Velike čistke}}

Kosta Novaković je uhapšen [[19. jul]]a [[1938]]. u staljinističkim [[Velika čistka|čistkama]], pod optužbom za &quot;frakcionaštvo&quot;.&lt;ref name=&quot;Simić&quot;/&gt; Izbačen je iz KPJ odlukom Centralnog komiteta pod vođstvom [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]] 15. marta 1939. godine, zajedno sa grupom jugoslovenskih komunista uhapšenih u SSSR-u. Streljan je u Moskvi 19. aprila 1939. godine, na temelju zajedničke odluke Politbiroa [[Komunistička partija Sovjetskog Saveza|SKP(b)]]-a, [[NKVD]]-a i državnog tužitelja o streljanju 198 pripadnika „kontrarevolucionarne desno-trockističke konspirativne organizacije“ od 9. aprila 1939. godine. Ranija literatura je ovu odluku smatrala posledicom isključenja uhapšenih jugoslovenskih komunista iz marta 1939. godine, međutim novija istraživanja o odnosima Kominterne i CK KPJ dovode u pitanje ovu vezu, kao i Titov kapacitet da utiče na odluke NKVD-a u tom trenutku.&lt;ref&gt;{{cite book |last1=Gužvica |first1=Stefan |title=Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940. |date=2020 |publisher=Srednja Europa |location=Zagreb |isbn=978-953-8281-24-2 |pages=127-129 |url=https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf |access-date=18 July 2023}}&lt;/ref&gt;

Njegovo telo je posle streljanja kremirano, a posmrtni ostaci položeni u zajedničku grobnicu.&lt;ref name=&quot;Simić&quot;/&gt;

Kosta Novaković je rehabilitovan 10. juna 1958. godine u SSSR.&lt;ref name=&quot;Simić2&quot;/&gt;

== Dela ==
[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|minijatura|Međunarodni list ''Balkanska federacija'', sa sedištem u Beču, za koji je Novaković pisao.]]

* ''Četiri meseca u srednjoj Albaniji'', [[1914]].
* ''Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: Autonomija ili federacija'', [[Radnik (novine)|Radnik]], 28 okt. [[1923]].
* ''Makedonija Makedoncima, zemlja zemljoradnicima'', [[1924]].

U svojim spisima ostavio je svedočanstva o nasilnoj [[kolonizacija Kosova|kolonizaciji]] i [[srbizacija|srbizaciji]] [[Kosovo|Kosova]], koja se sprovodila po priključenju krajeva naseljenih [[Albanci]]ma Kraljevini Srbiji i Kraljevini SHS.&lt;ref name=&quot;Novaković&quot;/&gt;

== Nasleđe ==

Ustanova za kulturno-obrazovnu delatnost, nekadašnji Radnički univerzitet u Čačku, nosi njegovo ime. U parku kod Autobuske i Železničke stanice u Čačku postavljena je njegova bista. Jedna od glavnih ulica Pristine nosi njegovo ime, prema Resenju Skupstine Opstine glavnog grada.

== Literatura ==
* ''Autobiografija Koste Novakovića'', &quot;Čačanski glasnik&quot;, Čačak, [[1966]].
* Nova enciklopedija, Vuk Karadžić – Larousse (II tom), Beograd, [[1978]].
* Rodoljub Čolaković, ''Kazivanje o jednom pokoljenju'', Udruženi izdavači, Sarajevo, [[1985]]/86.
* Petar Požar, ''Jugosloveni žrtve staljinskih čistki'' (str. 28-31), Beograd, [[1989]].

== Izvori ==
{{reflist|2}}

== Povezano ==
* [[Radničke novine]]
* [[Srpska socijaldemokratska partija]]
* [[Komunistička partija Jugoslavije]]
* [[Jugosloveni žrtve Velike čistke]]

== Vanjske veze ==
{{ostava}}
* {{sh}} [http://sr.wikiquote.org/wiki/Kosta_Novakovi%C4%87 Citati Koste Novakovića]
* {{sh}} [http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html Ratni dnevnik Koste Novakovića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130225105509/http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/75004-Ratni-dnevnik-Koste-Novakovia.html |date=2013-02-25 }}
* {{en}} [http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm Kosta Novakovic, Colonisation and Serbianisation of Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131225040933/http://www.kosova.com/arkivi1997/expuls/dok5.htm |date=2013-12-25 }}

{{Lifetime|1886|1939|Novaković, Kosta}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Srpski političari]]
[[Kategorija:Srpska socijaldemokratska stranka]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]]
[[Kategorija:Jugoslovenska politička emigracija u SSSR]]
[[Kategorija:Socijalisti]]
[[Kategorija:Komunisti]]
[[Kategorija:Srpski publicisti]]
[[Kategorija:Srpski novinari]]
[[Kategorija:Srpski oficiri]]
[[Kategorija:Žrtve Velike čistke iz Jugoslavije]]
[[Kategorija:Biografije, Čačak]]</text>
      <sha1>rmgv1xfwgs1ern93e6dujyshla3ain0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posejdonije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>79260</id>
    <revision>
      <id>42683067</id>
      <parentid>42658584</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:37:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683067</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35142" sha1="40ml1d76z3weip26h8szdrqivdkhmp9" xml:space="preserve">{{Filozof
| region          = Antička filozofija
| era             =
| slika           = Posidonio, replica augustea (23 ac.-14 dc ca) da originale del 100-50 ac. ca. 6142.JPG
| opis_slike      = Posejdonijeva bista, [[Napuljski nacionalni arheološki muzej]]
| ime             = Posejdonije
| rođenje         = [[135. pne.]]   
| smrt            = [[51. pne.]]
| škola = Srednja stoa
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| uticaj od        = [[Panetije]]
| uticaj na      = [[Ciceron]], [[Pompej]]
}}
'''Posejdonije''' ili '''Posidonije''' ({{lang-grc|Ποσειδώνιος}}, ''Poseidonios'', doslovno &quot;[[Posejdon]]ov&quot;) &quot;iz [[Apameja (Sirija)|Apameje]]&quot; (ὁ Ἀπαμεύς) ili &quot;s [[Rodos]]a&quot; (ὁ Ῥόδιος), rođen oko [[135. pne.]] i umro oko [[51. pne.]], bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] [[filozof]], političar, [[astronom]], [[astrolog]],&lt;ref&gt;[[Augustin]], ''[[De civitate Dei|Država Božja]]'', V, 2:, &quot;Stoičar Posejdonije, koji se mnogo bavio astrologijom&quot;.&lt;/ref&gt; geograf, povjesničar, matematičar i učitelj porijeklom iz [[Apameja (Sirija)|Apameje]] u [[Sirija (rimska provincija)|Siriji]].&lt;ref name=Britannica&gt;{{cite book|title=Encyclopaedia Britannica |chapter= Posidonius |volume=22 |page=172}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;MagillAves1998&quot;&gt;{{cite book|last1=Magill|first1=Frank Northen|last2=Aves|first2=Alison|title=Dictionary of World Biography|url=https://books.google.com/books?id=wyKaVFZqbdUC|access-date=28.5.2013|date=1998|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=9781579580407|pages=904–910}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Sarton&gt;{{cite journal| author-link= George Sarton | last= Sarton |first= George |date= 1936 |title= The Unity and Diversity of the Mediterranean World |journal= Osiris |volume= 2| pages= 406–463 [430] | doi=10.1086/368462| s2cid= 143379839 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Kidd|first=I. G.|date=2016-03-07|title=Posidonius (2), Stoic philosopher, c. 135–c. 51 BCE|url=https://oxfordre.com/classics/view/10.1093/acrefore/9780199381135.001.0001/acrefore-9780199381135-e-5275|access-date=14.1.2021|website=Oxford Research Encyclopedia of Classics|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780199381135.001.0001/acrefore-9780199381135-e-5275}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citation|last=Kidd|first=Ian Gray|title=Posidonius|date=2005|url=https://www.oxfordreference.com/view/10.1093/acref/9780198606413.001.0001/acref-9780198606413-e-5275|work=The Oxford Classical Dictionary|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780198606413.013.5275|isbn=978-0-19-860641-3|access-date=14.1.2021}}&lt;/ref&gt; Nakon što je jedno vrijeme učio [[Stoicizam|stoičku filozofiju]] kod [[Panetije|Panetija]] u [[Atena (polis)|Ateni]], proveo je niz godina u putovanjima i znanstvenim istraživanjima u [[Hispanija|Hispaniji]], [[Afrika (rimska provincija)|Africi]], [[Italija (Rimsko Carstvo)|Italiji]], [[Galija (rimska provincija)|Galiji]], [[Ligurija|Liguriji]], [[Sicilija (rimska provincija)|Siciliji]] i na istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]]. Kao učitelj nastanio se na [[Rodos]]u, gdje je njegova slava privukla brojne znanstvenike. Uz Panetija, najviše je učinio na širenju stoicizma u rimskom svijetu, kako svojim spisima tako i osobnim predavanjima, a postao je dobro poznat mnogim vodećim ljudima svog doba, uključujući [[Pompej]]a i [[Ciceron]]a.

Njegova su djela danas izgubljena, ali kasnijim su piscima pružila pravi rudnik informacija. Poznati su naslovi i predmeti više od dvadeset spisa koja je napisao. U filozofiji je zastupao stoički [[monizam]] i [[materijalizam]]. Zajedno s drugim stoicima iz [[Srednja stoa|srednjeg razdoblja]], pokazivao je sinkretičke tendencije, slijedeći ne samo [[Stara stoa|ranije stoičare]], već i služeći se radovima [[Platon]]a i [[Aristotel]]a. Kao [[polihistor]] i filozof iskreno se zanimao za prirodne znanosti, zemljopis, prirodnu povijest, [[Starogrčka matematika|matematiku]] i [[Starogrčka astronomija|astronomiju]]. Nastojao je odrediti udaljenost i veličinu [[Sunce|Sunca]], izračunati [[Zemlja (planet)|promjer Zemlje]] i utjecaj [[Mjesec (astronomija)|Mjeseca]] na [[Plima i oseka|plimu i oseku]].

==Život==
===Djetinjstvo i obrazovanje===
Posejdonije, s nadimkom &quot;Atleta&quot;,&lt;ref name=&quot;kiddb3&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1988|p=3}}&lt;/ref&gt; rođen je oko 135. pne.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;&gt;{{Harvnb|Sellars|2006|p=10}}&lt;/ref&gt; Rodio se u grčkoj obitelji u Apameji,&quot;Apameja je imala snažni helenski element stanovništva, uključujući [[Makedonija (Grčka)|makedonske]] koloniste... Posejdonije je imao grčko ime, pisao je na [[Starogrčki jezik|grčkom]], visoko obrazovanje stekao je u Grčkoj i čitav svoj odrasli život živio je u Ateni i na Rodosu, gdje se očito osjećao kao kod kuće&quot;. ({{Harvnb|Kidd|1988|p=7}})&lt;/ref&gt; [[Helenizam|helenističkom]] gradu na rijeci [[Oront (rijeka)|Orontu]] u sjevernoj [[Sirija (rimska provincija)|Siriji]].&lt;ref name=&quot;kiddb7&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1988|p=7}}&lt;/ref&gt;

Kao mladić preselio se u [[Atena (polis)|Atenu]] i studirao kod [[Panetije|Panetija]], vodećeg stoičkog filozofa tog doba i posljednjeg neprikosnovenog poglavara ([[sholarh]]a) stoičke škole u Ateni.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt; Kad je Panecije umro 110. godine pne., Posejdonije je imao oko 25 godina.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt; Umjesto da ostane u Ateni, on se umjesto toga nastanio na Rodosu i stekao državljanstvo tog [[polis]]a.&lt;ref name=&quot;kiddb7&quot;/&gt; Na Rodosu je Posejdonije osnovao vlastitu školu, koja će postati vodeća obrazovna ustanova tog doba. institucija u to vrijeme.&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1999|p=4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|pp=26-7}}&lt;/ref&gt;

===Putovanja===
Tijekom 90-ih godina prije nove ere Posejdonije se otisnuo na niz plovidbi po [[Sredozemlje|Sredozemlju]] prikupljajući znanstvene podatke i promatrajući običaje i ljude na mjestima koja je posjetio.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt; Putovao je po [[Grčka|Grčkoj]], [[Hispanija|Hispaniji]], [[Italija (Rimsko Carstvo)|Italiji]], [[Sicilija (rimska provincija)|Siciliji]], [[Dalmacija (rimska provincija)|Dalmaciji]], [[Galija (rimska provincija)|Galiji]], [[Ligurija|Liguriji]], [[Afrika (rimska provincija)|sjevernoj Africi]] i po istočnoj obali [[Jadransko more|Jadrana]].&lt;ref name=Britannica/&gt;

U Hispaniji, na [[Atlantski ocean|atlantskoj]] obali u [[Gades]]u (moderni [[Cadiz]]), Posejdonije je mogao promatrati [[Plima i oseka|plimu i oseku]] koje su bile mnogo veće nego na rodnom Sredozemlju. Napisao je da su dnevne plime i oseke povezane s [[Mjesec (astronomija)|Mjesečevom]] orbitom, dok se visine plima i oseka razlikuju s Mjesečevim ciklusima, te je iznio pretpostavku o godišnjim plimnim ciklusima sinkroniziranim s [[ekvinocij]]ima i [[solsticij]]ima.&lt;ref name=&quot;kiddc13&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1999|p=13}}&lt;/ref&gt;

U Galiji je proučavao [[Kelti|Kelte]].&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt; Ostavio je slikovite opise stvari koje je svojim očima vidio dok je bio među njima: muškarci kojima je plaćeno da im se prereže grlo za javnu zabavu i pribijanje lubanja kao trofeja na vrata.&lt;ref&gt;Posejdonije, fragment 16 (citiran kod [http://www.attalus.org/old/athenaeus4.html#154 Ateneja, ''Gozba sofista'', knj. IV]) i fragment 55 (citiran kod [https://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Strabo/4D*.html#4.5 Strabona, ''Geografija'', knj. IV]).&lt;/ref&gt; Ali primijetio je da su Kelti poštovali [[Druidi|druide]], koje je Posejdonije smatrao filozofima, i zaključio da, čak i među [[barbari]]ma, &quot;ponos i strast ustupaju mjesto mudrosti, a [[Ares]] strahuje od [[Muze|Muza]]&quot;. Posejdonije je napisao geografsku raspravu o zemljama Kelta, koja je u međuvremenu izgubljena, ali o kojoj se naveliko govori (i izravno i na drugi način) u djelima [[Diodor Sicilijski|Diodora Sicilijskog]], [[Strabon]]a, [[Cezar]]a, kao i u [[Tacit]]ovoj ''[[Germanija (knjiga)|Germaniji]]''.

===Političke dužnosti===
Na Rodosu je Posejdonije aktivno sudjelovao u političkom životu i postigao je visoku dužnost kad je imenovan za jednog od [[pritanej]]a.&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt; To je bila najvažnija politička dužnost na Rodosu, koja je kombinirala predsjedničke i izvršne funkcije, pri čemu je bilo pet (ili možda šest) pritaneja koji su tu dužnost vršili tijekom šest mjeseci.&lt;ref name=&quot;kiddb22&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1988|p=22}}&lt;/ref&gt;

Izabran je za barem jedno veleposlanstvo u [[Rim]] 87/86. pne., tijekom doba [[Gaj Marije|Gaja Marija]] i [[Kornelije Sula|Kornelija Sule]].&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt; Iako je svrha veleposlanstva nepoznata, to je bilo u vrijeme [[Prvi mitridatski rat|Prvog mitridatskog rata]], kada je [[Mitridat VI od Ponta|Mitridat VI Pontski]] osporavao rimsku vlast nad grčkim gradovima na [[Crno More (regija)|Crnom moru]], pa je politička situacija bila iznimno osjetljiva.&lt;ref name=&quot;kiddb23&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1988|p=23}}&lt;/ref&gt;

===Škola na Rodosu===
Za vrijeme Posejdonija, Rodos je pomračio Atenu kao novo središte [[Stoicizam|stoičke filozofije]] u 1. stoljeću prije nove ere.&lt;ref name=&quot;sedley27&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=27}}&lt;/ref&gt; Taj je proces možda već započeo u vrijeme [[Panetije|Panetija]], koji je bio rodom s Rodosa, pa je možda tamo utemeljio i školu.&lt;ref name=&quot;sedley26&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=26}}&lt;/ref&gt; Ian Kidd primjećuje da je Rodos &quot;bio privlačan, ne samo kao neovisan grad, trgovački napredan, otvoren i s lakim vezama u svim smjerovima, već i zbog toga što je bio dobrodošao za intelektualce, jer je već imao snažnu reputaciju, posebno za znanstvena istraživanja, kakva su provodili ljudi poput [[Hiparh]]a&quot;.&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt;

Premda se malo zna o organizaciji njegove škole, jasno je da je Posejdonije imao stalan priljev grčkih i rimskih učenika, kako se vidi po nizu uglednih Rimljana koji su je pohađali.&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt; Pompey je prisutvovao jednom predavanju 66. godine i ponov 62. godine, nakon povratka iz [[Pompejeva era|pohoda na Istoku]].&lt;ref name=&quot;kiddc4&quot;/&gt; Ovom drugom prilikom predmet predavanja bio je &quot;Nema drugog dobra do moralnog&quot;.&lt;ref name=&quot;kiddc5&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1999|p=5}}&lt;/ref&gt; Poosejdonije je u to vrijeme vjerojatno bio u sedamdesetim godinama i bolovao je od [[giht]]a. Temu svog predavanja ilustrirao je ukazujući na svoju bolnu nogu i izjavivši: &quot;Bol nije dobra; možda je dosadna, ali nikada me nećete uvjeriti da je zla&quot;.&lt;ref name=&quot;kiddc5&quot;/&gt;

Kad je [[Ciceron]] bio u kasnim dvadesetim godinama, pohađao je tečaj Posejdonijevih predavanja, a kasnije je pozvao Posejdonija da napiše monografiju o Ciceronovom [[konzulat]]u (što je Posejdonije pristojno odbio).&lt;ref name=&quot;kiddc5&quot;/&gt; U svojim kasnijim spisima Ciceron više puta govori o Posejdoniju kao &quot;mom učitelju&quot; i &quot;dragom prijatelju&quot;.&lt;ref name=&quot;graver215&quot;&gt;{{Harvnb|Graver|2002|p=215}}&lt;/ref&gt; Posejdonije je umro u osamdesetim godinama živata, oko 51. pne; njegov unuk [[Jason iz Nise]] naslijedio ga je na mjestu voditelja škole na Rodosu.&lt;ref name=&quot;sedley27&quot;/&gt;

==Djela==
Posejdonije je bio proslavljen kao [[polihistor]] u cijelom grčko-rimskom svijetu jer se približio ovladavanju svim znanjima svoga vremena, slično [[Aristotel]]u i [[Eratosten]]u. Pokušao je stvoriti jedinstveni sustav za razumijevanje ljudskog intelekta i [[svemir]]a, koji bi pružio objašnjenje i vodič za ljudsko ponašanje.

Posejdonije je pisao o [[Fizika|fizici]] (uključujući [[Meteorologija|meteorologiju]] i [[Fizička geografija|fizičku geografiju]]), [[Astronomija|astronomiji]], [[Astrologija|astrologiji]] i [[Proricanje|proricanju]], [[Seizmologija|seizmologiji]], [[Geologija|geologiji]] i [[Mineralogija|mineralogiji]], [[Hidrologija|hidrologiji]], [[Botanika|botanici]], [[Etika|etici]], [[Logika|logici]], [[Matematika|matematici]], [[povijest]]i, [[Prirodoslovlje|prirodoslovlju]], [[Antropologija|antropologiji]] i [[Taktika|taktici]]. Njegova su istraživanja predstavljala dubinska istraživanja datog predmeta, premda nisu bila bez grešaka.

Nijedno od njegovih djela nije u cjelosti sačuvano. Pronađeni su samo fragmenti, iako su poznati naslovi i teme mnogih njegovih spisa.&lt;ref&gt;Kidd, I. G. [http://assets.cambridge.org/052160/4419/toc/0521604419_toc.pdf Posidonius: ''The Translation of the Fragments'', Volume III] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110927010655/http://assets.cambridge.org/052160/4419/toc/0521604419_toc.pdf |date=2011-09-27 }}.&lt;/ref&gt; Pisci poput [[Strabon]]a i [[Seneka Mlađi|Seneke]] donose većinu danas poznatih podataka o njegovom životu i djelima.

===Filozofija===
Za Posejdonija je [[filozofija]] bila glavna znanost, kojoj su podređene sve pojedinačne discipline, budući da jedino filozofija može objasniti [[kozmos]]. Sva njegova djela, od znanstvenih do povijesnih, bila su prožeta filozofskim utemeljenjem.

Prihvatio je [[Stoicizam|stoičku]] podjelu filozofije na [[Fizika|fiziku]] ([[Filozofija prirode|filozofiju prirode]], uključujući [[Metafizika|metafiziku]] i [[Teologija|teologiju]]), [[Logika|logiku]] (uključujući [[Dijalektika|dijalektiku]]) i [[Etika|etiku]].&lt;ref name=&quot;diog1&quot;&gt;[[Diogen Laertije]], ''[[Životi i mišljenja znamenitih filozofa]]'', [http://www.attalus.org/old/diogenes7b.html#39 VII, 39-40].&lt;/ref&gt; Te su mu tri grane filozofije, na stoički način, bile nerazdvojni i međusobno ovisni dijelovi organske, prirodne cjeline. Usporedio ih je sa živim bićem, s fizikom tijela i krvi, logikom kostiju i tetiva koje drže organizam na okupu, i na kraju s etikom – najvažnijim dijelom – koji odgovara duši.&lt;ref name=&quot;diog1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[[Sekst Empirik]], ''Protiv učitelja'', VII, 19.&lt;/ref&gt;

Premda je bio čvrst stoičar, Posejdonije je bio sinkretičan poput Panetija i ostalih stoičara iz srednjeg razdoblja.&lt;ref name=&quot;sedley22&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=22}}&lt;/ref&gt; Slijedio je ne samo ranije stoičare, već se koristio i [[Platon]]ovim i [[Aristotel]]ovim spisima.&lt;ref name=&quot;sedley22&quot;/&gt; Posejdonije je proučavao Platonovog ''[[Timaj (Platon)|Timaja]]'' i čini se da je napisao komentar na njega naglašavajući njegove [[Pitagorejska škola|pitagorejske]] značajke u tom djelu.&lt;ref name=&quot;sedley21&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=21}}&lt;/ref&gt; Međitim, od Posejdonija bi se, kao originalnog filozofa, očekivalo da stvara inovacije u okviru tradicije filozofske škole kojoj je pripadao.&lt;ref name=&quot;sellars11&quot;&gt;{{Harvnb|Sellars|2006|p=11}}&lt;/ref&gt; [[David Sedley]] primjećuje:

{{izdvojeni citat|Što se tiče velike većine filozofskih pitanja, ono što znamo i o Panetiju i o Posejdoniju stavlja ih čvrsto u glavni tok stoicizma. Njihov inovativno pozitivan odnos prema Platonu i Aristotelu omogućuje im da obogate i, u ograničenoj mjeri, da preorijentiraju stoicizam koji su naslijedili iz prethodnog razdiblja, ali, uza sve to, oni ostaju jasni stoičari, koji djeluju u okviru ustaljene tradicije.|David Sedley&lt;ref name=&quot;sedley24&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=24}}&lt;/ref&gt;}}

===Etika===
Prema Posejdonijevom učenju, [[etika]] se tiče ne samo teorije, nego i prakse.&lt;ref name=&quot;kiddb69&quot;&gt;{{Harvnb|Kidd|1988|p=69}}&lt;/ref&gt; Ona uključuje znanje i o ljudskom i o božanskom, kao i znanje o svemiru, s kojim je ljudski razum povezan.&lt;ref name=&quot;kiddb69&quot;/&gt;

Nekoć je bilo opće gledište da se Posejdonije udaljio od [[Monizam|monističke]] psihologije ranijih stoika.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt; [[Hrizip]] je napisao djelo pod nazivom ''[[O strastima (Hrizip)|O strastima]]'', u kojem je tvrdio da razum i osjećaji nisu odvojene i različite sposobnosti, te da su [[Stoičke strasti|destruktivne strasti]] zapravo racionalni impulsi koji su izvan kontrole. Prema svjedočenju [[Platonizam|platoniste]] [[Galen]]a, Posejdonije je napisao svoj vlastiti spis ''O strastima'', u kojem je umjesto toga usvojio Platonovo podjelu duše na tri dijela, prema kojoj, osim racionalnih sposobnosti, ljudska duša ima i duhovne sposobnosti (ljutnju, želju za moći, za imetkom itd.) i željne sposobnosti (želju za seksom i hranom).&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt; Premda neki i dalje prihvaćaju Galenovo svjedočenje, novija istraživanja tvrde da je Galen možda pretjerao u Posejdonijevim stavovima radi polemičkog učinka te da je Posejdonije možda pokušao razjasniti i proširiti Hrizipa, a nesuprotstaviti mu se.&lt;ref name=&quot;sellars10&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;graver216&quot;&gt;{{Harvnb|Graver|2002|p=216}}&lt;/ref&gt; Drugi pisci koji su poznavali Posejdonijeva etička djela, uključujući [[Ciceron]]a i [[Seneka Mlađi|Seneku]], smejštali su Hrizipa i Posejdonija u istu grupu i nisu vidjeli nikakvu značajniju razliku između njihovih etičkih učenja.&lt;ref name=&quot;kiddb69&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;graver216&quot;/&gt;

===Fizika===
Posejdonijeva velika filozofska vizija sastojala se u tome da je sam [[kozmos]] međusobno povezan kao organska cjelina, obilježen božanskim [[proviđenje]]m i organiziran u svim pogledima, od razvoja fizičkog svijeta do ponašanja živih bića.&lt;ref&gt;{{Harvnb|Kidd|1999|pp=9-10}}&lt;/ref&gt; Panetije je sumnjao kako u realnost [[Proricanje|proricanja]] tako i u stoički nauk o budućem opećem požaru ([[Ekpiroza|ekpirozi]]), no Posejdonije je pisao u korist tih ideja.&lt;ref name=&quot;sedley24&quot;&gt;{{Harvnb|Sedley|2003|p=24}}&lt;/ref&gt; Kao stoik, Posejdonije je bio zagovornik kozmičke &quot;simpatije&quot; (συμπάθεια, ''sympatheia''), tj. međusobnog organskog odnosa svih pojava na svijetu, od neba do zemlje, kao dijela racionalnog dizajna koji ujedinjuje čovječanstvo i sve stvari u svemiru. Vjerovao je da se iz znakova u prirodi mogu dobiti valjana znanstvena predviđanja, bilo putem [[Astrologija|astrologije]] ili [[Oneiromancija|proročkih snova]].&lt;ref&gt;[[Ciceron]], ''[[O proricanju (Ciceron)|O proricanju]]'', I, 130; II, 42.&lt;/ref&gt;

===Astronomija===
Neki fragmenti Posejdonijevih spisa o [[Astronomija|astronomiji]] sačuvani su u [[Kleomed]]ovom djelu ''O kružnom kretanju nebeskih tijela'', pri čemu se čini da je prvi odjeljak u drugoj knizi većinom preuzet od Posejdonija.

Posejdonije je zastupao teoriju da [[Sunce]] zrači vitalnom silom koja prožima svijet. Pokušao je izmjeriti udaljenost i veličinu Sunca. Otprilike 90. pne. Posejdonije je procijenio da je udaljenost od [[Zemlja (planet)|Zemlje]] do Sunca 9.893 puta veća od opsega Zemlje. Mada je to za polovinu manje od istinske udaljenosti, Posejdonije je, mjereći veličinu Sunca, dosegao brojku veću i precizniju od one koju su predložili drugi grčki astronomi i [[Aristarh sa Samosa]]&lt;ref&gt;Posejdonije, [http://www.attalus.org/translate/poseidonius.html#215.K fragment 215.K] iz [[Kleomed]]a.&lt;/ref&gt;

Posejdonije je također izračunao veličinu i udaljenost [[Mjesec (astronomija)|Mjeseca]].

Posejdonije je konstruirao orerij, (''orrerium''), spravu kojim se prikazuje kretanje nebeskih tijela oko Sunca, koji je možda bio sličan [[Antikiterski mehanizam|antikiterskom mehanizmu]]. Posejdonijev orerij, prema [[Ciceron]]u, pokazivao je dnevna kretanja Sunca, Mjeseca i pet poznatih planeta.&lt;ref&gt;[[Ciceron]], [https://www.gutenberg.org/ebooks/14988 ''O prirodi bogova''], II, 34.&lt;/ref&gt;

===Geografija===
[[Datoteka:Worldmaphedo.jpg|thumb|450px|Karta svijeta prema Posedonijevim idejama (150–130. pne.), koju su 1628. godine nacrtali kartografi [[Petrus Bertius]] i [[Melchior Tavernier]]. Mnoge od prikazanih pojedinosti Posejdoniju nisu mogle biti poznate, ali Bertius i Tavernier pokazuju Posejdonijeve ideje o položaju kontinenata.]]
Posejdonijeva slava izvan specijaliziranih filozofskih krugova započela je najkasnije 80-ih godina pne. objavljivanjem djela &quot;o [[ocean]]u i susjednim područjima&quot;. Ovo djelo nije bilo samo sveukupni prikaz [[Geografija|geografskih]] pitanja prema tadašnjim znanstvenim spoznajama, već je poslužilo za popularizaciju njegovih teorija o unutarnjim vezama svijeta, kojima je pokazivao kako sve sile djeluju jedna na drugu i kako se međusobna povezanost primjenjuje i na ljudski život, kako na političku, tako i na osobnu sferu čovjeka.

U ovom je djelu Posejdonije iznio svoju teoriju o utjecaju [[Klima|klime]] na ljudski karakter, koja je uključivala njegovo predstavljanje &quot;geografije [[rasa]]&quot;. Ova teorija nije bila samo znanstvena, već je imala i političke implikacije: njegovi su rimski čitatelji bili obaviješteni da je klimatski središnji položaj [[Italija (Rimsko Carstvo)|Italije]] buo bitan uvjet sudbine Rima da zavede svoju dominaciju nad svijetom. Međutim, kao stoičar, Posejdonije nije pravio temeljnu razliku između civiliziranih Rimljana kao gospodara svijeta i manje civiliziranih naroda.

Kao i [[Pitej]], Posejdonije je vjerovao da [[Plima i oseka|plimu]] uzrokuje [[Mjesec (astronomija)|Mjesec]]. Posejdonije je, međutim, pogriješio u određivanju uzroka. Misleći da je Mjesec mješavina zraka i vatre, uzrok plime i oseke pripisao je Mjesečevoj toplini, dovoljno vrućoj da voda nabubri, ali nedovoljno vrućoj da je ispari.

Zabilježio je promatranja i [[potres]]a i [[vulkan]]a, uključujući izvještaje o [[Vulkanska erupcija|erupcijama vulkana]] na [[Eolski otoci|Eolskim otocima]], sjeverno od [[Sicilija|Sicilije]].

====Obujam Zemlje====
[[Datoteka:Posidonius earth circumference.svg|thumb|250px|Posejdonijeva metoda za izračunavanje obujma Zemlje temeljila se na [[Horizontski koordinatni sistem|visini]] zvijezde [[Canopus|Kanope]].]]
Posejdonije je izračunao [[obujam Zemlje]] pozivajući se na položaj zvijezde [[Canopus|Kanope]]. Kao što je objasnio [[Kleomed]], Posejdonije je na [[Rodos]]u vidio Kanopu na horizontu, ali nikada iznad horizonta, dok je u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] vidio kako se uspinje do 7½ stupnjeva iznad horizonta ([[luk meridijana]] između [[Geografska širina|geografske širine]] dva lokaliteta zapravo je 5 stupnjeva i 14 minuta). Budući da je smatrao da je Rodos 5.000 [[Stadij (mjera)|stadija]] sjeverno od Aleksandrije, a razlika u visini zvijezde ukazuje na to da je udaljenost između dva lokaliteta 1/48 kruga, pomnožio je 5.000 s 48 da bi došao do broja od 240.000 stadija za obujam Zemlje.&lt;ref name=&quot;fragment 202&quot;&gt;Posejdonije, [http://www.attalus.org/translate/poseidonius.html#202.K fragment 202].&lt;/ref&gt;

Njegova procjena razlike u geografskoj širini ove dvije točke, 360/48 = 7,5, zapravo je pogrešna. (Suvremena vrijednost je približno 5 stupnjeva.) Uz to, nisu baš na istom [[meridijan]]u kao što bi trebali biti. Geografska dužina točaka, nešto manja od 2 stupnja, nije zanemariva u usporedbi s zemljopisnom širinom. Prevođenje stadija u moderne jedinice za daljinu može biti problematično, ali općenito se smatra da je stadij koji je koristio Posejdonije bio gotovo točno 1/10 moderne nilje. Tako Posejdonijeva mjera od 240.000 stadija znači 39.000&amp;nbsp;km, a moderni izračuni za obujam Zemlje daju 40.074&amp;nbsp;km.&lt;ref name=&quot;fragment 202&quot;/&gt;

Posejdonija je, u izračunavanju obujma Zemlje, vodio [[Eratosten]], koji je stoljeće prije došao do brojke od 252.000 stadija; oba su broja bila nevjerojatno točna.

[[Strabon]] je primijetio da je udaljenost između Rodosa i Aleksandrije 3.750 stadija i prenio je Posejdonijevu procjenu obujma Zemlje od 180.000 stadija ili 29.000&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;Kleomed, ([http://adsabs.harvard.edu/abs/1975QJRAS..16..152F u fragmentu 202]) kaže da, ako bi se udaljenost mjerila nekim drugim brojem, rezultat bi bio drugačiji, a koristeći 3,750 umjesto 5,000 dobija se ova procjena: 3,750 x 48 = 180,000; v. Fischer I., (1975), ''Another Look at Eratosthenes' and Posidonius' Determinations of the Earth's Circumference'', Ql. J. of the Royal Astron. Soc., Vol. 16, str. 152.&lt;/ref&gt; [[Plinije Stariji]] među svojim izvorima spominje Posejdonija i bez navođenja autora izvještava o njegovoj metodi za procjenu obujma Zemlje. Primijetio je, međutim, da je [[Hiparh]] dodao oko 26.000 stadija Eratostenovoj procjeni. Manja vrijednost koju nudi Strabon i različite duljine grčkih i rimskih stadija stvorile su trajnu zbrku oko Posejdonijevog rezultata. [[Klaudije Ptolomej]] upotrijebio je Posejdonijevu nižu vrijednost od 180.000 stadija (oko 33% prenisko) za obujam Zemlje u svojoj ''[[Geografija (Ptolemej)|Geografiji]]''. To je broj koji je [[Kristofor Kolumbo]] upotrijebio i tako potcijenio udaljenost od Indije, smatrajući da ona iznosi 70.000 stadija.&lt;ref&gt;[[John Freely]], [https://books.google.com/books?id=MfhjAAAAQBAJ ''Before Galileo: The Birth of Modern Science in Medieval Europe''] (2012).&lt;/ref&gt;

===Meteorologija===
Posejdonije je u svojim spisima o [[Meteorologija|meteorologiji]] slijedio [[Aristotel]]a. Teoretizirao je o uzrocima [[oblak]]a, [[Magla|magle]], [[Vjetar|vjetra]] i [[Kiša|kiše]], kao i [[mraz]]a, [[Tuča (padalina)|tuče]], [[Munja|munje]] itd. Procijenio je i da granica između oblaka i neba leži oko 40 stadija iznad Zemlje.

===Matematika===
Posejdonije je bio jedan od prvih koji je pokušao dokazati [[Euklid]]ov [[Postulat paralelnosti|peti postulat geometrije]]. Predložio je promjenu definicije paralelnih ravnih crta u ekvivalentnu izjavu koja će omogućiti da se dokaže peti postulat. Odatle bi se mogla preustrojiti [[euklidska geometrija]] i peti postulat staviti među [[teorem]]e.&lt;ref&gt;Trudeau, Richard. ''The Non-Euclidean Revolution'', Boston: Birkhauser, 1987, str. 119–120.&lt;/ref&gt;

Uz svoje radove o [[Geometrija|geometriji]], Posejdonije je bio zaslužan za stvaranje nekih [[Matematika|matematičkih]] definicija ili za artikuliranje stavova o tehničkim pojmovima, na primjer &quot;teorem&quot; i &quot;problem&quot;.

===Historija i taktika===
U djelu ''Historije'' Posejdonije je nastavio [[Polibije]]vu ''Svjetsku povijest''. Navodno je njegova povijest pokrivala razdoblje od 146. do 88. pne. i sastojala se od 52 sveska.&lt;ref&gt;''[[Suda]]'', [http://www.attalus.org/translate/poseidonius.html#T1 s.v. &quot;Posejdonije&quot;].&lt;/ref&gt; Njegove ''Historije'' nastavljaju izvještaj o usponu i širenju rimske vlasti, koji je, čini se, podržavao. Posejdonije nije slijedio Polibijev hladnokrivni i činjenični stil, jer je Posejdonije na događaje gledao kao na posljedicu ljudske psihologije; mada je razumio ljudske strasti i ludosti, nije ih opraštao ili pravdao u svom povijesnom spisu, te je svoju pripovjedačku vještinu koristio da kod čitatelja potakne odobravanje ili osudu.

Za Posejdonija se &quot;historija&quot; protezala izvan zemlje u nebo; čovječanstvo nije bilo izolirano u posebnim političkim povijestima, već je bilo dio kozmosa. Stoga se njegove ''Historije'' nisu bavile izoliranom političkom poviješću naroda i pojedinaca, nego su uključivale rasprave o svim silama i faktorima (zemljopisni fakotori, mineralni resursi, klima, prehrana), koji su omogućili ljudima da djeluju i budu dio njihove okoline. Primjerice, Posejdonije je klimu [[Arabija (rimska provincija)|Arabije]] i životvornu snagu sunca, plimu i oseku (preuzetu iz njegove knjige o oceanima) i klimatsku teoriju razmatrao kako bi objasnio etničke ili nacionalne karaktere ljudi.

Gčki povjesničar [[Arijan]] požalio se da je Posejdonijev spis o [[Taktika|taktici]], ''Ratno umijeće'', napisan &quot;za stručnjake&quot;, što sugerira da je Posejdonije možda imao osobno iskustvo vojnog vodstva ili je možda koristio znanje koje je stekao poznanstvom s [[Pompej]]em.

Posejdonijevi spisi o [[Židovi]]ma vjerojatno su bili izvor [[Diodor Sicilijanski|Diodorovog]] izvještaja o opsadi [[Jeruzalem]]a, a možda i [[Strabon]]ovog.&lt;ref&gt;{{citation| first1= Shemuel |last1= Safrai |first2= M. |last2= Stern |title= The Jewish people in the first century: Historical Geography |page= 1124 |date= 1988 |quote=Većina stručnjaka drži da je Diodor, od 33. knjige njegova djela nadalje, ovisio o Posejdoniju}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Gmirkin, Russell E. ''[[Berossus]] and Genesis, Manetho and Exodus: Hellenistic histories'', 2006, str. 54. &quot;Židovska mizantropija bila je značajka i u Posejdonijevom izvještaju o Židovima, iako u manje ekstremnom obliku. [[Diodor Sicilijski]], ''Historijska biblioteka'', LX, 3, 4b, vjerojatno se oslanja na Posejdonija, čiju je povijest možda konzultirao [[Pompej]]&quot;.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Bar-Kochva, Bezalel. ''The Image of the Jews in Greek Literature: The Hellenistic Period'', 2009, str. 440: &quot;Posejdonije iz Apameje (d) Protužidovske klevete i optužbe u Diodoru i [[Apion]]u; u poglavljima 11–12 vidjeli smo da je Posejdonije koristio [[Mojsije|Mojsija]] i mojsijevsko židovstvo da bi prikazao vlastite vjerske, društvene i političke ideale&quot;.&lt;/ref&gt; Neke Posejdonijeve argumente osporava [[Josip Flavije]] u spisu ''[[Protiv Apiona]]''.

==Značaj i utjecaj==
[[File:Posidonius Nuremberg Chronicle.jpg|right|thumb|Posejdonije, prikazan kao srednjovjekovni učenjak u ''[[Nirnberška hronika|Nürnberškoj kronici]]''.]]
U doba kad je žvio, Posejdonijevi spisi o gotovo svim glavnim dijelovima filozofije učinili su ga poznatom međunarodnom ličnošću u grčko-rimskom svijetu, a široko su ga citirali pisci njegovog doba, uključujući [[Ciceron]]a, [[Tit Livije|Tita Livija]], [[Plutarh]]a, [[Strabon]]a (koji je Posejdonija zvao &quot;najučenijim od svih filozofa mog vremena&quot;), [[Kleomed]]a, [[Seneka Mlađi|Seneku Mlađeg]], [[Diodor Sicilijski|Diodora Sicilijskog]] Siculus (koji je Posejdonija koristio kao izvor za svoju ''Historijsku biblioteku'' [&quot;Povijesna knjižnica&quot;]) i druge. Iako je njegov kitnjasti i retorički stil pisanja nestao iz mode ubrzo nakon njegove smrti, Posejdonija su tijekom njegova života hvalili zbog njegovih književnih sposobnosti i stila.

Posejdonije je bio glavni izvor građe o [[Kelti]]ma u [[Galija|Galiji]] i obilno ga citiraju [[Timagen]], [[Gaj Julije Cezar|Julije Cezar]], [[Diodor Sicilijski]] i [[Strabon]].&lt;ref&gt;{{cite book|author=Berresford Ellis, Peter|title= ''The Celts: A History'' |url=https://archive.org/details/celtshistory0000elli|pages= [https://archive.org/details/celtshistory0000elli/page/49 49]–50 |publisher=Caroll &amp; Graf
|date= 1998 |isbn= 0-7867-1211-2}}&lt;/ref&gt;

Čini se da se Posejdonije s lakoćom kretao u gornjim slojevima [[Stari Rim|rimskog]] društva kao izaslanik s Rodosa. Družio se s nekim od vodećih ličnosti pozne [[Rimska Republika|Rimske Republike]],  uključujući Cicerona i Pompeja, koji su ga obojica posjetili na Rodosu. U dvadesetim godinama Ciceron je pohađao njegova predavanja (77. pne.), a potom su se nastavili dopisivati. Ciceron je u svom spisu ''O krajevima [dobra i zla]'' (''[[De finibus]]'') pomno slijedio Posejdonijevo izlaganje Panetijevih etičkih učenja.

Posejdonije je Pompeja upoznao dok je bio rodoski izaslanik u Rimu, a Pompej ga je posjetio na Rodosu dva puta, jednom 66. godine pne. za vrijeme pohoda protiv [[Gusari|gusara]] i ponovo 62. godine pne. tijekom svojih istočnih pohoda, i zamolio je Posejdonija da napiše njegovu biografiju. Kao gestu poštovanja i velike časti, Pompej je spustio svoje [[Fasces|fasce]] ispred Posejdonijevih vrata.

[[Klaudije Ptolemej|Klaudija Ptolemeja]] impresionirala je sofisticiranost Posejdonijevih metoda, koja je uključivala ispravljanje loma svjetlosti koja prolazi kroz gušći zrak u blizini horizonta. Ptolemejevo odobravanje Posejdonijevog rezultata, umjesto Eratostenove ranije i ispravnije brojke, dovelo je do toga da je on postao prihvaćena vrijednost za obujam Zemlje u sljedećih 1.500 godina.

Posejdonije je svojim učenjem učvrstio [[stoicizam]] srednjeg razdoblja. Uz svog učitelja Panetija, najviše je, svojim spisima i osobnim kontaktima, proširio stoicizam u rimskom svijetu. Stoljeće kasnije, [[Seneka Mlađi|Seneka]] je Posejdonija nazvao jednim od onih koji su dali najveći doprinos filozofiji. Njegov utjecaj na [[Antička filozofija|grčko filozofsko razmišljanje]] trajao je sve do [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]], što pokazuje i činjenica da se mnogo puta kao izvor citira u [[Bizantsko Carstvo|bizantskoj]] enciklopediji ''[[Suda|Sudi]]'' iz 10. stoljeća.

Wilhelm Capelle većinu doktrina popularne filozofske rasprave ''O svijetu'' (''[[De mundo]]'') izvodi iz Posejdonijevoh učenja.&lt;ref&gt;{{cite book|url=https://archive.org/details/demundoarisrich|title=De Mundo|year=1914|author=Aristotle|author2=Forster, E. S. (Edward Seymour)|author3=Dobson, J. F. (John Frederic)|page=[https://archive.org/details/demundoarisrich/page/preface]}}&lt;/ref&gt; Danas se čini da je Posejdonije prepoznat kao neko ko je imao znatiželjan i širok um, ne posve originalan, ali sa širinom pogleda koji je, sukladno njegovoj stoičkjm filozofiji, povezivao sve stvari i njihove uzroke i sve znanje u sveobuhvatan i jedinstveni [[pogled na svijet]].

Po njemu je nazvan [[krater]] [[Posidonije (krater)|Posidonije]] na [[Mjesec (astronomija)|Mjesecu]].

==Reference==
{{reflist|3}}

==Literatura==
*{{cite book|title=Encyclopaedia Britannica |chapter= Posidonius |volume=22 |page=172}}
*[[Edwyn Bevan|Bevan, Edwyn]]. ''Stoics and Skeptics'', 1913. {{ISBN|0-89005-364-2}}
*{{Cite book|author1-last=Graver|author1-first=Margaret|chapter=Appendix D: Posidonius|title=Cicero on the Emotions. Tusculan Disputations 3 and 4|year=2002|publisher=University of Chicago Press|isbn=0226305783}}
*[[John Brian Harley|Harley, J. B.]] &amp; [[David Woodward (cartographer)|Woodward, David]]. ''The History of Cartography, Volume 1: Cartography in Prehistoric, Ancient, and Medieval Europe and the Mediterranean'', 1987, pp.&amp;nbsp;168–170. {{ISBN|0-226-31633-5}} (v. 1)
*Ian G. Kidd and Ludwig Edelstein (eds.),  ''Posidonius'', ''The Fragments'', vol. I, Cambridge University Press, 1972. {{ISBN|0-521-08046-0}}
*{{Cite book|author1-last=Kidd|author1-first=I. G.|title=Posidonius. II. The Commentary|year=1988|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521200628}}
*{{Cite book|author1-last=Kidd|author1-first=I. G.|title=Posidonius. III. The Translation of the Fragments|year=1999|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521622581}}
*[[Juergen Malitz]], [http://www.gnomon.ku-eichstaett.de/LAG/poseidonios.html Poseidonios] from ''Grosse Gestalten der griechischen Antike. 58 historische Portraits von Homer bis Kleopatra''. Hrsg. von Kai Brodersen. München: Verlag C.H. Beck. S. 426–432.
*{{Cite book|author1-last=Sedley|author1-first=David|contribution=The School, from Zeno to Arius Didymus|editor1-last=Inwood|editor1-first=Brad|title=The Cambridge Companion to the Stoics|url=https://archive.org/details/cambridgecompani0000unse_i8e7|year=2003|publisher=Cambridge University Press|isbn=0521779855}}
*{{Cite book|author1-last=Sellars|author1-first=John|title=Stoicism|url=https://archive.org/details/stoicism0000sell|year=2006|publisher=Acumen|isbn=9781844650521}}
*{{cite book|last1=Magill|first1=Frank Northen|last2=Aves|first2=Alison|title=Dictionary of World Biography|url=https://books.google.com/books?id=wyKaVFZqbdUC|access-date=28 May 2013|date=1998|publisher=Taylor &amp; Francis|isbn=9781579580407|pages=904–910}}

==Vanjske veze==
{{Commonscat|Posidonius}}
*[http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/~history/Biographies/Posidonius.html Posidonius of Rhodes (MacTutor History of Mathematics Archive)]
*[http://www.attalus.org/translate/poseidonius.html Poseidonius: Prijevodi fragmenata o povijesti i geografiji na engleski jezik]
*[http://www.henry-davis.com/MAPS/AncientWebPages/114.html Karta svijeta prema Posejdoniju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126013200/http://www.henry-davis.com/MAPS/AncientWebPages/114.html |date=2007-01-26 }}

{{Stoicizam}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}

[[Kategorija:Grčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki astronomi]]
[[Kategorija:Rođeni 135. pne.]]
[[Kategorija:Umrli 51. pne.]]</text>
      <sha1>40ml1d76z3weip26h8szdrqivdkhmp9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piece of Me</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101995</id>
    <revision>
      <id>42683059</id>
      <parentid>42423630</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T20:26:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683059</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16110" sha1="77skrj0auoi2z5e6tdsorveueqmozx3" xml:space="preserve">{{Singl (HR)
|ime_singla     = Piece of Me
|slika          = 
|ime_glazbenika = [[Britney Spears]]
|s_albuma       = [[Blackout]]
|format         = CD, digitalni download
|objavljeno     = [[27. studenog]] [[2007.]]
|snimanje       = 2007.
|žanr           = [[Electropop]], synthpop
|trajanje       = 3:32
|izdavač        = [[Jive Records|Jive]]
|tekstopisac    = Christian Karlsson, Pontus Winnberg, Klas Åhlund
|producent      = Bloodshy &amp; Avant
|singl_prije    = [[Gimme More]]
|singl0         = 2007.
|singl          = 2007.
|singl_poslije  = [[Break the Ice]]
|singl2         = 2008.
}}
&quot;'''Piece of Me'''&quot; je pjesma američke pop pjevačice [[Britney Spears]]. 27. studenog 2007. objavljena je kao drugi singl s njenog petog studijskog albuma ''[[Blackout]]'' u izdanju [[Jive Records]]a.

== Videospot ==
Glazbeni video snimao se 27. i 28. studenog 2007. u holivudskom ekskluzivnom noćnom klubu i restoranu.&lt;ref name=&quot;Aswad&quot;&gt;{{Cite news |last=Aswad |first=Jem |title=Britney Spears Shoots 'Piece Of Me' Video, Using Pursued-By-Paparazzi Theme |url=http://www.mtv.com/news/articles/1575195/20071128/spears_britney.jhtml |work=MTV News |publisher=MTV Networks |date=(November 28, 2007 |accessdate=12. 02. 2008. |archive-date=2009-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090220143444/http://www.mtv.com/news/articles/1575195/20071128/spears_britney.jhtml }}&lt;/ref&gt; Snimljen je pod redateljskom palicom je Wayna Ishama, koji je ranije radio sa Spears na spotu za &quot;[[I'm Not a Girl, Not Yet a Woman]]&quot;, te za međunarodnu komercijalnu Pepsi kampanju u 2002. godini&lt;ref name=&quot;Aswad&quot;/&gt; 30. studenog 2007. pokrenut je natječaj ''Britney Spears Wants a Piece of You'' (''Britney Spears želi dio tebe'') na kojem su obožavatelji mogli napraviti svoj vlastiti video za &quot;Piece of Me&quot; uz pomoć &quot;MTV Video DJ-a&quot;.&lt;ref name=&quot;Nudd&quot;&gt;{{Cite news |last=Nudd |first=Tim |title=Britney Spears Wants You to Direct Her Next Music Video |url=http://www.people.com/people/article/0,,20163651,00.html |work=People |publisher=Time Inc. |date=(November 30, 2007) |accessdate = 06. 12. 2007.}}&lt;/ref&gt; Mogle su se koristiti slike tijekom godine (sa crvenog tepiha i intervjua) te video materijal od nastupa uživo. MTV, Jive Records i Spears izabrali su pobjednički uradak, koji je emitiran na MTV-u 20. prosinca 2007. Premijera videa bila je 14. prosinca 2007. na MTV-u. Video za &quot;Piece of Me&quot; osvojio je tri MTV Music Award nagrade i to za: video godine, najbolji video ženskog izvođača i za pop video godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.mtv.com/ontv/vma/2008/best-pop-video/ |access-date=2011-02-04 |archive-date=2008-09-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080910121221/http://www.mtv.com/ontv/vma/2008/best-pop-video/ }}&lt;/ref&gt;

== Promocija ==
[[Datoteka:Piece_of_me_London.jpg|thumb|200px|right|Spears izvodi &quot;Piece of Me&quot; na The Circus Starring Britney Spears turneji u [[London]]u.]] 
Dana, 27. studenog 2007. godine, [[MTV]] je pokrenuo natječaj &quot;Britney Spears Wants a Piece of You&quot; u kojem su obožavetelji mogli napraviti videospot za pjesmu sa snimkama njenih intervjua i uživo nastupa. Koristeći MTV Video Remixera obožavatelji su mogli napraviti svoju verziju videospota za &quot;Piece of Me&quot;. Pobjednički video je pokazan 20. prosinca 2007. godine tijekom televizijske emisije ''Total Request Live'' i na MTV-u, pobjednika je odabrala sama Spears. Pobjednik je kao nagradu dobio cijelu diskografiju Britney Spears objavljenu u SAD-u.

Spears je &quot;Piece of Me&quot; izvodila na svojoj turneji [[The Circus Starring Britney Spears]], kao drugu pjesmu po redu. Prije nego što je završila sa nastupom pjesme &quot;[[Circus (pjesma)|Circus]]&quot;, Spears je uzela svoju crvenu jaknu koja predstavlja direktora cirkusa kojeg su dizajnirali [[Dean and Dan Caten]]. Tijekom nastupa Spears zastupa robkinju, koja pokušava pobjeći od svojih plesača.

== Popis pjesama ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
;Britanski i njemački CD singl &lt;small&gt;(88697 221762)&lt;/small&gt;
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(glavna verzija)&lt;/small&gt; – 3:32
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Bloodshy &amp; Avant Remix)&lt;/small&gt; – 4:51

;Europski i australski CD maksi singl &lt;small&gt;(88697 221782)&lt;/small&gt;
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(glavna verzija)&lt;/small&gt; – 3:32
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Bloodshy &amp; Avant Remix)&lt;/small&gt; – 4:53
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Bimbo Jones Club Mix)&lt;/small&gt; – 6:26
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Vito Benito Club Mix)&lt;/small&gt; – 6:50
# &quot;Kimme More&quot;(duet sa [[Lil' Kim]])&lt;/small&gt; – 4:14

;Njemačko limitirano izdanje CD 1 &lt;small&gt;(88697 278902)&lt;/small&gt;
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(glavna verzija)&lt;/small&gt; – 3:32
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Tiesto Radio Remix)&lt;/small&gt; – 3:23
{{col-2}}
;Njemačko limitirano izdanje CD 2 &lt;small&gt;(88697 278912)&lt;/small&gt;
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(glavna verzija)&lt;/small&gt; – 3:32
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Junior Vasquez &amp; Johnny Vicious Radio Remix)&lt;/small&gt; – 3:38
;Digitalni EP sa remiksevima
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(glavna verzija)&lt;/small&gt; – 3:32
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Bloodshy &amp; Avant Remix)&lt;/small&gt; – 4:53
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Tiesto Radio Edit)&lt;/small&gt; – 3:23
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Junior Vasquez &amp; Johnny Vicious Radio Edit)&lt;/small&gt; – 3:38
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(Friscia &amp; Lamboy Radio Edit)&lt;/small&gt; – 3:27
# &quot;Piece Of Me&quot; &lt;small&gt;(feat. Cherine Anderson) (Sly &amp; Robbie Reggae Remix)&lt;/small&gt; – 4:16
{{col-end}}

{{col-begin}}
{{col-2}}

== Ljestvice ==
=== Tjedne top ljestvice ===

{{col-begin}}
{{col-2}}
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
!align=&quot;center&quot;|Ljestvice (2007.-2008.)
!align=&quot;center&quot;|Najviša&lt;br /&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|[[ARIA Singles Top 50|Australija]]&lt;ref name=&quot;ARIA charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://australian-charts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Australian Singles Chart | author=Australian Recording Industry Association | publisher=Australian Charts | date = 10. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ö3 Austria Top 40|Austrija]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://austriancharts.at/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Austrian Singles Chart | publisher=Austrian Charts | date = 29. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ultratop 50|Belgija]] (Flandrija)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ultratop.be/nl/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Belgian Flemish Singles Chart | author=Ultratop | date = 23. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|36
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Ultratop 40|Belgija]] (Valonija)&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.ultratop.be/fr/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Belgian Walloon Singles Chart | author=Ultratop | date = 8. 03. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|36
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Tracklisten Top-40|Danska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Danish Singles Chart | author=Tracklisten | publisher=Danish Charts | date=15. 02. 2008. | accessdate=31. 07. 2009. | archive-date=2012-10-02 | archive-url=https://web.archive.org/web/20121002223843/http://www.danishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Eurochart Hot 100 Singles|Europa]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.billboard.com/#/artist/britney-spears/chart-history/290150?f=349&amp;g=Singles | title=European Hot 100 Singles | author=Billboard magazine | date=February, 2008 | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Finnish Singles Chart|Finska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://finnishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Finnish Singles Chart | publisher=Finnish Charts | date=Week 8, 2008 | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Irish Singles Chart|Irska]]&lt;ref&gt;{{cite web | author=Irish Recording Music Association | title=Irish Singles Chart | publisher=Irish Charts | date=20. 12. 2007. | url=http://www.irishcharts.ie/search/placement | accessdate=31. 07. 2009. | archive-date=2015-11-07 | archive-url=https://web.archive.org/web/20151107043329/http://www.irishcharts.ie/search/placement | url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[FIMI Singles Top 50|Italija]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://italiancharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Italian Singles Chart | author=Federation of the Italian Music Industry | publisher=Italian Charts | date = 9. 10. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|11
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Canadian Hot 100|Kanada]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://www.billboard.com/#/artist/britney-spears/chart-history/290150?f=793&amp;g=Singles | title=Canadian Hot 100 | author=Billboard magazine | date=February, 2008 | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Dutch Top 40|Nizozemska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://dutchcharts.nl/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Dutch Singles Chart | author=MegaCharts | publisher=Dutch Charts | date = 16. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|41
|-
|align=&quot;left&quot;|[[RIANZ Top 40 Singles Chart|Novi Zeland]]&lt;ref name=&quot;RIANZ charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=New Zealand Singles Chart | author=Recording Industry Association of New Zealand | publisher=New Zealand Charts | date=4. 02. 2008. | accessdate=31. 07. 2009. | archivedate=2009-06-28 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20090628235105/http://charts.org.nz/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Media Control Singles Top 100|Njemačka]]&lt;ref name=&quot;European Charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.mariah-charts.com/chartdata/PBritneySpears.htm | title=German Singles Chart | work=Media Control Charts | publisher=Mariah Charts | date = 16. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Billboard Hot 100|SAD Billboard Hot 100]]&lt;ref name=&quot;Billboard charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=11:kpfuxq9jldte~T51 | title=Billboard charts | author=Billboard magazine | publisher=All Music Guide | date=February, 2008 | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|18
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Hot Dance Club Songs|SAD Hot Dance Club Songs]]&lt;ref name=&quot;Billboard charts&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Sverige Top 60 Singlar|Švedska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://swedishcharts.com/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Swedish Singles Chart | author=Sverigetopplistan | publisher=Swedish Charts | date = 6. 12. 2007. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|[[Schweize Singles Top 100|Švicarska]]&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://hitparade.ch/showitem.asp?interpret=Britney+Spears&amp;titel=Piece+Of+Me&amp;cat=s | title=Swiss Singles Chart | publisher=Swiss Charts | date = 10. 02. 2008. | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|19
|-
|align=&quot;left&quot;|[[UK Singles Chart|Ujedinjeno Kraljevstvo]]&lt;ref name=&quot;UK charts&quot;&gt;{{cite web | url=http://www.everyhit.com/ | title=UK Singles Chart | author=The Official Charts Company | publisher=Every Hit | date=January, 2008 | accessdate = 31. 07. 2009.}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|2
|-
|}

{{col-2}}

=== Godišnje top ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Godišnje top ljestvice (2008.)
!align=&quot;center&quot;|Pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland&lt;ref&gt;http://www.rianz.org.nz/rianz/chart_annual.asp&lt;/ref&gt;
|28
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija
|38
|-
|align=&quot;left&quot;|Ujedinjeno Kraljevstvo&lt;ref&gt;http://www.ukchartsplus.co.uk/ChartsPlusYE2008.PDF&lt;/ref&gt;
|47
|-
|}

=== Certifikacije ===
 {| class=&quot;wikitable&quot;
!align=&quot;left&quot;|Država
!Izdavač
!align=&quot;center&quot;|Certifikacija
!align=&quot;center&quot;|Prodaja
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija
|ARIA
|align=&quot;center&quot;|platinasta &lt;ref&gt;[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Singles.htm Australia Certification]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|70.000&lt;ref&gt;Certified Platinum, which requires sales of 70,000 or more.[http://www.aria.com.au/pages/httpwww.aria.com.aupageshttpwww.aria.com.aupagesARIACharts-Accreditations-2008Singles.htm Australia Certification][http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-accreditationawards.htm]&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada
|CRIA
|align=&quot;center&quot;|platinasta&lt;ref name=hitlisterne&gt;[http://www.hitlisterne.dk/ #34 in the Tracklisten Top-40 Uge 19-2008.]&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|40.000&lt;ref&gt;[http://www.cria.ca/cert_db_search.php?page=2&amp;wclause=WHERE+artist_name+like+%27%25britney%25%27+ORDER+BY+cert_date%2C+cert_award+&amp;rcnt=37&amp;csearch=0&amp;nextprev=1]&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska
|IFPI
|align=&quot;center&quot;|platinasta&lt;ref name=&quot;hitlisterne&quot;/&gt;
|align=&quot;center&quot;|15.000&lt;ref name=hitlisterne/&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland
|RIANZ
|align=&quot;center&quot;|zlatna&lt;ref&gt;#39 on Chart #1616 - Monday 12 May 2008; Top 40 Singles Chart at [http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp RIANZ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809032916/http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |date=2011-08-09 }}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|7.500&lt;ref&gt;Certified Gold (#39 on Chart #1616 - Monday 12 May 2008; Top 40 Singles Chart at [http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp RIANZ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809032916/http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |date=2011-08-09 }}), which requires sales of 7,500 [http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809032916/http://www.rianz.org.nz/rianz/chart.asp |date=2011-08-09 }}&lt;/ref&gt;
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD
|RIAA
|align=&quot;center&quot;|platinasta&lt;ref&gt;[http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=Piece&amp;artist=Britney&amp;format=SINGLE&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 RIAA - &quot;Piece of Me&quot; Certification] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924153236/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=Piece&amp;artist=Britney&amp;format=SINGLE&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |date=2015-09-24 }} RIAA.com&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|1.372.661+&lt;ref&gt;Certified Platinum [http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=Piece&amp;artist=Britney&amp;format=SINGLE&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 RIAA - &quot;Piece of Me&quot; Certification] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924153236/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=Piece&amp;artist=Britney&amp;format=SINGLE&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |date=2015-09-24 }}, which requires sales of 1,000,000 or more [http://www.riaa.com/goldandplatinum.php?content_selector=criteria].&lt;/ref&gt;
|-
|}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

{{Britney Spears}}
{{Singlovi Britney Spears}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Singlice 2007.]]
[[Kategorija:Pjesme Britney Spears]]</text>
      <sha1>77skrj0auoi2z5e6tdsorveueqmozx3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paolo Bacigalupi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103756</id>
    <revision>
      <id>42683021</id>
      <parentid>42252122</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:34:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683021</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6526" sha1="rcahm2aq5q7ikp8bjundpyj1sm6b0t0" xml:space="preserve">{{Infokutija pisac
| ime = Paolo Baćigalupi
| slika = Paolo bacigalupi 2012.jpg | 
| mjesto_rođenja = Paonia, Kolorado, SAD| zanimanje  = [[pisac]]
| nacionalnost = američka
| žanr       = [[fantastika]], [[znanstvena fantastika|naučna fantastika]]
| znamenita_djela = ''[[The Windup Girl]]'', ''[[Pump Six and Other Stories]]'', ''[[Ship Breaker]]''
| uticaj_od  = [[Robert A. Heinlein]], [[Cormac McCarthy]],&lt;ref name=&quot;tor.com&quot;&gt;http://www.tor.com/blogs/2010/01/the-geeks-guide-to-the-galaxy-podcast-episode-2-bacigalupilooza&lt;/ref&gt; [[Ernest Hemingway]], [[William Gibson]], [[Ursula K. Le Guin]]&lt;ref name=&quot;tor.com&quot;/&gt;
| website     = http://windupstories.com/
}}

'''Paolo Baćigalupi''' je pisac naučne fantastike i fantastike iz Kolorada.
Dobitnik je nagrada Hugo, Nebula, Compton Crook, Theodore Sturgeon i Michael L. Printz, a nominovan je i za National Book Award. Njegova dela objavljivana su u The Magazine of Fantasy and Science Fiction, Asimov's Science Fiction, kao i u časopisu High Country News, koji se bavi zaštitom životne sredine. Njegove eseje objavljuju Salon.com i High Country News, kao i Idaho Statesman, Albuquerque Journal, i Salt Lake Tribune. Od 2003. godine je webmaster High Country News –a.

Njegove kratke priče sabrane su u zbirku Pump Six and Other Stories (Night Shade Books, 2008). Njegov prvi roman The Windup Girl, u izdanju kuće Night Shade Books iz Septembra 2009) nagrađen je Hugo, Nebula, i John W. Campbell Memorial Awards za 2010. godinu.

Srpsko izdanje objavila je [http://knjige.kombib.rs/Mehanicka-devojka-Paolo-Bacigalupi Kompjuter biblioteka u ediciji Zoin vrt pod naslovom Mehanička devojka].

The Windup Girl je od strane Time Magazine-a svrstana među deset najboljih knjiga 2009. godine. Ship Breaker, izdavača Little, Brown iz 2010. godine, nagrađena je Michael L. Printz Award kao najbolji roman za mlade i nominovana za National Book Award for Young People's Literature.

== Teme ==
 
[http://knjige.kombib.rs/Mehanicka-devojka-Paolo-Bacigalupi Mehanička devojka,] kao i mnoge druge od njegovih kratkih priča, preispituje efekte bioinženjeringa, kao i svet u kome su fosilna goriva iscrpljena. Bioinžinjering je opustošio svet hranom-prenosivim bolestima, stvorio veštačke organizme po ugledu na ljude i na mačke, a mašine koje je pokretalo fosilno gorivo zamenio megadontima (slonolokim zverima), koji energiju dobijenu iz hrane pretvaraju u rad.

== Bibliografija ==
=== Romani ===
* ''[[The Windup Girl]]'' (2009)
* ''[[Ship Breaker]]'' (2010)

=== Zbirke ===
* ''Pump Six and Other Stories'' (2008)

=== Kratke priče ===
* &quot;Pocketful of Dharma&quot; (1999)
* &quot;The Fluted Girl&quot; (2003)
* &quot;The People of Sand and Slag&quot; (2004)
* &quot;The Pasho&quot; (2004)
* &quot;The Calorie Man&quot; (2005)
* &quot;The Tamarisk Hunter&quot; (2006)
* &quot;Pop Squad&quot; (2006)
* &quot;Yellow Card Man&quot; (2006)
* &quot;Softer&quot; (2007)
* &quot;Small Offerings&quot; (2007)
* &quot;Pump Six&quot; (2008)
* &quot;The Gambler&quot; (2008)

=== Audioknjiga ===
* ''The Alchemist and The Executioness'' (2010) koautor: [[Tobias Buckell]]

=== Priznanja i nominacije ===

* 2011: Nominacija za nagradu Nebula za najbolju novelu, The Alchemist (Subterranean Press, 2010.)
* 2011: Negrada Michael L. Printz za najbolji roman za mlade, Ship Breaker (Little, Brown 2010.)
* 2010: Nominacija za nagradu National Book Award za literaturu za mlade, Ship Breaker (Little, Brown 2010.)
* 2010: Nagrada John W. Campbell Memorial za najbolji roman, Mehanička devojka (Kompjuter biblioteka, Zoin vrt 2010.)
* 2010: Nagrada Locus za najbolji prvi roman, Mehanička devojka (Kompjuter biblioteka, Zoin vrt 2010.)
* 2010: Nagrada Compton Crook za najbolji prvi roman, Mehanička devojka (Kompjuter biblioteka, Zoin vrt 2010.)
* 2010: Nagrada Hugo za najbolji roman, Mehanička devojka (Kompjuter biblioteka, Zoin vrt 2010.) (podela nagrade sa China Mieville’s The City &amp; the City)
* 2010: Nagrada Nebula za najbolji roman, Mehanička devojka (Kompjuter biblioteka, Zoin vrt 2010.)
* 2010: Nominacija za nagradu Nebula za najbolju novelu, The Gambler (Fast Forward 2, Pyr Brooks, oktobar 2008.)
* 2009: Nagrada Locus za najbolju zbirku pripovedaka, Pump Six Other Stories (Night Shade Books, 2008.)
* 2009: Nagrada Locus za najbolju novelu, Pump Six (Pump Six and Other Stories, Night Shade Books, 2008)
* 2009. Nominacija za nagradu Hugo za najbolju novelu, The Gambler (Fast Forward 2)
* 2007: Nominacija za nagradu Hugo za najbolju novelu, Yellow Card Man (Asimov’s Science Fiction, Decembar 2006)
* 2006: Nagrada Theodore Sturgeon, Calorie Man (The Magazine of Fantasy and Science Fiction, Oct/Nov 2005)
* 2006: Nominacija za nagradu Hugo za najbolju novelu, Calorie Man (The Magazine of Fantasy and Science Fiction, Oct/Nov 2005)
* 2006: Nominacija za nagradu Nebula za najbolju novelu, The People of Sand and Slag (The Magazine of Fantasy and Science Fiction, February 2004) *
* 2005: Nominacija za nagradu Hugo za najbolju novelu, The People of Sand and Slag (The Magazine of Fantasy and Science Fiction, February 2004)

== Izvori ==
{{izvori}}
# http://www.guardian.co.uk/books/2010/sep/06/china-mieville-paolo-bacigalupi-hugo-award. Retrieved September 9, 2010.
# ^ http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1945379_1943868_1943887,00.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130826160139/http://www.time.com/time/specials/packages/article/0,28804,1945379_1943868_1943887,00.html |date=2013-08-26 }}
# ^ http://www.locusmag.com/News/2010/10/bacigalupis-shipbreaker-nominated-for-national-book-award/
# ^ http://www.sfwa.org/2011/02/2010-nebula-nominees/
# ^ http://worldswithoutend.com/index.asp?view=plink&amp;id=307{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
# ^ http://www.nebulaawards.com/index.php/awards/nebulas {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090719220347/http://www.nebulaawards.com/index.php/awards/nebulas |date=2009-07-19 }}

== Vanjske veze ==
* [http://knjige.kombib.rs/Mehanicka-devojka-Paolo-Bacigalupi] Kompjuter_biblioteka
* [http://windupstories.com/about/Paolo Bacigalupi's website]
* {{isfdb name|id=Paolo_Bacigalupi}}
* [http://geeksguideshow.com/2010/01/11/ggg002-dystopias-global-warming-thailand-guest-paolo-bacigalupi/ 2010 audio interview on the Geek's Guide to the Galaxy podcast]
* [http://paolobacigalupi.blogspot.com/ Paolo Bacigalupi (ology) website] and [http://www.smashwords.com/books/view/14878 Paolo Bacigalupi (ology) book]

{{Lifetime|1972||Bacigalupi, Paolo}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Američki pisci]]
[[Kategorija:SF-pisci]]</text>
      <sha1>rcahm2aq5q7ikp8bjundpyj1sm6b0t0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panonska Hrvatska (kneževina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>107709</id>
    <revision>
      <id>42683018</id>
      <parentid>42459040</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:24:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683018</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15498" sha1="90n76q8vn6p4bdecmcojkgjkrhydppw" xml:space="preserve">{{Hrvatska povijest}}
'''Panonska Hrvatska''' je revizionistički to jest kasniji&lt;ref name=&quot;Gracanin2008&quot;&gt;Gračanin 2008, str 74, &quot;vrijedi istaknuti da Panonska odnosno Posavska Hrvatska nikada nije postojala niti kao etnička niti kao politička tvorba. Protiv toga se pojma ustrajno borila još Nada Klaić, naglašavajući da je riječ o historiografskom, a ne historijskom nazivu. Taj termin može se koristiti u geografskoj funkciji u obliku “panonska/posavska Hrvatska” (tada “posavski” nosi uže značenje od “panonskog”), dok za ranosrednjovjekovnu političku tvorbu u Međurječju valja rabiti sintagmu Donja Panonija odnosno Donjopanonska ili, eventualno, Savsko-dravska kneževina (''regnum inter Dravum et Savum'') kako je ova oblast prozvana u Fuldskim godišnjacima (pod godinom 884)&quot;&lt;/ref&gt; naziv za [[kneževina|kneževinu]] nastalu između [[Drava|Drave]] na sjeveru i [[Sava|Save]] i [[Kupa|Kupe]] na jugu, na području današnje sjeverne [[Hrvatska|Hrvatske]], u južnim dijelovima [[Panonska nizina|Panonske nizine]]. U izvorima ovaj se kraj obično naziva jednostavno '''Panonija''' ({{jez-lat|Pannonia}}), a narod se obično naziva općenito [[Slaveni]]ma ({{jez-lat|Sclavi}}).

Poznato je da su početkom [[8. stoljeće|8. stoljeća]] postojale dvije slavenske pokrajine na tom području, jedna oko [[Sisak|Siska]], a druga u [[Srijem]]u, a moguće je da ih je bilo i više. Područje Srijema bilo je kroz cijelu prvu polovicu 8. stoljeća izloženo čestim napadima [[Bugari|Bugara]] i [[Avari|Avara]], sve dok sredinom 8. stoljeća Avari nisu sasvim zavladali tim krajem. Otada se govori samo o Panonskoj Hrvatskoj.

== Historija ==
=== Rast franačke moći i prihvaćanje kršćanstva ===
Nisu poznati niti mnogi vladari ove kneževine. Zna se da je od [[791.]] do [[810.]] vladar bio [[Vojnomir]]. No o njemu je još mnogo nepoznanica. Premda ga se još uvijek često naziva knezom, u izvorima nema toga naslova. Naziva ga se jednostavno [[Slaveni|Slavenom]]. Usto, i ispravan oblik njegova imena upitan je, budući da se u franačkim izvorima spominje pod imenom ''Uuonomiro'' ili ''Uuonomyro''. Neki misle i da on nije bio vladar panonskih Hrvata, nego onih koji su se bili doselili u [[Istra|Istru]] pod vodstvom vojvode Ivana.&lt;ref&gt;N. Labus, „Tko je ubio vojvodu Erika“, str. 10.&lt;/ref&gt; Drugi su povjesničari uvjereni u Vojnomirovo vladanje u Panonskoj Hrvatskoj,&lt;ref&gt;E. Peričić, ''Hrvatski kraljevi (Zlatno doba hrvatske povijesti)'', Zadar 2000. (naziva Vojnomira „knezom-vladarom sjeverno od Gvozda i u Posavini).&lt;/ref&gt; ili pak u njegovo [[Karantanija|karantansko]] podrijetlo, što je osobito zastupljeno među slovenskim povjesničarima.&lt;ref&gt;Ipak, već je Milo Kos u svojoj raspravi „Conversatio Bagoariorum et Carantanorum“ pokazao kako nije moguće sa sigurnošću odrediti Vojnomirovo podrijetlo, a karantansku je teoriju stavio pod znak pitanja zbog toga što se na popisu karantanskih vladara ne spominje nijedan Vojnomir. Raspravu je 6. svibnja 1934. prihvatilo Slovensko znanstveno društvu u Ljubljani.&lt;/ref&gt; Upravo 791. [[Franci|franački]] kralj [[Karlo Veliki]] započeo je pohod protiv Avara, a već sljedeće godine, [[792.]] Vojnomir se podlaže Karlu Velikome i obećava mu pomoć u borbi protiv Avara. Završivši ratove u [[Vojvodstvo Saska|Saskoj]] (792.-[[796.]]), Karlo se mogao konačno okrenuti i prema Avarima, a rat protiv njih trajao je od [[796.]] do [[799.]] U tom ratu na franačkoj su strani doista sudjelovali i panonski Hrvati, a nakon konačne pobjede što su je Franci i Hrvati ishodili na prostorima današnje [[Mađarska|Mađarske]] nestalo je i neposredne avarske opasnosti. Moguće je da [[Konstantin Porfirogenet]] u svome djelu ''[[De administrando imperio]]'' misli upravo na ovu pobjedu, kad govori o porazu što su ga Hrvati nanijeli Avarima (''De administrando imperio'', 31). Franci tada, na istočnim granicama svoga kraljevstva, osnivaju dvije [[marka (grofovija)|marke]] (pogranične [[grofovija|grofovije]]) - sjevernije „istočnu“ (današnja [[Austrija]]), a južnije [[Furlanija|furlansku]].

Nakon što je na [[Božić]] [[800.]] godine Karla Velikoga u [[Rim]]u [[papa]] [[Lav III.]] okrunio [[car]]em, na poklon caru u [[Regensburg]] [[803.]] godine dolazi knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], ali se ne spominje i Vojnomir. Možda i stoga što panonska Hrvatska još nije bila ustrojena kao kneževina ili stoga što sam Vojnomir nije bio knez, nego tek vojskovođa.

Početkom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] panonski Hrvati napuštaju svoje poganske običaje i prihvaćaju [[kršćanstvo]]. O tome svjedoče brojni [[arheologija|arheološki]] nalazi, a osobito starohrvatski grobovi u kojima se od toga razdoblja više ne nalaze predmeti koji su bili ukapani zajedno s pokojnikom.

=== Ljudevit Posavski i borba protiv Franaka ===
Nakon smrti Karla Velikog, carem postaje njegov sin [[Ludovik I. Pobožni]] ([[814.]]-[[840.]]) koji nije energijom dostizao svoga oca, te su veću moć u carstvu prigrabili velikaši. Među njima je bio i furlanski [[markgrof]] [[Kadolah]] (800.-[[819.]]) koji je sa svojom vojskom prodirao na područje Panonske Hrvatske i ondje pljačkao. U to je vrijeme knez Panonske Hrvatske bio [[Ljudevit Posavski]] ([[810.]]-[[823.]]), u franačkim ljetopisima poznat kao ''Liudewitus, dux Pannoniae inferioris'' (Ljudevit, knez Donje Panonije)&lt;ref&gt;''Annales regni Francorum'', 818.&lt;/ref&gt;, koji [[818.]] šalje svoje izaslanike caru Ludoviku u [[Heristall]], kako bi se ondje požalili na Kadolahove postupke. No izaslanici se vraćaju bez da su njihovi problemi uzeti u ozbiljnije razmatranje, što Ljudevita potiče na otpor Francima. Tako dolazi i do prvog sukoba, no Kadolah ne postiže nikakav uspjeh, te se vraća u Furlaniju i uskoro umire. U srpnju [[819.]] car Ludovik održava Sabor u [[Ingelheim]]u na koji dolaze i izaslanici kneza Ljudevita, kako bi ponudili mir Francima, no car to ne prihvaća.

Ljudevit tada traži saveznike među susjedima. Knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] [[Borna]] već je ranije pristupio uz Franke, dok su uz Ljudevita pristali [[Karantanija|Karantanci]] i [[Timočani]], i jedni i drugi [[Slaveni]]. Već u jesen [[819.]] novi furlanski markgrof [[Balderik]] kreće s vojskom u Karantaniju gdje poražava Ljudevita u bitki na [[Drava|Dravi]]. Istovremeno, prema sjeveru nadiru i snage Primorske Hrvatske te dolazi do bitke na [[Kupa|Kupi]]. Pritom s Bornine strane na Ljudevitovu prelaze Gaćani iz područja oko rijeke [[Gacka (rijeka)|Gacke]] i time odlučuju pobjednika. Ljudevit već u prosincu iste godine provaljuje na jug protiv Borne čija se vojska zatvorila u utvrde i iz njih i s planina napadala panonsku vojsku, pa se ova morala povući na sjever. U tim je bitkama Ljudevit izgubio oko 3000 vojnika, preko 300 konja i mnogo hrane.

Nakon Sabora u [[Aachen]]u [[820.]] godine, na kojem sudjeluje i knez [[Borna]], u proljeće iste godine započinje novi pohod na Ljudevita iz tri smjera: sjeverna franačka vojska iz [[Bavarska|Bavarske]], dolinom [[Dunav]]a, pa preko Drave prodire prema Panonskoj Hrvatskoj; južna vojska iz Furlanije, preko [[Alpe|Alpi]]; treća vojska iz [[Tirol]]a preko [[Koruška|Koruške]]. Prve dvije vojske Ljudevitove su snage zaustavile, prvu na Dravi, a drugu u Alpama. Pred trećom je uzmakao prema Hrvatskoj, što je onda otvorilo put i ostalima. Nakon prodora u područje između Save i Drave, Francima ostaje jedino pljačkanje, budući da Ljudevit ondje nije zapodjenuo bitke. Slično se ponovilo i sljedeće godine, [[821.]] U listopadu te godine, na Saboru u [[Diedenhofen]]u, franački vojskovođe izvješćuju cara kako se Ljudevit nije htio upustiti u bitku. Tek [[822.]] godine Ljudevit napušta [[Sisak]] i bježi pred vojskom iz Furlanije na jug (prije se mislilo da je pobjegao među Srbe, no [[Nada Klaić]] dokazuje da je pobjegao u mjesto [[Srb]]), a sljedeće godine i dalje prema moru, gdje je i ubijen.

O ovom razdoblju svjedoče [[arheologija|arheološki]] nalazi oružja, osobito u okolici Siska i [[Varaždin]]a. Feudalno se uređenje u Panonskoj Hrvatskoj tada razvijalo brže no što je to bio slučaj u gorskim krajevima Primorske Hrvatske, čemu je pogodovala i konfiguracija terena. To je vjerojatno jedan od razloga koji je potakao Ljudevita na pobunu i okupljanje susjednih krajeva oko svoje već razvijenije središnje vlasti.

=== Franačka vlast i bugarski pohod ===
Nakon gušenja pobune Ljudevita Posavskog, Donja Panonija u potpunom je vazalskom odnosu prema franačkom caru. Ipak, [[827.]] godine protiv Franaka kreće [[Bugari|bugarski]] knez Mortag, a pridružuje mu se i panonski knez [[Ratimir]]. Pobjedivši Franke, Bugari, koji su već ranije osvojili [[Srijem]], uspostavljaju sebi odanu vlast u novoosvojenim krajevima, a Ratimir je čini se bio u nekoj vrsti vazalnog odnosa prema Bugarima. Takav ishod potiče cara Ludovika da [[828.]] ukloni s položaja markgrofa furlanskoga Balderika, a furlansku markgrofoviju podijelio je na četiri dijela. [[828.]] i [[829.]] Franci, predvođeni [[Ludvig Njemački|Ludvigom]], Ludovikovim sinom i budućim njemačkim kraljem, ratuju protiv Bugara i Hrvata, ali bezuspješno, čemu je vjerojatno pridonjelo i rasulo u Franačkoj, kad su se Ludvikovi sinovi digli protiv oca i razdijelili carstvo. Ludvig Njemački, sada već kao kralj, ratovat će ponovno [[838.]] protiv Ratimira, koji se, čini se, spasio bijegom. Franci su tada vratili dio izgubljenog područja, ali im je to u cijelosti uspjelo tek [[845.]], kad su opet osvojili istočnu Slavoniju i [[Srijem]].

Sljedećih desetljeća, zemlje između Drave i Save priznavale su se pod franačko vrhovništvo, a njima su upravljali slavenski knezovi [[Blatonski Koštel|Blatonskoga Koštela]], prvo [[Pribina]], a onda i [[Kocelj]]. Panonska Hrvatska i dalje je služila kao bugarsko-franačko bojište u vrijeme rata za talijansku baštinu Karolinga. To je i razdoblje prve organizirane kolonizacije koja ipak nije mogla imati velikog intenziteta. Puste je zemlje bilo mnogo, ali u Europi za njom još nije vladala velika potražnja, a ni granica nije bila dovoljno mirna.
Pribinu je nakon njegove pogibije u ratu s [[Moravci|Moravljanima]] naslijedio [[861.]] godine njegov sin Kocelj. Daljnji je razvoj tekao uglavnom mirno sve do vremena kneza Braslava i mađarske provale u Panoniju.

=== Braslav ===
[[Datoteka:Gesta hungarorum map.jpg|thumb|250px|Panonska Hrvatska u vrijeme vladavine Braslava]]
Polovicom [[9. stoljeće|9. stoljeća]] Panonska Hrvatska u vlasti je Bugara, a potom [[grofovija|grofovije]] Donje Panonije. U tom spominju se u nekim djelima knezovi Pribina i [[Kocelj]], no danas se općenito drži da je riječ o slavenskim knezovima sa zapada, vjerojatno iz [[Karantanija|Karantanije]] koji su vladali Donjom Panonijom u području oko [[Blatno jezero|Blatnoga jezera]] i proširili svoju vlast i na područje Panonske Hrvatske, te se sukobljavali s Hrvatima iz primorja u doba primorskoga kneza [[Iljko|Iljka]]. To je i razdoblje djelovanja [[sveti Ćiril i Metod|Ćirila i Metoda]], a samoga Metoda [[papa]] [[Hadrijan II.]] imenuje [[biskup]]om srijemsko-panonskim. Papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] krajem [[873.]] javlja „sklavinskom“ vladaru Mutimiru (''dux Sclaviniae'') da je u panonskoj [[dijeceza|dijecezi]] posvećen biskup i da se sada može predati njegovoj pastirskoj brizi te dodaje: „Savjetujemo te da poradiš koliko možeš, kako ćeš se po primjeru tvojih starih vratiti panonskoj dijecezi.“ To je jedina vijest o postojanju kneza Mutimira na prostoru „sklavinske“ Panonije. Srpska historiografija pretpostavlja da je to tadašnji srpski knez Mutimir, no za njega se kaže da je prvi kršćanski knez, pa bi se on teško mogao „vratiti“ panonskoj dijecezi. Donjom Panonijom tada vlada [[Svatopluk]], [[Velikomoravska kneževina|velikomoravski]] knez, koji se isprva opire franačkoj vlasti. Tadašnji knez Panonske Hrvatske [[Braslav]], kako bi se osigurao pred moćnim moravskim knezom, ulazi u čvršću vezu s Francima, te je [[884.]] pošao u Konigsstadten (kod Tulna u današnjoj [[Donaj Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]]. No, u tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]), na vlast dolazi [[Arnulf Karantanski]] koji se zaratio sa Svatoplukom, a Braslav se uključuje u taj rat na Arnulfovoj strani. Arnulf je upomoć pozvao i [[Mađari|Mađare]] koji su se tada nalazili iz [[Karpati|Karpata]]. Po Svatoplukovu porazu, Mađari su se povukli, no ovom epizodom nepovratno ulaze u povijest panonskih krajeva. Nakon bugarskih upada u njihova područja, Mađari se oko [[896.]] naseljavaju u središnjem dijelu [[Panonska nizina|Panonske nizine]], a iste godine Arnulf predaje Braslavu nekadašnju Koceljevu zemlju da je brani od Mađara, no to mu nije pošlo za rukom. Dapače, Mađari su prodirali i u samu Panonsku Hrvatsku, a preko nje do Primorske Hrvatske pa čak i sjeveroistočnih prostora [[Italija|Italije]]. Čini se da je Braslav, kao posljednji knez Panonske Hrvatske, već [[896.]] poginuo u borbama s Mađarima.

=== Nakon Braslava ===
Početkom [[10. stoljeće|10. stoljeća]] jača snaga [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], sve dok knez, a potom i kralj [[Tomislav]] nije vjerojatno priključio pod svoju vlast i Panonsku Hrvatsku. Time prestaje samostalna povijest ove kneževine. O ovom se području u razdoblju od početka 10. pa sve do kraja [[11. stoljeće|11. stoljeća]] zna vrlo malo. Poznato je da je crkveno spadalo pod [[splitska metropolija|splitsku metropoliju]] i formalno [[Sisačka biskupija|sisačku biskupiju]], koja je izgleda postojala samo na papiru, a stvarno je bila pod jurisdikcijom hrvatskog dvorskog biskupa. [[Arheologija|Arheološki]] nalazi tog područja u tom vremenu pripadaju panonskoj kulturi koja se naziva bjelobrdska, premda ima i starohrvatskih nalaza, ali izgleda uglavnom iz 11. stoljeća.

== Napomene ==
{{izvori|2}}

== Izvori ==
* ''Annales regni Francorum inde ab a. 741 usque ad a. 829, qui dicuntur Annales Laurissenses maiores et Einhardi''. Herausgegeben von Friedrich Kurze. XX und 204 S. 8°. 1895. Nachdruck 1950.
* Konstantin Porfirogenet, ''O upravljanju carstvom'', prijevod i komentari Nikola pl. Tomašić (hrvatski), R. [Romilly] J. [James] H. [Heald] Jenkins (engleski), priređivač grčkog izvornika Gyula Moravcsik, Zagreb : Dom i svijet (Biblioteka Povjesnica), 2003. {{ISBN|953-6491-90-7}}.
* Rudolf Horvat, ''[[:s:hr:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)|Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)]]'', Zagreb 1924.
* Nenad Labus, „[http://hrcak.srce.hr/file/18780 Tko je ubio vojvodu Erika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111125184516/http://hrcak.srce.hr/file/18780 |date=2011-11-25 }}“, ''Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru'', sv. 42/2000, str. 1-16.
* Hrvoje Gračanin, &quot;[http://hrcak.srce.hr/file/57788 Od Hrvata pak koji su stigli u Dalmaciju odvojio se jedan dio i zavladao Ilirikom i Panonijom : Razmatranja uz DAI c. 30, 75-78]&quot;, Povijest u nastavi, Vol.VI No.11 (1) Lipanj 2008.

== Vanjske veze ==
* [http://www.thelatinlibrary.com/annalesregnifrancorum.html Annales regni francorum - izvorni latinski tekst]

== Povezano ==

* [[Povijest Hrvatske]]
* [[Srednjovjekovna hrvatska država]]
* [[Hrvatski knezovi]]

[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]</text>
      <sha1>90n76q8vn6p4bdecmcojkgjkrhydppw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Politički realizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>113497</id>
    <revision>
      <id>42683063</id>
      <parentid>42269787</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T23:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683063</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2763" sha1="daki5h9yks0p1o69ffkvi9ck1n5drs6" xml:space="preserve">'''Politički realizam''' je politička teorija prema kojoj se države u svojoj vanjskoj politici ponašaju ili bi se trebale ponašati prvenstveno u skladu s vlastitim nacionalnim interesom. Države prema političkim realistima nisu ograničene nikakvim moralnim načelima, već su ograničene jedino odnosima moći koji vladaju u međunarodnim odnosima.

Politički realizam predstavlja jedan od najstarijih pravaca razmišljanja o politici i filozofiji međunarodnih odnosa. Suvremeni realisti svoje uzore nalaze u djelima [[Tukidid]]a, [[Sveti Augustin|Augustina]], [[Niccolò Machiavelli|Machiavellija]] i [[Thomas Hobbes|Hobbesa]]. Poseban utjecaj na suvremeni realizam ostavio je Hobbesov prikaz prirodnog stanja, situacije prije nastanka države u kojoj ne postoji jamstvo da će se itko pridržavati moralnih načela. Stoga je prirodno stanje stanje nesigurnosti u kojemu svatko ratuje protiv svakoga.

Dok je starija generacija političkih realista ([[Reinhold Niebuhr]], [[George Kennan]], [[Hans Morgenthau]]) uzroke rata nalazila u ljudskoj prirodi, novije varijante političkog realizma kao što su neorealizam i strukturni realizam objašnjenja traže u samoj strukturi međunarodnih odnosa. Najvažniji suvremeni predstavnici raznih oblika političkog realizma su [[Kenneth Waltz]] (neorealizam), [[Robert Jervis]] i [[Stephen Walt]] (defanzivni realizam), [[John Mearsheimer]] (ofanzivni realizam), [[Robert Gilpin]] ([[Hegemonija|teorija hegemonije]]).

Teorija političkog realizma ima brojne zagovornike i u političkoj praksi i vanjskoj politici brojnih država. Najpoznatiji predstavnici realizma koji su bili uključeni u procese formiranja i donošenja političkih odluka u novijoj politici su [[Henry Kissinger]] i [[Zbigniew Brzezinski]].

== Glavna djela ==
*E. H. Carr, ''The Twenty Years Crisis, 1919–1939: an Introduction to the Study of International Relations'', London: Macmillan, 1939, izmjenjeno izdanje, 1946.
*John Mearsheimer, ''The Tragedy of Great Power Politics'', New York: W.W. Norton &amp; Company, 2001.
*Hans Morgenthau, ''Politics Among Nations: The Struggle for Power and Peace'', 5. izdanje, New York: Alfred A. Knopf, 1978.
*Reinhold Niebuhr, ''Moral Man and Immoral Society: A Study of Ethics and Politics'', Charles Scribner's Sons, 1932.
*Kenneth Waltz, ''Theory of International Politics'', New York: McGraw Hill, 1979.

== Vanjske veze ==
* Tvrtko Jolić, [http://hrcak.srce.hr/file/101988 Politički realizam i anarhija u međunarodnim odnosima, Prolegomena: časopis za filozofiju, 10 (1) 2011.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110809192700/http://hrcak.srce.hr/file/101988 |date=2011-08-09 }}

[[Kategorija:Politika]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]
[[Kategorija:Filozofska terminologija]]</text>
      <sha1>daki5h9yks0p1o69ffkvi9ck1n5drs6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Globalizirati</title>
    <ns>10</ns>
    <id>132876</id>
    <revision>
      <id>42682982</id>
      <parentid>42487448</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42682982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="747" sha1="hv2e6a1jst636illa2f7hq9u6gc0zo6" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Ambox globe content.svg|45px]]
| problem = Perspektiva ovog članka ili sekcije je vjerojatno ograničena '''[[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografski ili na neki drugi način uvjetovanom pristranošću]]''', i tako ugrožena [[Wikipedia:NPOV|neutralnost stava]].
| rješenje = Potrebno je ukoniti pristrasan ton i dati širu i raznovrsniju perspektivu.&lt;br /&gt;[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte članak] ili razgovarajte o njemu na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hv2e6a1jst636illa2f7hq9u6gc0zo6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682983</id>
      <parentid>42682982</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:04:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="710" sha1="ta7nf0wu6l0y4remijj7z0kcvts9oem" xml:space="preserve">{{Ambox
| tip = sadržaj
| slika = [[Datoteka:Ambox globe content.svg|45px]]
| problem = Perspektiva ovog članka ili sekcije je vjerojatno ograničena '''[[Wikipedia:Sistematska pristranost|geografski ili na neki drugi način uvjetovanom pristranošću]]''', i tako ugrožena [[Wikipedia:NPOV|neutralnost stava]].
| rješenje = Potrebno je ukoniti pristrasan ton i dati širu i raznovrsniju perspektivu.&lt;br /&gt;[{{fullurl:{{FULLPAGENAME}}|action=edit}} Poboljšajte članak] ili razgovarajte o njemu na [[{{TALKPAGENAME}}|stranici za razgovor]].
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Članci s ograničenim geografskim dosegom|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ta7nf0wu6l0y4remijj7z0kcvts9oem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trnovski gozd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>185051</id>
    <revision>
      <id>42683091</id>
      <parentid>41753266</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Trnovski Gozd]] na [[Trnovski gozd]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>41753266</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1189" sha1="pfhfmav4n4mhv9w6k0h78ghh868nhfc" xml:space="preserve">{{Planina
| ime = Trnovski Gozd
| slika = NovaGorica-izSvGore.jpg
| opis_slike = Trnovski Gozd iznad [[Nova Gorica|Nove Gorice]]
| oblasti = 
| regije = 
| pokrajine = 
| republike = 
| Država / Pokrajina = {{zastava|Slovenija}}
| najviši_vrh = 
| nadmorska_visina = 
| venac = 
| grupa =
| tip = 
| starost = 
| map = Slovenia
| lat = 45.96.05
| long = 13.89.69
| topografska_mapa = 
| jezik = 
| izgovor = 
}}
[[Datoteka:Map-Peartreeforest-Hrusica.png|mini|280 px|d|Fizička karta zapadne Slovenije sa Trnovskim Gozdom]]
'''Trnovski Gozd''' ({{jez-slv|Trnovski gozd}}) je [[planina]] [[Dinarske planine|Dinarskog planinskog lanca]] koja se pruža na njegovom krajnjem severozapadu. Planina se nalazi u zapadnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Gradovi u podnožju planine su: [[Nova Gorica]], [[Idrija]], [[Ajdovščina]].

Najviši vrh planine je [[Mali Golak]] na 1.495 m nadmorske visine.

Kao i većina planina [[Dinarske planine|Dinarida]] i Trnovski Gozd se pruža pravvcem jugoistok - severozapad i ima izražene [[karst]]ne odlike reljefa ([[uvale]], [[vrtače]], [[jame]]).

Planina je šumovita i pokrivena mahom [[bukva|bukvom]] i [[jela|jelom]].

[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]</text>
      <sha1>pfhfmav4n4mhv9w6k0h78ghh868nhfc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683093</id>
      <parentid>42683091</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42683093</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1160" sha1="n0e39pcsmf6ai7uuw2st0lb4o03ebie" xml:space="preserve">{{Planina
| ime = Trnovski gozd
| slika = NovaGorica-izSvGore.jpg
| opis_slike = Trnovski gozd iznad [[Nova Gorica|Nove Gorice]]
| oblasti = 
| regije = 
| pokrajine = 
| republike = 
| Država / Pokrajina = {{zastava|Slovenija}}
| najviši_vrh = 
| nadmorska_visina = 
| venac = 
| grupa =
| tip = 
| starost = 
| map = Slovenia
| lat = 45.96.05
| long = 13.89.69
| topografska_mapa = 
| jezik = 
| izgovor = 
}}
[[Datoteka:Map-Peartreeforest-Hrusica.png|mini|280 px|d|Fizička karta zapadne Slovenije sa Trnovskim gozdom]]
'''Trnovski gozd''' je [[planina]] [[Dinarske planine|Dinarskog planinskog lanca]] koja se pruža na njegovom krajnjem severozapadu. Planina se nalazi u zapadnoj [[Slovenija|Sloveniji]]. Gradovi u podnožju planine su: [[Nova Gorica]], [[Idrija]], [[Ajdovščina]].

Najviši vrh planine je [[Mali Golak]] na 1.495 m nadmorske visine.

Kao i većina planina [[Dinarske planine|Dinarida]] i Trnovski gozd se pruža pravcem jugoistok–severozapad i ima izražene [[karst]]ne odlike reljefa ([[uvale]], [[vrtače]], [[jame]]).

Planina je šumovita i pokrivena mahom [[bukva|bukvom]] i [[jela|jelom]].

[[Kategorija:Planine u Sloveniji]]</text>
      <sha1>n0e39pcsmf6ai7uuw2st0lb4o03ebie</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Datoteka:Zvonko Brkić.jpg</title>
    <ns>6</ns>
    <id>186189</id>
    <revision>
      <id>42682946</id>
      <parentid>1681025</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:47:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Franjo-22121990</username>
        <id>337171</id>
      </contributor>
      <comment>Datoteka se sada nalazi na Wikimedia Commons kao https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Zvonko_Brkić.jpg (premještena Uvoznikom datoteka).</comment>
      <origin>42682946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="374" sha1="j6taog1xaufm4xpp19zsbsbtdjdenof" xml:space="preserve">== Sažetak - Сажетак ==
{{Infoslika
|Opis= Zvonko Brkić. Skenirano iz knjige Enciklopedija Jugoslavije (Bje-Crn), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1982. godina.
|Izvor= {{srwiki}}
|Datum= razdoblje SFRJ
|Autor= pretpostavlja se da je fotografiju načioni službeni fotograf.
|Objašnjenje=
}}
== Licenciranje ==
{{JD-JU}}
{{NowCommons|Zvonko Brkić.jpg}}</text>
      <sha1>j6taog1xaufm4xpp19zsbsbtdjdenof</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavlovići</title>
    <ns>0</ns>
    <id>220323</id>
    <revision>
      <id>42683052</id>
      <parentid>42672088</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:34:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683052</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21292" sha1="bl81j6pzr2rs70izstx4phcx1n68f85" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Pavlovići (razvrstavanje)}}
[[Datoteka:Pavlovic CoA.png|200px|mini|desno|alt=Zlatna i lapis lazuli|Porodični grb Pavlovića kakvog ga je dao izradit Radosav Pavlović na svojoj kući u Dubrovniku.]]
'''Pavlovići''' (u historiografiji poznati i kao '''Jablanići, Radenovići (Radinovići))''' su [[Bosna|bosanska]] &lt;ref name=&quot;Dautović-2020-historiografija.ba&quot;&gt;{{cite web |author1=Dženan Dautović |title=Sudbina neskrojenog filma |url=https://historiografija.ba/article.php?id=233 |website=historiografija.ba |access-date=28 October 2023 |language=sh |date=2020 |quote=Tokom naracije o padu Bosne 1463. godine, uhu uvijek ugodni spiker Rinko Golubović (jedan od rijetkih pogodaka u filmu) bio je prisiljen da izrekne kako će se pred naletom osmanske vojske ''najprije predati srpski knezovi Pavlovići i Kovačevići''. Džaba decenije i decenije borbe bosanskohercegovačkih medievista, koji su ispisali stotine i stotine stranica u pokušajima da se izbore sa srbizacijom i kroatizacijom bosanskog srednjovjekovlja, u ovom ''podzemlju uma u kojem se istina ukazuje kao vrhovno prokletstvo'', kako je isticao Dubravko Lovrenović, nekim čudnim spletom frojdovsko-jungovskih kompleksa pisac naracije proglasi ove velikaške porodice srpskim. Izrevoltiran ovom, slobodno ću je nazvati bezobraštinom, u spomenutoj izjavi za portal okarakterisao sam Pavloviće kao ''možda i najbosanskiju porodicu''. Pavloviće, zbog specifičnog karaktera, oslanjanja na brdsko-planinske zone, dugotrajnu vjernost Crkvi bosanskoj i relativno mali stepen uzurpiranja vladarskih prava, doista i smatram daleko vezanijim za srž bosanske srednjovjekovne države}}&lt;/ref&gt;{{efn|U srpskoj historiografiji se često nekritički etiketira kao srpska.}} [[Srednji vek|srednjovekovna]] porodica koja je u doba [[Kraljevina Bosna|kraljevine Bosne]] (kraj [[14. vek|XIV]] i prva polovina [[15. vek|XV veka]]) upravljala [[Istok|istočnim]] i [[Jugoistok|jugoistočnim]] delovima današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Njihova dva najpoznatija predstavnika su rodonačelnik [[Pavle Radenović]] (?-[[1415]]) i njegov sin [[Radoslav Pavlović|Radosav Pavlović]].&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Sa završetkom [[Historija Bosne i Hercegovine (1463–1878)|osmanlijskog osvajanja kraljevine Bosne 1463. godine]] Pavlovići nestaju sa istorijske scene.

== Historija porodice Pavlovića ==
Najstariji poznati član Pavlovića bio je lokalni vlastelin [[Raden Jablanić]].&lt;ref name=&quot;enciklopedija&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/clanak/pavlovici |title= Pavlovići |work= Hrvatska enciklopedija |accessdate= 9. 2. 2024}}&lt;/ref&gt; Njegov [[sin]] [[Pavle Radenović]] (?-[[1415]]) se uzdiže tokom vladavine [[Tvrtko I|Tvrtka I]] ([[1338]]-[[1391]]) i postao je jedan od najmoćnijih [[Feudalizam|feudalaca]] [[Kraljevina Bosna|kraljevine Bosne]], vladajući prostorom između rijeke [[Bosna (rijeka)|Bosne]] na zapadu i [[Drina|Drine]] na istoku, oko [[Krivaja (pritoka Bosne)|Krivaje]] i [[Prača (rijeka)|Prače]].

=== Izvorna baština ===
U svom radu: „O porijeklu stanovništva Tuzlanske oblasti“ [[Risto Jeremić]] navodi da je ceo prostor između reka [[Drina|Drine]] i [[Bosna (reka)|Bosne]] pripadao srednjovekovnoj vlasteli Pavlović, čija je matica bio [[Jablan grad]] u srezu [[Zvornik|Zvorničkom]], a glavno sedište grad [[Borač (Rogatica)|Borač]] kod [[Rogatica|Rogatice]].

U zbirnom turskom defteru (katastarski popis) [[Bosansko Krajište|Bosanskog krajišta]] iz 1455. godine u vilajetu [[Hodidjed]] spominje se sa jednom kućom selo Jablanović smješteno u okolini današnje Lukavice u Istočnom Sarajevu. Selo Jablanović iz prvih osmanskih popisa ovih područja je ekvivalentno selu Jablanovo koje je navedeno u vakufnami [[Gazi Husrev-beg]]a iz 1531. godine, a i u drugim osmanskim popisima.&lt;ref name=&quot;maslo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |title= Amer Maslo: Slavni i velmožni gospodin knez Pavle Radinović - Završni magistarski rad |work= UNIVERZITET U SARAJEVU -FILOZOFSKI FAKULTET -ODSJEK ZA HISTORIJU Sarajevo, 2018. |accessdate= 9. 11. 2023 |archive-date= 2023-10-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231027095527/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;
 
U vješto spremljenoj zavjeri, knez Pavle Radenović je izgubio svoj život. Značajan podatak za određivanje postojbine Jablanića/Radenovića/ Pavlovića leži u činjenici da je [[Crkva bosanska|krstjanin]] Vlatko Tumurlić njegovo tijelo prenio u [[Vrhbosna|Vrhbosnu]] (...''et possa ando al corpo de pavle e faralo portar a Varcboxaine''...), a poznato je da su se pokojnici najčešće ukopavali na matičnom posjedu.&lt;ref name=&quot;maslo&quot;/&gt;

[[Đoko Mazalić]] je Pavlovića rod počeo vezati uz Vrhbosnu, odnosno uz Lukavicu pored Sarajeva. Zatim je iznio tvrdnju da bi upravo selo Jablanovo moglo biti plemenita baština Jablana (otac Radena Jablanića i djed Pavla Radenovića), i donosi sljedeći scenarij: u Jablanovu se nastavila razvijati jedna grana ove porodice, dok je druga predvođena Radenom Jablanićem svoj razvoj nastavila u Borču kod Rogatice. Prelaz sa posjeda iz Vrhbosne do Borča, ne bi trebali isključivo vezati samo za ličnost Radena Jablanića. Proces razdvajanja porodice, mogao je početi i prije Radina Jablanića, a u potpunosti je dovršen u vrijeme njegova i djelovanja njegovog sina.

U osvjetljavanju problema porijekla ove vlasteoske porodice pomoć pružaju i arheološka iskopavanja koja su vršena na srednjovjekovnom putu koji je iz Sarajevskog polja vodio u dolinu [[Prača (rijeka)|Prače]] i Podrinje. Pod vodstvom [[Arheologija|arheologa]] Lidije Žeravice 1980. godine istražena je [[Nekropola stećaka Pavlovac|nekropola Pavlovac]], u današnjem naselju [[Kasindo]] u [[Istočno Sarajevo|Istočnom Sarajevu]]. Dvije godine poslije istraživanja nekropola je premještena u Lukavicu. Kada je riječ o grobnom mjestu Pavla Radinovića ponuđene su dvije lokacije na nekropoli Pavlovac. Žeravica smatra da bi drveni sarkofag nađen u grobu broj 21 u obliku duguljaste kuće s krovom na dvije vode kao simbolom pokojnikove vječne kuće mogao označavati grobno mjesto kneza Pavla. Glavni argumenti za ovu tvrdnju su bili mjesto grobnice u okviru nekropole, oblik i dubina grobnice, starost pokojnika (oko 50 godina), šest dubrovačkih dinara kao prilog grobu i pozlata nađena na kostima lobanje što ukazuje na bogatu opremu u kojoj je sahranjen pokojnik.

Neki zastupaju stajalište da je knez Pavle sahranjen ispod najreprezentativnijeg stećka na nekropoli, [[Oblici stećaka|sljemenjaka]] sa postoljem, koji je sličan drugim kneževskim stećcima, poput stećka kneza Batića Mirkovića iz Kopošića (Ilijaš) ili stećka kneza Radoja iz Zabrđa (između Kiseljaka i Hadžića)

Iznad pobrojani argumenti upućuju na zaključak da se izvorna baština Pavlove porodice nalazila u Vrhbosni, gdje je i Pavle sahranjen

=== Širenje u Hum ===
Zajedno sa [[Vlatko Vuković|Vlatkom Vukovićem]], Pavle Radenović [[1391]]/[[92]]. god., po nalogu [[Stjepan Dabiša|kralja Dabiše]] preuzeo je dijelove [[Hum]]a na širem prostoru Trebinja, a župu Konavle [[Konavle]] sa [[Sokol (Konavle)|Starim gradom Sokolom]] su međusobno podijelili.&lt;ref name=&quot;4sokola&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/31319581/Esad_Kurtovi%C4%87_%C4%8Cetiri_bosanska_Sokola_koautor_Emir_O_Filipovi%C4%87_Pregled_LII_1_Sarajevo_2011_83_114 |title= Esad Kurtović, Emir Filipović: Četiri bosanska Sokola |work= Pregled Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; i proširio svoje posede, na području [[Zahumlje|Huma]], kontrolišući sa Kosačama [[Carina|carinu]] [[Drijeva|Drijevi]].&lt;ref name=&quot;Kurtović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ibn-sina.net/wp-content/uploads/2008/05/048_ESAD_KURTOVIC.pdf |title= Esad Kurtović: FINANCIJSKI PROBLEMI SANDALJA HRANIĆA KAO RAZLOG PRODAJE KONAVALA DUBROVČANIMA |work= ibn-sina.net, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; Održavao je dobre odnose sa [[Dubrovačka republika|Dubrovačkom republikom]] i [[1397]]. godine postao njen građanin, izdavši Dubrovčanima povelju o slobodnoj trgovini i zaštiti na njegovim posedima. Kao jedan od najmoćnijih velmoža kraljevine Bosne aktivno učestvuje u previranjima oko vlasti, kako u Bosni tako i u [[Mađarska|Mađarskoj]] podržavajući [[Ladislav Napuljski|Ladislava Napuljskog]] protiv [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]]. Pavle je umro [[1415]]. godine od posledica rana koje je zadobio u lovu na Parenoj Poljani nedaleko od [[Kraljeva Sutjeska|Kraljeve Sutjeske]] odnosno [[Bobovac|Bobovca]]. Tom prilikom su ga tokom [[lov]]a zaverenici iz [[Zlatonosovići|porodice Zlatonosovića]], po nalogu kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]] i [[Sandalj Hranić|Sandalja Hranića]] napali, nanevši mu smrtonosne povrede.&lt;ref name=&quot;Kurtović&quot;/&gt;

Nasledili su ga sinovi [[Petar I Pavlović|Petar]] ([[1415]]-[[1420]]), koji [[1420]]. godine poginuo u borbi sa [[Osmanlije|Osmanlijama]] i [[Radoslav Pavlović|Radoslav]] ([[1420]]-[[1441]]) koji je bio oženjen [[Teodora Vukčić Kosača|Teodorom]], [[Ćerka|kćerkom]] [[Vukac Hranić Kosača|Vukca Hranića Kosače]] i [[Sestra|sestrom]] [[Stefan Vukčić Kosača|Stefana Vukčića Kosače]]. 
== Prodaja Konavla ==
Dubrovčani su odavno željeli da prošire usko područje oko svog grada i uporno su predlagali bosanskom [[Veliki vojvoda|velikom vojvodi]] [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalju Hraniću]] i vojvodi Petru Pavloviću da im prodaju svoje polovine Konavla. Sandalj, koji se zbog skoro četvorogodišnjeg ratovanja bio mnogo istrošio, i kome je i za dalje borbe s Pavlovićima, koje nisu prestajale, trebalo novaca, pristao je na pogodbu. Vojvoda Petar je uskoro odustao od prodaje svog dijela Konavala.&lt;ref name=&quot;Kurtović&quot;/&gt;

[[Povelja Radoslava Pavlovića Dubrovčanima 1420.|Poveljom]] izdatom [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]] 3.11.1420. Radoslav je potvrdio prodaju [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] svoje polovine [[Konavle|Konavoske]] župe [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]].&lt;ref name=&quot;Živko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/118298 |title= Pavo Zivković, Ivana Jakić, Marija Brandić: ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU (1430.-1433 |work= UDK 94 (497.6) - 05 94 (497.5) ,,14115&quot; Izvorni znanstveni rad, 2017. |accessdate= 9. 10. 2023 |archive-date= 2024-09-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240915204012/https://hrcak.srce.hr/file/118298 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sanEK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/09/Esad-Kurtovi%C4%87-Veliki-vojvoda-bosanski-Sandalj-Hrani%C4%87-Kosa%C4%8Da.pdf |title= Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača |work= INSTITUT ZA ISTORIJU Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1426]]. godine i Radoslav je prodao Dubrovčanima svoj deo Konavla. Posljednjeg dana u godini obje strane razmijenile su dgovarajuću dokumentaciju kojom se potvrđuje kupoprodaja druge polovine Konavala sa Donjom Gorom i Vitaljinom, sa Obodom i Cavtatom, te je evidentirana prethodno dogovorena primopredaja adekvatnih novčanih sredstava i izdvajanje dijela novca kao ulog u dobit Pavlovića. Radosav je, osim konačnog ustupanja svog dijela župe, potvrdio istovremeno Dubrovniku privilegije svojih prethodnika na čelu roda, oca Pavla i brata Petra. Njegov maloljetni sin Ivaniš naveden je u svojstvu koautora ove veoma bitne povelje.&lt;ref name=&quot;Primorje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zulić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work= Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo 2019. |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Pavlovići su dobili palaču na zavidnoj lokaciji u gradu, prethodno u vlasništvu protovestijara Žore Palmote. Garantuje im se isplata godišnjeg tributa od 600 perpera kao stalnog dohotka, suma za 100 perpera veća od istog tributa ranije osiguranog Kosačama. Dodatna privilegija za Pavloviće bila je što je vojvoda Radosav uspio osigurati da se pravo nasljedstva po pitanju naplate tributa proteže i na ženske potomke, ako ne bude muških. Ukoliko se desi nepredviđena situacija poput rata, pa se tribut ne bi mogao redovno isplaćivati, onda su Dubrovčani dužni po smirivanju stanja isplatiti sve zaostatke. Obaveza isplate tributa trajnog je karaktera: &quot;da imamo davati i plakati vjki vjkoma&quot;.

Radosavu je omogućeno izdvojiti od ukupne jednokratne sume i uložiti na dobit 6.000 dukata sa godišnjom kamatom od 5%, što je odmah učinio. Ukoliko bi poželio podići novac, morao je javiti dva mjeseca ranije. Svake sljedeće godine mogao je očekivati po toj osnovi naplatu od 300 dukata kamata. Dobio je također mogućnost naknadnog uloga dodatnih 4.000 dukata na ime sina Ivaniša i njegovih nasljednika, pod istim uslovima i bilo kad. Vrijeme je pokazalo kako Pavlovići nikad nisu uspjeli uložiti predviđeni maksimalni iznos od 10.000 dukata.

Od [[1430]]. do [[1432]]. godine Radoslav je vodio protiv Dubrovnika [[Konavoski rat (1430–1433)|rat]]. Rat se završio [[Povelja Tvrtka II o miru između Dubrovčana i Radosava Pavlovića 1433.|primirjem]] i potvrdom stanja od prije rata.&lt;ref name=&quot;Živko&quot;/&gt;

Pored Dubrovnika, Radoslav se sukobljavao i sa [[Kosače|Kosačama]], porodicom svoje žene uspevši da Stefana Vukčića Kosaču potisne iz Primorja.

== Poslednji Pavlovići ==
Posle njegove smrti [[1441]]. godine nasleđuje ga sin [[Ivaniš Pavlović|Ivaniš]] ([[1441]]-[[1450]]) koji umire [[1450]]. godine, posle čega vlast prelazi na dva preostala Radoslavova sina [[Petar II Pavlović|Petra]] i [[Nikola Pavlović|Nikolu]] ([[1450]]-[[1463]]). Njih dvojica staju uz kralja [[Stefan Tomaš|Stefana Tomaša]] u borbi za odbranu kraljevine Bosne protiv Osmanlija. Ne može se sa sigurnošću reći ni da li su svi muški članovi roda izginuli prilikom osmanskog napada. Prema navodima osmanskih hroničara, u napadu 1463. godine poginuo je samo jedan od dvojice braće, ali nije jasno je li riječ o Petru ili Nikoli.

Tribut su zakratko u dva navrata potraživale Osmanlije: najprije jula 1464. krajišnik [[Isa-beg Isaković]], a zatim se naredne decenije sultan predstavio kao pravni nasljednik Pavlovića. Tražio je sva zaostala dugovanja prema Pavlovićima po različitim osnovama, ali su Dubrovčani uspjeli izbjeći dodatne finansijske obaveze argumentacijom i poklonima. Kada je sultan Mehmed zatražio isplatu tributa 1474. godine, tvrdio je kako je Pavlović umro prije 11 godina, upravo u godini osmanskog napada na Bosnu, čime je ugašena vlastelinska porodica Pavlović.
U bliskom srodstvu sa ovom porodicom bila je [[Kujava Radenović]], žena bosanskog kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoje]] i majka kralja [[Stjepan Ostojić|Stjepana Ostojića]].
[[File:Bosnia around 1412-es.svg|mini|lijevo|Mapa Kraljevine Bosne na početku 15. stoljeća]]
== Posed porodice Pavlović ==
Posedi Pavlovića (Zemlja Pavlovića) obuhvatali su prostore današnje [[Istok|istočne]] i [[Jugoistok|jugoistočne]] [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] sa delom [[Konavlje|Konavlja]].

Najznačajnije tvrđave pod njihovom kontrolom bile su:
* [[Borač na Prači|Borač]]
* [[Pavlovac (tvrđava)|Pavlovac]]
* [[Gradina kod Pala]]
* [[Hodidjed]]
* [[Tvrđava Lipovac]]
* [[Višegradska tvrđava]]
* [[Bosansko Olovo|Olovo]]
* [[Historijsko gradsko područje Trebinja|Trebinje]]

Pored toga imali su nekoliko carina, od kojih su najznačajnije bile kod:
* Olova
* [[Drijeva]]&lt;ref name=&quot;drijeva&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=16252 |title= Drijeva |work=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. |accessdate= 5. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zelenikadrij&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hercegovina.ff.sum.ba/wp-content/uploads/2021/02/8-Hercegovina-18-10-ZELENIKA.pdf |title= Anđelko Zelenika: O položaju srednjevjekovnog Drijeva |work= hercegovina.ff.sum.ba, 2021. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Vladari iz porodice Pavlovića ==
* [[Jablan]] (?-?), [[vlastelin]]
* [[Raden Jablanić]] (?-?) (pomenut [[1380]]), [[vlastelin]]
* [[Pavle Radenović]] (~[[1370]]-[[1415]]), [[knez]]
* [[Petar I Pavlović]] ([[1415]]-[[1420]]), [[vojvoda]]
* [[Radoslav Pavlović]] ([[1420]]-[[1441]]), vojvoda
* [[Ivaniš Pavlović]] ([[1441]]-[[1450]]), vojvoda
* [[Petar II Pavlović]] ([[1450]]-[[1463]]), vojvoda
* [[Nikola Pavlović]] ([[1450]]-[[1463]]), knez

==Napomene==
{{notelist}}

== Literatura ==
* Ahmed Aličić, Sumarni popis sandžaka Bosne 1468/1469. godine, 198. U ovom selo se ponovo javlja pod imenom Jablanović. U komentarima Ahmed Aličić selo ubicira u okolinu današnjeg sela Bojnik u blizini Sarajeva spominjući postojanje lokaliteta Jablanovi u blizini današnje Ilidže. Pri tome selo Jablanović povezuje sa srednjovjekovnom porodicom Jablanovića. Međutim Gazi Husrev-begova vakufnama ukazuje da se mjesto nalazilo u nahiji Lukavica.
* Handžić, Opširni popis bosanskog sandžaka iz 1604. godine, 245-246.
* Hazim Šabanović, Krajište Isa-bega Ishakovića
* Đuro Tošić: Pismo dubrovačkog poslanika Ivana Gundulića o smrti kneza Pavla Radenovića...&quot;et possa ando al corpo de pavle e faralo portar a Varcboxaine...&quot;, Zbornik radova Zemlja Pavlovića. Srednji vijek i period turske vladavine - ANURS i Univerzitet Istočno Sarajevo, 2003, 
* Aleksa Ivić, Radoslav Pavlović, veliki vojvoda bosanski, Letopis Matice srpske 245-246, Novi Sad 1907, 1-32; 24-48.
* Jovan Radonić, O knezu Pavlu Radenoviću, Letopis Matice srpske 212, Novi Sad 1902,
* Boris Nilević, Vojvoda Ivaniš Pavlović, Prilozi XIV/14-15, Sarajevo 1978, 349-361.
* Boris Nilević, Iz života posljednjih Pavlovića, Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, 59-74.
* Boris Nilević, Učešće vojvode Petra i kneza Nikole Pavlovića u političkom životu srednjovjekovne Bosne, Prilozi XVI/17, Sarajevo 1980, 61-68.
* [[Vladislav Skarić]], Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije, Izabrana djela - Knjiga I, Veselin Masleša, Sarajevo, 1985, 50-51
* Lidija Fekeža, Pavlovac u: Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, ur. Borivoj Čović, Arheološka nalazišta regija 14-25, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 54.
* Lidija Fekeža, „Jezgra nahije (župe) Tilave i nekropola dijela porodice Pavlovića na Pavlovcu u Kasindolu“, Zbornik radova: Zemlja Pavlovića. srednji vijek i period turske vladavine, ANURS i Univerzitet Srpsko Sarajevo, Banja Luka 
* Živko Mikić, Dinaridi srednjovekovne nekropole Pavlovac kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Arheologija, sv. 37, Sarajevo 1982, 179-205.
* Snježana Mutapčić, Pavlovac (nekropola stećaka), Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Arheologija, sv. 37, Sarajevo 1982, 167-177.
* Lidija Žeravica, Grobovi ispod stećaka na Pavlovcu kod Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, Arheologija, sv. 37, Sarajevo 1982, 179-205. (Interesovanje za nekropolu datira još od 1881. godine kada je Ivan Zoch posjetio lokalitet i ustanovio da na ovom lokalitetu ima oko 100 nadgrobnih spomenika. Skarić je bio uvjerenja da je nekropola Pavlovac pripadala bližoj ili daljnoj rodbini Pavla Radinovića i da je Pavle sahranjen na plemenitoj baštini, dok sa druge strane Mazalić smatra da je Pavle Radinović sahranjen u boračkoj nekropoli, a četiri Pavlovca do boračke nekropole prema njemu simboliziraju put kojim je preneseno Pavlovo tijelo od Vrhbosne do boračke nekropole.)
* Jovan Radonić, O knezu Pavlu Radenoviću-Priložak istoriji Bosne krajem XIV. i poč. XV veka“, Letopis Matice srpske, br. 211/1, Novi Sad 1902, 39-60.
* Đoko Mazalić, Borač – bosanski dvor srednjeg vieka, GZM, LIII, Sarajevo, 1941, 46.
* Tošić Đuro, Vojvoda Petar Pavlović – Prilog istoriji Bosne početkom XV vijeka, Jugoslovenski istorijski časopis, br. 1-2, Beograd 2001, 35-46.

== Vanjske veze ==
* [http://plemstvo.hr/pavlovic.htm Obitelj Pavlović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130823062709/http://plemstvo.hr/pavlovic.htm |date=2013-08-23 }} na stranicama [[Hrvatski plemićki zbor|Hrvatskog plemićkog zbora]]
* [http://povijest.net/v5/zivotpis/bih-zivotopisi/2010/dinastija-radenovic-pavlovic-1380-1463/ Dinastija Radenović-Pavlović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120620055025/http://povijest.net/v5/zivotpis/bih-zivotopisi/2010/dinastija-radenovic-pavlovic-1380-1463/ |date=2012-06-20 }} Hrvatski povijesni portal

== Izvori ==
{{izvori|2}}

[[Kategorija:Istočno Sarajevo]]
[[Kategorija:Pavlovići| ]]</text>
      <sha1>bl81j6pzr2rs70izstx4phcx1n68f85</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1207.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223611</id>
    <revision>
      <id>42683003</id>
      <parentid>42682074</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:39:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42683003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5808" sha1="c1imvkspb2xb6a32184f6bprm3tgiao" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1207}}

Godina '''1207.''' ('''[[rimske brojke|MCCVII]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u ponedjeljak]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* zima 1206-07 - [[Latinsko Carstvo|Latini]] napadaju [[Nikejsko Carstvo|Nikejsku državu]] u Maloj Aziji, zauzeli su [[Nikomedija|Nikomediju]] i [[Kizik]]. [[Teodor I Laskaris]] se povezuje sa bugarskim vladarom [[Kalojan]]om, koji će upasti u Trakiju.

* [[2. 2.]] - [[Livonski križarski rat]]: osnovana je [[Terra Mariana]], kao kneževina Svetog rimskog carstva (podređena Svetoj stolici već 1215, traje do 1561).
* [[4. 2.]] - Latinski car [[Henrik Flandrijski]] se oženio Agnesom Monferatskom, kćerkom [[Solunsko Kraljevstvo|solunskog]] kralja [[Bonifacije Monferatski|Bonifacija]] - savez protiv Bugarske.

* mart - [[Rumski Sultanat|Rumski]] sultan Kejhusrev I je zauzeo lučki grad Ataliju/[[Antalya|Antalyu]], koju je u ime Nikejaca držao toskanski avanturista Aldobrandini.

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* april - [[Stefan Nemanjić|Stefan]] i [[Vukan Nemanjić]] se zajedno pominju u ugovoru sklopljenom između [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]] i [[Kotor]]a.
* april-maj - Bugarski vladar [[Kalojan]] neuspešno opseda [[Jedrene]].

* [[3. 5.]] - Japan [[Kamakura period]]a: umro je carski regent [[Fujiwara no Kanezane]].
** On je bio pokrovitelj [[Hōnen]]a, osnivača japanske grane budističke [[Budizam Čiste zemlje|Škole Čiste zemlje]]. Hōnen i njegove pristalice su prognane iz [[Kyōto|Kyōta]] po carskoj odluci.

* [[17. 6.]] - Papa [[Inocent III]] je u Viterbu posvetio Stephena Langtona za [[canterburyjski nadbiskup|canterburyjskog nadbiskupa]], međutim kralj [[John od Engleske]] će proglasiti za državnog neprijatelja svakoga ko ga podržava. Langton stiže u Englesku tek 1213.

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[4. 9.]] - Bitko kod Mosinopolisa u Trakiji: solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] je ubijen u zasedi. Nasleđuje ga mali sin [[Dimitrije Monferatski|Dimitrije]] (do 1224), regent je majka [[Margareta Ugarska]] (do 1216). Kalojan kreće na [[Solun]].

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
[[Datoteka:Saint Demetrios defending Thessalonica, Visoki Dečani.png|mini|120px|&quot;Sveti Dimitrije brani Solun od Kalojana&quot;, freska u Dečanima, 1350]]
* oktobar - Bugarski vladar [[Kalojan]] je umro tokom opsade Soluna. Ubrzo se proširila priča da ga je ubio Sveti [[Sveti Dimitrij]]e Solunski. Nasleđuje ga sestrić [[Boril]] (do 1218). 
** Borilovi rođaci [[Strez]] i [[Aleksije Sloven]] se odmeću - Strez se sklonio kod Stefana Nemanjića, učvrstio se kao gospodar centralne Makedonije sa sedištem u Proseku.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 298&lt;/ref&gt;

* decembar - Papa je, nakon ranijeg odbijanja, ipak priznao [[Bertold VII. Andechs-Meranski|Bertolda]], brata ugarske kraljice [[Gertruda Meranska|Gertrude]], za [[Kaločko-kečkemetska nadbiskupija|kaločkog]] nadbiskupa.

=== Kroz godinu ===
* Stjepan Mihajlov je hrvatski ban 1206-07.&lt;ref&gt;Klaić, 194&lt;/ref&gt;
* Prvi siguran spomen plemićkog roda [[Lačničići]], u okolici [[Biograd na Moru|Biograda]].
* [[Domald]] je knez Splita (do 1221).
* {{circa}} 1207-08 - Po jednom izvoru, moguće vreme braka Stefana Nemanjića i [[Ana Dandolo|Ane Dandolo]], unuke pokojnog mletačkog dužda&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 299&lt;/ref&gt; (ili 1216-17).
* Mladi [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galički]] knez [[Danilo Romanovič]] je pobegao u Ugarsku,&lt;ref&gt;Klaić, 197&lt;/ref&gt; kod svog rođaka [[András II, kralj Ugarske|Andrije II]].
* 1206-07 - [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Sanudo.svg|25px|Grb porodice Sanudo]] Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je dobio odobrenje od Venecije i latinskog cara za posed [[Naksos]]a. Sa rođacima i prijateljima je ovladao [[Kikladi]]ma. [[Naksosko vojvodstvo]] (Vojvodstvo Arhipelaga ili Egeja) će potrajati do 1579.
* [[John od Engleske]] osniva [[Liverpool]] (''Liuerpul'').
* 1206-07 - Dovršava se [[Kairska citadela]]; [[Ajubidi|ajubidski]] sultan [[Al-Kamil]] se preselio u nju - sedište vladara Egipta do 1874.
* 1205/7 - [[Šota Rustaveli]] je završio gruzinski nacionalni ep &quot;[[Vitez u tigrovoj koži]]&quot;, posvećen kraljici [[Tamara Gruzijska|Tamar]].
* Mongolska ekspanzija:
** Mongolski pohodi u Sibiru (→ [[:en:Mongol campaigns in Siberia|en]]): najstariji [[Džingis-kan]]ov sin [[Džuči]] je poslat protiv &quot;šumskih naroda&quot;, ''Hoi-yin Irgen'', u Sibiru severno od Mongolije. Jedan od prvih koji se potčinjava je Qutuqa Beki, poglavar [[Ojrati|Ojrata]].
** [[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia]]: Džingis-kan vodi drugi upad u [[Tanguti|tangutsku]] državu [[Zapadna Xia]] na severozapadu Kine.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1207.}}
* [[7. 7.]] - [[Elizabeta Ugarska]], princeza, landgrofica Tiringije, svetica († [[1231]])
* [[30. 9.]] - [[Dželaludin Rumi]], sufijski mistik, pjesnik († [[1273]])
* [[1. 10.]] - [[Henry III od Engleske]] († [[1272]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1207.}}
* [[3. 5.]] - [[Fujiwara no Kanezane]], japanski regent (* 1149)
* [[4. 9.]] - [[Bonifacije Monferatski]], solunski kralj (* ca. 1150)
* okt. - [[Kalojan]], bugarski vladar (* ca. 1170)
* {{circa}} [[Amalrik od Bene]], francuski teolog, lider sekte 

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org)
* ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)

{{commonscat|1207}}

[[Kategorija:1207.| ]]</text>
      <sha1>c1imvkspb2xb6a32184f6bprm3tgiao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1208.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223612</id>
    <revision>
      <id>42682992</id>
      <parentid>42682300</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:20:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42682992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6364" sha1="kjkyvaolo1pl1cnaa7fq65ninnavvmi" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1208}}
{{commonscat|1208}}

== Događaji ==
* [[15. 1.]] - Papin legat [[Pierre de Castelnau]] je ubijen na jugu današnje Francuske. Papa [[Inocent III]] okrivljuje za ovo grofa [[Raymond VI od Toulousea|Raymonda VI od Toulousea]], koji je ekskomuniciran, a dogodine počinje [[Katarski križarski rat]] (de Castelnau je ove godine beatificiran).
* [[31. 1.]] - Bitka kod Lene, u Švedskoj: kralj [[Sverker II od Švedske|Sverker II]], kome su pomagali Danci, poražen je od strane Erika Knutssona, koji postaje kralj [[Erik X od Švedske|Erik X]] (do 1216).

* [[19. 2.]] - Sava Nemanjić je, na poziv braće Stefana i Vukana, koji su ga dočekali u Hvosnu, doneo telo Stefana Nemanje u Srbiju - ponovo je sahranjen u Studenici (po drugim izvorima to je bilo 1206. ili '07.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270-1&lt;/ref&gt; ).
** Sava postaje arhimandrit Studenice.&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot;&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs&lt;/ref&gt; Propisao je Studenički tipik, prilagođeni Hilandarski, tj. propise za život u manastiru,&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 333&lt;/ref&gt; u čijem se uvodu nalazi razvijenije žitije Simeona Nemanje.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 334&lt;/ref&gt;
** Monaštvo u Srbiji kreće &quot;odlučnije putem svetogorskih uzora&quot;.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 326&lt;/ref&gt; U [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 390&lt;/ref&gt;

* [[20. 3.]] - [[Mihajlo IV Carigradski|Mihajlo IV]] je izabran za vaseljenskog patrijarha u Nikeji (do 1212).
* [[23. 3.]] - Papa stavio Englesku s Velsom pod [[interdikt]] (do 1214), povodom spora za kraljem [[John od Engleske|Johnom]] oko izbora [[Canterburyjski nadbiskup|canterburyjskog nadbiskupa]].

* [[6. 4.]] (Uskrs) - Novoizabrani patrijarh je krunisao i miropomazao cara [[Teodor I Laskaris|Teodora I Laskarisa]], proglašenog 1205. Teodorov sin Nikola je suvladar, ali izgleda da je umro 1210.
* 15. 4. - [[Hangzhou]], glavni grad južne [[Dinastija Sung|dinastije Sung]], pogođena je velikim požarom.

* maj - Bugarski car [[Boril]] kreće u Trakiju da je povrati od grčkih pobunjenika, kojima pomažu Latini iz Carigrada. U junu je porazio Latine kod Beroje/Stare Zagore. Zauzeo je delove teritorije Aleksija Slovena.

* [[21. 6.]] - Rimsko-njemački kralj [[Filip Švapski]] je ubijen u Bambergu. Bio je na svadbi svoje nećake [[Beatrica II. Burgundska|Beatrice II. Burgundske]] sa [[Otto I, vojvoda Meranije|Ottom I, vojvodom Meranije]]. Počinilac je bavarski palatinski grof Otto VIII, izgleda zbog razvrgnute zaruke sa Filipovom kćeri.
** Njegov rival [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV]] ostaje jedini kralj u Njemačkoj.
** Filipova supruga, vizantijska princeza iz porodice Angel, [[Irena Angelina]] umire 27. 8. na porođaju, sa petom kćerkom.
** Braća ugarske kraljice [[Gertruda Meranska|Gertrude]], [[Ekbert Andechs-Meranski|Ekbert]], knez-biskup Bamberga i [[Henrik II., markgrof Istre]], bježe u Ugarsku, pošto su optuženi za učešće (najmlađi kraljičin brat [[Bertold VII. Andechs-Meranski|Bertold]] je od 1206. kaločki nadbiskup).
* [[30. 6.]] (8. 7., 2. 8.?&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot; /&gt;) - Bitka kod Filipopolisa/Plovdiva: Latini su porazili bugarskog cara Borila.
** [[Strez]], rođak bugarskog cara Borila, učvrstio se u centralnoj Makedoniji, u Proseku, uz pomoć Stefana Nemanjića.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 298&lt;/ref&gt;

* [[3. 7.]] - Vukan Nemanjić više nije živ, ili nije na vlasti, jer se kao &quot;dukljanski kralj&quot; pominje njegov sin Đorđe, koji se zaklinje na vernost mletačkom duždu - nudi pomoć protiv albanskog velikaša Dimitrija Progona.&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot; /&gt;
** Pošto je umro [[Gjin Progoni]], gospodar [[Kroja|Kruje]], nasledio ga je brat [[Dhimitër Progoni]] (do 1216), poznat i kao knez [[Kneževina Arbanon|Arbanona]]. Oženio se [[Komnena Nemanjić|Komnenom Nemanjić]], Stefanovom kćerkom.

* septembar - avgust 1209 (6717. po vizantijskom kalendaru) - Živopisanje Studenice je završeno trudom sve trojice Nemanjinih sinova, Stefana, Vukana i Save.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270, 277&lt;/ref&gt;

* [[2. 11.]] - Potpisan mir između severne [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastije Jin]] i južne Sung: južnjaci ponovo moraju plaćati danak (novi rat dolazi 1217, kada je Jin izmicao Mongolima).
* [[11. 11.]] - [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV]] je u Frankfurtu izabran za svetog rimskog cara (dogodine je krunisan u Rimu).

* [[29. 12.]] - Umro jeZhangzong od [[Dinastija Jin (1115–1234)|Jina]], car u severnoj Kini; nasleđuje ga stric Wanyan Yongji (do 1213). 

=== Kroz godinu ===
* Hrvatski ban je Benko ili Bank (Benedikt, 1208-09).&lt;ref&gt;Klaić, 194&lt;/ref&gt;
* Kralj Sicilije [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Frederik]] proglašen je punoletnim; papa Inocent III, njegov pokrovitelj, uredio mu je ženidbu sa [[Konstanca Aragonska|Konstancom Aragonskom]], udovicom ugarskog kralja [[Emerik, hrvatsko - ugarski kralj|Emerika]] (u braku 1209-22, Frederik će biti sveti rimski car 1220-50).
* [[Kneževina Ahaja|Ahajski]] knez [[Vilim od Champlittea]] odlazi u Francusku a ostaje [[Geoffroi I de Villehardouin]]. 
* [[Lav Zgur]] se ubio, pošto je već tri godine pod opsadom Latina u [[Akrokorint]]u - neki Teodor se održava do 1210.
* [[Livonski križarski rat]]: [[Livonsko bratstvo mača]] započinje dejstva protiv Estonaca, zajedno sa [[Livonci]]ma i [[Latgalci]]ma (do 1227).
* 1208-12 - U [[Palencia|Palenciji]] je osnovan prvi univerzitet u današnjoj Španiji (postoji do 1264, zasenjen je [[Univerzitet u Salamanci|Univerzitetom u Salamanci]], osnovanim 1218).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1208.}}
* [[2. 2.]] - [[Jaime I od Aragona]] zv. Osvajač († [[1276]])
* [[Koloman (herceg)|Koloman]], ugarski kraljević, galički kralj, slavonski herceg († [[1241]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1208.}}
* [[15. 1.]] - [[Pierre de Castelnau]], papin legat, blaženik 
* [[20. 1.]] - [[Julijan od Kuenke]], biskup, svetac (* ca. 1127)
* [[21. 6.]] - [[Filip Švapski]], rimsko-njemački kralj (* [[1177]])
* [[29. 12.]] - Zhangzong od Jina, car u severnoj Kini (* [[1168]])
* [[Gjin Progoni]], gospodar Kruje 

[[Kategorija:1208.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>kjkyvaolo1pl1cnaa7fq65ninnavvmi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683008</id>
      <parentid>42682992</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:56:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Događaji */</comment>
      <origin>42683008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6477" sha1="03fwx63zh0ln0z1h625m43sn5toaau5" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1208}}
{{commonscat|1208}}

== Događaji ==
* [[15. 1.]] - Papin legat [[Pierre de Castelnau]] je ubijen na jugu današnje Francuske. Papa [[Inocent III]] okrivljuje za ovo grofa [[Raymond VI od Toulousea|Raymonda VI od Toulousea]], koji je ekskomuniciran, a dogodine počinje [[Katarski križarski rat]] (de Castelnau je ove godine beatificiran).
* [[31. 1.]] - Bitka kod Lene, u Švedskoj: kralj [[Sverker II od Švedske|Sverker II]], kome su pomagali Danci, poražen je od strane Erika Knutssona, koji postaje kralj [[Erik X od Švedske|Erik X]] (do 1216).

* [[19. 2.]] - Sava Nemanjić je, na poziv braće Stefana i Vukana, koji su ga dočekali u Hvosnu, doneo telo Stefana Nemanje u Srbiju - ponovo je sahranjen u Studenici (po drugim izvorima to je bilo 1206. ili '07.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270-1&lt;/ref&gt; ).
** Sava postaje arhimandrit Studenice.&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot;&gt;[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_2_l.html Latinsko Carstvo i stvaranje Srpske Kraljevine]. rastko.rs&lt;/ref&gt; Propisao je Studenički tipik, prilagođeni Hilandarski, tj. propise za život u manastiru,&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 333&lt;/ref&gt; u čijem se uvodu nalazi razvijenije žitije Simeona Nemanje.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 334&lt;/ref&gt;
** Monaštvo u Srbiji kreće &quot;odlučnije putem svetogorskih uzora&quot;.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 326&lt;/ref&gt; U [[Manastir Žiča|manastiru Žiča]] se gradi crkva Svetog Spasa, koja će u 13. veku biti uzor [[Raški stil|Raškog stila]].&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 390&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Grob Stefana Nemanje, manastir Studenica.jpg|mini|lijevo|Grob Stefana Nemanje - Simeona u Studenici]]
* [[20. 3.]] - [[Mihajlo IV Carigradski|Mihajlo IV]] je izabran za vaseljenskog patrijarha u Nikeji (do 1212).
* [[23. 3.]] - Papa stavio Englesku s Velsom pod [[interdikt]] (do 1214), povodom spora za kraljem [[John od Engleske|Johnom]] oko izbora [[Canterburyjski nadbiskup|canterburyjskog nadbiskupa]].

* [[6. 4.]] (Uskrs) - Novoizabrani patrijarh je krunisao i miropomazao cara [[Teodor I Laskaris|Teodora I Laskarisa]], proglašenog 1205. Teodorov sin Nikola je suvladar, ali izgleda da je umro 1210.
* 15. 4. - [[Hangzhou]], glavni grad južne [[Dinastija Sung|dinastije Sung]], pogođena je velikim požarom.

* maj - Bugarski car [[Boril]] kreće u Trakiju da je povrati od grčkih pobunjenika, kojima pomažu Latini iz Carigrada. U junu je porazio Latine kod Beroje/Stare Zagore. Zauzeo je delove teritorije Aleksija Slovena.

* [[21. 6.]] - Rimsko-njemački kralj [[Filip Švapski]] je ubijen u Bambergu. Bio je na svadbi svoje nećake [[Beatrica II. Burgundska|Beatrice II. Burgundske]] sa [[Otto I, vojvoda Meranije|Ottom I, vojvodom Meranije]]. Počinilac je bavarski palatinski grof Otto VIII, izgleda zbog razvrgnute zaruke sa Filipovom kćeri.
** Njegov rival [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV]] ostaje jedini kralj u Njemačkoj.
** Filipova supruga, vizantijska princeza iz porodice Angel, [[Irena Angelina]] umire 27. 8. na porođaju, sa petom kćerkom.
** Braća ugarske kraljice [[Gertruda Meranska|Gertrude]], [[Ekbert Andechs-Meranski|Ekbert]], knez-biskup Bamberga i [[Henrik II., markgrof Istre]], bježe u Ugarsku, pošto su optuženi za učešće (najmlađi kraljičin brat [[Bertold VII. Andechs-Meranski|Bertold]] je od 1206. kaločki nadbiskup).
* [[30. 6.]] (8. 7., 2. 8.?&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot; /&gt;) - Bitka kod Filipopolisa/Plovdiva: Latini su porazili bugarskog cara Borila.
** [[Strez]], rođak bugarskog cara Borila, učvrstio se u centralnoj Makedoniji, u Proseku, uz pomoć Stefana Nemanjića.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 298&lt;/ref&gt;

* [[3. 7.]] - Vukan Nemanjić više nije živ, ili nije na vlasti, jer se kao &quot;dukljanski kralj&quot; pominje njegov sin Đorđe, koji se zaklinje na vernost mletačkom duždu - nudi pomoć protiv albanskog velikaša Dimitrija Progona.&lt;ref name=&quot;VCorLcissk&quot; /&gt;
** Pošto je umro [[Gjin Progoni]], gospodar [[Kroja|Kruje]], nasledio ga je brat [[Dhimitër Progoni]] (do 1216), poznat i kao knez [[Kneževina Arbanon|Arbanona]]. Oženio se [[Komnena Nemanjić|Komnenom Nemanjić]], Stefanovom kćerkom.

* septembar - avgust 1209 (6717. po vizantijskom kalendaru) - Živopisanje Studenice je završeno trudom sve trojice Nemanjinih sinova, Stefana, Vukana i Save.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270, 277&lt;/ref&gt;

* [[2. 11.]] - Potpisan mir između severne [[Dinastija Jin (1115–1234)|dinastije Jin]] i južne Sung: južnjaci ponovo moraju plaćati danak (novi rat dolazi 1217, kada je Jin izmicao Mongolima).
* [[11. 11.]] - [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV]] je u Frankfurtu izabran za svetog rimskog cara (dogodine je krunisan u Rimu).

* [[29. 12.]] - Umro jeZhangzong od [[Dinastija Jin (1115–1234)|Jina]], car u severnoj Kini; nasleđuje ga stric Wanyan Yongji (do 1213). 

=== Kroz godinu ===
* Hrvatski ban je Benko ili Bank (Benedikt, 1208-09).&lt;ref&gt;Klaić, 194&lt;/ref&gt;
* Kralj Sicilije [[Friedrich II, car Svetog Rimskog Carstva|Frederik]] proglašen je punoletnim; papa Inocent III, njegov pokrovitelj, uredio mu je ženidbu sa [[Konstanca Aragonska|Konstancom Aragonskom]], udovicom ugarskog kralja [[Emerik, hrvatsko - ugarski kralj|Emerika]] (u braku 1209-22, Frederik će biti sveti rimski car 1220-50).
* [[Kneževina Ahaja|Ahajski]] knez [[Vilim od Champlittea]] odlazi u Francusku a ostaje [[Geoffroi I de Villehardouin]]. 
* [[Lav Zgur]] se ubio, pošto je već tri godine pod opsadom Latina u [[Akrokorint]]u - neki Teodor se održava do 1210.
* [[Livonski križarski rat]]: [[Livonsko bratstvo mača]] započinje dejstva protiv Estonaca, zajedno sa [[Livonci]]ma i [[Latgalci]]ma (do 1227).
* 1208-12 - U [[Palencia|Palenciji]] je osnovan prvi univerzitet u današnjoj Španiji (postoji do 1264, zasenjen je [[Univerzitet u Salamanci|Univerzitetom u Salamanci]], osnovanim 1218).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1208.}}
* [[2. 2.]] - [[Jaime I od Aragona]] zv. Osvajač († [[1276]])
* [[Koloman (herceg)|Koloman]], ugarski kraljević, galički kralj, slavonski herceg († [[1241]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1208.}}
* [[15. 1.]] - [[Pierre de Castelnau]], papin legat, blaženik 
* [[20. 1.]] - [[Julijan od Kuenke]], biskup, svetac (* ca. 1127)
* [[21. 6.]] - [[Filip Švapski]], rimsko-njemački kralj (* [[1177]])
* [[29. 12.]] - Zhangzong od Jina, car u severnoj Kini (* [[1168]])
* [[Gjin Progoni]], gospodar Kruje 

[[Kategorija:1208.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>03fwx63zh0ln0z1h625m43sn5toaau5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1209.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223613</id>
    <revision>
      <id>42683020</id>
      <parentid>42682312</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:30:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42683020</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4333" sha1="oip04svh9j61wmkf0ddi3wb7ufj9zbp" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1209}}
{{commonscat|1209}}

== Događaji ==
* 1208/1209 - Mongolsko osvajanje Sibira: Bitka na Irtišu, na severoistoku dan. Kazahstana - Džingis-kanov sin Džuči je razbio ostatke Merkita i Najmana. Vođa Najmana [[Kučlug]] je uspeo pobeći, odlazi Karakitajima. Preživeli Merkiti beže prvo Ujgurima, zatim Kipčacima, na zapadu.
** Mongolsko osvajanje Centralne Azije: Barchuq Art Tegin, vladar ujgurske kraljevine Qocho, potčinjava se Mongolima (ubio je merkitskog i karakitajskog izaslanika).

* [[6. 1.]] - Latinski car Henrik Flandrijski je u Solunu krunisao mladog Dimitrija Monferatskog za kralja. Lombardski velikaši, na čelu sa Obertom II od Biandratea protive se caru, on zauzima Ser, ali se Kavala oduprla.

* mart - Trijarhija Negropont (Eubeja): pošto je lombardski plemić Ravano dalle Carceri ostao sam na ostrvu i pobunio se protiv vlasti Solunske kraljevine, sklopio je sporazum sa Venecijom. Ali, u maju priznaje i sizerenstvo latinskog cara Henrika.

* april-maj - Pošto je sastavio pravilo za svoje sledbenike, [[Franjo Asiški]] odlazi sa njima u Rim kako bi dobio dozvolu od pape - podrška je data 1210.
* maj - Parlament u Ravenici u centralnoj Grčkoj, susret franačkih velikaša sa juga Grčke sa carem Henrikom. Ahajski knez Villehardouin je vazal latinskog cara.
* [[26. 5.]] - [[Varaždin]] je dobio povlastice slobodnoga kraljevskoga grada.

* jun - Ugovor iz Sapienze: Venecija priznaje Villehardouinovu Ahajsku kneževinu na celom Peloponezu, osim Korona i Modona, kao formalnog vazala.
* jun - Car Henrik zauzima Tebu i Atinu od neposlušnih lombardskih barona.

* jul - Počinje [[Katarski križarski rat]]: razne grupe su krenule iz Lyona. [[Raymond VI od Toulousea]] je uspio promjeniti stranu i pomiriti se sa crkvom.
* [[20. 7.]] - Križari su se okupili u gradu [[Montpellier]]u, vazalu Aragona; cilj su im zemlje [[Raymond Roger Trencavel|Raymonda Rogera Trencavela]], vikonta od Beziersa i Carcassonea, koji tolerira [[katari|katare]].
* [[22. 7.]] - Križari su uspjeli upasti u [[Béziers]], dolazi do velike pljačke, masakra i paljevine. Vođi križara, opatu [[Arnaud Amalric|Arnaudu Amalricu]] pripisana je uputa &quot;Ubijte ih sve, Bog će znati svoje&quot;, jer u gradu je bilo mnogo katolika.

* septembar 1208 - avgust 1209 (6717. po vizantijskom kalendaru) - Živopisanje Studenice je završeno trudom sve trojice Nemanjinih sinova, Stefana, Vukana i Save.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270, 277&lt;/ref&gt;
* [[1. 8.]] - Počinje opsada [[Carcassonne]]a, Trencavel je zarobljen 7-og, kada je na vjeru došao u križarski logor na pregovore (umire u novembru).
* [[15. 8.]] - Carcassonne se predao, pučanstvo je moralo napustiti grad. [[Simon IV de Montfort]] dobija ovu oblast.
* avgust - Kralj [[John od Engleske]] preti invazijom Škotske, kralj [[Kraljevina Alba|Škotske]] [[William I Lav]] pristaje udati kćerke za engleske plemiće.

* [[4. 10.]] - Sveti rimski car [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otto IV.]] je krunisan u Rimu. Papa izvlači nova obećanja od njega u korist crkve, ali ubrzo iz krši, tako da je dogodine ekskomuniciran.

* novembar - Papa Inocent III je izopćio iz crkve kralja [[John od Engleske|Johna od Engleske]] povodom imenovanja canterburyjskog nadbiskupa (do 1213).

=== Kroz godinu ===
* Bertold VII. Andech-Meranski, brat kraljice Gertrude, kaločki nadbiskup, postaje i hrvatski ban (do 1211). U njegovo vrijeme kuju se srebrni slavonski banovci.
* [[Markgrofovija Istra]] se vraća pod vlast [[Akvilejska patrijarhija|Akvilejske patrijarhije]], pošto su Andechs-Meranski optuženi za ubistvo Filipa Švapskog prošle godine.
* Prvi put se spominju [[Rugvica]], Gornja Stubica, Donja Stubica, [[Božjakovina]] (zemlja sv. Martina), [[Križevci]] (Crisiensis locus).
* ''Arnoldi Chronica Slavorum'' Arnolda od Lübecka pokriva period 1171-1209, nastavak je ''Chronice Slavorum'' Helmolda od Bosaua.
* Osniva se [[Univerzitet u Cambridgeu]].
* Stari [[Londonski most]] je završen nakon 33 godine gradnje (srušen 1832, nakon izgradnje novog).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1209.}}
* [[5. 1.]] - [[Rikard od Cornwalla]], engleski princ, nemačko-rimski kralj († [[1272]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1209.}}
*

[[Kategorija:1209.| ]]
[[Kategorija:1200-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>oip04svh9j61wmkf0ddi3wb7ufj9zbp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1205.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223619</id>
    <revision>
      <id>42683004</id>
      <parentid>42681021</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:42:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj */</comment>
      <origin>42683004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8650" sha1="70fjtzly0hn29lo8c3wbkurgv3d8qd7" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1205}}

Godina '''1205.''' ('''[[rimske brojke|MCCV]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] (1. jan/sij.).

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* krajem 1204. ili 1205 - [[Stefan Nemanjić]] se u ovo vreme vratio na vlast u [[Raška|Raškoj]]/Srbiji, a njegov brat [[Vukan Nemanjić|Vukan]] je opet udeoni knez u [[Zeta (država)|Zeti]]. Zemlja je nakon borbi bila pogođena i glađu.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 270&lt;/ref&gt;
* [[6. 1.]] - [[Filip Švapski]] je ponovo krunisan za rimsko-nemačkog kralja, sada u [[Aachen]]u, od strane kelnskog nadbiskupa. Papa [[Inocent III]] podržava [[Otto IV, car Svetog Rimskog Carstva|Otta IV]] pa će kelnski nadbiskup biti smenjen.

* mart - [[Rumski Sultanat]]: Kejhusrev I se vraća u [[Konya|Konyu]], zbacuje svog sinovca Kilič Arslana III, vlada do 1211. Imao je podršku [[Teodor I Laskaris|Teodora Laskarisa]], tast mu je Manuil Mavrozomis, unuk pokojnog cara [[Manojlo I Komnin|Manojla I Komnina]].
** Pošto ga je napadala gruzijska kraljica [[Tamara Gruzijska|Tamar]], Kejhusrev će pokušati da osvoji [[Trapezunt]] njenog rođaka [[Aleksej I Trapezuntski|Alekseja]].
* [[19. 3.]] - Bitka kod Adramitiona, dan. [[Edremit]]a: [[Henrik Flandrijski]], brat latinskog cara [[Balduin I od Konstatinopola|Balduina]], potukao je u Maloj Aziji Konstantina Laskarisa, Teodorovog brata (po Nikiti Honijatu, poražen je Teodor Mangafa, uzurpator Filadelfije/Alašehira).

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[1. 4.]] - Umro je [[Amalrik II. Jeruzalemski|Amalrik II.]] (Aimery), [[Kraljevina Kipar|ciparsko]]-[[Kraljevina Jeruzalem|jeruzalemski]] kralj. Cipar pripada njegovom sinu [[Hugo I. Ciparski|Hugu I.]] (do 1218) a Jeruzalem ostaje udovici [[Izabela I. Jeruzalemska|Izabeli I.]]. I ona ubrzo umire pa je nasleđuje maloletna kći [[Marija Jeruzalemska|Marija]] (do 1212).
* proleće - Pošto je zimus sklopljen savez grčke aristokratije i bugarskog vladara [[Kalojan]]a, dolazi do pobune u [[Didimotika|Didimotihonu]] i [[Edirne|Jedrenu]], zatim i u celoj [[Trakija|Trakiji]].
* proleće? - [[David Komnin]] je slao vojsku da zauzme [[Nikomedija|Nikomediju]], ali Teodor Laskaris ju je odbio.
[[Datoteka:Bulgaria under Kaloyan.png|mini|[[Kalojan]]ova Bugarska]]
* [[14. 4.]] - Bitka kod Jedrena: bugarski vladar [[Kalojan]] je sa Vlasima i Kumanima porazio krstaše i Mlečane, zarobljen je latinski car [[Balduin I od Konstatinopola|Balduin I]], koji umire u zarobljeništvu. Njegov brat [[Henrik Flandrijski]] će biti regent a zatim i car 1206-16. Kalojanova vojska pljačka Trakiju i Makedoniju, prema [[Solunska Kraljevina|Solunskoj Kraljevini]] [[Bonifacije Monferatski|Bonifacija Monferatskog]].
* proleće - Mlečanin [[Marco I Sanudo]] je osvojio [[Naksos]] na jugozapadu Egeja, kako bi preduhitrio Đenovljane u širenju regionom. Vojvodstvo Naksosa (Arhipelaga, Egeja) postoji do 1579.

* [[7. 5.]] - Mladi ugarski kralj [[László III, kralj Ugarske|Ladislav III]] je umro u Beču.
* maj? - Pošto je uklonjena latinska opasnost, [[Teodor I Laskaris]] prelazi iz [[Brusa|Bruse]] u [[İznik|Nikeju]] i proglašava se za cara (krunisan je 1208, nakon izbora novog, nikejskog, vaseljenskog patrijarha); zauzima mnoge anadolske tvrđave, potčinjavaju mu se oblasni gospodari. [[Nikejsko Carstvo]] traje do povratka u Carigrad 1261.
[[Datoteka:Ondrej2 pecet.jpg|mini|160px|Pečat [[András II, kralj Ugarske|Andrije II]]]]
* [[29. 5.]] - [[András II, kralj Ugarske|Andrija II]] je okrunjen u Stolnom Biogradu za ugarskog kralja (do 1235). Uvodi &quot;nove institucije&quot;, tj. grantove kojima će veliki deo kraljevskog domena pripasti njegovim pristalicama u vidu naslednih imanja.

* 14. 6.? - Mletački dužd [[Enrico Dandolo]] je umro u Carigradu. U avgustu je za naslednika izabran [[Pietro Ziani]] (do 1229).
* 19. 6. ili 14. 10. - Bitka kod Zawichosta, na jugoistoku dan. Poljske: [[Galičko-Volinjsko Kneževstvo|galičko-volinski]] knez [[Roman Veliki]] je poražen i poginuo u sukobu sa poljskim velikašima [[Leszek I Bijeli|Leszekom I Bijelim]] i [[Konrad Mazovski|Konradom Mazovskim]]. Sinovi su mu maloletni tako da dolazi do sukcesijske krize i Rata za galicijsko nasleđe, koji traje do 1245. Ubrzo se umešao i ugarski kralj Andrija.
* jun - Kalojanova bugarska vojska je porazila krstaše kod [[Ser]]a, zatim ih je opsela u citadeli. Grad je uglavnom uništen.
** Bugari zatim idu na Filipopolis/Plovdiv, gde se Grk Aleksije Aspijet proglasio za cara - i tamo će biti srušeni bedemi i aristokratija pogubljena ili prognana, tako da se Grci hlade prema bugarskom vladaru.
** Kalojan će uzeti i [[Ber]], uz masakr, i [[Meglen]].
* jun - U kancelariji [[Philippe II od Francuske|Philippea II od Francuske]] prvi put se koristi izraz ''regnum Francie'', Kraljevina Francuska; ranije je bilo ''regnum Francorum'', (zapadno) kraljevstvo Franaka.

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
[[Datoteka:LatinEmpire2.png|mini|Podela Vizantije]]
* [[13. 7.]] - Umro je Hubert Walter, [[canterburyjski nadbiskup]] i engleski lord kancelar. Povodom izbora za njegovog naslednika dolazi do sukoba između kralja [[John od Engleske|Johna od Engleske]] i pape [[Inocent III|Inocenta III]].
* leto - Bitka u Kundurskom maslinjaku na Peloponezu je ubedljiva pobeda Latina, na čelu sa [[Vilim od Champlittea|Vilimom od Champlittea]] i Geoffreyem I od Villehardouina, nad Grcima - nastaje [[Kneževina Ahaja]]. Bonifacije Monferatski u ovo vreme kontroliše unutrašnjost severoistočnog Peloponeza, bez gradova - [[Lav Zgur]] je opkoljen u [[Akrokorint]]u.
* leto - Manojlo Mavrozom, tast rumskog sultana, pokušao je s turskim trupama stvoriti sebi kneževinu na zapadu Anadolije, ali je poražen od nikejskih trupa.

* avgust - Solunski kralj [[Bonifacije Monferatski]] daje [[Eubeja|Eubeju]] trojici veronskih barona - to je Trijarhija [[Negropont]].

* septembar - [[Alfonso VIII od Kastilje]] invadira [[Vojvodstvo Vaskonija]] (Gaskonju), koju drži njegov šurak, kralj [[John od Engleske]], smatrajući je mirazom svoje supruge [[Eleonora Engleska, kastiljska kraljica|Eleonore Engleske]]. 

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* 1205/06 - Pošto su u [[Veliko Trnovo|Trnovu]] izbili neredi, car [[Kalojan]] se vraća u grad i brutalno ih suzbija. 

=== Kroz godinu ===
* [[Cistercitski samostan i opatija u Topuskom]]: [[cisterciti]] dolaze na poziv Andrije II.
* Merkurije je [[hrvatski ban]].&lt;ref&gt;Klaić, 194&lt;/ref&gt;
* Mlečani preuzimaju prevlast nad Dubrovnikom (do 1358). Knez [[Damjan Juda]] je uhvaćen, nakon čega je izvršio samoubojstvo.
* [[Mihajlo I Komnin Duka]] zavladao od Drača (koji su zauzeli Mlečani, kao i Krf, → Vojvodstvo Drač, do 1213) do Navpakta, ova država je nazvana [[Epirska Despotovina]].
* [[Othon de la Roche]], plemić iz Burgundije, osniva [[Atinsko Vojvodstvo]].
* Mlečani su se iskrcali na Krit, tj. priobalnu Spinalongu, ali nailaze na otpor Grka i đenovskog avanturiste [[Enrico Pescatore|Enrica Pescatorea]] - osiguravaju posed 1217, [[Kraljevina Kandija]] formalno traje do 1715.
* Temudžin (od sledeće godine [[Džingis-kan]]) prvi put upada u [[Tanguti|tangutsku]] državu [[Zapadna Xia]], u današnjoj severno-centralnoj Kini ([[Mongolsko osvajanje Zapadne Xia|prava invazija]] dolazi 1209, država će biti uništena 1227).

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1205.}}
* [[26. 1.]] - Lizong, kineski vladar iz dinastije Sung († [[1264]])
* [[10. 7.]] - [[Hōjō Masamura]], japanski regent šoguna († [[1273]])
* {{circa}} [[Vaclav I od Češke]], Jednooki († [[1253]])
* {{circa}} [[Batu-kan]], mongolski osnivač Zlatne horde († [[1255]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1205.}}
* [[1. 4.]] - [[Amalrik II. Jeruzalemski]] (* ca. 1153)
* [[7. 5.]] - [[László III, kralj Ugarske]] (* ca. 1200)
* 14. 6.? - [[Enrico Dandolo]], mletački dužd (* ca. 1107)
* [[19. 6.]] - [[Roman Veliki]], galičko-volinski knez (* ca. 1152)
* [[10. 7.]] - [[Hatakeyama Shigeyasu]], samuraj 
* [[13. 7.]] - Hubert Walter, canterburyjski nadbiskup i lord kancelar (* ca. 1160)
* [[Damjan Juda]], dubrovački knez 

== Reference ==
{{reference}}

; Literatura
* [https://archive.org/stream/povjesthrvataodn01klaiuoft/povjesthrvataodn01klaiuoft_djvu.txt Svezak prvi. Prvo doba: Vladanje knezova i kraljeva hrvatske krvi (641-1102) i Drugo doba: Vladanje kraljeva Arpadovića (1102-1301)]. [[Vjekoslav Klaić]] (archive.org)
* ''Istorija srpskog naroda'', Prva knjiga, Od najstarijih vremena do Maričke bitke (1371), SKZ Beograd 1981 (I)

{{commonscat|1205}}

[[Kategorija:1205.| ]]</text>
      <sha1>70fjtzly0hn29lo8c3wbkurgv3d8qd7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Informativna stranica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>228992</id>
    <revision>
      <id>42683002</id>
      <parentid>42679218</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:35:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42683002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="735" sha1="4asmxa13rd6bqte31iv3dz1jv0trrfm" xml:space="preserve">{{ombox
| type       = notice
| image      = [[Datoteka:Codex icon info color-progressive.svg|44px|link=|Informativna stranica]]
| imageright = {{#if:{{{1|}}} | {{prečica|{{{1|}}}|{{{2|}}}|{{{3|}}}|{{{4|}}}|{{{5|}}} }} }}
| textstyle  = padding-top:6px; padding-bottom:5px;
| text       = '''Ovo je informativna stranica.'''&lt;br /&gt;Ona nije [[Wikipedia:Pravila i smjernice|pravilo ili smjernica]], ali objašnjava određene norme i običaje na Wikipediji. U slučaju nedosljednosti između ove stranice i pravila ili smjernice, prednost ima odgovarajuće pravilo ili smjernica.
}}&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:Informativne stranice Wikipedije|{{STRANICA}}]]&lt;/includeonly&gt;
&lt;noinclude&gt;[[Kategorija:Šabloni za projektne stranice]]&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4asmxa13rd6bqte31iv3dz1jv0trrfm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandra Elkasević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>238962</id>
    <revision>
      <id>42682966</id>
      <parentid>42563133</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:21:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11645" sha1="2zgk1deetny37gjo44qhx9k1icuaf9c" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
| ime =Sandra Elkasević
| slika = Sandra Perković Doha 2015.jpg
| opis slike = Sandra Elkasević na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] [[2015.]] godine u [[Doha|Dohi]].
| puno_ime = Sandra Elkasević
|mjesto_rođenja = {{nowrap|{{flagicon|Hrvatska}} [[Zagreb]], [[Hrvatska]]}}
|visina = 183 cm
|datum_rođenja = [[21. lipnja]] [[1990.]]
| medalje =
{{Medalje sport | [[Atletika]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Croatia}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato| [[OI 2012.|London 2012.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[OI 2016.|Rio de Janeiro 2016.]] | bacanje diska}}
{{Medalje bronca| [[OI 2024.|Pariz 2024.]] | bacanje diska}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva}}
{{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Moskva 2013.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|London 2017.]] | bacanje diska}}
{{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Peking 2015.]] | bacanje diska}}
{{Medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | bacanje diska}}
{{Medalje bronca|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | bacanje diska}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska prvenstva}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2010.|Barcelona 2010.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2012.|Helsinki 2012.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2014.|Zürich 2014.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Amsterdam 2016.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato| [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]] | bacanje diska}}
{{MedaljeNatjecanje| Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2010.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2012.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2013.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2014.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2015.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2016.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[2017.]] | bacanje diska}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Mediteranske igre]]}}
{{Medalje zlato |  [[XVII. Mediteranske igre - Mersin 2013.|Mersin 2013.]] | bacanje diska}}
{{Medalje zlato | [[XVIII. Mediteranske igre – Tarragona 2018.|  Tarragona 2018.]] | bacanje diska}}
{{Odličja | Kontinentalni kup}}
{{Medalje srebro | Split 2010.| bacanje diska}}
{{Medalje srebro| Ostrava 2018. | bacanje diska}}
{{Medalje bronca| Marrakech 2014. | bacanje diska}}
|headercolor=lightsteelblue
|or=71,41 m '''NR''' ([[bacanje diska]])&lt;ref name=&quot;Rez&quot;&gt;''[https://worldathletics.org/athletes/croatia/sandra-elkasevic-14263753 Sandra ELKASEVIĆ]''. worldathletics.org (pristupljeno 17. rujna 2025.)&lt;/ref&gt;
|država={{flagicon|Hrvatska}} Hrvatska
|sport=[[atletika]]
|discipline_tip=Disciplina
|discipline=[[bacanje diska]]
|supružnici=[[Edis Elkasević]] (v. [[2023.]])}}

'''Sandra Elkasević''' (djevojački '''Perković'''; [[Zagreb]], [[21. lipnja]] [[1990]].), [[hrvatska]] [[Atletika|atletičarka]], hrvatska rekorderka u [[Bacanje diska|bacanju diska]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.has.hr/images/stories/HAS/rekordi/rekordi.html|title=Državni rekordi na otvorenom|work=Hrvatski atletski savez|access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt; i bivša državna rekorderka u [[bacanje kugle|bacanju kugle]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://ak-dinamo.hr/hrvatski-rekord-sandre-perkovic-u-bacanju-kugle/|title=Hrvatski rekord Sandre Perković u bacanju kugle|work=AK Dinamo Zrinjevac|access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;. Dvostruka olimpijska i svjetska te sedmerostruka europska prvakinja u bacanju diska, a k tomu i sedmerostruka osvajačica [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]].&lt;ref name=&quot;Rez&quot;/&gt;

== Sportski uspjesi ==

=== Osobni rekordi ===
{|class=wikitable style=&quot;text-align: center width=&quot;45%&quot;
!scope=&quot;col&quot;| Disciplina
!scope=&quot;col&quot;| Rezultat&lt;ref name=&quot;Rez&quot;/&gt;
!scope=&quot;col&quot;| Datum
!scope=&quot;col&quot;| Mjesto
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|'''71,41 m''' (NR)&lt;br&gt;{{small|(18. u povijesti)}}
|align=&quot;center&quot;|[[18. srpnja]] [[2017.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|Švicarska}} [[Bellinzona]]
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bacanje kugle]]
|align=&quot;center&quot;|'''16,99 m'''
|align=&quot;center&quot;|[[19. veljače]] [[2011.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|Hrvatska}} [[Rijeka]] 
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bacanje koplja]]
|align=&quot;center&quot;|'''43,54 m'''
|align=&quot;center&quot;|[[7. rujna]] [[2008.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|Hrvatska}} [[Makarska]]
|-
|align=&quot;left&quot;| [[Bacanje kladiva]]
|align=&quot;center&quot;|'''39,90 m'''
|align=&quot;center&quot;|[[6. rujna]] [[2008.]]
|align=&quot;left&quot;|{{flagicon|Hrvatska}} [[Makarska]]
|}
=== Međunarodna natjecanja ===

{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;&quot;max-width:40em;&quot;
!scope=&quot;col&quot;| Godina
!scope=&quot;col&quot;| Natjecanje
!scope=&quot;col&quot;| Mjesto
!scope=&quot;col&quot;| Plasman
!scope=&quot;col&quot;| Disciplina
!scope=&quot;col&quot;| Rezultat
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2007.]]
|Mlađe juniorsko svjetsko prvenstvo
|{{flagicon|Češka}} [[Ostrava]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=silver|2. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|51,25 m
|-
|Juniorsko europsko prvenstvo
|{{flagicon|Nizozemska}} [[Hengelo]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=silver|2. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|55,42 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2009.]]
|Juniorsko europsko prvenstvo
|{{flagicon|Srbija}} [[Novi Sad]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|62,44 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Njemačka}} [[Berlin]]
|align=&quot;center&quot;|9. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|60,77 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2010.]]
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2010.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Španjolska}} [[Barcelona]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|64,67 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2012.]]
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2012.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Finska}} [[Helsinki]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,62 m
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2012.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|UK}} [[London]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|69,11 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2013.]]
|[[Mediteranske igre 2013.|Mediteranske igre]]
|{{flagicon|Turska}} [[Mersin]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|66,21 m
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2013.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Rusija}} [[Moskva]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,99 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2014.]]
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2014.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Švicarska}} [[Zürich]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|71,08 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2015.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Kina}} [[Peking]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=silver|2. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,39 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2016.]]
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2016.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Nizozemska}} [[Amsterdam]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|69,97 m
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Brazil}} [[Rio de Janeiro]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|69,21 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2017.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[London]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|70,31 m 
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2018.]]
|[[Mediteranske igre 2018.|Mediteranske igre]]
|{{flagicon|Španjolska}} [[Tarragona]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|66,46 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Njemačka}} [[Berlin]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,62 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2019.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Katar}} [[Doha]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=cc9966|3. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|66,72 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2021.]]
|[[Ljetne olimpijske igre 2021.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Japan}} [[Tokio]]
|align=&quot;center&quot;|4. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|65,01 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2022.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|SAD}} [[Eugene, Oregon|Eugene, OR]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=silver|2. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|68,45 m
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Njemačka}} [[München]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,95 m
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2024.]]
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Italija}} [[Rim]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,04 m
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=cc9966|3. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|67,51 m
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2025.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Japan}} [[Tokio]]
|align=&quot;center&quot;|5. mjesto
|[[bacanje diska]]
|align=&quot;center&quot;|65,82 m
|}
== Priznanja ==

U sklopu europske atletske konvencije održane [[16. listopada]] [[2010.]] u [[Beograd|Beogradu]] Sandra Elkasević bila je proglašena europskom atletskom zvijezdom u usponu, čime je postala i najmlađa osvajačica ovoga naslova u povijesti europskih prvenstava, osvojivši je s 20 godina.&lt;ref&gt;http://www.has.hr/component/content/article/1-vijesti/374-hrvatska-atletska-veer-u-beogradu.html{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Hrvatski atletski savez (preuzeto: 18. listopada 2010.)&lt;/ref&gt; Titulu najbolje hrvatske sportašice godine u izboru [[Sportske novosti|Sportskih novosti]] zavrijedila je devet puta, a jednako joj je priznanje toliko puta dodijelio i [[Hrvatski olimpijski odbor]]&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tportal.hr/sport/clanak/odabrani-najbolji-hrvatski-sportasi-u-2019-godini-sandra-perkovic-i-tin-srbic-ponovno-najbolje-od-onog-sto-hrvatska-ima-foto-20191219|title=Odabrani najbolji hrvatski sportaši u 2019. godini: Sandra Perković i Tin Srbić ponovno najbolje od onog što Hrvatska ima|work=Tportal|access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url= https://www.tportal.hr/sport/clanak/hrvatski-olimpijski-odbor-nagradio-najuspjesnije-hrvatske-sportasice-i-sportase-u-2022-godini-ovo-su-svi-laureati-20221221|title=Hrvatski olimpijski odbor nagradio najuspješnije hrvatske sportašice i sportaše u 2022. godini; ovo su svi laureati|work=Tportal|access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;. 
== Reference ==
{{Izvori}}

== Vanjske veze ==
=== Sestrinski projekti ===
{{commonscat|Sandra Perković}}

{{Olimpijske pobjednice u bacanju diska}}
{{Sportaši godine Sportskih novosti}}
{{Evropske atletske zvijezde u usponu}}
{{Normativna kontrola}}
{{Lifetime|1990||Elkasević, Sandra}}

[[Kategorija:Hrvatski atletičari]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]]
[[Kategorija:Dobitnici nagrade Franjo Bučar]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]]
[[Kategorija:Biografije, Zagreb]]</text>
      <sha1>2zgk1deetny37gjo44qhx9k1icuaf9c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emir Bekrić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>240898</id>
    <revision>
      <id>42682964</id>
      <parentid>42422329</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7173" sha1="lahqla7mm9boenfnjcp2vaxjz5s58qw" xml:space="preserve">{{Sportista
| ime            = Emir Bekrić
| slika          = Semi2Finale 1 400hurdlesLondon2012 2.JPG
| širina_slike   = 
| opis_slike     = Emir Bekrić na LOI 2012.
| puno_ime       = Emir Bekrić
| nadimak        = 
| datum_rođenja  = [[14. 3.]] [[1991]].
| mesto_rođenja        =  [[Beograd]]
| država_rođenja       =  {{ZD JUG}} [[SFRJ]]
| datum_smrti         = 
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| državljanstvo  = {{zastava|Srbija}}
| visina  = 195 cm
| klub       = [[AK Partizan]]
| karijera       = 
| discipline     = [[Trka na 400 metara sa preponama|400 m prepone]]
| rekordi        = 48,05
| nagrade      = [[Balkansko poluostrvo|Balkanski]] atletičar u usponu (2012)
| medalje  = {{medalja početak}}
{{medalja sport|[[Atletika]]}}
{{medalja sport|[[Trka na 400 metara sa preponama|400 m prepone]]}}
{{medalja takmičenje|[[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom|Svetsko prvenstvo]]}}
{{medalja bronza|[[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2013.|2013. Moskva]] |[[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2013 — 400 metara prepone za muškarce|48,05]]}}
{{medalja takmičenje|[[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom|Evropsko prvenstvo]]}}
{{medalja srebro|[[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012.|2012. Helsinki]] | [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012 — 400 metara prepone za muškarce|49,49]]}}
{{medalja takmičenje|[[Mediteranske igre]]}}
{{medalja zlato|[[Mediteranske igre 2013.|2013. Mersin]]|[[Atletika na Mediteranskim igrama 2013.|48,83]]}}
{{medalja takmičenje|Evropsko prvenstvo za mlađe seniore}}
{{medalja bronza|2011. Ostrava |49,61}}
{{medalja zlato|2013. Tampere |48,76}}
{{medalja kraj}}
}}
'''Emir Bekrić''' ([[Beograd]], [[14. mart]] [[1991]]) je [[Sport u Srbiji|srpski]] [[Atletika|atletičar]] koji je specijalista za [[Trka na 400 metara sa preponama|trke na 400 metara sa preponama]].

Bekrić je i juniorski rekorder Srbije u disciplini [[Trka na 110 metara sa preponama|110 metara sa preponama]] (rezultat 14.20 postignut 2008). Na Evropskom prvenstvu za mlađe seniore 2011. u [[Ostrava|Ostravi]] je osvojio bronzanu medalju. Na [[Letnja univerzijada 2011.|Letnjoj univerzijadi]] u [[Šendžen]]u iste godine je u polufinalnoj trci oborio [[Rekordi Srbije u atletici|državni rekord]] star 23 godine na 400 metara sa preponama vremenom od 49,55 sekundi. Kasnije je u finalu zauzeo šesto mesto.

Na [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012.|Evropskom prvenstvu u Helsinkiju 2012. godine]] je osvojio srebrnu medalju u [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012 — 400 metara prepone za muškarce|trci na 400 metara sa preponama]] koju je istrčao za 49,49 sekundi. Na ovaj način Bekrić je postao prvi srpski atletičar koji je osvojio medalju na [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom|Evropskim prvenstvima na otvorenom]]&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/sport/ci/story/86/Atletika/1130824/ RTS: „Bekrić srcem do srebra“ (29. jun 2012)]&lt;/ref&gt;. U polufinalnoj trci Bekrić je oborio nacionalni rekord sa 49,37 sekundi.

Učestvovao je na [[Mediteranske igre 2013.|Mediteranskim igrama u Mersinu 2013.]] i pobedio postigavši, rekord Mediteranskih igara i novi nacionalni rekord 48,83 sekunde. Nedugo zatim učestvovao je i na [[Evropsko prvenstvo u atletici za mlađe seniore 2013.|Evropskom prvenstvu za mlađe seniore]] u Tampereu, gde je sa vremenom od 48,76 osvojio zlato i postavio novi državni rekord.

Iste godine je na [[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2013.|svetskom prvenstvu]] u [[Moskva|Moskvi]], postavio državne rekorde u polufinalu i finalu, kao i najbolja vremena sezone za takmičare iz Evrope, došavši do bronzane medalje.

== Rezultati ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: left;&quot;
|- bgcolor=&quot;#EFEFEF&quot;
! '''godina'''
! '''takmičenje'''
! '''mesto'''
! '''plasman'''
! '''rezultat'''
|-
!colspan=&quot;6&quot;| {{zastava|Srbija}}
|-
|rowspan=3|[[2009]]. || Evropsko ekipno prvenstvo – 1. liga || {{ZD|NOR}} [[Bergen]] || 6. mesto ||align=center | 54,33
|-
|Evropsko prvenstvo za juniore || {{ZD|SRB}} [[Novi Sad]] || polufinale ||align=center | 53,45
|-
|[[Letnja univerzijada 2009.|Univerzijada]] || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || eliminacije ||align=center | 53,16
|-
|rowspan=2| [[2010]]. ||[[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2010 — Druga liga|Evropsko ekipno prvenstvo — 2. liga]] || {{ZD|SRB}} [[Beograd]] || bgcolor=silver | 2. mesto ||align=center | 51,66
|-
|| Svetsko prvenstvo za juniore || {{ZD|KAN}} [[Monkton]] || 7. mesto ||align=center | 51,06
|-
|rowspan=5| [[2011]]. || [[Evropsko ekipno prvenstvo u atletici 2011 — Druga liga|Evropsko ekipno prvenstvo — 2. liga]] || {{ZD|SRB}} [[Novi Sad]] || bgcolor=gold | 1. mesto ||align=center | 50,35
|-
| Balkansko prvenstvo || {{ZD|BUG}} [[Sliven]] || bgcolor=gold | [[Datoteka:Gold medal blank.svg|16px]] 1. mesto ||align=center | 50,08
|-
| Evropsko prvenstvo za mlađe seniore || {{ZD|ČEŠ}} [[Ostrava]] || bgcolor=cc9966 | [[Datoteka:Bronze medal europe.svg|16px]] 3. mesto ||align=center | 49,61
|-
|[[Letnja univerzijada 2011.|Univerzijada]] || {{ZD|KIN}} [[Šendžen]] || 6. mesto ||align=center | 50,20
|-
|[[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2011.|Svetsko prvenstvo na otvorenom]] || {{ZD|JKO}} [[Tegu]] || 19. mesto ||align=center | 49,94
|-
|rowspan=2|  [[2012]]. || [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012.|Evropsko prvenstvo na otvorenom]] || {{ZD|FIN}} [[Helsinki]] || bgcolor=silver |[[Datoteka:Silver medal europe.svg|16px]] 2. mesto ||align=center | [[Evropsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2012 — 400 metara prepone za muškarce|49,49]]
|-
|[[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012.|Olimpijske igre]] || {{ZD|VB}} [[London]] || 14. mesto ||align=center | [[Atletika na Letnjim olimpijskim igrama 2012 — 400 metara prepone za muškarce|49,62]]
|-
|rowspan=5|[[2013]]. ||Evropsko ekipno prvenstvo – 2. liga || {{ZD|LIT}} [[Kaunas]] || bgcolor=gold | 1. mesto  ||align=center | 49,98
|-
|[[Mediteranske igre 2013.|Mediteranske igre]] || {{ZD|TUR}} [[Mersin]] || bgcolor=gold | 1. mesto ||align=center | [[Atletika na Mediteranskim igrama 2013.|48,83]]
|-
|Evropsko prvenstvo za mlađe seniore || {{ZD|FIN}} [[Tampere]] || bgcolor=gold | [[Datoteka:Gold medal europe.svg|16px]] 1. mesto ||align=center | 48,76
|-
| Balkansko prvenstvo || {{ZD|BUG}} [[Stara Zagora]] || bgcolor=gold | [[Datoteka:Gold medal blank.svg|16px]] 1. mesto ||align=center | 48,96
|-
| [[Svetsko prvenstvo u atletici na otvorenom 2013.|Svetsko prvenstvo]] || {{ZD|RUS}} [[Moskva]] || bgcolor=cc9966 | [[Datoteka:Bronze medal world centered-2.svg|16px]] 3. mesto ||align=center | 48,05
|}

== Povezano ==
* [[Rekordi Srbije u atletici]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Emir Bekrić}}
* [http://www.iaaf.org/athletes/biographies/country=srb/athcode=251647/index.html Podaci na sajtu IAAF] {{en}}

{{Evropske atletske zvijezde u usponu}}
{{Authority control}}

{{Lifetime|1991||Bekrić, Emir}}

[[Kategorija:Srpski atletičari]]
[[Kategorija:Srpski olimpijci]]
[[Kategorija:Atletičari Partizana]]
[[Kategorija:Atletičari na Ljetnim olimpijskim igrama 2012.]]
[[Kategorija:Biografije, Beograd]]</text>
      <sha1>lahqla7mm9boenfnjcp2vaxjz5s58qw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Regenerator</title>
    <ns>0</ns>
    <id>249641</id>
    <revision>
      <id>42683095</id>
      <parentid>42546439</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683095</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8521" sha1="1mirmbhz0jrf4mvhwp8g7oujaqv2ywv" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe}}
'''Regenerator''' ili '''regenerativni izmjenjivač topline''' je vrsta [[Izmjenjivač topline|izmjenjivača topline]] sa cikličkim tokom koji [[frekvencija|periodički]] mijenja smjer. Sličan je [[protusmjerni izmjenjivač topline|protusmjernom izmjenjivaču]] [[Toplina|topline]]. Međutim, u '''regenerator'''u dolazi do [[miješanje|miješanja]] dvaju tokova [[fluid]]a, dok ih protusmjerni izmjenjivač topline drži razdvojenima. Regenerator ima gotovo konstantan [[temperatura|temperaturni]] [[profili|profil]], a to uključuje i temperature fluida na ulazu i izlazu izmjenjivača.

[[Datoteka:L-Roheisenherstellung.png|mini|700px|center|Pet Cowperovih regenerativnih izmjenjivača topline postavljenih u seriju.]]

[[Datoteka:Tok izmjenjivaca.PNG|mini|375px|desno|Regenerativni izmjenjivač topline koristi protustrujnu izmjenu topline u svrhu smanjenja toplinskih gubitaka]]
U regenerativnom izmjenjivaču topline, na bilo kojoj strani izmjenjivača, fluid je gotovo uvijek isti. Fluid koji [[strujanje|struji]] kroz izmjenjivač često postiže visoke temperature, te pritom može strujati kroz vanjski dio [[proces]]a i tada se uvijek vraća u suprotnom smjeru kroz izmjenjivač kako bi se upotrijebio u daljnjem procesu. Obično se u [[praksa|praksi]] taj proces koristi ciklički ili repetitivno, stoga se u regenerativnim izmjenjivačima topline fluid koji ulazi [[zagrijavanje|zagrijava]] toplinskom [[energija|energijom]] koja se oslobađa iz fluida koji izlazi iz procesa.

Jedna od prednosti regenerativnih izmjenjivača topline je značajna [[štednja|ušteda]] energije, jer se većina toplinske energije može povratiti na, u [[termodinamika|termodinamičkom]] smislu, gotovo povrativi (reverzibilan) način. Ovaj tip izmjenjivača može imati [[stupanj iskorištenja]] preko 90[[postotak|%]] i ostvariti prijelaz gotovo cijele toplinske energije od jednog toka na drugi. Potrebno je dovesti vrlo malu [[množina tvari|količinu]] dodatne toplinske energije na vrući, ili odvesti sa hladnog kraja, čak i za očuvanje vrlo visokih ili vrlo niskih temperatura.

== Historija ==
Regenerator je izumio [[Robert Stirling]] 1816. godine, i obično je sastavna komponenta njegovog [[Stirlingovog motora]]. Najjednostavniji Stirlingov motor koristi manje učinkovit, ali konstrukcijski jednostavniji [[klip stroja|klip]].

== Tipovi regeneratora ==
U '''rotacijskim regeneratorima''' se [[matrica (matematika)|matrica]] kontinuirano rotira kroz dvije protusmjerne struje fluida. Na ovaj način, dvije struje su razdvojene, ali naravno, [[brtve|brtvljenje]] nije idealno. U svakom trenutku, samo jedna struja struji kroz svaki dio matrice; međutim, tijekom cijele [[rotacija polja|rotacije]], obje struje će sukcesivno proteći kroz svaki dio matrice. Svaki djelić matrice će proći kroz gotovo [[izoterma|izotermnu]] promjenu stanja, jer je rotacija [[okomitost|okomita]] na [[temperaturni gradijent]] i smjer strujanja. Dva fluida struje protustrujno, a temperatura fluida varira u području strujanja; međutim, lokalne temperature strujanja nisu [[funkcija (matematika)|funkcija]] [[vrijeme (fizika)|vremena]].

U '''regeneratorima s fiksnom matricom''', jedan [[tok polja|tok]] fluida ima ciklički, reverzibilni tok; kaže se da je tok protusmjeran. Ovaj regenerator može biti dio sustava bez [[ventil]]a, kao što je slučaj kod Stirlingova [[motor]]a. U drugoj [[konfiguracija|konfiguraciji]], fluid se usmjerava kroz ventile na različite matrice u promjenjivim operativnim periodima ''Ph'' i ''Pc'' što za rezultat ima variranje izlaznih temperatura s vremenom.

Drukčiji tip regeneratora je '''mikro-razinski regenerativni izmjenjivač topline'''. Ima višeslojnu strukturu rešetaka u kojoj je svaki [[sloj]] pomaknut od susjednog sloja za pola ćelije koja ima otvor duž obje osi okomite na protočnu [[os]]. Svaki sloj je [[kompozit]]na struktura sastavljena od 2 podsloja, jedan je od [[materijal]]a sa velikom, a drugi je od materijala sa malom [[toplinska vodljivost|toplinskom vodljivosti]]. Kada vrući fluid struji kroz ćeliju, toplina se prenosi sa fluida na [[stijenka|stjenke]] ćelije i tamo se pohranjuje. Kada fluid promijeni smjer, toplina se prenosi sa stjenke ćelije natrag na fluid.

Treći tip regeneratora je [[Rothemule regenerator|„Rothemule“ generator]]. Ovaj tip generatora ima fiksnu matricu u obliku [[disk]]a, a struje fluida struje kroz rotirajuće [[napa (strojarstvo)|nape]]. „Rothemule“ regenerator se koristi kao [[pregrijač]] [[zrak]]a u nekim [[elektrane i elektroenergetske mreže|elektranama]]. Termodinamički dizajn ovog regeneratora je isti kao kod ostalih tipova regeneratora.

=== Biologija ===
Kad [[disanje|dišemo]], mi koristimo naš [[nos]] i [[grlo]] kao regenerativni izmjenjivač topline. Hladniji zrak koji ulazi se grije, tako da u [[pluća]] stiže topli zrak. Kada izdišemo, taj zagrijani zrak prenosi većinu topline na stranu [[nazalni prolazi|nazalnih prolaza]], te su na taj način ti prolazi spremni ponovno zagrijati slijedeću struju zraka koju ćemo udahnuti.

=== Kriogenika ===
Regenerativni izmjenjivači topline su izrađeni od materijala koji imaju veliki volumetrički [[toplinski kapacitet]] te malu toplinsku vodljivost u uzdužnom (protočnom) smjeru. Na [[kriogeničkoj]] (vrlo niskoj) temperaturi od 20[[Kelvin|K]], specifična toplina [[kovine|metala]] je vrlo mala, pa regenerator mora biti veći za zadanu količinu topline.

== Prednosti regeneratora ==
Prednost regeneratora nad rekuperativnim (protusmjernim) izmjenjivačem topline je mnogo veća [[površina]] za zadani [[obujam|volumen]], koja omogućuje manji volumen izmjenjivača za zadanu energetsku [[gustoća|gustoću]], efektivnost i pad [[tlak]]a. U usporedbi sa ekvivalentnim rekuperatorom, regenerator je [[ekonomija|ekonomičniji]] u smislu korištenja materijala i [[proizvodnja|proizvodnje]].

Dizajn ulaza i izlaza koji se koriste za distribuciju vrućih i hladnih fluida u matricu je mnogo jednostavniji u protusmjernim regeneratorima nego u rekuperatorima. Razlog tomu je sljedeći; Obje struje ulaze u različite sekcije rotacionog regeneratora, za razliku od regeneratora sa fiksnom matricom gdje struje ulaze i izlaze jedna po jedna. Protočni sektori za vrući i hladni fluid u rotacionim regeneratorima mogu se dizajnirati za [[optimizacija|optimizaciju]] pada tlaka u fluidima. Matrične površine regeneratora također imaju i [[svojstvo]] da se same čiste, što smanjuje [[rizik]] od [[korozija|korozije]]. Svojstva kao što su mala površinska gustoća i protustrujni raspored regeneratora čine ga idealnim za izmjenu topline sa plina na plin koja zahtijeva da stupanj iskorištenja prelazi 85%. Koeficijent prijelaza topline je puno manji kod [[plin]]ova nego kod [[tekućine|kapljevina]], stoga se za poboljšanje prijelaza topline koristi mnogo veća površina u regeneratoru.

== Nedostaci regeneratora ==

Glavni nedostatak regeneratora je taj da uvijek postoji miješanje dvaju struja fluida koje se ne mogu u potpunosti odvojiti jedna od druge. Uvijek postoji neizbježno miješanje malog dijela jednog toka fluida sa drugim. U rotacionim regeneratorima, dio fluida koji se miješa je zarobljen u radijalnoj brtvi i matrici, a kod regeneratora sa fiksnom matricom, dio fluida koji se miješa ostaje u praznom dijelu volumena matrice. Taj mali dijelić fluida se miješa sa drugom strujom u slijedećem polu-ciklusu. Zato se regeneratori koriste samo onda kada je miješanje dvaju tokova fluida prihvatljivo. Miješani tok je uobičajen za prijenos topline i/ili energije sa plina na plin, ali nije uobičajen za prijenose kod kapljevina ili fluida sa mješovitim fazama, jer je [[zagađenje|kontaminacija]] fluida često spriječena sa tokom kapljevine.

== Literatura ==
{{Commonscat|Regenerative heat exchangers}}
* {{en icon}} [[NASA]] Glenn Research Center (16. 11. 2006.): [http://www.techbriefs.com/component/content/article/61 ''Microscale Regenerative Heat Exchanger''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131009184601/http://www.techbriefs.com/component/content/article/61 |date=2013-10-09 }}, Tech Briefs
* {{en icon}} Ramesh K. Shah, Dusan P. Sekulic (2003.): ''Fundamentals of Heat Exchanger Design'', Wiley, {{ISBN|978-0-471-32171-2}}
* {{en icon}} EE (2013.): [http://www.engineersedge.com/heat_transfer/regenerative_heat_exchanger.htm ''Regenerative Heat Exchanger - Heat Transfer''], Engineers Edge

[[Kategorija:Energetika]]
[[Kategorija:Izmjenjivači topline]]</text>
      <sha1>1mirmbhz0jrf4mvhwp8g7oujaqv2ywv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>2026.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>257502</id>
    <revision>
      <id>42683022</id>
      <parentid>42682716</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:36:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Smrti */</comment>
      <origin>42683022</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39505" sha1="lfzab1k47xnlnctyoce90r8l7rkx56m" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.

=== Septembar/Rujan ===

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>lfzab1k47xnlnctyoce90r8l7rkx56m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683057</id>
      <parentid>42683022</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T20:06:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Septembar/Rujan */</comment>
      <origin>42683057</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39893" sha1="33tu4lwirg6a3pkrk6ilz3i502b0ngi" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>33tu4lwirg6a3pkrk6ilz3i502b0ngi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683058</id>
      <parentid>42683057</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T20:08:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>/* Jul/Juli/Srpanj */</comment>
      <origin>42683058</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39972" sha1="ses296xkqy8zuabgdiltgn2nwpidhot" xml:space="preserve">{{Godina nav|2026}}
{{otheruses}}
{{Godina u drugim kalendarima|2026}}

Godina '''2026''' (MMXXVI) je [[redovna godina koja počinje u četvrtak]].

* UN-ova Međunarodna godina: pašnjaka i stočara; volontera za održivi razvoj; zemljoradnica.
* Nove godine: 火马 [[Kineska nova godina|kineska]] 17. 2.; ☪ islamska 16. 6.; ✡ [[Roš Hašana]] 11/12. 9.
* Uskrs: ✝ zapadni 5. 4.; 🞣 istočni 12. 4.
* Bajram: Ramazanski 20. 3.; Kurban 27. 5.

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - Bugarska je 21. članica [[eurozona|eurozone]], 1,95583 [[bugarski lev|leva]] za euro.
* 1. 1. - Požar u baru u [[Crans-Montana|Crans-Montani]], stradalo je 40 ljudi.
* 1. 1. - Demokratski socijalista [[Zohran Mamdani]] je gradonačelnik [[New York]]a.
* [[2. 1.]] - Šesti dan protesta u Iranu, iniciranih ekonomskom krizom. [[Donald Trump|Trump]] izjavljuje da će intervenisati ako demonstranti budu ubijani.
* 2. 1. - [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] je novi glavni grad [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]], u kontinentalnom delu zemlje, umesto [[Malabo]]a na ostrvu [[Bioko]].
* 2 - 4. 1. - Jemenski građanski rat: jemenska vlada je uz saudijsku pomoć povratila teritorije izgubljene u ofanzivi Južnog prijelaznog vijeća prošlog mjeseca (muhafaze [[Hadramaut (muhafaza)|Hadramaut]] i [[Al-Mahra (muhafaza)|Al-Mahra]]). Na otoku [[Sokotra]] su blokirani turisti.
[[Datoteka:Nicolas Maduro on board the USS Iwo Jima (cropped).jpg|120px|mini|lijevo|[[Nicolás Maduro|Maduro]]]]
* [[3. 1.]] - Operacija ''Absolute Resolve'': američki udari u [[Venecuela|Venecueli]] i hvatanje predsednika [[Nicolás Maduro|Nicolása Madura]] i njegove supruge po optužbi za trgovinu narkoticima. Trump izjavljuje da će SAD upravljati zemljom do tranzicije, najavljuje dolazak američkih naftnih kompanija. V.d. predsednika je [[Delcy Rodríguez]].
* [[6. 1.]] - Grenlandska kriza: lideri nekoliko evropskih zemalja reafirmiraju podršku Danskoj i [[Grenland]]u povodom novih američkih potraživanja.
* 6. 1. - Kontroverza oko chatbota [[Grok]] koji generira seksualizirane slike žena i djevojčica.
* 6 - 10. 1. - Sukob između sirijske prelazne vlade i kurdskih Sirijskih demokratskih snaga u [[Alep]]u - po sporazumu o primirju, SDF napušta grad. Vlada zatim preduzima ofanzivu 13-tog.
* [[7. 1.]] - Snage međunarodno priznate jemenske vlade ulaze u [[Aden]].
* [[8. 1.]] - Pojačanje protesta u Iranu, praćeno gašenjem interneta i oružanim suzbijanjem - stradale su hiljade demonstranata.
* 8. 1. - Rat u Ukrajini: hipersonična balistička raketa [[Orešnik]] je uveče upotrebljena protiv [[Lavov]]a.
* [[14. 1.]] - Zlato je ove sedmice prelazilo 4.600 dolara za uncu, vrhunac 4.638.
* [[17. 1.]] - Trump objavljuje da uvodi dodatne carine za osam evropskih zemalja koje učestvuju u vojnoj vežbi ''Arctic Endurance'' i protive se američkom zauzeću Grenlanda (u Davosu 21-og ih otkazuje, kaže da neće primenjivati silu i da je postigao okvirni sporazum sa gen. sek. NATO-a).
* 17. 1. - U Paragvaju je potpisan sporazum o slobodnoj trgovini između [[EU]] i [[Mercosur]] (potrebna je ratifikacija).
* 17. 1. - Na snazi je sporazum UN o zaštiti oceana (kolokvijalno ''High Seas Treaty''), za očuvanje i održivo korištenje morske bioraznolikosti izvan nacionalne jurisdikcije.
* [[20. 1.]] - U Zagrebu prikazan film &quot;[[Svadba (2026.)|Svadba]]&quot; - najgledaniji hrvatski film.
* 20. 1. - Politička kriza u Bugarskoj (traje od 2021): predsednik [[Rumen Radev]] je podneo ostavku; potpredsednica [[Ilijana Jotova]] postaje prva žena predsednik 23-ćeg.
* [[21. 1.]] - Blokada Filozofskog fakulteta u Novom Sadu zbog otkaza prof. Jeleni Kleut - policija je izbacila iz zgrade studente, profesore i građane.
* [[22. 1.]] - Trump i predstavnici nekoliko zemalja su u Davosu potpisali povelju [[Odbor mira|Odbora mira]] (''Board of Peace''), koji je u novembru pomenut u rezoluciji SB UN 2803 kao prelazno upravno i nadzorno telo za Gazu.
* 22. 1. - SAD su napustile [[Svjetska zdravstvena organizacija|Svjetsku zdravstvenu organizaciju]].
* [[23. 1.]] - Američki organ je produžio licencu Naftnoj industriji Srbije do 20. februara (mađarski MOL je objavio 19-tog da će preuzeti NIS od Gaspromnjefta).
* [[24. 1.]] - Kriza u [[Minneapolis, Minnesota|Minneapolisu]]: nakon Renée Good 7-og, agenti ICE (Sprovođenje imigracije i carina) ubili su i Alexa Prettija.
* 10 - [[25. 1.]] - Evropsko prvenstvo u vaterpolu, Beograd: Srbija 1, Hrvatska 6, Crna Gora 7. U all-star timu su [[Milan Glušac]], [[Dušan Mandić]] i [[Strahinja Rašović]].
* [[26. 1.]] - Talačka kriza u Gazi: Izraelci su našli telo poslednjeg taoca.
* [[27. 1.]] - Samit EU-Indija u New Delhiju: postignut je sporazum o slobodnoj trgovini (potrebna ratifikacija).
* 27. 1. - [[Južni Sudan]]: vladine snage, preds. [[Salva Kiir Mayardit|Salve Kiira]], pokrenule ofanzivu u državi Jonglei kako bi povratile pozicije koje su prošlog meseca zauzele opozicione snage zatvorenog bivšeg potpredsednika [[Riek Machar|Rieka Machara]].
* [[28. 1.]] - Urušavanje rudnika [[koltan]]a Rubaya na istoku DR Kongo: stradalo je preko 400 ljudi.
* 28. 1.]] - [[Sarah Mullally]] je prva žena [[nadbiskup Canterburyja]].
* [[29. 1.]] - U [[Konjuh (Kruševac)|Konjuhu]] kod Kruševca zaplenjeno pet tona marihuane.
* 29. 1. - Trump je potpisao izvršno naređenje o carini za zemlje koje snabdevaju [[Kuba|Kubu]] naftom; Meksiko je još pre dva dana otkazao isporuku - na Kubi se zaoštrava energetska kriza.
* [[30. 1.]] - Predsednik Vučić je potpisao paket od pet izmena i dopuna pravosudnih zakona, tzv. Mrdićeve zakone.
[[Datoteka:EFTA00001815 - Stone-walled driveway leads to a luxurious villa with palm trees and a coastal view featuring a black utility vehicle parked on the concrete pad.jpg|mini|Na &quot;Epsteinovom otoku&quot; 2019. ([[Little Saint James]], [[Američki Djevičanski Otoci]])]]
* 30. 1. - Ministarstvo pravde SAD je objavilo 3,5 miliona dokumenata u vezi [[Jeffrey Epstein|Jeffreya Epsteina]]; novi fokus na bivšeg princa Andrewa i britanskog političara Petera Mandelsona.
* 30. 1. - Nakon što je dostigla 5.500 dolara za uncu, cena zlata pada 9%, najviše od 1983.

=== Februar/Veljača ===
* 15. 1. - [[1. 2.]] - [[EHF Euro 2026.]] (Danska, Švedska Norveška): Danska 1, Hrvatska 3, Srbija 19, Crna Gora 23. U all-star timu je [[Mario Šoštarić]]. Doček rukometaša u Zagrebu 2-og je organizirala Vlada RH.
* [[3. 2.]] - Islamisti ubili 160-200 ljudi u dva sela u zapadnoj nigerijskoj državi Kwara.
* [[5. 2.]] - Istekao ugovor [[Novi START]] o redukciji nuklearnog naoružanja iz 2010. (Rusija je suspendovala učešće 2023).
* 5. 2. - U Makedoniji je počela akcija u kojoj je zaplenjeno 40 tona marihuane.
* [[6. 2.]] - [[Dow Jones Industrial Average|Dow Jones IA]] je prvi put prešao 50.000.
* 6 - 22. 2. - Zimske olimpijske igre u [[Milano|Milanu]] i [[Cortina d'Ampezzo|Cortini d'Ampezzo]].
* [[8. 2.]] - Izbori za predsjednika Republike Srpske (od novembra): nakon ponavljanja glasanja na 136 biračkih mjesta, potvrđena je pobjeda [[Siniša Karan|Siniše Karana]] iz SNSD (inauguracija 17-og).
* 8. 2. - Vanredni izbori u [[Japan]]u: [[Liberalna demokratska partija (Japan)|LDP]] premijerke [[Sanae Takaichi]] dobija dvotrećinsku većinu.
* 8. 2. - [[Super Bowl]] LX u [[Santa Clara, California|Santa Clari]]: [[Seattle Seahawks]] - [[New England Patriots]] 29:13; u poluvremenu je nastupio portorikanski reper [[Bad Bunny]].
* [[12. 2.]] - Trump opozvao klasifikaciju gasova staklene bašte kao pretnje javnom zdravlju iz 2009, kao i standarde za emisije iz vozila.
* 12. 2. - [[Vještačka inteligencija]]: kineska kompanija [[ByteDance]] objavila aplikaciju ''Seedance 2.0'' za generiranje videa - hollywoodski studiji prete tužbom za povredu intelektualnih prava.
* [[19. 2.]] - Bivši princ Andrew je bio pritvoren zbog prestupa na javnoj funkciji.
* 19. 2. - Bivši južnokorejski predsednik Yoon Suk Yeol osuđen na doživotnu kaznu za pobunu kada je proglasio ratno stanje u decembru 2024.
* [[20. 2.]] - Vrhovni sud SAD presudio da predsednik nema pravo da uvodi carine prema zakonu iz 1977 (carine od 2. 4. 2025). Trump sutradan objavljuje globalne carine od 10% po zakonu iz 1962, što ubrzo povećava na 15%.
* [[22. 2.]] - Fatalno ranjen ''El Mencho'', lider meksičkog narko-kartela Jalisco Nova Generacija - njegovi ljudi izvode više paljevinskih napada, blokada puteva i sukoba sa vlastima.
* [[26. 2.]] - Eskalacija u Konfliktu Pakistana i Afganistana: afganski Talibani napadaju pakistanske položaje (nakon pakistanskih udara od 21-og), Pakistan kaže da je u punom ratu sa Afganistanom.
* [[27. 2.]] - MUP objavio da je Hrvatska očišćena od mina.
* [[28. 2.]] - Počinje Operacija Lav koji riče/Epska furija, izraelsko-američki udari na Iran sa željom promene režima. 
** Ubijen je Vrhovni lider [[Ali Hamenei]] sa još nekoliko vojnih čelnika. Pogođena je škola za devojčice u Minabu na jugu zemlje, iranski mediji izveštavaju o 165 mrtvih.
** Iran uzvraća na Izrael i ciljeve u Persijskom zalivu.

=== Mart/Ožujak ===
[[Datoteka:Op epic fury timeline 100hrs - pentagon - mar4 - straight.jpg|mini|Prvih 100 sati rata u Zalivu]]
* [[1. 3.]] - Dron pogodio britansku bazu Akrotiri na Kipru.
* 1. 3. - Masakru u Abiemnomu na severu [[Južni Sudan|Južnog Sudana]]: omladinci, moguće [[Nuer]]i, napali su [[Dinka (narod)|Dinke]], ubijeno je najmanje 169 ljudi.
* [[2. 3.]] - Obnovljen sukob između [[Hezbolah]]a i Izraela. Evakuacije sa juga Libana, gađanje meta na jugu Bejruta.
* [[3. 3.]] - Još jedan odron u rudnicima [[koltan]]a Rubaya u prov. [[Nord-Kivu|Severni Kivu]], [[DR Kongo]], sa preko 200 mrtvih (u januaru je stradalo preko 400 ljudi).
* [[4. 3.]] - Iranska fregata IRIS Dena je torpedovana blizu Šri Lanke.
* [[5. 3.]] - Izbori u [[Nepal]]u, prvi od protesta Gen Z prošlog septembra: skoro dvotrećinska većina za Nacionalnu nezavisnu partiju, repera i gradonačelnika Katmandua [[Balen Shah]]a.
* [[6. 3.]] - Kosovska predsednica [[Vjosa Osmani]] raspustila skupštinu dan nakon neuspelog biranja novog predsednika; &quot;[[Samoopredeljenje (politička stranka)|Samoopredeljenje]]&quot; se obraća Ustavnom sudu.
* 7/[[8. 3.]] - Pogođeni rezervoari nafte kod Teherana, grad je obavijen dimom, pada crna kiša. Za novog Vrhovnog lidera Irana je izabran sin prethodnog, [[Mojtaba Khamenei]].
* [[9. 3.]] - Cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, prvi put od 2022. Promet [[Hormuški tjesnac|Hormuškim tjesnacom]] je znatno otežan.
* [[13. 3.]] - Gađane su vojne mete na iranskom ostrvu i naftnom terminalu [[Hark]].
* [[15. 3.]] - [[98. dodjela Oscara]]: najbolji film je ''[[One Battle After Another]]'', ukupno šest nagrada od 13 nominacija, uključujući novu kategoriju za [[kasting]]; ''[[Sinners (film iz 2025.)|Sinners]]'', četiri od rekordnih 16; ''[[Frankenstein (film iz 2025.)|Frankenstein]]'' tri od devet; ''[[KPop Demon Hunters]]'' dve od dve; ''[[Sentimental Value]]'' jedna, međunarodna, od devet; ''[[Hamnet (film)|Hamnet]]'' jedna od osam; ''[[Marty Supreme]]'' ništa od devet.
* [[16. 3.]] - U pakistanskom udaru je pogođena bolnica, centar za rehabilitaciju narkomana, u Kabulu - lokalni izvori tvrde da ima na stotine mrtvih.
* 16. 3. - Započete su izraelske kopnene operacije na jugu Libana - narednih dana se ruše mostovi na reci [[Litani]].
* 16. 3. - Nestanak struje na celoj Kubi (i opet 21-og).
* [[17. 3.]] - U izraelskim napadima u Teheranu, ubijeni su tajnik Vrhovnog vijeća nacionalne sigurnosti [[Ali Laridžani]] i komandant Basidža, paravojne dragovoljačke milicije u okviru Revolucionarne garde, Golamreza Solejmani (sljedeće noći i ministar obavještajnih dijela Esmail Hatib).
* [[18. 3.]] - Prvi, izraelski, napad na iransku hidrokarbonsku proizvodnju: najveće gasno polje, Južni Pars, koje deli sa [[Katar]]om. Iran odgovara udarom i velikom štetom na katarskom kompleks Ras Laffan za likvefakciju gasa. Ovo povlači obustavu rada kompanije QAFCO, koja proizvodi 14% svetske [[Urea|uree]].&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/apr/03/visual-guide-gulf-fertiliser-blockade ‘Food security timebomb’: a visual guide to the Gulf fertiliser blockade]. theguardian.com 3 Apr 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 3.]] - Iranci su ispalili dve rakete prema bazi Diego Garcia u sredini Indijskog okeana - jedna se raspala, druga presretnuta.
* 20 - 22. 3. - Svetsko prvenstvo u dvoranskoj atletici, [[Toruń]]: srebro za [[Angelina Topić|Angelinu Topić]] u skoku u vis.
* [[21. 3.]] - Nakon što je u Iranu gađano nuklearno postrojenje Natanz, iranske rakete pogađaju izraelska mesta Arad i [[Dimona]], nedaleko od nuklearnog centra.
* [[22. 3.]] - Parlamentarni izbori u Sloveniji: vladajuće [[Gibanje Svoboda]] je opalo, ali je jedan mandat ispred Janšine [[Slovenska demokratska stranka|SDS]].
* 22. 3. - Lokalni izbori u Francuskoj, drugi krug. Socijalisti zadržali Pariz.
* [[24. 3.]] - Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini između EU i Australije.
* 25 - 26. 3. - Sud u Novom Meksiku odredio 375 milona dolara globe Meti (Facebook i Instagram) jer je omogućila seksualnu eksploataciju dece; sutradan u Los Angelesu sud nalazi da su Meta i YouTube stvorili adiktivne proizvode koji štete mladim korisnicima.
* [[26. 3.]] - Nevrijeme u Hrvatskoj.
* 26. 3. - Uveče, studentkinja pala sa petog sprata Filozofskog fakulteta u Beogradu.
* [[28. 3.]] - Jemenski Husi su ispalili prvu raketu prema Izraelu tokom Iranskog rata.
* [[29. 3.]] - Lokalni izbori u 10 opština Srbije (Aranđelovac, Bajina Bašta, Bor, Kladovo, Knjaževac, Kula, Lučani, Majdanpek, Sevojno, Smederevska Palanka). Bilo je nasilja, [[Srpska napredna stranka|naprednjaci]] uglavnom pobeđuju, sa smanjenom podrškom.
* [[31. 3.]] - BiH pobijedila Italiju na penale i plasirala se na Svjetsko prvenstvo; Italija nije uspjela treći put zaredom.

=== April/Travanj ===
[[Datoteka:Orion POV- Destination and Home (art002e009567).jpg|mini|[[Artemis II]]: brod Orion, Mĕsec i Zemlja]]
* [[1. 4.]] - [[10. 4.]] - NASA-ina misija [[Artemis II]], sa posadom oko Meseca, prva iznad niske orbite od 1972; 6/7. 4. su obišli oko Meseca, na rekordnoj udaljenosti od 406.771 km od Zemlje.
* [[3. 4.]] - U Iranu je oboren američki [[McDonnell Douglas F-15E Strike Eagle|F-15E]]: pilot je ubrzo spasen a oficir za oružne sisteme 5-tog (prilikom spašavanja Amerikanci uništili dva svoja aviona [[Lockheed C-130 Hercules|C-130]] i dva mala helikoptera [[MD Helicopters MH-6 Little Bird|MH-6]]). Oboren i [[Fairchild Republic A-10 Thunderbolt II|A-10]] kod Hormuškog tjesnaca.
* [[5. 4.]] - Objavljeno da je blizu [[Kanjiža|Kanjiže]] pronađen eksploziv kod gasovoda koji vodi prema Mađarskoj.
* [[7. 4.]] - Trump: &quot;jedna civilizacija će umreti večeras&quot; ako Iran ne prihvati sporazum. Sledeće noći je dogovoreno primirje na dva tjedna i otvaranje Tjesnaca.
* [[8. 4.]] - Izrael smatra da Liban nije obuhvaćen primirjem, u jakim udarcima na Bejrut je stradalo preko 200 ljudi. Iran zatvara Tjesnac i gađa zaljevske zemlje.
* [[12. 4.]] - Bez rezultata u pregovorima SAD-Iran u Islamabadu; Trump objavljuje blokadu Hormuškog tjesnaca.
[[Datoteka:Bastion of Hungarian Freedom 2026 (44).jpg|mini|Budimpešta 2026.]]
* 12. 4. - Parlamentarni izbori u Mađarskoj: partija ''Tisza'' [[Péter Magyar|Pétera Magyara]] pobjeđuje sa dvotrećinskom većinom zastupnika; [[Viktor Orbán|Orbán]] i [[Fidesz]] su proveli četiri mandata i 16 godina na vlasti.
* [[13. 4.]] - SAD uvele pomorsku blokadu Irana.
* [[16. 4.]] - Prvi ukrajinski napad na rafineriju i naftni terminal u [[Tuapse]]u, na crnomorskoj ruskoj obali - još tri talasa do 2. maja izazivaju veliku materijalnu i ekološku štetu.
* [[17. 4.]] - Iran otvara Tjesnac tijekom lebanonskog primirja, ali ga zatvara već sutradan zbog nastavljene američke blokade.
* [[19. 4.]] - Izbori u Bugarskoj, osmi za pet godina: Progresivna Bugarska bivšeg predsednika [[Rumen Radev|Radeva]] dobija apsolutnu većinu mandata.
* [[23. 4.]] - Deblokirana pomoć EU od 90 milijardi eura za Ukrajinu.
* [[25. 4.]] - [[Rat u Maliju]] i [[Rat u Sahelu]]: koordinirani napadi džihadista iz JNIM i [[Azavad|tuareških pobunjenika]] u više gradova [[Mali]]ja.
* 25. 4. - Čovek je pucao blizu Večere dopisnika iz Bele kuće, kojoj su prisustvovali i čelnici SAD.
* [[26. 4.]] - [[Sabastian Sawe]] je istrčao Londonski maraton za manje od dva sata.
* [[28. 4.]] - RH i BiH potpisali u Dubrovniku sporazum o gradnji plinovoda [[Južna interkonekcija]].
* 28. 4. - Kosovski parlament ne uspeva izabrati novog predsednika - raspušten je, izbori će biti u junu.

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Ujedinjeni Arapski Emirati]] su napustili [[OPEC]].
* [[2. 5.]] - Ministarstvo obrane SAD objavilo da će povući 5.000 vojnika iz Njemačke (od ca. 36.000).
* 2. 5. - Na holandskom kruzeru ''MV Hondius'' na Atlantiku je umrla druga osoba od [[hantavirus]]a, treća ukupno (brod stiže na Tenerife 10-tog, odakle ide evakuacija).
* [[4. 5.]] - Američka operacija ''Project Freedom'': pratnja brodova u [[Hormuški tjesnac|Hormuškom tjesnacu]] (sutradan pauzirana). Iranci su gađali naftnu luku u Al Fudžajri.
* [[7. 5.]] - Lokalni izbori u UK: uspeh za [[Reform UK]] i Zelene. Nacionalistički [[Plaid Cymru]] ima najviše mandata u Velškoj skupštini (laburisti su bili dominantni od 1922). U Škotskoj je pobedila [[Škotska nacionalna stranka]]. Veliki gubici za vladajuće laburiste na lokalu u Engleskoj.
* [[11. 6.]] - [[Christian Schmidt]] potvrđuje da odlazi s pozicije [[Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu|OHR]].
* 13 - 15. 5. - Trumpova državna poseta Kini.
* [[14. 5.]] - Kriza na Kubi: ministar energije izjavljuje da nema više nafte i dizela.
* 14. 5. - Potvrđena epidemija Bundibugyo, /bundibudžo/, [[ebola|ebole]] u provinciji [[Ituri]] DR Kongo (moguće da je počela još pre dva meseca). Bolest je prisutna i u Ugandi. [[SZO]] 17-tog objavljuje vanrednu situaciju od međunarodnog interesa.
* 14. 5. - U napadu na Kijev ima 24 mrtvih, Ukrajina tri dana kasnije upućuje rafal prema Moskvi i Bjelgorodu.
* [[15. 5.]] - Uhapšen načelnik beogradske policije Veselin Milić i još 11 osoba, među kojima tri policajca, tri dana nakon pucnjave u restoranu „27&quot; na [[Senjak]]u i nestanka 52-godišnjeg muškarca (telo pronađeno u buretu, 21-og u Inđiji).
* 15 - 29. 5. - Prikazuju se uspešni filmovi koji sa započeli kao postovi na YouTubeu: natprirodni horor ''Obsession'' (15.) i SF psihološki horor ''Backrooms'' (29. 5.).
* 12 - [[16. 5.]] - Pesma Evrovizije u Beču. Pet zemalja bojkotira zbog učešća Izraela. Prva je [[Dara (bugarska pjevačica)|Dara]] iz Bugarske (&quot;Bangaranga&quot;), 15. Lelek iz Hrvatske (&quot;Andromeda&quot;), 17. Lavina iz Srbije (&quot;Kraj mene&quot;).
* [[18. 5.]] - Tužba protiv Službe unutrašnjih prihoda (IRS) od strane preds. Trumpa i njegovih sinova rešena nagodbom: vlada SAD formira fond od blizu 1,8 milijardi dolara, ''Anti-Weaponization Fund'', za nadoknadu predsednikovim saveznicima koji tvrde da su nepravedno istraživani. U dodatku nagodbe se kaže da IRS prekida sve preglede poreskih prijava.
* [[20. 5.]] - Vazdušna uzbuna u [[Vilnius]]u zbog drona blizu beloruske granice.
* 20. 5. - Velika porota u Majamiju optužila [[Raúl Castro|Raúla Castra]] i dr. za ubistvo u obaranju dve emigrantske cesne 1996.
* 20. 5. - Pojas presvete Bogorodice stigao iz svetogorskog manastira [[Vatoped]]a u Beograd, izložen je u Hramu Svetog Save do 6. juna, privukao je preko pola miliona poklonika. 
* [[23. 5.]] - Miting &quot;Ti i ja, Slavija&quot;, u Beogradu, sa preko 180.000 okupljenih. Sukobi kod Pionirskog parka. Železnički saobraćaj u zemlji obustavljen ranije tokom dana.
* [[24. 5.]] - Rusija gađala Ukrajinu sa 600 dronova i 90 raketa, uključujući hipersonični Orešnik, dva dana nakon što je u Starobjeljsku u Luganskoj oblasti pogođen pedagoški univerzitet, sa 21 žrtvom.
* 24 - 28. 5. - Preds. Vučić u poseti Kini.
* [[25. 5.]] - Objavljena papina enciklika ''Magnifica humanitas'': o očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije.
* [[26. 5.]] - Najtopliji majski dan u Engleskoj, malo preko 35 stepeni u [[Kraljevski botanički vrtovi u Kewu|vrtovima Kew]] u Londonu; toplotni val je na zapadu Evrope. U Indiji i Pakistanu ovih dana je preko 45 stepeni.
* [[29. 5.]] - Prilikom ruskog napada na ukrajinske luke na Dunavu, jedan dron je pogodio zgradu u rumunskom [[Galați|Galacu]].
* [[30. 5.]] - Građanskom inicijativom je uklonjen naprednjački fasadni baner sa beogradske [[Palata Albanija|Palate Albanija]], jer su bili ugroženi ptići [[Bela čiopa|belih čiopa]].
* [[31. 5.]] - Izraelci zauzeli strateški položaj zamka Beaufort kod Nabatije u Libanu.

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* [[1. 6.]] - Protesti u Albaniji, nazvani Flamingo revolucija - protivljenje gradnji luksuznog odmarališta kod Valone (ostrvo Sazan i laguna Narta, na inicijativu [[Jared Kushner|Jareda Kushnera]]) šire se i na Tiranu, pošto su aktivisti napadnuti od lokalnog obezbeđenja.
* 2. i 9. 6. - Antiimigrantska osećanja u Ujedinjenom Kraljevstvu: objavljivanje snimka hapšenja Henryja Nowaka u [[Southampton]]u, pred smrt nakon što ga je ubo Sik, i 9-tog napad nožem na čoveka u [[Belfast]]u izazivaju proteste odn. nemire.
* [[3. 6.]] - Oko 90 državljana Srbije vraćeno sa aerodroma u Tivtu, policija Crne Gore ih je ocenila kao &quot;rizik po bezbednost&quot;.
* 3. 6. - Ukrajinski dronovi pogodili naftni terminal u Sankt Peterburgu, na dan početka ekonomskog foruma, dan nakon što je u ruskim napadima poginulo 23 ljudi.
* [[4. 6.]] - Pripadnik [[UNIFIL]] stariji vodnik Milovan Jovanović umro je od posledica minobacačke vatre na jugu Libana.
* 4. 6. - [[Janez Janša]] je četvrti put premijer Slovenije.
* [[5. 6.]] - Samit EU–Zapadni Balkan u Tivtu.
* [[7. 6.]] - Vanredni izbori na Kosovu: Kurtijevo Samoopredeljenje 53/120 mandata (-4).
[[Datoteka:2026-06-08 Ballroom construction and UFC arena White House Washington DC 13-23-11.jpg|mini|Borilište i gradilište kod Bele kuće]]
* 7. 6. - Izbori u Armeniji: proeuropska stranka premijera [[Nikol Pašinjan|Pašinijana]] zadržava većinu.
* 7. 6. - Iran ispalio rakete na Izrael, nakon dva meseca, zbog izraelskih udara na Bejrut.
* [[9. 6.]] - Pošto je oboren američki [[Boeing AH-64 Apache|Apache]], dolazi do novog ciklusa udara sa Iranom.
* [[10. 6.]] - Papa je blagoslovio Kulu Isusa Krista bazilike [[Sagrada Família]] u Barceloni, visine 172,5 metara.
* 11. 6. - 19. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]] u Sjevernoj Americi.
** Bosna i Hercegovina: 12. 6. 1:1 sa Kanadom; 18. 6. gubi od Švicarske 4:1; 24. 6. pobjeđen Katar 3:1 - ide dalje.
** Hrvatska: 17. 6. gubi od Engleske 4:2; 23. 6. pobjeđena Panama 1:0; 27. 6. pobjeđena Gana 2:1 - ide dalje.
* [[12. 6.]] - Firma [[SpaceX]] je izašla na berzu. [[Elon Musk]] je prvi bilioner (1.000 milijardi).
* [[13. 6.]] - [[New York Knicks]] prvaci NBA nakon 53 godine.
* [[14. 6.]] - Objavljeno da je postignut sporazum o okončanju rata između Irana i SAD. Zbog nastavljenih dejstava u Libanu, sporazum i otvorenost Hormuskog moreuza se više puta dovode u pitanje.
* 14. 6. - ''UFC Freedom 250'': borilačka priredba na Južnom travnjaku Bele kuće. 
* [[15. 6.]] - U Kijevu su pogođeni saborna crkva Kijevo-pečerske lavre i Filmski studio Dovženko.
* [[18. 6.]] - Najveći napad na Moskvu od 2022, opet pogođena velika rafinerija u Kapotnji, na Moskvu pada crna kiša.
* 18. 6. - Kriza vođstva Laburističke partije u UK: gradonačelnik Manchestera Andy Burnham je ubedljivo dobio na dopunskim izborima za parlament.
* [[19. 6.]] - Više javno tužilaštvo u Beogradu sumnjiči studente da su simulirali upotrebu zvučnog topa u martu 2025.
* [[20. 6.]] - Protestni skup u Novom Sadu.
* [[22. 6.]] - Britanski premijer [[Keir Starmer]] objavljuje da podnosi ostavku.
* ca. 24. 6. - Val toplote na zapadu Evrope. Oboren junski rekord u Engleskoj (37,3 stepena 26-tog), u Francuskoj prosečno najtoplije ikada, s temperaturama do 44,3 stepena.
* [[24. 6.]] - Dva jaka potresa u [[Venezuela|Venezueli]], preko 6.500 mrtvih.
* [[27. 6.]] - Naprednjački skup u Beogradu. Preds. Vučić najavljuje da će podneti ostavku.
* 27. 6. - Toplota se premešta u srednju Evropu: rekordi u Nemačkoj (41,5 stepen), Češkoj (40,6), Danskoj (37).
* [[28. 6.]] - Studentski skup &quot;Sve se vidi na Vidovdan&quot; u Kraljevu.
* [[29. 6.]] - Najtopliji junski dan u Beogradu, 38,9 stepeni.
* [[30. 6.]] - Preko milion nedokumentovanih migranata i tražioca azila se prijavilo za regularizaciju statusa u Španiji.
* 30. 6. - Protesti protiv imigracije u Južnoj Africi.

=== Jul/Juli/Srpanj ===
[[Datoteka:DamonNolanHathaway-byPhilipRomano.jpg|mini|180px|Pred premijeru &quot;Odiseje&quot;]]
[[Datoteka:Enzo Fernandez Pau Cubarsi Argentina v Spain 19 July 2026-208.jpg|180px|mini|Finale Svjetskog kupa]]
* [[1. 7.]] - Američki diplomata Louis Chrishock je imenovan za v.d. [[Visoki predstavnik za BiH|Visokog predstavnika za BiH]], dok EU i SAD ne postignu kompromis (Rusija ga ne prihvata).
* 1. 7. - [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2026.|FIFA Svjetsko prvenstvo]]: 
** Bosna i Hercegovina: 1/2. 7. gubi od SAD 2:0.
** Hrvatska: 2/3. 7. gubi od Portugala 2:1.
* [[2. 7.]] - U jakom napadu na Kijev gine 30 ljudi.
* [[5. 7.]] - Američkom igraču Bolagunu suspendovana posledica crvenog kartona u meču sa BiH (SAD gube od Belgije 4:1). 
* [[6. 7.]] - Državna sahrana [[Ali Hamenei]]a (4 - 9. 7.): milioni ljudi učestvuju u pogrebnoj procesiji u Teheranu. Kovčeg je 8. 7. pronesen i iračkim gradovima Nadžaf i Kerbala.
* [[8. 7.]] - Nakon razmene vatre, Trump kaže da je primirje sa Iranom &quot;završeno&quot;. Uveče novi udari.
* ca. 9. 7. - Treći talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[10. 7.]] - Putnik Ryanaira iz Srbije zamalo izleteo kroz razbijeni prozor.
* [[11. 7.]] - Povijesno nizak vodostaj [[Drava|Drave]] kod Osijeka, -173.
* 11. 7. - Pisac [[Vladimir Arsenijević]] pretučen ispod Brankovog mosta; komemoracija žrtvama Srebrenice otkazana.
* [[15. 7.]] - Ukrajinski predsednik Zelenski smenio ministra odbrane Mihajla Fedorova, što izaziva proteste.
* [[16. 7.]] - Preds. Trump u obraćanju naciji tvrdi da su se Kinezi mešali u izbore 2020.
* [[17. 7.]] - U američkoj bazi u Jordanu poginula dva američka vojnika, nastavljaju se međusobni udari.
* 17. 7. - Prikazan je film &quot;[[Odiseja (2026.)|Odiseja]]&quot; [[Christopher Nolan|Christophera Nolana]].
* [[18. 7.]] - Ukrajinski dronovi uništili dva skladište online maloprodaje ''Wildberries'' u okolini Moskve.
* [[19. 7.]] - Finale Svjetskog prvenstva: '''Španija''' - Argentina 1:0 u produžecima. Prethodnog dana, u meču za treće mesto, Francuska - Engleska 4:6. 
[[Datoteka:Prime Minister Andy Burnham portrait (cropped).jpg|120px|mini|[[Andy Burnham]]]]
* [[20. 7.]] - [[Andy Burnham]] je novi britanski premijer, sedmi od 2016.
* 20. 7. - Nikaragvanski predsednik [[Daniel Ortega]] kaže da u zemlji više neće biti izbora.
* [[23. 7.]] - Nafta je prelazila 100 dolara, nakon što su jemenski Husi gađali dva tankera u Crvenom moru.
* [[24. 7.]] - Pošto su istekle carine uvedene u februaru, preds. Trump je uveo nove od 10% ili 12.5% za niz zemalja, uključujući EU, po klauzuli o prinudnom radu.
* 24/25. 7. - Pauzirani američki napadi na Iran - nastavljaju se 29-tog, nakon iranskog pokušaja protiv Jordana.
* [[25. 7.]] - Petoro planinara iz Bosne i Hercegovine stradalo na [[Elbrus]]u.
* 25. 7. - Omladinski pokret &quot;bubašvaba/žohara&quot; u Indiji: ministar obrazovanja je dao ostavku nakon desetak dana protesta zbog skandala sa procurivanjem ispita.
* ca. 2x. 7. - Veliki požari na zapadu Evrope: 50.000 ha u Ávili, zapadno od Madrida, najveći ikad u Španiji; preko 42.000 ha zapadno od [[Bordeaux]]a u Francuskoj, evakuirano je 220.000 ljudi. Još jedan talas vrućine.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/jul/27/france-and-spain-race-to-contain-huge-wildfires-before-fresh-heatwave-begins France and Spain race to contain huge wildfires before fresh heatwave begins] theguardian.com Mon 27 Jul 2026&lt;/ref&gt;
* [[26. 7.]] - [[Tadej Pogačar]] je osvojio peti [[Tour de France]].
* [[28. 7.]] - Predložena ''FIFA Forward Enterprise'', komercijalna filijala [[FIFA]]-e koja bi privatnim investitorima omogućila udeo u organizovanju takmičenja - izaziva dosta protesta, tako da se odustaje.
* [[30. 7.]] - Možda 60.000 ljudi ilegalno ulaze iz Maroka u španjolsku [[Ceuta|Ceutu]], sutradan se polovica vraća, ubrzo skoro svi. 
* [[31. 7.]] - Objavljene analize pokazuju da je otpad zakopan u [[Gospić]]u opasan - 33.000 tona.
* jul - Najtopliji jun-jul na zapadu Evrope. Najtopliji jul u svetskim morima. Najtopliji mesec ikada u SAD.

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* jul/avgust - Vrućina u regionu, Dunav i druge reke historijski niske. Centar za razminiranje Srbije tokom meseca uklanja nemačka plovila [[Operacija Dunavski vilenjak|potopljena 1944]]. kod Prahova&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/dunav-nizak-vodostaj-ratni-brodovi-motocikl-rimski-most-mamuti/ U toku je izvlačenje potopljene nemačke flote kod Prahova: Šta je sve izronilo iz presahlog Dunava?]. klima101.rs 14/08/2026&lt;/ref&gt;
* [[2. 8.]] - U Južnoj Koreji izmereno rekordnih 42,5°C.
* [[5. 8.]] - Požar u [[Deliblatska peščara|Deliblatskoj peščari]], zahvatiće preko 3.500 ha. Požar je i na [[Stolovi]]ma kod Kraljeva.
* ca. 6. 8. - Rekordne temperature u Austriji, Slovačkoj i Mađarskoj, 41-42°C.
* [[7. 8.]] - U Mecci potpisan obrambeni pakt između [[Turska|Turske]], [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]] i [[Pakistan]]a.
* [[8. 8.]] - [[Volodimir Zelenskij]] u poseti Beogradu.
* [[10. 8.]] - Zemljotres u kolumbijskom departmanu [[Chocó (departman)|Chocó]], 330 mrtvih.
* [[12. 8.]] - Totalno [[pomračenje Sunca]] na zapadu Evrope.&lt;ref&gt;[http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 Total Solar Eclipse of 2026 August 12] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150320164625/http://eclipse.gsfc.nasa.gov/SEsearch/SEsearchmap.php?Ecl=20260812 |date=2015-03-20 }}, ''NASA''&lt;/ref&gt;
* [[13. 8.]] - Peti talas vrućine na zapadu Evrope.
* [[14. 8.]] - Požar u [[Omiš]]u, stradala je jedna osoba.
[[Datoteka:Пожар Делиблатска пешчара, ситуација 23.08.2026.png|160px|mini|Požar u Deliblatskoj peščari, stanje 23. 8.]]
* 15/16. 8. - Zapaljen automobil tužioca u [[Valjevo|Valjevu]], građani i studenti se okupljaju sledeće večeri.
* [[16. 8.]] - Poljski autobus, na povratku iz Međugorja, sleteo s puta u Mađarskoj - 12 mrtvih.
* 16. 8. - Prosvjed u [[Gospić]]u zbog ilegalnog odlaganja otpada.
* [[17. 8.]] - Rekordni niz: 23. uzastopni tropski dan u Beogradu&lt;ref&gt;[https://klima101.rs/rekord-tropskih-dana-beograd/ U Beogradu je oboren rekord: Ovo je sada najduži niz uzastopnih dana sa temperaturom preko 30 °C]. klima101.rs 17/08/2026&lt;/ref&gt; (od 30. 7. do 7. 8. devet dana od 35 i više stepeni, do 38&lt;ref&gt;[https://www.accuweather.com/sr/rs/belgrade/298198/august-weather/298198 Beograd, Srbija Mesečna prognoza | AccuWeather]&lt;/ref&gt;). Novi tropski dani već od 19-tog.
** Zagreb ≥ 30 stupnjeva od 27. 7. (4 - 6. 8. 38 st.). Sarajevo ≥ 30 stupnjeva 29. 7. do 17. 8. i od 19. 7. 
* [[19. 8.]] - Nacionalni dug SAD prešao 40.000 milijardi dolara, oko 123% GDP.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/business/2026/aug/20/us-national-debt-republicans ‘Starve the beast’? The $40tn cost of Republicans’ false promises to cut spending]. theguardian.com Thu 20 Aug 2026&lt;/ref&gt;
* [[20. 8.]] - Objavljeno da se Demokratska autonomna administracija severne i istočne Sirije (ranije poznata i kao [[Sirijski Kurdistan]]) u potpunosti integrisala u [[Sirija|sirijsku]] državu.
* 20 - 21. 8. - Izvanredna sjednica Sabora zbog otpada u Gospiću.
* [[21. 8.]] - Dronovi pogađaju šoping centar u [[Krivi Rog|Krivom Rogu]], 16 mrtvih.
* 21. 8. - Nastavlja se požar u Deliblatskoj peščari: nakon ruskog aviona, Srbija prihvata i pomoć iz EU.
* 21. 8. - Trgovački pregovori između SAD i Kanade prekinuti bez dogovora, uvode se nove carine (Trump 27. 8. potpisao naređenje da se [[jezero Ontario]] promeni u jezero Amerika).
[[Datoteka:Mudslide at Gyirong Port 2 (screenshot).png|mini|Bujica na graničnom prelazu Kine i Nepala]]
* [[26. 8.]] - Razorna bujična poplava na granici Nepala i Kine, s velikim brojem poginulih.
* [[28. 8.]] - Umro je kralj [[Harald V od Norveške]], nasljeđuje ga sin [[Haakon VIII od Norveške|Haakon VIII]].
* [[29. 8.]] - Dron pogodio skladište kod Buče u Ukrajini - u eksplozijama gine 38 ljudi.
* 29. 8. - Referendum o nastavku pregovora o članstvu [[Island]]a u EU: odbijeno sa 52,8%.
* 29. 8. - [[Filip Hrgović]] osvaja u Londonu IBF titulu u teškoj kategoriji, pobedom nad Mosesom Itaumom.
* [[30. 8.]] - Lansiranje [[Svemirski teleskop Nancy Grace Roman|Svemirskog teleskopa Nancy Grace Roman]], za osmatranje u spektru od plave do infracrvene.

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - Najmanje 14 aktivista u Srbiji je targetirano spywareom u vreme lokalnih izbora prošlog marta.&lt;ref&gt;[https://www.theguardian.com/world/2026/sep/03/serbians-targeted-with-advanced-spyware Serbians targeted with spyware in country’s ‘largest documented wave of surveillance’]. theguardian.com 3 Sep 2026&lt;/ref&gt;
* 2. 9. - Potpisan naftni sporazum između SAD i Venecuele.

== Predviđeni događaji ==

* 18 - 20. 9. - Izbori u Rusiji.
* [[4. 10.]] - Izbori u BiH.
* 4. 10. - Izbori u Brazilu.
* [[19. 10.]] - Referendum sa 10 pitanja u kanadskoj provinciji [[Alberta]], među kojima i da li treba raspisati referendum o nezavisnosti.
* [[27. 10.]] - Izbori u Izraelu.
* [[3. 11.]] - Izbori na sredini mandata u SAD.
* [[14. 11.]] - Prva Pesma Evrovizije Azija.
* 19. 11. - Najavljena igra ''[[Grand Theft Auto VI]]''.

=== Nepoznati datumi ===
* jesen? - Vanredni izbori u Srbiji?

== Rođenja ==

== Smrti ==
{{glavni članak|:Kategorija:Umrli 2026.}}
=== Januar/Siječanj ===
* [[1. 1.]] - [[Nexhat Daci]], kosovski političar, akademik ANUK (* [[1944]])
* [[2. 1.]] - [[Dejan Đurović]], glumac, spiker, voditelj (* [[1938]])
* [[5. 1.]] - [[Aldrich Ames]], špijun (* [[1941]])
* [[10. 1.]] - [[Erich von Däniken]], ufolog (* [[1935]])
* [[19. 1.]] - [[Valentino Garavani|Valentino]], modni kreator (* [[1932]])
* 19. 1. - [[Senka Veletanlić]], pevačica, glumica (* [[1936]])
* [[20. 1.]] - [[Beti Đorđević]], pevačica (* [[1946]])
* [[23. 1.]] - [[Dalibor Brun]], pjevač (* 1944)
* [[30. 1.]] - [[Catherine O'Hara]], glumica (* [[1954]])

=== Februar/Veljača ===
* [[3. 2.]] - [[Saif al-Islam Gaddafi]], libijski političar (* [[1972]])
* [[6. 2.]] - [[Miro Vuksanović]], književnik, akademik SANU (* [[1944]])
* [[7. 2.]] - [[Gordana Marić]], glumica, profesorka FDU (* 
* [[13. 2.]] - [[Ljiljana Pavić]], scenaristkinja (* [[1938]])
* 13. 2. - [[Tatjana Ječmenica]], teniserka, trener, selektor (* [[1978]])
* [[15. 2.]] - [[Robert Duvall]], glumac (* [[1931]])
* [[17. 2.]] - [[Jesse Jackson]], aktivist za ljudska prava (* [[1941]])
* [[18. 2.]] - [[Borislav Paravac]], bivši član Predsjedništva BiH (* [[1943]])
* 18. 2. - Ljiljana Zelen Karadžić (* [[1945]])
* [[20. 2.]] - [[Mirjana Kapetanović]], bh. književnica i novinarka (* [[1959]])
* [[21. 2.]] - [[Vladislav Jovanović]]. srpski diplomata (* [[1933]])
* 21. 2. - [[Dan Simmons]], književnik (* [[1948]])
* [[23. 2.]] - [[Dragoljub Dimitrijević]], vajar, profesor FPU (* [[1950]])
* [[25. 2.]] - [[Antonio Tejero]], neuspeli španski pučista (* [[1932]])
* [[27. 2.]] - [[Neil Sedaka]], kantautor, pijanist (* [[1939]])
* [[28. 2.]] - [[Ali Hamenei]], Vrhovni lider Irana (* [[1939]])

=== Mart/Ožujak ===
* [[8. 3.]] - [[B. Wongar]] (Sreten Božić), književnik (* 1932)
* 8. 3. - [[Vladimir Rakočević]], matematičar, akademik SANU (* [[1953]])
* [[14. 3.]] - [[Jürgen Habermas]], filozof, socijalni teoretičar (* [[1929]])
* [[17. 3.]] - [[Patrijarh gruzijski Ilija II]] (* [[1933]])
* 17. 3. - [[Ali Laridžani]], iranski političar (* [[1958]])
* [[19. 3.]] - [[Chuck Norris]], glumac, majstor borilačkih vještina (* [[1940]])
* 19. 3. - [[Umberto Bossi]], talijanski političar (* [[1941]])
* [[20. 3.]] - [[Robert Mueller]], bivši šef FBI, specijalni istražilac (* [[1944]])
* 20. 3. - [[Božo Koprivica]], književnik, dramaturg (* [[1950]])
* [[22. 3.]] - [[Lionel Jospin]], bivši francuski premijer (* [[1937]])
* 22. 3. - [[Hermann Huppen]], stripotvorac (* [[1938]])
* 22. 3. - [[Radoje Čupić]], glumac (* [[1958]])
* [[26. 3.]] - [[James Tolkan]], glumac (* [[1931]])
* [[30. 3.]] - [[Carlos Westendorp]], španjolski diplomat, bivši VP u BiH (* [[1937]])

=== April/Travanj ===
* [[5. 4.]] - [[Vlatko Cvrtila]], profesor, gepolitički analitičar (* [[1965]])
* [[6. 4.]] - [[Christian Schwarz-Schilling]], njemački diplomat, bivši VP u BiH (* [[1930]])
* [[8. 4.]] - [[Duško Vujošević]], košarkaški trener (* [[1959]])
* [[9. 4.]] - [[Afrika Bambaataa]], pionir hip-hopa (* [[1957]])
* [[23. 4.]] - [[Rexhep Qosja]], književnik (* [[1936]])

=== Maj/Svibanj ===
* [[1. 5.]] - [[Alex Zanardi]], vozač F1, paraolimpijac (* [[1966]])
* [[6. 5.]] - [[Ted Turner]], osnivač CNN (* [[1938]])
* 6. 5. - [[Vladimir Cvetković]], košarkaš, funkcioner FK Crvena Zvezda (* [[1941]])
* 6. 5. - [[Rajko Kasagić]], bivši premijer RS (* [[1942]])
* [[16. 5.]] - [[Predrag Koraksić]] Corax, karikaturista (* [[1933]])
* 16. 5. - [[Félicien Kabuga]], finansijer genocida u Ruandi (* [[1933]])
* [[21. 5.]] - [[Julienne Bušić]], otmičarka (* [[1948]])
* 21. 5. - [[Kyle Busch]], vozač NASCAR (* [[1985]])
* [[22. 5.]] - [[Dick Parry]], saksofonist ''Pink Floyd''-a (* [[1942]])
* [[25. 5.]] - [[Sonny Rollins]], džez saksofonista (* [[1930]])
* [[26. 5.]] - [[Dragoljub Mićunović]], filozof, srpski političar iz DS, DC (* [[1930]])

=== Jun/Juni/Lipanj ===
* 4. 6 - [[Anthony Head]], glumac (* [[1954]])
* 4. 6 - [[Merdžane Satrapi]], autorica (* [[1969]])
* [[11. 6.]] - [[David Hockney]], umetnik (* [[1937]])
* [[20. 6.]] - [[Slavenka Drakulić]], književnica i publicistkinja (* [[1949]])
* [[22. 6.]] - [[Alan Greenspan]], bivši predsednik Federalne rezerve (* [[1926]])
* 22. 6. - [[Edin Numankadić]], likovni umjetnik (* [[1948]])

=== Jul/Juli/Srpanj ===
* [[3. 7.]] - [[Zrinko Ogresta]], scenarist i redatelj (* [[1958]])
* [[8. 7.]] - [[Bonnie Tyler]], pjevačica (* [[1951]])
* [[10. 7.]] - [[Đorđe Kadijević]], reditelj, scenarista (* [[1933]])
* [[11. 7.]] - [[Lindsey Graham]], američki političar (* [[1955]])
* [[13. 7.]] - [[Sam Neill]], glumac (* [[1947)
* [[20. 7.]] - [[Kevin Keegan]], fudbaler i trener (* [[1951]])
* [[21. 7.]] - [[Olivera Katarina]], glumica i pevačica (* [[1940]])
* 21. 7. - [[Damir Šaban]], glumac (* [[1958]])
* [[30. 7.]] - [[Milivoj Puhlovski]], redatelj i scenarist (* [[1947]])
* [[31. 7.]] - [[Franco Baresi]], fudbaler, trener (* [[1960]])

=== Avgust/August/Kolovoz ===
* [[8. 8.]] - [[Ivo Šlaus]], fizičar, član HAZU (* [[1931]])
* [[12. 8.]] - [[Zhu Rongji]], bivši kineski premijer (* [[1928]])
* [[14. 8.]] - [[Yayoi Kusama]], umetnica (* [[1929]])
* [[15. 8.]] - [[Milena Zupančič]], glumica (* [[1946]])
* [[16. 8.]] - [[Hayden Panettiere]], glumica (* [[1989]])
* [[18. 8.]] - [[Vedrana Rudan]], književnica, novinarka (* [[1949]])
* [[25. 8.]] - [[Dolly Parton]], country muzičarka (* [[1946]])
* 25. 8. - [[Tim Curry]], glumac (* [[1946]])
* [[27. 8.]] - [[Ratko Mladić]], komandant VRS, osuđenik za ratne zločine (* [[1942]])
* [[28. 8.]] - [[Harald V od Norveške]] (* [[1937]])
* [[30. 8.]] - [[Stjepan Jimmy Stanić]], pjevač, glazbenik (* [[1929]])
* 30. 8. - [[Slobodan Šnajder]], pisac i publicist (* [[1948]])
* [[31. 8.]] - [[Édouard Balladur]], bivši francuski premijer (* [[1929]])

=== Septembar/Rujan ===
* [[2. 9.]] - [[Gloria Steinem]], feministica, novinarka (* [[1934]])

== Nobelove nagrade ==

=== Veze ===
[[Godišnji kalendar]]

== Reference ==
{{izvori}}

{{Commonscat}}

[[Kategorija:2026.| ]]</text>
      <sha1>ses296xkqy8zuabgdiltgn2nwpidhot</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Renaud Lavillenie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>274302</id>
    <revision>
      <id>42682981</id>
      <parentid>41079800</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:01:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42682981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2052" sha1="ht5c7opb98k50xi0wjlwsxzkhgynv4b" xml:space="preserve">'''Renaud Lavillenie''' (fonetski:Reno Lavileni; 18. septembar 1986 -) je [[Francuska|francuski]] [[skok s motkom|skakač s motkom]], najpoznatiji po tome što je 15. februara 2014. oborio svjetski rekord skočivši više od 6,16 m.

Lavillenie je također osvojio [[zlatna medalja|zlatnu medalju]] na [[Ljetne olimpijske igre 2012|Olimpijadi 2012.]]. Osim toga je osvojio jednu zlatnu medalju na [[IAAF Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici|Svjetsko dvoransko prvenstvo]], dvije zlatne medalje na [[Evropska prvenstva u atletici|evropskim prvenstvima]] i tri zlatne medalje na [[Evropska prvenstva u dvoranskoj atletici|evropskim dvoranskim prvenstvima]]. Također je osvojio jednu [[srebrna medalja|srebrnu]] i dvije [[brončana medalja|brončane medalje]] na [[IAAF Svjetsko prvenstvo u atletici|svjetskim prvenstvicma]].&lt;ref name=bio&gt;{{iaaf name|id=238646}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;francerecord&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.iaaf.org/news/kind=100/newsid=59467.html|title=Lavillenie’s 6.03m clearance dazzles Paris|publisher=[[International Association of Athletics Federations]]|date=5 March 2011|accessdate=6. III 2011}}&lt;/ref&gt;

Njegov mlađi brat [[Valentin Lavillenie]] je također skakač s motkom.

== Izvori ==
{{Reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Renaud Lavillenie}}
* [http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/la/renaud-lavillenie-1.html Renaud Lavillenie at Sports-Reference] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130921013616/http://www.sports-reference.com/olympics/athletes/la/renaud-lavillenie-1.html |date=2013-09-21 }}
* [http://www.iaaf.org/athletes/france/renaud-lavillenie-238646 IAAF profile of Renaud Lavillenie]
{{Olimpijski pobjednici u skoku s motkom}}
{{Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Pobjednici Dijamantne lige u skoku s motkom}}
{{Svjetski atletičari godine}}
{{Evropski atletičari godine}}
{{Lifetime|1986||Lavillenie, Renaud}}

[[Kategorija:Francuski sportisti]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici]]</text>
      <sha1>ht5c7opb98k50xi0wjlwsxzkhgynv4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prostitucija u antičkoj Grčkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>324548</id>
    <revision>
      <id>42683076</id>
      <parentid>42681091</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T04:23:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683076</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43651" sha1="afubemlcng7mvj3a9i8ss1q2ye0mthh" xml:space="preserve">[[Datoteka:NAMA Courtisane &amp; client.jpg|thumb|right|Prostitutka i klijent, [[Atika|atička]] [[pelike|pelika]] sa crvenim figurama, delo [[Polignot]]a, oko [[430. pne.]]; Nacionalni arheološki muzej u Atini]]

'''[[Prostitucija]]''' je bila sastavni deo svakodnevnog života [[Antička Grčka|starih Grka]] počev od [[Arhajsko doba Grčke|arhajskog perioda]]. U najznačajnijim grčkim [[polis]]ima, a naročito u lukama, upošljavala je pozamašan deo stanovništva i stoga predstavljala prvorazrednu ekonomsku aktivnost. Bila je daleko od nedozvoljene radnje: polisi je nisu osuđivali, a javne kuće postojale su naočigled svih. U [[Antička Atina|staroj Atini]] čak se i legendarnom zakonodavcu [[Solon]]u pripisivalo otvaranje bordelâ sa umerenim cenama pod državnom kontrolom. Prostitucija se različito odražavala na polove: prostitucijom su se bavile žene svih životnih doba i mlađi muškarci, dok su klijentelu činili gotovo isključivo muškarci.

== Ženska prostitucija ==

[[Datoteka:Banqueters hetaera Louvre Myr272.jpg|thumb|left|Hetera i zvanice na banketu sede na klupi, grčke statuete od [[terakota|terakote]] iz Mirine, oko [[25. pne.]]; [[Louvre]]]]

[[Demosten|Pseudo-Demosten]] je u [[4. vek pne.|4. veku pne.]] pred građanima okupljenim na sudu izjavio: &quot;Imamo prostitutke radi zadovoljstva, ljubavnice da nam pružaju dnevnu negu, supruge da nam rađaju zakonitu decu i da budu verne čuvarke našeg ognjišta.&quot;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg059.perseus-grc1:122 ''Protiv Neere'', 122.]&lt;/ref&gt; Iako stvarnost nije bila ovako [[karikatura]]lna, sasvim je izvesno da Grci nisu osećali nikakvu moralnu nelagodu u vezi sa korišćenjem usluga prostitutki. Istovremeno, zakoni su predviđali oštre kazne za vanbračne seksualne odnose sa slobodnom ženom – u slučaju [[preljuba|preljube]], prevareni muž imao je pravo da ubije prestupnika uhvaćenog na delu&lt;ref&gt;Pomeroy, str. 87.&lt;/ref&gt; – u istoj meri kao i za [[silovanje]]. Muškarci su u proseku sa 30 godina stupali u [[brak]], tako da mladi Atinjanin, ukoliko je želeo heteroseksualne odnose, nije imao drugog izbora nego da posegne ili za svojim robinjama ili za prostitutkama.

O postojanju ženske prostitucije koja je bila namenjena ženama nema mnogo izvora. [[Aristofan]] iz [[Platon]]ove ''[[Gozba (Platon)|Gozbe]]'' spominje heteristrije ({{lang-grc|ἑταιρίστριαι|hetairístriai}}) u svom slavnom mitu o ljubavi. Po njemu, &quot;žene koje su nastale od delova prvobitnih žena ne mare mnogo za muškarce, nego više naginju ka ženama, i odatle potiču ''heteristrije''.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg011.perseus-grc1:191e Platon, ''Gozba'', 191e 2-5.]&lt;/ref&gt; Pretpostavlja se da je reč o prostitutkama čiji su klijenti bile [[lezbijka|lezbijke]].{{sfn|Halperin|p=180, nap. 2}} [[Lukijan iz Samosate]] takođe pominje ovu pojavu u svom delu ''Razgovori hetera''&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0062.tlg069.perseus-grc1:5.2 Lukijan, ''Razgovori hetera'', V, 2.]&lt;/ref&gt;, ali moguće je da je tu, jednostavno, reč o usputnoj aluziji na Platona.

=== ''Pornai'' ===

[[Datoteka:Courtesan client NAMA 12778.jpg|thumb|right|Prostitutka dočekuje jednog od svojih klijenata, [[Atika|atički]] [[lekit]] sa crvenim figurama, između [[460. pne.|460]]‒[[450. pne.]]; Nacionalni arheološki muzej u Atini]]

Prostitutke su bile razvrstane po kategorijama. Na dnu lestvice nalazile su se πόρναι / ''pórnai''&lt;ref&gt;Prvo pominjanje ovog termina sreće se kod [[Arhiloh]]a, pesnika s početka [[6. vek pne.|6. veka pne.]] (frg. 302 W = Lasserre 91).&lt;/ref&gt;, koje su, kako [[etimologija]] upućuje — reč dolazi od &quot;prodavati&quot; ({{lang-grc|πέρνημι|pérnēmi}}) – bile uglavnom robinje u vlasništvu [[svodništvo|svodnika]] ({{lang-grc|πορνοβοσκός|pornoboskós}}), doslovce &quot;pastira&quot; prostitutki, kome su plaćale utvrđeni iznos od ostvarenog prihoda&lt;ref&gt;Halperin, str. 109.&lt;/ref&gt; Robovlasnik je mogao biti slobodan građanin, jer se radilo o uobičajenom izvoru prihoda; [[Teofrast]] navodi svodnika odmah pored gostioničara i poreznika na listi uobičajenih zanimanja&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0093.tlg009.perseus-grc1:6.5 Teofrast, ''Karakteri'', VI, 5.]&lt;/ref&gt;. Vlasnik je mogao biti i stranac ili strankinja.

U [[Klasična Grčka|klasičnoj Grčkoj]] ''pórnai'' su bile robinje varvarskog porekla; u [[Helenistička Grčka|helenističkoj Grčkoj]] među njih su se ubrajale i devojčice koje su njihovi očevi, slobodni građani, napustili te su bile smatrane robinjama dok se, eventualno, ne bi dokazalo suprotno. Izgleda da je to bio čest slučaj, pošto [[Kliment Aleksandrijski]], koji je živeo u [[2. vek]]u, opominje one koji posećuju prostitutke na opasnost od [[incest]]a: &quot;Koliko je očeva koji su zaboravili na decu koju su odavno napustili nesvesno imalo seksualne odnose sa svojim sinom koji se prostituiše ili sa svojom kćeri koja je postala bludnica...&quot;&lt;ref&gt;Kliment Aleksandrijski, ''Pedagog'', III, 3. Navedeno prema francuskom prevodu u: Pierre Brulé, &quot;Infanticide et abandon d'enfants. Pratiques grecques et comparaisons anthropologiques&quot;, ''Dialogues d'histoire ancienne'', No. 18 (1992), str. 62.&lt;/ref&gt; Ove prostitutke radile su po javnim kućama, naročito u četvrtima koje su bile poznate po takvoj aktivnosti, kao što je atinska [[luka]] [[Pirej]] ili [[Kerameik]] u [[Atina|Atini]]. Ove kuće posećivali su mornari i siromašni građani.

Istoj ovoj kategoriji pripadale su i devojke iz atinskih bordela koji su se nalazili pod kontrolom [[polis]]a. Prema [[Atenej|Ateneju iz Naukratisa]]&lt;ref name=AtenejXIII,25&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc2:13.25 Atenej, ''Gozba sofista'', XIII, 25.]&lt;/ref&gt; koji citira komediografa [[Filemon (pesnik)|Filemona]]&lt;ref&gt;''Braća'', frg. 4.&lt;/ref&gt; i istoričara [[Nikandar iz Kolofona|Nikandra iz Kolofona]],&lt;ref&gt;''Historija Kolofona'' = ''[[Fragmente der griechischen Historiker]]'', 271‒272 frg. 9.&lt;/ref&gt; [[Solon]] je &quot;u nameri da obuzda strast momaka (...) doneo zakon o unajmljivanju žena u javnim kućama&quot;. Tako, jedan od Filemonovih likova uzvikuje:

{{izdvojeni citat|A ti si doneo zakon od koristi za sve ljude: &lt;br /&gt;
naime, kažu da si prvi, Solone, video da je&lt;br /&gt;
to mera, tako mi Zevsa, narodnog spasenja ―&lt;br /&gt;
i to mi je važno da kažem, Solone ―&lt;br /&gt;
jer videvši da je grad pun mladića, &lt;br /&gt;
obdarenih svim strastima koje im po prirodi&lt;br /&gt;
pripadaju, kako u svojoj se apstinenciji muče, &lt;br /&gt;
rasporedio si po raznim mestima žene za najam, &lt;br /&gt;
dostupne svima i spremne za svakoga.&lt;br /&gt;
Evo ih, stoje nage: ne žmuri, otvori oči!&lt;br /&gt;
Ne možeš se za ponudu prevariti,&lt;br /&gt;
nema nerviranja. Kako? Pa eno, vrata su otvorena,&lt;br /&gt;
daj obol i uđi: nema u toj stvari nikakve&lt;br /&gt;
laži ni prevare, nisu to neke tričarije, &lt;br /&gt;
nego radi ono što hoćeš i kako hoćeš!&lt;br /&gt;
Izlaziš: pozdravi se i ništa ona s tobom nema.&lt;ref name=AtenejXIII,25/&gt;}}

Kako se vidi iz ovog odlomka, Solonove javne kuće pružale su seksualno zadovoljenje po ceni dostupnoj svima, uključujući i one iz najsirpmašnijih slojeva.&lt;ref&gt;Obol je iznosio osmi deo [[grčka drahma|drahme]], koja je krajem [[5. vek pne.|5. veka pne.]] predstavljala dnevnu zaradu radnika angažovanog na javnim radovima. Sredinom [[4. vek pne.|4. veka pne.]] ova zarada se popela na jednu i po drahmu.&lt;/ref&gt; Istom prilikom, zahvaljujući prihodu od poreza uvedenog na javne kuće (πορνικὸν τέλος),&lt;ref name=Timarh,119&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:119 Eshin, ''Protiv Timarha'', 119.]&lt;/ref&gt; Solon je podigao hram posvećen [[Afrodita|Afroditi]] Pandemos, što u doslovnom prevodu znači &quot;svenarodna&quot; Afrodita. Iako je istorijska tačnost ovih anegdota sumnjiva, jasno je da su Atinjani smatrali prostituciju sastavnim delom svoje [[Atinska demokratija|demokratije]].

Kada je reč o tarifama, postoje brojne aluzije na cenu od jednog obola za osnovne usluge jeftinih prostitutki. Teško je razlučiti da li se tu radilo o poslovičnom izrazu koji je bio sinonim za &quot;jeftino&quot; ili, pak, o stvarnoj ceni.

=== Nezavisne prostitutke ===

[[Datoteka:Reveller courtesan BM E44.jpg|thumb|left|Sviračica na gozbi navlači odeću pred klijentom, [[Atika|atička]] vaza crvenofiguralnog stila, rad [[Eufronije|Eufronija]], oko [[490. pne.]]; [[Britanski muzej]]]]

Na drugom stupnju lestvice među prostitutkama nalazile su se bivše robinje koje su u međuvremenu stekle slobodu. Njihov položaj bio je vrlo blizak statusu ''hetera'', ljubavnica. Osim što bi neposredno pred potencijalnim klijentima pokazivale svoje draži, pribegavale su i &quot;[[marketing|reklamnim]]&quot; trikovima: naime, pronađene su sandale sa đonom na kojem je bila urezana reč ΑΚΟΛΟΥΘΙ (''AKOLOUTHI'' = &quot;prati me!&quot;), koja je ostavljala trag na zemljištu.{{sfn|Halperin|p=109}} Koristile su se, po svemu sudeći, i vrlo upadljivom [[karmin|šminkom]]: na primer, [[Eubul (komediograf)|Eubul]], predstavnik [[Srednja atička komedija|srednje atičke komedije]], u komadu ''Prodavačice venaca'' podsmeva se bludnicama &quot;namazanim [[olovno belilo|olovnim belilom]] i (…) obraza umazanih sokom od [[kupina|kupine]].&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc2:13.6 Atenej, ''Gozba sofista'', XIII, 6.]&lt;/ref&gt;

Ove prostitutke bile su različitog porekla: strankinje koje nisu mogle da nađu drugo zaposlenje u polisu u kome su se nastanile, siromašne udovice, bivše ''pornai'' koje su uspele da otkupe slobodu (često na kredit). U Atini su se one morale zvanično registrovati i plaćati porez. Zahvaljujući svom zanatu, neke od njih uspele su i da se obogate. Na primer, u [[Qift|Koptosu]], u [[Rimski Egipat|rimskom Egiptu]], u [[1. vek|1. veku n. e.]] za jedno putovanje (možda od Koptosa do Aleksandrije) naplaćivano je prostitutkama 108 [[grčka drahma|drahmi]], a ostalim ženama 20 drahmi.&lt;ref&gt;[https://archive.org/stream/orientisgraeciin02dittuoft#page/416/mode/2up W. Dittenberger, ''Orientis Graeci inscriptiones selectae'' (OGIS), Leipzig, 1903‒1905, II, 674, st. 17‒18, str. 416‒417.]&lt;/ref&gt;

Cene njihovih usluga teško je proceniti i izgleda da su često varirale. U [[4. vek pne.|4. veku pne.]] [[Teopomp]] navodi da prostitutke iz druge zone traže jedan stater (četiri drahme), dok u [[1. vek pne.|1 veku pne.]] epikurejski filozof [[Filodem iz Gadare]] pominje sistem pretplate koji iznosi pet drahmi za tuce poseta.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg7000.tlg001.perseus-grc1:5.126 ''Palatinska antologija'', V, 126.]&lt;/ref&gt; U [[2. vek|2. veku n. e.]] u delu ''Razgovori hetera'' Lukijana iz Samosate prostitutka Ampelida smatra da je pet drahmi po poseti osrednja cena.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0062.tlg069.perseus-grc1:8.2 ''Razgovori hetera'', VIII, 2.]&lt;/ref&gt; U istom delu navodi se da je mlada devojka mogla tražiti i jednu minu, što je iznosilo sto drahmi, pa čak i dve mine ukoliko klijent nije bio privlačan.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0062.tlg069.perseus-grc1:7.3 ''Razgovori hetera'', VII, 3.]&lt;/ref&gt; Mlada i lepa prostitutka mogla je da nametne više cene u odnosu na svoju stariju koleginicu — premda ilustracije na keramici pokazuju da je postojalo posebno tržište na kojem su se nudile starije žene.&lt;ref&gt;Vidi naročito pornografske scene slikara Pedijeja naslikane na jednom kiliksu u Louvru (G13).&lt;/ref&gt; Takođe, sve je zavisilo od toga da li je klijent želeo da za sebe obezbedi ekskluzivnost prostitutke ili ne. Sklapali su se i ortački ugovori: nekolicina prijatelja kupila bi isključivo pravo na prostitutku, i svaki je bio nosilac prava na deo vremena s njom.

U ovu kategoriju nesumnjivo se mogu svrstati sviračice i plesačice koje su bile angažovane na muškim gozbama. [[Aristotel]] pominje da su desetorica &quot;nadzornika&quot; (ἀστυνόμοι / ''astynómoi'') ― petorica u gradu i petorica u Pireju ― imali i zadatak da &quot;nadgledaju frulašice, pevačice i [[Kitarista|kitaristkinje]] da ne bi uzimale više od dve drahme za veče&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0086.tlg003.perseus-grc1:50.2 Aristotel, ''Ustav atinski'', 50, 2.]&lt;/ref&gt; Moguće je da su seksualne usluge ulazile u cenu angažovanja,&lt;ref&gt;Vidi, na primer, [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg004.perseus-grc1:1342 Aristofan, ''Ose'', st. 1342 sqq.]&lt;/ref&gt; koja se, uprkos kontrolnim merama, vremenom povećavala.

=== Hetere ===

[[Datoteka:Capitoline Venus Borghese Louvre Ma335.jpg|thumb|right|''Kapitolska [[Afrodita|Venera]]'', rimska kopija ''Knidske Afrodite'', statue koju je izvajao [[Praksitel]] po modelu svoje ljubavnice, hetere Frine; [[Louvre]]]]

Hetere se nisu ograničavale samo na pružanje seksualnih usluga i njihove usluge nisu bile jednokratne: ἑταίρα ''(hetaíra)'' doslovce znači &quot;pratilja&quot;&lt;ref&gt;Ovaj termin u značenju &quot;kurtizana&quot; prvi je upotrebio [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:2.134.1 Herodot, ''Istorija'', II, 134, 1.] Kurke, str. 107.&lt;/ref&gt; Posedovale su zavidno obrazovanje i bile su kadre da se uključe u rasprave sa učenim ljudima, recimo na gozbama. Od svih žena u Grčkoj, sa izuzetkom [[Sparta]]nki, jedino su one bile samostalne i imale priliku da same zarađuju za život. Kao ljubavnice, dobijale bi poklone od nekolicine &quot;družbenika&quot; (''hetairoi'') ili &quot;prijatelja&quot; (''philoi''), koji su ih izdržavali, a čija su udvaranja one prihvatale. To su najčešće bile strankinje, poput Aspazije, poreklom iz [[Milet]]a, ili Neere, poreklom iz [[Korint]]a.

[[Aspazija]], [[Perikle|Periklova]] ljubavnica, najpoznatija je žena iz [[5. vek pne.|5. veka pne.]] Privukla je k sebi [[Sofokle|Sofokla]], [[Fidija|Fidiju]], kao i [[Sokrat]]a i njegove učenike. Po [[Plutarh]]u, &quot;zadobila je najveće državnike i čak filosofe oduševila da pohvalno i mnogo o njoj govore&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg012.perseus-grc1:24.1 Plutarh, ''Perikle'', XXIV, 1] (prev. Miloš N. Đurić u: Plutarh, ''Atinski državnici'', Prosveta, Beograd, 1950, str. 143.)&lt;/ref&gt;

Poznata su imena jednog broja hetera. Klasičnom razdoblju pripadaju: Teodota, ljubavnica državnika [[Alkibijad]]a i filozofa [[Kebet]]a, sa kojom Sokrat diskutuje u [[Ksenofont]]ovom delu ''Uspomene o Sokratu'',&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg002.perseus-grc1:3.11.4 Ksenofont, ''Uspomene o Sokratu'', III, 11, 4.]&lt;/ref&gt; Neera, predmet slavne besede u Demostenovom korpusu;&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0014.tlg059.perseus-grc1:1 Pseudo-Demosten, ''Protiv Neere''.]{{Dead link|date=September 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; [[Frina]], po čijem uzoru je izvajana statua Afrodite u gradu Knidu – [[Praksitel]]ovo remek-delo čija je milosnica bila, a bila je ujedno i pratilja besednika [[Hiperid]]a, koji će je kasnije braniti od optužbi za bezbožništvo; Leontija, [[Epikur]]ova pratilja, i sama filozofkinja. U helenističko doba pominje se Pitionika, miljenica [[Harpal]]a, rizničara [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] i, naposletku, [[Taida]], koja je bila ljubavnica samog Aleksandra Velikog i kasnije [[Ptolemej I Soter|Ptolemeja I Sotera]].

Pojedine hetere bile su izuzetno imućne. [[Ksenofont]] opisuje Teodotu kako živi u prostranoj kući, raskošno odevena i okružena robovima. Neke su se izdvajale ekstravagantnim trošenjem: Rodopija, egipatska prostitutka za čiju je slobodu brat starogrčke pesnikinje [[Sapfo|Sapfe]] platio basnoslovno bogatstvo, navodno je lično finansirala izgradnju jedne [[piramide]]. [[Herodot]] ne veruje u ovu anegdotu, ali opisuje kako je &quot;poslala u [[Delfi|Delfe]] poklon jednom hramu da se, kao uspomena na nju, postavi u Delfe kao zavetni dar; za deseti deo svog imanja dala je da se napravi mnogo železnih ražnjeva, dovoljno velikih da se na njima može ispeći jedan vo, i poslala ih je u Delfe, gde i sada leže na gomili iza oltara koji su podigli stanovnici Hija, baš prekoputa samog hrama.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0016.tlg001.perseus-grc1:2.135.1 Herodot, ''Istorija'', II, 135, 1–4] (prev. Milan Arsenić u: ''Herodotova istorija'', Matica srpska, Beograd, 1988, str. 173.)&lt;/ref&gt; Cene usluga ovih kurtizana mnogo su se razlikovale, ali bile su drastično više u odnosu na ostale prostitutke: ako je suditi po delima [[Nova atička komedija|nove atičke komedije]], kretale su se od 20 do 60 mina za neutvrđen broj dana. [[Menandar]] navodi primer kurtizane koja je zarađivala tri mine dnevno, što odgovara, kako pojašnjava, združenom radu deset ''pornai''&lt;ref&gt;Menandar, ''[[Laskavac (Menandar)|Laskavac]]'', st. 128–130.&lt;/ref&gt;. Ako je verovati [[Aul Gelije|Aulu Geliju]], u klasično doba kurtizane su zarađivale i do 10.000 drahmi za jednu noć.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi1254.phi001.perseus-lat1:1.8.5 Aul Gelije, ''Atičke noći'', I, 8, 5.]&lt;/ref&gt;

Ponekad je teško razlikovati hetere i obične prostitutke: u oba slučaja, žena je mogla biti slobodna ili robinja, samostalna ili pod zaštitom svodnika.&lt;ref&gt;Kurke, str. 108.&lt;/ref&gt; Stiče se utisak da autori ponekad koriste oba termina u istom značenju. Pojedini stručnjaci dovodili su čak u sumnju suštinsku razliku između pojmova ''hetaira'' i ''pornē''; išli su dotle da su u izvesnoj meri termin ''hetaira'' smatrali običnim [[eufemizam|eufemizmom]].

=== Sveta prostitucija ===

Sveta prostitucija u staroj Grčkoj nije bila tog obima kao na drevnom Bliskom istoku. Retki poznati slučajevi javljali su se ili u obodnim delovima grčkog sveta (na [[Sicilija|Siciliji]], na [[Kipar|Kipru]], u [[Pont|Pontskom kraljevstvu]] i u [[Kapadokija|Kapadokiji]]) ili u gradu [[Korint]]u, u čijem se [[Afrodita|Afroditinom]] hramu najkasnije od klasičnog perioda nalazio znatan broj robova. Tako je [[464. pne.]] izvesni Korinćanin Ksenofont, čuveni trkač i pobednik u [[petoboj]]u na [[Olimpijske igre|Olimpijskim igrama]], darovao, u znak zahvalnosti Afroditi, sto mladih devojaka hramu ove boginje. Trag o ovome ostao je sačuvan zahvaljujući svečanoj pesmi koju je [[Pindar]] napisao po narudžbini, a koja slavi &quot;djevojke darežljive u Korintu bogatom, službenice božanske čarobnice&quot;.&lt;ref&gt;Frag. 122 Snell (prev. Ton Smerdel u: Pindar, ''Ode i fragmenti'', Matica hrvatska, Zagreb, 1952, str. 271.)&lt;/ref&gt; U rimsko vreme, po rečima [[Strabon]]a (VIII, 6, 20), &quot;u hramu se nalazilo više od hiljadu svetih hetera (ἱεροδούλους ἑταίρας), koje su i muškarci i žene posvetili boginji kao zavetne darove&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0099.tlg001.perseus-grc1:8.6.20 Strabon, ''Geografija'', VIII, 6, 20.]&lt;/ref&gt; Isti autor navodi i poslovicu da &quot;nema svako mogućnosti da ide u Korint&quot; (οὐ παντὸς ἀνδρὸς ἐς Κόρινθόν ἐσθ᾽ ὁ πλοῦς) ― koju je [[Horacije]] elegantno preveo na latinski: ''Non cuivis homini contingit adire Corinthum'' ― a koja u isti mah ističe i da je boravak u Korintu prijatan, ali i da košta.&lt;ref&gt;Keuls, str. 155.&lt;/ref&gt;

=== Sparta ===

Od svih gradova-država u Grčkoj jedino se za [[Antička Sparta|Spartu]] znalo da u njoj ne postoji nijedna ''pornē''. [[Plutarh]] to objašnjava odsustvom dragocenih metala i istinske valute – spartanska moneta bila je od [[gvožđe (hemijski element)|gvožđa]] i nigde van Sparte je nisu priznavali; nijedan svodnik nije nalazio interesa da tu posluje.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0007.tlg004.perseus-grc1:9.4 Plutarh, ''Likurg'', IX, 4.]&lt;/ref&gt; Odista, nema tragova koji bi upućivali na postojanje prostitucije kao raširene pojave u Sparti u arhajskom i klasičnom periodu. Jedini dokaz koji to osporava predstavlja vaza iz [[6. vek pne.|6. veka pne.]],&lt;ref&gt;Conrad M. Stibbe, ''Lakonische Vasenmaler des sechtsen Jahrhunderts v. Chr.'', numéro 191 (1972), pl. 58. Cf. Maria Pipili, ''Laconian Iconography of The Sixth Century BC'', Oxford University Committee for Archaeology Monograph, numéro 12, Oxford, 1987.&lt;/ref&gt; koja prikazuje žene kako sviraju [[aulos]] na muškoj gozbi. Ipak, stiče se utisak da se tu ne radi o prikazu spartanske svakodnevice toga doba, već o uobičajenoj slikarskoj temi. Prisustvo krilatog demona, voća, rastinja i žrtvenika navodi na pomisao da se možda radilo o ritualnoj gozbi priređenoj u čast nekog božanstva plodnosti, možda [[Svetilište Artemide Ortije|Artemide Ortije]] ili [[Apolon|Apolona Hijacintija]].

U Sparti su, međutim, postojale hetere u klasično doba. Atenej pominje kurtizane sa kojima je [[Alkibijad]] bančio za vreme svog izgnanstva u Sparti ([[415. pne.|415]]–[[414. pne.]]). Pripovedajući o ''Kinadonovoj zaveri'' (početak [[4. vek pne.|IV veka pne.]]), [[Ksenofont]] navodi da je prava namera bila da se iz polisa, pod izgovorom zabrinutosti, protera &quot;jedna žena za koju se govorilo da je najlepša, ali je izgleda zavodila sve koji su dolazili [u Aulon] iz Sparte, i stare i mlade&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0032.tlg001.perseus-grc1:3.3.8 Ksenofont, ''Helenska istorija'', III, 3, 8] (prev. Milena Dušanić u: Ksenofont, ''Helenska istorija'', Matica srpska, Beograd, 1988, str. 99).&lt;/ref&gt; Ovo se verovatno odnosilo na heteru.

Najkasnije do početka [[3. vek pne.|3. veka pne.]] kad je velika količina stranog novca ušla u opticaj u [[Lakonija (stara Grčka)|Lakoniji]], Sparta je počela u potpunosti da podražava ostale grčke polise. U helenističko doba [[Polemon (geograf)|Polemon]] opisuje u svojim ''Darovima Lakedemonu'' portret slavne hetere Kotine i kravu od bronze koju je ona darovala; dodaje da su mu prilikom posete, kao zanimljivost, pokazali njenu javnu kuću u blizini [[Dionis]]ovog hrama.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:13.34 Atenej, ''Gozba sofista'', XIII, 34a.]&lt;/ref&gt;

=== Uslovi rada prostitutki ===

[[Datoteka:Old drunkard Glyptothek Munich 437 n1.jpg|thumb|left|250px|Ostarela prostitutka koja je prigrlila ćup vina, [[2. vek pne.]]; Gliptoteka u Minhenu]]

Teško je oceniti položaj prostitutki toga doba. Samim tim što su bile žene, već su bile marginalizovane u grčkom društvu. Ne postoji neposredno svedočenje o njihovom životu, kao ni opis bordela u kojima su radile. Izvesno je, međutim, da su javne kuće u Grčkoj bile slične onima u [[Rim]]u koje su opisane u antičkim izvorima ili koje su sačuvane u [[Pompeji]]ma: mračna, skučena mesta neprijatnog mirisa. Jedan od mnogobrojnih žargonskih grčkih naziva za prostitutku bio je χαμαιτυπής ''(khamaitypēs)'' što u doslovnom prevodu znači &quot;koja udara o zemlju&quot;, što upućuje na zaključak da su usluge pružane na zemljanoj podlozi.

Neki pisci uvodili su u svoja dela likove prostitutki, koje pričaju o sebi: recimo, [[Lukijan iz Samosate]] u ''Razgovorima hetera'' ili [[Alkifron]] u svojoj zbirci pisama, ali radi se o maštovitom prikazivanju. Pomenuti ženski likovi bili su ili nezavisne prostitutke ili hetere; izvori skoro da ne navode slučaj robinja, osim što ih posmatraju kao dobra koja treba unovčiti. Ovi izvori jasno pokazuju šta su grčki muškarci mislili o prostitutkama: pre svega, pripisivali su im šićardžijski mentalitet. Po mišljenju Grka, osoba koja se podaje za novac, bilo da je muškarac ili žena, čini to zbog siromaštva i(li) iz želje za preteranom dobiti. Gramzivost prostitutki bila je šaljiva tema, česta u komedijama. Treba napomenuti da su u Atini one bile jedine žene koje su samostalno raspolagale novcem, što je verovatno pobuđivalo mušku zajedljivost. Drugo objašnjenje leži u činjenici da je karijera nezavisne prostitutke bila kratka i neizvesna: njeni prihodi su se umanjivali kako je vreme proticalo. Da bi mogla da se izdržava u starosti, morala je, dok je još vreme, prikupiti što više novca.

Rasprave o [[Grčka medicina|medicini]] pružaju delimičan uvid u njihov svakodnevni život. Tako se navodi da prostitutke-robinje, da bi nastavile da donose zaradu, moraju, u meri u kojoj je to moguće, izbegavati da [[trudnoća|zatrudne]]. O [[kontracepcija|kontraceptivnim sredstvima]] koje su koristili stari Grci malo se zna, za razliku od onih koje su koristili stari Rimljani. U traktatu koji se pripisuje [[Hipokrat sa Kosa|Hipokratu]]&lt;ref&gt;[http://www2.biusante.parisdescartes.fr/livanc/?p=545&amp;cote=34859x07&amp;do=page Hipokrat, ''O semenu'', 13.]&lt;/ref&gt; autor detaljno opisuje slučaj jedne igračice &quot;koja ima običaj da ide sa muškarcima&quot;: savetuje joj da skače, tako da pri svakom skoku dodirne petama zadnjicu, kako bi izbacila [[sperma|spermu]] i eliminisala rizik od trudnoće. Izgleda da su [[korint]]ske prostitutke pribegavale jednostavnijem rešenju tražeći od svojih klijenata da upražnjavaju [[analni seks]] radi sprečavanja začeća.&lt;ref&gt;Dover, str. 101, na osnovu [[Aristofan]]ovog ''[[Plut (Aristofan)|Pluta]]'', [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg011.perseus-grc1:107 st. 149–152.]&lt;/ref&gt; Sasvim je moguće da su ''pornai'' pribegavale [[pobačaj]]u ili [[infanticid|čedomorstvu]]. Kad je reč o nezavisnim prostitutkama, situacija nije baš najjasnija: kćerka je mogla da izuči zanat, nasledi majku i na taj način je izdržava kad majka ostari.

I [[Grčka keramika|keramika]] svedoči o svakodnevnom životu prostitutki. Predstave prostitutki uglavnom se mogu razvrstati u četiri grupe: scene [[simpozij|gozbi]], scene [[Seksualni odnos|seksualnih odnosa]], scene u kupatila i scene zlostavljanja. Na scenama u kupatilu prostitutke obično nemaju zgodno telo: spuštene grudi, oklembešeno salo itd. Jedan [[kiliks (vaza)|kiliks]] prikazuje čak prostitutku kako mokri u nokšir. U scenama seksualnih odnosa prisustvo prostitutki obično se raspoznaje po naslikanoj kesi sa novcem, koja služi da podseti na trgovački karakter odnosa. Najčešće je prikazivana pseća poza – ili [[analni seks]], pošto je ponekad teško uočiti razliku između ove dve poze. Žena je obično povijena prema napred i ispruženim rukama dodiruje tlo. Analni seks smatranje ponižavajućim za odraslu osobu, a izgleda da se za pseću pozu (nasuprot misionarskoj pozi) mislilo da ženama pruža manje zadovoljstva.&lt;ref&gt;Keuls, str. 174–179.&lt;/ref&gt; Naposletku, jedan broj vaza prikazuje scene na kojima se prostitutkama preti štapom ili sandalom, te one pod pretnjom pristaju na seksualne radnje koje su stari Grci smatrali ponižavajućim: [[oralni seks|felacio]], analni seks, nekad čak i jedno i drugo istovremeno.

Najzad, iako su hetere nesporno bile žene sa najviše slobode u Grčkoj, mnoge od njih želele su da se skrase pokraj muža ili stalnog pratioca ne bi li bile više uvažavane: Neera, čija je karijera opisana u jednoj odbrani pred sudom, uspela je, tako, da podigne troje dece pre nego što ju je sustigla vlastita prošlost hetere. Isto tako, Perikle je Aspaziju izabrao za ljubavnicu, ali, prema nekim izvorima, i za suprugu. Atenej zapaža &quot;da se u kurve koje su u međuvremenu postale poštovane supruge čovek može daleko više pouzdati nego u gospođe koje se diče svojom čestitošću&quot; i navodi nekoliko grčkih velikana ― sinova građanina i kurtizane: između ostalih, strateg [[Timotej]], sin [[Konon]]ov.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc1:13.38 Atenej, ''Gozba sofista'', XIII, 38.]&lt;/ref&gt; Ali zato, ne postoji nijedan poznati primer da je građanka dobrovoljno postala hetera.

=== Prostitutke u književnosti ===

[[Datoteka:Courtesan mask Louvre MI58.jpg|thumb|right|220px|[[Teatarske maske|Maska]] prostitutke iz [[Nova atička komedija|nove atičke komedije]], [[3. vek pne.|3.]] ili [[2. vek pne.]]; [[Louvre]]]]

U [[Nova atička komedija|novoj atičkoj komediji]] prostitutke su se, baš kao i robovi, nalazile među glavnim [[Tipski lik|tipskim likovima]] šaljivih pozorišnih predstava. Za to je postojalo nekoliko razloga: dok se [[stara atička komedija]] bavila političkim temama, nova komedija naglasak je stavljala na privatnu tematiku i svakodnevni život Atinjana. Zatim, društveni običaji toga doba nalagali su lepo vaspitanoj ženi da se ne pojavljuje sama na ulici, dok je [[Teatar u drevnoj Grčkoj|pozorišna scena]] prikazivala spoljašnjost: jedine žene koje su se redovno pojavljivale same na ulici bile su, logično, prostitutke. Spletke u novoj komediji stoga se često pripisuju prostitutkama. &quot;Sve dok bude lažljivih robova, strogih očeva, nečasnih svodnica i umiljatih prostitutki, [[Menandar]] će živeti&quot;, kaže [[Ovidije]] u delu ''[[Amores (Ovidije)|Ljubavi]]''.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:latinLit:phi0959.phi001.perseus-lat1:1.15 Ovidije, ''Ljubavi'', I, 15, 17–18.]&lt;/ref&gt; Prostitutka može biti dragana glumca koji igra ulogu ljubavnika: u tom slučaju, slobodna i čestita, ona je prisiljena da se bavi prostitucijom nakon što su je roditelji napustili ili nakon što su je oteli gusari (Menandrov ''[[Sikionjanin (Menandar)|Sikionjanin]]''). Pošto su je biološki roditelji prepoznali po drangulijama koje su joj ostavili dok je bila u kolevci, oslobođena devojka sada može da se uda. Isto tako, prostitutka se vrlo često pojavljuje i kao sporedna ličnost: njeni odnosi sa prijateljem glavnog lika u [[Grčka komedija|komediji]] čine drugu ljubavnu intrigu pozorišnog komada. Osim toga, Menandar je osmislio, nasuprot uvreženoj predstavi gramzive prostitutke, i ličnost bludnice velika srca u ''[[Parničari (Menandar)|Parničarima]]'', gde upravo ona omogućava srećan svršetak predstave.

Nasuprot tome, u utopijskim predstavama Grka često nije bilo mesta za prostitutke. U [[Aristofan]]ovim '' [[Eklesijazuse|Eklesijazusama]]'' heroina Praksagora ih i formalno zabranjuje u idealnom gradu-državi: &quot;Štaviše, predlažem da se kurve zabrane ... te da, umesto njih, mi možemo da uživamo u tek stasalim mladićima. Nije uputno da nakinđurene robinje lišavaju slobodne žene njihovog uživanja. Neka prostitutke spavaju slobodno sa robovima&quot;.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:711 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 716–719.]&lt;/ref&gt; Prostitutke su očevidno smatrane nelojalnom konkurencijom. U drugoj književnoj vrsti, [[Platon]] zabranjuje [[korint]]ske prostitutke iz istog razloga kao i atinske dućane sa slasticama, jer ih sve skupa optužuje da unose raskoš i nesklad u idealan polis.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0059.tlg030.perseus-grc1:3.404d Platon, ''Država'', III, 404d.]&lt;/ref&gt; [[Kinička škola|Kinički]] filozof [[Krates iz Tebe]] iz doba [[Helenizam|helenizma]], koga citira [[Diodor sa Sicilije]], opisuje utopijski grad, u kojem je, po uzoru na Platona, i prostitucija proterana.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0060.tlg001.perseus-grc1:2.55.1 Diodor sa Sicilije, ''Istorijska biblioteka'', II, 55–60.]&lt;/ref&gt;

== Muška prostitucija ==

U staroj Grčkoj takođe je bilo dosta πόρνοι / ''pórnoi'', mladića koji su se bavili prostitucijom.&lt;ref&gt;Prvo pominjanje reči sreće se na drevnim ispisima po zidovima na ostrvu [[Santorini|Teri]] (''[[Inscriptiones Graecae]]'', XII, 3, 536), dok se drugi slučaj nalazi se u [[Aristofan]]ovom ''Plutu'', napisanom [[390. pne.]]&lt;/ref&gt;. Jedan deo njih imao je žensku klijentelu kao ciljnu grupu: da su žigoli postojali u klasičnom periodu, svedoči u dva navrata [[Aristofan]]. Tako, u ''Plutu'' autor daje dramski prikaz žene u poodmaklim godinama i njenog mladog ljubavnika, koji je, pritisnut nemaštinom, prisiljen da joj se umiljava zarad metalnog novca, zdele žita i odeće
&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg011.perseus-grc1:959 Aristofan, ''Plut'', 960–1095;] v. i [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0019.tlg010.perseus-grc1:877 Aristofan, ''Eklesijazuse'', 877–1111.]&lt;/ref&gt; Kupljeni mladići, kao i [[evnuh|evnusi]] – veoma cenjeni kao izraz prefinjene raskoši – pokazuju da je grčko društvo prednost davalo uživanju bez emocija. U Sikionu, na [[Peloponez]]u, muškarci su se razdragano prostituisali u čast boga [[Dionis]]a.

=== Prostitucija i pederastija ===
:V. i članak ''[[Pederastija u antičkoj Grčkoj]]''
[[Datoteka:Metropolitan kylix - Man bargaining for sex.jpg|thumb|left|Odrasli muškarac nudi novac mladiću u zamenu za seks, scena na [[Atika|atičkoj]] vazi [[Crvenofiguralni stil|crvenofiguralnog stila]], [[5. vek pne.]]; [[Metropoliten muzej]]]]

Za razliku od ženske prostitucije, koja je okupljala žene svih uzrasta, muškom prostitucijom uglavnom su se bavili [[adolescencija|adolescenti]]. Veza odraslog muškarca i dečaka (παῖς / ''pais'') nije predstavljala prodaju tela, već je uključivala mentorsku komponentu, tj. obrazovanje deteta (''paideia''). [[Solon]], slavni atinski zakonodavac, propisao je način života mladeži i suprotstavio se dečačkoj prostituciji odmah po rođenju, ali nije zabranio prodaju mladih robova u svrhu razvrata. 
U ''Ljubavima'' (25-26) [[Lukijan|Pseudo-Lukijan]] izričito navodi:

{{izdvojeni citat|Žena — počev od devičanskog puberteta do srednjih godina, neposredno pre no što poslednje starosne bore izbrazdaju njene ženske čari — predstavlja objekat dostojan muške nežnosti i poljubaca, pa i kad joj lepota usahne, 'njeno iskustvo još može rečitije da govori nego mladost'.&lt;ref&gt;Citat iz [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0006.tlg015.perseus-grc1:499 Euripidovih ''Feničanki'', 529–530.]&lt;/ref&gt; Ali onaj koji naginje dvadesetogodišnjem momku izgleda mi neprirodno pohotan i kao da sledi neku dvojbenu Afroditu. Jer udovi tog šećerka već su očvrsli i postali muški, nekad glatki obrazi sad su grubi i prekriveni oštrom bradom, a snažne butine sve su u dlakama.&lt;ref&gt;[http://trad.glossa.dk/erotes.html Lukijan, ''Ljubavi'', 25–26.]&lt;/ref&gt;}}

Vremensko razdoblje tokom kojeg su adolescenti smatrani poželjnima kretalo se otprilike od [[pubertet]]a do pojave brade, pošto je maljavost dečaka izazivala odvratnost kod starih Grka. Naime, bilo je slučajeva da su razvratnici imali starije dečake kao ljubavnike, ali depilirane.

Poput ženske, ni muška prostitucija nije kod starih Grka izazivala zgražavanje. Javne kuće u kojima su radili dečaci-robovi postojale su naočigled svih, i to ne samo u &quot;zonama crvenih fenjera&quot; u Pireju, Kerameikosu ili na [[Likavitos]]u, već posvuda po gradu. Nesumnjivo najčuveniji od ovih dečaka bio je [[Fedon]]: postavši rob prilikom zauzeća njegovog rodnog grada, bio je prinuđen da radi u bordelu sve dok ga nije zapazio Sokrat, čiji su sledbenici platili za njegovu slobodu. Mladić je potom postao Sokratov učenik i po njemu je nazvano Platonov dijalog [[Fedon (Platon)|Fedon]], u kome je ispričana Sokratova smrt.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0004.tlg001.perseus-grc1:2.5 Diogen Laertije, ''Životi i mišljenja znamenitih filozofa'', II, 31.]&lt;/ref&gt; Ni muške prostitutke nisu bile izuzete od plaćanja poreza.&lt;ref name=Timarh,119/&gt; U svom govoru ''Protiv Timarha'' besednik [[Eshin]] daje sebi punu slobodu da opiše pred sudom bordel u kome rade mladići.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:74 Eshin, ''Protiv Timarha'', 74.]&lt;/ref&gt; Posetilac takvih bordela nije nailazio na osudu ni zakona ni javnog mnjenja.

=== Prostitucija i pravo građanstva ===
[[Datoteka:Symposion scene Staatliche Antikensammlungen 2646.jpg|thumb|right|Mladi svirač na gozbi, Durisova vaza; Staatliche Antikensammlungen de Munich]]

Postojanje muške prostitucije velikih razmera pokazuje da sklonost za [[Pederastija u antičkoj Grčkoj|pederastijom]] nije bila ograničena samo na povlašćenu društvenu klasu. Ako već manje imućni građani skoro da nisu imali vremena i sredstava da praktikuju aristokratske rituale (posmatranje sportskih priredbi, udvaranje, darivanje)&lt;ref&gt;ἀρπαγμός / ''harpagmós'', pretpostavlja se da je ritualno kidnapovanje na [[Krit]]u trajalo dva meseca, a to je teško mogao da izvede neko ko je bio vezan za neki stalni posao.&lt;/ref&gt;, svako je barem mogao da zadovolji svoju žudnju okrećući se prostituciji. Zakon je utoliko više štitio dečake, kao i žene, od svakog fizičkog nasrtaja. Nije se znalo za slučaj seksualnog odnosa između roba i njegovog gospodara sve do otkrića jednog [[Ksenofont]]ovog navoda.&lt;ref&gt;U Ksenofontovoj ''Gozbi'' napisanoj [[390. pne.]] Poređenja radi, ovo je bila uobičajena praksa u [[Stari Rim|starom Rimu]].&lt;/ref&gt; Drugi razlog za korišćenje usluga muških prostitutki leži u postojanju seksualnih [[tabu]]a: stari Grci su [[oralni seks|felacio]] kao seksualni čin smatrali sramnim.&lt;ref&gt;Halperin, ''op. cit.'' str. 96, Dover, ''op. cit.'', str. 99.&lt;/ref&gt; Samim tim, u homoseksualnoj vezi smatralo se da [[erast]] (ljubavnik) nema pravo da traži takvu uslugu od svog [[eromenos]]a (ljubimca), budućeg sugrađanina; za takvo što morao se obratiti muškarcu koji se bavi prostitucijom.

Bavljenje prostitucijom, premda zakonito, smatrano je društveno nečasnim. Bilo je normalno kada se radilo o robu ili, uopšteno govoreći, o osobama bez građanskih prava. U slučaju građanina povlačila je za sobom značajne političke posledice, kao što je [[atimija]] (ἀτιμία / ''atimía''), gubitak svih građanskih prava. Tako se tumači Eshinov govor ''Protiv Timarha'': Timarh je napao Eshina; da bi se odbranio, Eshin optužuje svog tužioca da se u mladosti prostituisao. Samim tim, Timarh bi morao biti lišen političkih prava, među kojima je i pravo da podnosi tužbu protiv nekoga. Dakle, nuđenje novca [[adolescencija|adolescentu]] u zamenu za pružanje seksualnih usluga bilo je strogo kažnjivo, jer je to mladića moglo da staje njegovih budućih građanskih prava.

Ovakvo rasuđivanje objašnjava Eshin, koji navodi jednu odredbu zakona o dokimasiji (δοκιμασία):&lt;ref&gt;[[Dokimasija]] je u staroj Atini bila naročiti ispit kojem su podvrgavani kandidati za neki položaj u državnoj službi.&lt;/ref&gt; građanin koji se bavi prostitucijom (πεπορνευμένος / ''peporneuménos'') ili koga ljubavnik izdržava (ἡταιρηκώς / ''hêtairêkốs'') lišen je mogućnosti javnog istupanja, jer &quot;onaj koji je prodavao sopstveno telo ''da bi drugi u njemu mogli da uživaju'' (ἐφ’ ὕβρει / ''eph’ hýbris'') ne bi oklevao da proda interese zajednice u celosti.&quot;&lt;ref name=&quot;Eshin, Protiv Timarha, 29&quot;&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:29 Eshin, ''Protiv Timarha'', 29.]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Optužbe [[Timej]]a iz Tauromenija na Siciliji&lt;ref&gt;Prema [http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0543.tlg001.perseus-grc1:12.15.1 Polibije, ''Istorije'', XII, 15, 1 sqq.]&lt;/ref&gt; protiv [[Sirakuza|sirakuškog]] tiranina [[Agatoklo|Agatokla]] ponovo uzimaju istovetnu tematiku; muška prostitutka je po definiciji neko ko se odriče vlastitog dostojanstva ne bi li zadovoljio tuđu žudnju: &quot;Obična muška prostitutka (κοινὸν πόρνον / ''koinòn pórnon'') koja stoji na raspolaganju najrazuzdanijima, jeste [[kreja]],&lt;ref&gt;Ptica kreja, tj. [[šojka]] (κολοιόν) bila je za Grke na rđavom glasu; tako, izraz &quot;šojka sa šojkom&quot; znači &quot;sličan se sličnom raduje&quot; i reč je korišćena kao uvreda. Nije poznat razlog za ovu negativnu konotaciju.&lt;/ref&gt; mišar,&lt;ref&gt;Na starogrčkom jeziku naziv za [[mišar]]a (τριόρχης / ''triórkhês'') doslovno znači &quot;sa tri muda&quot;. Životinja je stoga bila simbol pohote. Dover, str. 103.&lt;/ref&gt; koji nudi svoju stražnjicu svakome ko to poželi.&quot;&lt;ref&gt;Cf. prevod Marijane Ricl: &quot;Mislim na onaj odeljak na kraju njegove ''Istorije'' gde [Timej] kaže da je Agatokle u ranoj mladosti bio javna prostitutka, spreman da se preda najnezasitijim klijentima, pravi bludnik (τριόρχην) i pokvarenjak (κολοιόν) koji je svojim zadnjim delovima dolazio od napred svakom ko bi poželeo&quot; (u: Polibije, ''Istorije'', tom II, Matica srpska, Beograd, 1988, str. 126–127).&lt;/ref&gt;

=== Cenovnik ===
Cene usluga muškaraca koji su se prostituisali varirale su u istoj meri kao i cene žena prostitutki. Atenej pominje nekog momka koji je nudio svoje usluge za jedan obol,&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0008.tlg001.perseus-grc2:6.40 Atenej, ''Gozba sofista'', VI, 40.]&lt;/ref&gt; međutim, to je bila toliko mala suma da se istinitost ove tvrdnje dovodi u pitanje. [[Straton iz Sarda]], autor epigrama iz [[2. vek]]a, pominje jednu takvu transakciju koja je obavljena za pet drahmi&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg7000.tlg001.perseus-grc4:12.239 ''Palatinska antologija'', XII, 239] (&quot;pet tražiš, deset daću...&quot;).&lt;/ref&gt; U jednom pismu pripisanom Eshinu zarada nekog Melanopa procenjuje se na 3.000 drahmi, što je suma koju je verovatno zaradio u toku celog svog radnog veka&lt;ref&gt;Pseudo-Eshin, VII, 3.&lt;/ref&gt;.

Eshin u svom delu ''Protiv Timarha'' pravi razliku između mladića koji se prostituiše i mladića kojeg izdržavaju.&lt;ref name=&quot;Eshin, Protiv Timarha, 29&quot;/&gt; Takođe tvrdi da Timarh ne samo da je napustio svog zaštitnika kad je ovaj ostao bez novca, već je imao više njih, čime je dokazao da nije bio dečak kog izdržavaju (hētairēkós), već obična kurva ''(peporneuménos)''.&lt;ref&gt;[http://data.perseus.org/citations/urn:cts:greekLit:tlg0026.tlg001.perseus-grc1:52 Eshin, ''Protiv Timarha'', 52.]{{Dead link|date=August 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{en}} James Davidson, ''Courtesans and Fishcakes: Consuming Passions of Classical Athens'', Fontana Press, 1998.
* {{en}} Kenneth J. Dover, ''Greek Homosexuality'', Harvard University Press, Cambridge (Massachusetts), 1989 (1. izdanje 1978) {{ISBN|0-674-36270-5}}.
* {{en}} David M. Halperin, « The Democratic Body; Prostitution and Citizenship in Classical Athens », in ''One Hundred Years of Homosexuality and Other Essays on Greek Love'', Routledge, coll. « The New Ancient World », Londres-New York, 1990 {{ISBN|0-415-90097-2}}.
* {{en}} Eva C. Keuls, ''The Reign of the Phallus: Sexual Politics in Ancient Athens'', University of California Press, Berkeley, 1993 {{ISBN|0-520-07929-9}}.
* Leslie Kurke, « Inventing the ''Hetaira'': Sex, Politics, and Discursive Conflict in Archaic Greece », ''Classical Antiquity'', vol. 16, numéro 1 (avril 1997), pp.&amp;nbsp;106–150.
* {{fr}} Claude Mossé, ''La Femme dans la Grèce antique'', Complexe, 1991 (1. izdanje 1983) {{ISBN|2-87027-409-2}}.
* {{en}} Sarah B. Pomeroy, ''Goddesses, Whores, Wives, and Slaves: Women in Classical Antiquity'', Schocken, 1995 {{ISBN|0-8052-1030-X}}.
* {{de}} K. Schneider, « ''Hetairai'' », in ''Paulys Real-Encyclopädie der classichen Altertumwissenschaft'', cols. 1331-1372, 8.2, éd. Georg Wissowa, Stuttgart, 1913.
* {{fr}} Violaine Vanoyeke, ''La Prostitution en Grèce et à Rome'', Les Belles Lettres, coll. « Realia », Paris, 1990.

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Prostitution in Ancient Greece}}
* [http://www.plekos.uni-muenchen.de/2002/rstumpp.html Rezension zu Bettina Eva Stumpp: ''Prostitution in der römischen Antike'']

[[Kategorija:Antička Grčka]]
[[Kategorija:Prostitucija]]</text>
      <sha1>afubemlcng7mvj3a9i8ss1q2ye0mthh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Бенедикт</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1243624</id>
    <redirect title="Benedikt (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42683032</id>
      <parentid>3720531</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:10:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Benedikt (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42683032</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="t4qfujnenvycgnh4ntzox885c63hnbc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Benedikt (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>t4qfujnenvycgnh4ntzox885c63hnbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Benedict</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1243625</id>
    <redirect title="Benedikt (razvrstavanje)" />
    <revision>
      <id>42683033</id>
      <parentid>3720532</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Benedikt (razvrstavanje)]]</comment>
      <origin>42683033</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="t4qfujnenvycgnh4ntzox885c63hnbc" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Benedikt (razvrstavanje)]]</text>
      <sha1>t4qfujnenvycgnh4ntzox885c63hnbc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rheinstetten</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1360169</id>
    <revision>
      <id>42683106</id>
      <parentid>42523377</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:26:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683106</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3193" sha1="k6txlewyukuwqzy1qzzhuqoeve0lolq" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Rajnašteten
 | izvorni_naziv       = ''Rheinstetten''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Rajnašteten
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = Wappen Rheinstetten.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Baden-Virtemberg]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 20.630&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 639
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 32,3
 | gšir                = 48.96056
 | gduž                = 8.28972
 | nadmorska_visina    = 114
 | registarska_oznaka  = KA
 | pozivni_broj        = 07242,0721
 | poštanski_kod       = 76287
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.rheinstetten.de www.rheinstetten.de]
 | gradonačelnik       = ''Sebastian Schrempp''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}

'''Rajnašteten''' ({{jez-nem|Rheinstetten}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]]. Jedno je od 32 opštinska središta okruga [[Okrug Karlsrue|Karlsrue]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 20.630 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 8215108.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Rheinstetten im Landkreis Karlsruhe.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Karlsrue]]
Rajnašteten se nalazi u saveznoj državi [[Baden-Virtemberg]] u okrugu Karlsrue. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 114 metara. Površina opštine iznosi 32,3&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 20.630 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 639 stanovnika/km².

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Portal Nemačka}}
{{Commonscat|Rheinstetten}}

* [http://www.rheinstetten.de Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20041127112853/http://www.rheinstetten.de/ |date=2004-11-27 }} {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Karlsrue}}

[[Kategorija:Gradovi u Baden-Virtembergu|Rajnašteten]]</text>
      <sha1>k6txlewyukuwqzy1qzzhuqoeve0lolq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bendeleben</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1367990</id>
    <revision>
      <id>42683073</id>
      <parentid>42527826</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T02:17:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Bendeleben.png]] → [[File:DEU Bendeleben (Kyffhäuserland) COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42683073</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3618" sha1="59zr0ig36c0h3sd2yf8u41csqhfmrrf" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Bendeleben
 | izvorni_naziv       = ''Bendeleben''
 | slika               = 
 | opis_slike          = Bendeleben
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Bendeleben (Kyffhäuserland) COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Tiringija]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 711&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 32
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 22,4
 | gšir                = 51.3725
 | gduž                = 11.00639
 | nadmorska_visina    = 160
 | registarska_oznaka  = KYF
 | pozivni_broj        = 034671
 | poštanski_kod       = 99706
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = 
 | gradonačelnik       = ''Martin Brückner''
 | stranka             = CDU
 | ije                 = da
 }}

'''Bendeleben''' ({{jez-nem|Bendeleben}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 50 opštinskih središta okruga [[Okrug Kifhojzer|Kifhojzer]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 711 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16065006.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Bendeleben in KYF.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Kifhojzer]]
Bendeleben se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Kifhojzer. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 160 metara. Površina opštine iznosi 22,4&amp;nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 711 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 32 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Kazlu Rudos]]|[[Litvanija]]|prijateljstvo|[[1990]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Bridžvoter]]|[[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|kontakt|[[1994]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Pecquencourt]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1969]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Bendeleben&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Bendeleben}}

* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kifhojzer}}</text>
      <sha1>59zr0ig36c0h3sd2yf8u41csqhfmrrf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Makreš (Staro Nagoričane)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1453600</id>
    <revision>
      <id>42682959</id>
      <parentid>42542595</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:13:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ehrlich91</username>
        <id>31090</id>
      </contributor>
      <origin>42682959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1739" sha1="1hag0kv0xr7u4iq9f45w7see1bhdb2d" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Makreš (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat
|mesto              = Makreš
|izvorno_ime        = {{jez-mak|Макреш}}
|slika              = Воздушен поглед на Макреш 2.jpg
|opis_slike         = 
|opština            = Staro Nagoričano
|populacija         = 40
|nadm visina        = 360
|gšir               = 42.1768
|gduž               = 21.8845
|pozivni broj       = 031
|poštanski kod      = 
|registarska oznaka = KU
}}
'''Makreš''' ({{jez-mak|Макреш}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Makreš pripada [[Opština Staro Nagoričano|opštini Staro Nagoričano]].

== Prirodni uslovi ==
Makreš je smešten u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Kumanovo|Kumanova]], selo je udaljeno 16 kilometara istočno.

Selo Makreš se nalazi u istorijskoj oblasti [[Sredorek]], u dolini reke [[Pčinja|Pčinje]], na oko 360 metara nadmorske visine.

Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]].

== Stanovništvo ==
Makreš je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 40 stanovnika.

Ogromna većina stanovništva u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%).

Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]].

== Izvori ==
* [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.]

== Vanjske veze ==
* [http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ www.opstinastaronagoricane.gov.mk Zvanična stranica opštine Staro Nagoričano] {{Webarchive|url=https://archive.today/20121205094026/http://www.opstinastaronagoricane.gov.mk/ |date=2012-12-05 }}

{{Opština Staro Nagoričano}}

[[Kategorija:Opština Staro Nagoričano]]</text>
      <sha1>1hag0kv0xr7u4iq9f45w7see1bhdb2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patrice Kwedi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1472477</id>
    <revision>
      <id>42683078</id>
      <parentid>42557942</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T05:28:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Эльдар Шукоров</username>
        <id>386590</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>42683078</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2659" sha1="jv9r8tok45vdmdqahcohyb71aegvize" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Patrice Kwedi
| slika                            = Patrice Kwedi 15032009.jpg
| opis slike                       = 
| država                           = [[Kamerun]]
| puno ime                         = Patrice Kwedi
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[30. rujna]]. [[1983]].
| mjesto rođenja                   = [[Yaounde]]
| država rođenja                   = [[Kamerun]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 175 cm
| težina                           = 74 kg
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[nogometne pozicije|branič]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = 2001. - 2002. &lt;br&gt; 2003. - 2004. &lt;br&gt; 2004. &lt;br&gt; 2005. &lt;br&gt; 2005. &lt;br&gt; 2006. &lt;br&gt; 2006. - 2007. &lt;br&gt; 2007. &lt;br&gt; 2007. - 2009. &lt;br&gt; 2009. -2010.&lt;br&gt; 2010.
| profesionalni klubovi            = [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] &lt;br&gt; [[IFK Goteborg]] &lt;br&gt; [[A.G.F. Aarhus]] &lt;br&gt; [[NK Karlovac|Karlovac]] &lt;br&gt; [[NK Novalja|Novalja]] &lt;br&gt; [[HNK Šibenik|Šibenik]] &lt;br&gt; [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] &lt;br&gt; [[HNK Šibenik|Šibenik]] &lt;br&gt; [[NK Zelina|Zelina]] &lt;br&gt; [[NK Radnik Sesvete]]
| nastupi(golovi)                  = 5 (0) &lt;br&gt; 10 (0) &lt;br&gt; 3 (0) &lt;br&gt; 7 (0) &lt;br&gt; 12 (1) &lt;br&gt; 8 (0) &lt;br&gt; 23 (1) &lt;br&gt; 9 (0) &lt;br&gt; 29 (0) &lt;br /&gt; 18 (0) &lt;br /&gt; 
| godine u reprezentaciji          = 
| reprezentacija                   = 
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Patrice Kwedi''' ([[Yaounde]], [[30. rujna]]. [[1983]].) je [[kamerun]]ski [[nogomet]]aš. Trenutačno igra za nogometni klub [[NK Radnik Sesvete|Radnik]] iz [[Sesvete|Sesveta]], nakon što je više godina bio igrač [[NK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinamo]].

Igra na [[Nogometne pozicije|poziciji]]: ''desnog bočnog''.

== Vanjske veze ==
* [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=684 HNL statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=684 |date=2009-11-30 }}

{{Mrva-biog-sport}}

{{Lifetime|1983||Kwedi, Patrice}}

[[Kategorija:Kamerunski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Šibenika]]
[[Kategorija:Fudbaleri Inter Zaprešića]]</text>
      <sha1>jv9r8tok45vdmdqahcohyb71aegvize</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683079</id>
      <parentid>42683078</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T05:29:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Эльдар Шукоров</username>
        <id>386590</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ https://www.sofascore.com/football/player/patrice-kwedi/1527222</comment>
      <origin>42683079</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2558" sha1="6uno3ak382r23uk60rz416j7h58umn8" xml:space="preserve">{{Trener/izbornik/igrač
| ime                              = Patrice Kwedi
| slika                            = Patrice Kwedi 15032009.jpg
| opis slike                       = 
| država                           = [[Kamerun]]
| puno ime                         = Patrice Kwedi
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[30. rujna]]. [[1983]].
| mjesto rođenja                   = [[Yaounde]]
| država rođenja                   = [[Kamerun]]
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 175 cm
| težina                           = 74 kg
| trenutačni klub                  = 
| broj u klubu                     = 
| pozicija                         = [[nogometne pozicije|branič]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = 
| juniorski klubovi                = 
| godina                           = 2001. - 2002. &lt;br&gt; 2003. - 2004. &lt;br&gt; 2004. &lt;br&gt; 2005. &lt;br&gt; 2005. &lt;br&gt; 2006. &lt;br&gt; 2006. - 2007. &lt;br&gt; 2007. &lt;br&gt; 2007. - 2009. &lt;br&gt; 2009. -2010.&lt;br&gt; 2010.
| profesionalni klubovi            = [[NK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[NK Pomorac Kostrena|Pomorac Kostrena]] &lt;br&gt; [[IFK Goteborg]] &lt;br&gt; [[A.G.F. Aarhus]] &lt;br&gt; [[NK Karlovac|Karlovac]] &lt;br&gt; [[NK Novalja|Novalja]] &lt;br&gt; [[HNK Šibenik|Šibenik]] &lt;br&gt; [[NK Inter Zaprešić|Inter Zaprešić]] &lt;br&gt; [[HNK Šibenik|Šibenik]] &lt;br&gt; [[NK Zelina|Zelina]] &lt;br&gt; [[NK Radnik Sesvete]]
| nastupi(golovi)                  = 5 (0) &lt;br&gt; 10 (0) &lt;br&gt; 3 (0) &lt;br&gt; 7 (0) &lt;br&gt; 12 (1) &lt;br&gt; 8 (0) &lt;br&gt; 23 (1) &lt;br&gt; 9 (0) &lt;br&gt; 29 (0) &lt;br /&gt; 18 (0) &lt;br /&gt; 
| godine u reprezentaciji          = 
| reprezentacija                   = 
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = 
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| napomena                         = 
| ažurirano                        = 
}}

'''Patrice Kwedi''' ([[Yaounde]], [[30. rujna]]. [[1983]].) je [[kamerun]]ski [[nogomet]]aš. Više godina je bio igrač [[NK Dinamo Zagreb|zagrebačkog Dinama]]. Igra na [[Nogometne pozicije|poziciji]] ''desnog bočnog''.

== Vanjske veze ==
* [http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=684 HNL statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/2010/http://www.hnl-statistika.com/p1.asp?ID=684 |date=2009-11-30 }}

{{Mrva-biog-sport}}

{{Lifetime|1983||Kwedi, Patrice}}

[[Kategorija:Kamerunski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Šibenika]]
[[Kategorija:Fudbaleri Inter Zaprešića]]</text>
      <sha1>6uno3ak382r23uk60rz416j7h58umn8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petrovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1487836</id>
    <revision>
      <id>42683056</id>
      <parentid>42514574</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T19:33:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683056</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2626" sha1="3npuzta5gw344y0oyl7vr7fn337y2k4" xml:space="preserve">{{Naselje u Hrvatskoj
|ime = Petrovci
|županija = [[Vukovarsko-srijemska županija]]
|općina = [[Bogdanovci]]
|mikroregija =
|najgrad = Vukovar
|površina =
|nadvisina =
|z. širina = 45.2889
|z. dužina = 18.9444
|brojstan = 988
|gustoća =
|domaćinstva =
|pošta = 32229
|pozbroj = +385 (0)32
|autooznaka = VU
|slika =
|slika_opis =
}}
'''Petrovci''' ([[rusinski]] '''Петровци''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈpetrovt͡sɪ]]], [[ukrajinski]] '''Петрівці''' [[međunarodni fonetski alfabet|[pɛˈtrʲiwt͡sʲi]]]), naselje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], općini [[Bogdanovci]], u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Geografija ==
Nalaze se jugoistočno od [[Vukovar]]a, sjeverno od [[Bogdanovci|Bogdanovaca]] i [[Svinjarevci|Svinjarevaca]] i zapadno od [[Negoslavci|Negoslavaca]], na 45°17'20&quot; sjeverne zemljopisne širine i 18°56'40&quot; istočne zemljopisne dužine.

== Stanovništvo ==
Prema popisu iz 2001. imaju 988 stanovnika. U selu živi velika zajednica [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]].

=== Značajne osobe ===
*[[Josif Kostelnik]], ukr. književnik iz Hrvatske, folklorist i kulturno-prosvjetni radnik

== Gospodarstvo ==

== Spomenici i znamenitosti ==

== Obrazovanje ==

== Udruge ==
Udruga korisnika bežičnih mreža i interneta PEWiFi Petrovci ima cilj i svrhu za zalaganje i razvitak bežične informatičke mreže, povezivanje informatičko – orijentiranih osoba u sredini u kojoj djeluje.
* [http://www.pewifi.hr/ Službene stranice udruge PEWiFi Petrovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130926005328/http://www.pewifi.hr/ |date=2013-09-26 }}

== Kultura ==
*Kulturno umjetničko društvo &quot;Joakim Hardi&quot; Petrovci
*Klub mladih &quot;Petrovci&quot;

=== Kulturne manifestacije ===

*[[Petrovačko zvono]], kulturna manifestacija Rusina i Ukrajinaca

== Sport ==
*[[NK Petrovci]]
*[[STK Petrovci|Stolnoteniski klub &quot;Petrovci&quot;]]

== Vanjske veze ==

* [http://www.petrovci.hr/ Petrovci – web portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140106071503/http://petrovci.hr/ |date=2014-01-06 }}
* [http://hrcak.srce.hr/file/16511 Damjanović, Dragan, Stilsko rješenje arhitekta Janka Holjca za gradnju pravoslavne Saborne crkve u Plaškom i grkokatoličke župne crkve u Petrovcima, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 12 (2004), 1 (27), Zagreb, 2004., str. 67 – 75.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190923025136/https://hrcak.srce.hr/file/16511 |date=2019-09-23 }}

{{mrva-naselje hr}}
{{Naselja u sastavu Općine Bogdanovci}}

[[Kategorija:Naselja u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]</text>
      <sha1>3npuzta5gw344y0oyl7vr7fn337y2k4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bukovče (Jagodina)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1776596</id>
    <revision>
      <id>42683088</id>
      <parentid>42681719</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:24:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Bukovačkačesma</username>
        <id>389256</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* */ dopuna</comment>
      <origin>42683088</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11961" sha1="erfj9xvvgjv3is9d2w9oj53j5wb1elz" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Bukovče (razvrstavanje)}}
{{Naseljeno mesto u Srbiji
|mesto=Bukovče
|slika=
|opis_slike=
|okrug=Pomoravski
|grad=Jagodina
|nadm visina=122
|populacija={{increase}} 844
|poštanski kod=
|pozivni broj=035
|registarska oznaka=JA
|gšir=44.003833
|gduž=21.225666
}}
'''Bukovče''' je naseljeno mesto [[Grad Jagodina|grada Jagodine]] u [[Pomoravski upravni okrug|Pomoravskom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2011. u Srbiji|2011.]] bilo je 844 stanovnika.

== Historija ==

Bukovče je jedno od najstarijih naselja ovog kraja, po postanku starije i od [[Jagodina|Jagodine]]. Prvi tragovi koji svedoče o ovome pronađeni su prilikom građenja drugog koloseka pruge [[Beograd]]-[[Niš]]. Tom prilikom su pronađeni predmeti (posude od gline) koji potiču iz doba takozvane ''Starčevačke civilizacije'' (5000.-3000. godine pre naše ere). Pronađeni predmeti čuvaju se u Zavičajnom muzeju u Jagodini. Putujući iz [[Beč]]a za [[Vizantijski Carigrad|Carigrad]] i iz Carigrada za zapadnu Evropu mnogi putopisci toga doba (od [[Kosovska bitka|Kosovskog boja]] pa do oslobođenja od turske vlasti) u svojim dnevnicima i putopisima beleže po koju rečenicu o Bukovču.

Prvi pisani trag o Bukovču beležimo još pre bitke na Kosovu. Dokument u kome se prvi put pominje je [[zlatna bula|hrisovulja]] (povelja) [[lazar Hrebeljanović|kneza Lazara Hrebeljanovića]] iz [[1381]]. godine. Ovom poveljom [[lazar Hrebeljanović|knez Lazar]] vrši dodelu dobara manastirima. Po toj povelji [[Bukovče]] i [[Ribnik (Jagodina)|Ribnik]] ulaze u posed [[Manastir Ravanica|manastira Ravanice]]. Hrisovulja kneza Lazara se nalazi u [[Vrdnik]]u. Da je Bukovče staro selo i da je bilo skoro u kontinuitetu naseljeno, svedoči i mapa Carigradskog druma (1459-1683), na kojoj se jasno vidi da je Bukovče naseljeno mesto, pored mnogih sela i mesta koja su iščezla. Takodje se zapaža da Carigradski drum prolazi kroz Bukovče i to u dva pravca. Jedan krak ide Bukovče- Lanište-Lukovica(Donji Račnik), a drugi Bukovče-Bagrdan-Batočina.

[[Turci]] Bukovče prvi put beleže u prvim svojim popisima iz [[1476]]/78. godine. Po tom popisu u selu je zabeležena 31 kuća a prihod od sela je iznosio 1686 akči. U popisu iz [[1516]]. godine beleži se 30 kuća, 6 neoženjenih i 1 udovica a prihod je iznosio 3803 akče. U kasnijim dokumentima i pisanim tragovima koje su ostavili putopisci toga vremena ([[1582]].godina) pored Bukovča stoji reč mezra (napušteno naselje), što ide u prilog tvrdnji da je naselje više puta naseljavano i raseljavano. Ova tvrdnja je sasvim prihvatljiva s obzirom da se ne nalazi u popisima do kraja XVI veka. Godine [[1717]]. austrijski [[kapetan]] Ešlevic je Bukovče na svojoj karti predstavio kao ''malu palanku plotom ograđenu''.

Godine [[1716]]. godine dolazi do [[Austrougarska|Austrijsko]] - [[Osmansko carstvo|Turskog]] rata, pa su [[Jagodina]] i okolna sela od [[1718]]. pa sve do [[1738]]. godine pod Austrijskom vlašću. Veći deo stanovništva se povukao zajedno sa Turcima a potom se sa njima i vratio u naselja posle 20 godina austrijske vladavine. Prema dostupnim podacima današnji stanovnici su potomci porodica koje su naselile Bukovče u periodu između [[1780]].i [[1860]]. godine. Za vreme [[Prvi srpski ustanak|prvog srpskog ustanka]] [[1804]]. godine marta meseca prilikom borbi oko Jagodine na Crvenom Brdu (iznad Bukovča) nalazili su se položaji srpske vojske.

Priča se da je ime dobilo po mnogim bukvama, kojih je nekada tu bilo. Prvi naziv sela je bio &quot;Bukovča&quot;.

Do [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]] Bukovče se nalazilo u sastavu [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Nakon [[Drugi srpski ustanak|Drugog srpskog ustanka]] Bukovče ulazi u sastav [[Kneževina Srbija|Kneževine Srbije]] i administrativno je pripadalo [[Jagodinska nahija|Jagodinskoj nahiji]] i [[Temnić|Temnićskoj knežini]]&lt;ref name=&quot;Jagodinska nahija I&quot;&gt;{{Cite book |last= Popović |first= Ljubodrag |editor= Zoran Marković |title= Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 |origdate=  |origyear= 2005. |url= http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |accessdate= 12.07.2012 |publisher= Istorijski arhiv Jagodina |location= Jagodina |language= srpskom |id= 86-902609-5-1 |archivedate= 2013-09-27 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |deadurl= yes |access-date= 2014-08-24 |archive-date= 2013-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; sve do [[1834]]. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva. Nakon povratka Kneza Miloša Obrenovića1858 god., posle Svetoandrejske skupštine, prvi kmet Bukovačke opštine, bio jeStojadin Stanojević-Carić. Kmetovi su tada imali izvršnu vlast i birani su kao najuticajniji i najpismeniji ljudi u selu. Takodje su bili i predsednici primiritelnih sudova u sporovima gradjana. Prva škola je bila u objektu koji je privatno vladništvo meštana, a počela je sa radom 1927 godine. Prve godine je imala 52 upisanih djaka. Prvi učitelj u četvorogodišnjoj školi bio je Manojlović Milivoje. Interesantno je da škola 1930 godine, imala 110 djaka. Kasnije, današnja (objekat) škola je izgradjena sredstvima meštana Bukovča i Ribnika1938 godine. U novootvorenom objektu, prvi učitelj bio je Djaković Dušan. Selo ima veliku obradivu površinu i meštani su se uglavnom bavili poljoprivredom. Zanimljivo je i to da je 1867 godine ovo selo imalo 41 domaćinstvo i preko 170 grla krupne stoke( sitne oko 600), dok danas ima oko 260 domaćinstava i desetostruko manji broj krupne stoke.

Fudbalski klub Mladost osnovan je davne 1938. godine. Sadašnji teren - igralište, izgradio je 1986. godine ličnim sopstvenim sredstvima , dugogodišnji igrač, a tadašnji predsednik kluba, Miroslav Stojadinović - Carić.

Seoska slava je Mali Spasovdan, a zavetine prvi petak po Božiću (za zdravlje živine) i Blagovesti( za zdravlje stoke). Groblje je na severnoj strani, na sredokraći izmedju sela Ribnika i ovog sela.

== Demografija ==
U naselju Bukovče živi 604 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (39,5 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 240 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,13.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine).

{|  style=&quot;width:50%; background:none;&quot;
|-
|  style=&quot;width:50%; vertical-align:top; border:1px solid gray;&quot;|
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
|-
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:948 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:632 color:gray1
  from:start till:end
  bar:316 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,111)(77,117) color:blue  width:2 
  points:(77,117)(100,121) color:blue  width:2
  points:(100,121)(128,127) color:blue  width:2
  points:(128,127)(157,137) color:blue  width:2
  points:(157,137)(185,161) color:blue  width:2
  points:(185,161)(217,154) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
|  style=&quot;width:50%;&quot;|
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=509
|p1953=543
|p1961=567
|p1971=600
|p1981=654
|p1991=790
|p1991n=754
|p2002s=816
|p2002=750
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|741|98.8}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|blue|4|0.53}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|red|1|0.13}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|green|1|0.13}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|orange|1|0.13}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|cyan|1|0.13}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|magenta|1|0.13}}
}}

{{-}}
{{Popis stanovništva u Jagodinskoj nahiji | ime= Bukovče | 1818k=21 | 1818pg= | 1818ag=41 | 1819k=22 | 1819pg=30 | 1819ag=48 | 1820k=22 | 1820pg=22 | 1820ag=46 | 1821k=21 | 1821pg=23 | 1821ag=48 | 1822k=23 | 1822pg=25 | 1822ag=50 | 1823k=23 | 1823pg=26 | 1823ag=51 | 1824k=24 | 1824pg=26 | 1824ag=55 | 1825k=24 | 1825pg=21 | 1825ag=62 | 1826k=23 | 1826pg=21 | 1826ag=61 | 1827k=24 | 1827pg=21 | 1827ag=61 | 1828k=24 | 1828pg=22 | 1828ag=66 | 1829k=24 | 1829pg=23 | 1829ag=67 }}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|0|0.0|6.66|3}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|10|22.22|31.11|14}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|12|26.66|44.44|20}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|18|40.0|31.11|14}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|18|40.0|33.33|15}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|15|33.33|35.55|16}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|24|53.33|48.88|22}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|28|62.22|66.66|30}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|38|84.44|77.77|35}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|26|57.77|64.44|29}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|22|48.88|20.0|9}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|33|73.33|55.55|25}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|24|53.33|57.77|26}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|28|62.22|62.22|28}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|26|57.77|60.0|27}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|19|42.22|33.33|15}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|20|44.44|40.0|18}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|21|46.66|48.88|22}}
|prosekm=39.5
|prosekž=40.6
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|100|108|136|161|161|213|240|46|60|42|44|16|24|6|2|-|-|3.13}}

{{BrakNaseljaSrbija|322|90|201|17|12|2|313|50|207|41|14|1}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|156|8|-|-|67|3|8|29|-|10|79|8|-|-|23|4|-|10|12|2|235|16|-|-|90|7|8|39|12|12|-|-|4|1|8|7|-|-|11|1|3|1|7|6|1|-|-|1|1|3|5|8|14|8|-|-|12}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
* {{Cite book |ref= harv |last= Popović |first= Ljubodrag |editor= Zoran Marković |title= Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 |origdate=  |origyear= 2005 |url= http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |accessdate= 12.07.2012 |publisher= Istorijski arhiv Jagodina |location= Jagodina |language= srpskom |id= 86-902609-5-1 |archivedate= 2013-09-27 |archiveurl= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |deadurl= yes |access-date= 2014-08-24 |archive-date= 2013-09-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20130927004802/http://www.arhivja.autentik.net/images/nahija_1815-1823.pdf |url-status= dead }}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Bukovce2.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=44.003833,21.225666&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/srbija/bukovce-44-0-23-n-21-13-54-e/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=44.003833&amp;longitude=21.225666&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=September 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{Grad Jagodina}}

[[Kategorija:Grad Jagodina]]
[[Kategorija:Naselja u Pomoravskom upravnom okrugu]]</text>
      <sha1>erfj9xvvgjv3is9d2w9oj53j5wb1elz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otvoreni pristup</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4030845</id>
    <revision>
      <id>42682958</id>
      <parentid>42557923</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42682958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13346" sha1="on213haizrxuuds0woj0xbz5e1pj7ml" xml:space="preserve">'''Otvoreni pristup''' ({{jez-eng|open access)}} je slobodan, besplatan, neograničen onlajn pristup naučnim radovima, pre svega akademskim člancima, knjigama i disertacijama. 
[[Datoteka:Open Access PLoS.svg|mini|desno|Logo Pokreta za otvoreni pristup]]
Pokret za otvoreni pristup nastao je kao reakcija na apsurdnu situaciju da se rezultati istraživanja, koja su finansirana najčešće sredstvima univerziteta ili instituta, objavljuju u časopisima komercijalnih izdavača na čija izdanja te iste institucije moraju da se pretplate kako bi mogle da koriste dobijene rezultate.&lt;ref&gt;Filipi Matutinović, Stela: &quot;Naučne informacije u Srbiji: protok, dostupnost, vrednovanje&quot;, Srpsko biološko društvo et al., Beograd. {{page|2014|978-86-7078-119-1|pages=}}&lt;/ref&gt;

Već osam godina na globalnom nivou obeležava se [[Nedelja otvorenog pristupa]] sa ciljem da promoviše otvoreni pristup znanju i da ukaže na prednosti ovakvog koncepta.&lt;ref&gt;[http://www.openaccessweek.org/ Open Access Week&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Deklaracije ==
Otvoreni pristup je prvi put definisan u [[Budimpeštanska deklaracija|Budimpeštanskoj deklaraciji]], potpisanoj 2002. godine ({{jez-eng|Budapest Open Access Initiative)}}. U njoj se između ostalog kaže da otvoreni pristup podrazumeva da svaki korisnik koji ima pristup internetu može da čita, preuzima, kopira i štampa materijal bez ikakvih tehničkih, pravnih ili finasijskih barijera. Jedina obaveza korisnika je da autoru obezbedi nadzor nad integritetom dela i da delo ispravno citira.&lt;ref&gt;[http://www.budapestopenaccessinitiative.org/read Budapest Open Access Initiative | Read the Budapest Open Access Initiative&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;
Godinu dana kasnije, 2003. godine, objavljena je [[Berlinska deklaracija o otvorenom pristupu naučnom znanju]] ({{jez-eng|Berlin Declaration on Open Access to Knowledge in the Sciences and Humanities)}} koja se uzima kao početak uključivanja istraživačkih organizacija u Pokret za otvoreni pristup. Do danas je ovu deklaraciju potpisalo više od 300 akademskih institucija u svetu, a u novembru 2011. godine i Univerzitet u Beogradu&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Otvoreni pristup naučnom znanju&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |url=http://www.bg.ac.rs/sr/nauka/otv-pristup.php |access-date=2015-04-25 |archive-date=2015-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150509233405/http://www.bg.ac.rs/sr/nauka/otv-pristup.php }}&lt;/ref&gt;, kao i Univerzitet u Nišu.&lt;ref&gt;[http://www.ubnt.ni.ac.rs/index.php/component/content/article?layout=edit&amp;id=104 Univerzitetska biblioteka &quot;Nikola Tesla&quot;&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

Ostale deklaracije koje su doprinele daljem širenju i jačanju Pokreta su: [[Betezdanska izjava o objavljivanju u otvorenom pristupu]] iz 2003, koja je definisala konkretnije korake koje bi trebalo preduzeti kako bi se prešlo na objavljivanje u otvorenom pristupu,&lt;ref&gt;[http://legacy.earlham.edu/~peters/fos/bethesda.htm Bethesda Statement on Open Access Publishing&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; kao i [[Kejptaunska deklaracija o otvorenom obrazovanju]] iz 2007. godine čiji je cilj promovisanje ideje otvorenog pristupa u obrazovanju uopšte.&lt;ref&gt;[http://www.capetowndeclaration.org/ The Cape Town Open Education Declaration&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Vidovi otvorenog pristupa ==
Još od Budimpeštanske deklaracije otvoreni pristup se ispoljava u dva osnovna oblika ili kroz dve komplementarne strategije:
# Samoarhiviranje ({{jez-eng|Self-archiving)}}, što podrazumeva pohranjivanje verzije radova u digitalne repozitorijume, institucionalne ili tematske – „zeleni put“ (green)
# Časopise u otvorenom pristupu u potpunosti ili delimično (tzv. hibridni časopisi) – „zlatni put“ (gold). Troškove objavljivalja u ovakvim časopisima najčešće snose sami autori, dok je za krajnjeg korisnika pristup članku besplatan. 
Godine 2012. objavljen je Finč izveštaj autorke [[Dejm Dženet Finč]] (Dame Janet Finch), profesorke sociologije na Univerzitetu u Mančesteru, pod nazivom ''Accessibility, sustainability, excellence: how to expand access to research publications''.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.researchinfonet.org/wp-content/uploads/2012/06/Finch-Group-report-FINAL-VERSION.pdf |title=Archive copy |access-date=2015-04-25 |archive-date=2012-06-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120619050440/http://www.researchinfonet.org/wp-content/uploads/2012/06/Finch-Group-report-FINAL-VERSION.pdf |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U ovom obimnom dokumentu favorizuje se „zlatni put“, dok se uloga institucionalnih repozitorijuma svodi na sivu literaturu, odnosno arhiviranje rezultata istraživanja. 
Izveštaj je vrlo brzo izazvao oštre kritike, naročito među zagovornicima „zelenog puta“ kao što je [[Stiven Harnad]] (Stevan Harnad). Harnad, koji smatra da je jedini pravi otvoreni pristup onaj koji podrazumeva arhiviranje preprint verzije rada u digitalni repozitorijum, izveštaj je nazvao fijaskom, a svoje tvrdnje je potkrepio pokazateljima racionalnosti i efektivnosti zelenog pristupa.&lt;ref&gt;Harnad, S. (2012). Why the UK Should Not Heed the Finch Report. Preuzeto 20. septembra 2013. sa http://eprints.lse.ac.uk/52045/1/blogs.lse.ac.uk-Why_the_UK_Should_Not_Heed_the_Finch_Report.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402141356/http://eprints.lse.ac.uk/52045/1/blogs.lse.ac.uk-Why_the_UK_Should_Not_Heed_the_Finch_Report.pdf |date=2015-04-02 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Harnad, S. (2012). Finch Fiasco in Figures. Preuzeto 20. septembra 2013. sa http://openaccess.eprints.org/index.php?/archives/905-Finch-Fiasco-in-Figures.html{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
Veliki broj izdavača dopušta da autori preprint verzije radova pohrane u digitalni repozitorijum svoje institucije. Informacije o politici pojedinih izdavača u vezi sa ovakvim arhiviranjem pruža servis SHERPA/Romeo (Securing a Hybrid Environment for Reserach Preservation and Access).&lt;ref&gt;[http://www.sherpa.ac.uk/romeo/ SHERPA/RoMEO - Publisher copyright policies &amp;amp; self-archiving&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt;

== Digitalni repozitorijumi ==
Digitalni repozitorijumi su kolekcije digitalnih objekata, tekstova, slika, video i audio materijala i dr. u odgovarajućem preporučenom formatu. Vrlo često objekte u repozitorijum unose ovlašćeni korisnici, autori, odnosno nosioci autorskog prava, putem samoarhiviranja, a uneti objekat dobija trajni link kao stalnu adresu na mreži. 
Repozitorijumi se uglavnom dele na:
# Institucionalne, multidisciplinarne, najčešće pri univerzitetima 
# Tematske 
** Medicina&lt;ref&gt;[http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/ PubMed Central]&lt;/ref&gt;
** Ekonomija&lt;ref&gt;[http://repec.org/ RePec]&lt;/ref&gt;
** Matematika, fizika&lt;ref&gt;[http://arxiv.org/ ArXiv]&lt;/ref&gt;
** Poljoprivreda&lt;ref&gt;[http://ageconsearch.umn.edu/ Agecon]&lt;/ref&gt;
** Društvene nauke&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Social Science Open Access Repository |url=http://www.ssoar.info/en/home.html |access-date=2015-04-25 |archive-date=2015-03-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150318200132/http://www.ssoar.info/en/home.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Pretraživanje repozitorijuma moguće je i preko portala kao što su DOAR (Directory of Open Access Repository) i ROAR (Registry of Open Access Repository).

== Zaštita dokumenata u otvorenom pristupu ==
Veliki broj dokumenata u otvorenom pristupu zaštićen je licencama [[Creative Commons|Kreativne zajednice]], kao standarda koji omogućuje da autor zadrži pravo na delo, ali i da dozvoli drugima njegovo korišćenje. Na sajtu [http://Creative%20Commons%20Serbia Creative Commons Serbia]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} moguće je pretražiti sve radove koji su zaštićeni CC licencama i dobiti informacije o uslovima koje sadrži svaka od šest licenci.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Licence - Creative Commons&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt; |url=http://creativecommons.org.rs/?page_id=74 |access-date=2015-04-25 |archivedate=2014-05-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140520051012/http://creativecommons.org.rs/?page_id=74 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Mnogi repozitorijumi već sadrže ove licence, tako da se autor, prilikom unosa svog dela, opredeljuje za neku od opcija i određuje uslove pod kojima delo može da se koristi.

== Povezano ==
* [[Otvorena nauka]]
* [[Otvorena edukacija]]

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
*{{cite book |ref=harv |last=Suber |first=Peter |title=Open access |url=http://cyber.law.harvard.edu/hoap/Open_Access_%28the_book%29 |year=2012 |publisher=MIT Press |location=Cambridge, Mass. |isbn=978-0-262-51763-8 |edition=The MIT Press Essential Knowledge Series |authorlink= }}
* John Willinsky. [https://mitpress.mit.edu/catalog/item/default.asp?tid=10611&amp;ttype=2 The Access Principle: The Case for Open Access to Research and Scholarship] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120620235244/http://mitpress.mit.edu/catalog/item/default.asp?ttype=2&amp;tid=10611 |date=2012-06-20 }} (MIT Press, 2006)
* Kirsop, Barbara, and Leslie Chan. (2005) [https://tspace.library.utoronto.ca/handle/1807/4416 Transforming access to research literature for developing countries.] Serials Reviews, 31(4): 246–255.
* {{cite journal | last1 = Laakso | first1 = M. | last2 = Welling | first2 = P. | last3 = Bukvova | first3 = H. | last4 = Nyman | first4 = L. | last5 = Björk | first5 = B-C. | display-authors = 5 | last6 = et al | year = 2011 | title = The Development of Open Access Journal Publishing from 1993 to 2009 | url = http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0020961 | journal = PLoS ONE | volume = 6 | issue = 6 | page = e20961 | doi = 10.1371/journal.pone.0020961 }}
* {{cite journal | last1 = Davis | first1 = P.M. | last2 = Fromerth | first2 = M.J. | year = 2007 | title = Does the arXiv lead to higher citations and reduced publisher downloads for mathematics articles? | url = http://arxiv.org/pdf/cs.DL/0603056/ | journal = Scientometrics | volume = 71 | issue = 2 | pages = 203–215 }} (The results of this study do not confirm the Open Access postulate. The most plausible explanation of a citation advantage was self-selection, which has led to higher quality articles being deposited in the arXiv.)
* {{cite journal | last1 = Hajjem | first1 = C. | authorlink2 = Stevan Harnad | last2 = Harnad | first2 = S | last3 = Gingras | first3 = Y. | year = 2005 | title = Ten-Year Cross-Disciplinary Comparison of the Growth of Open Access and How It Increases Research Citation Impact | url = http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11688/ | journal = IEEE Data Engineering Bulletin | volume = 28 | issue = 4 | pages = 39–47 | access-date = 2015-04-25 | archive-date = 2012-02-04 | archive-url = https://web.archive.org/web/20120204143159/http://eprints.ecs.soton.ac.uk/11688/ | dead-url = yes }} Analyzed 1,307,038 articles published across 12 years (1992–2003) in 10 disciplines; OA articles have consistently more citations (25%–250% varying with discipline and year).
* {{cite journal | last1 = Lawrence | first1 = S | year = 2001 | title = Online or Invisible? | url = http://citeseer.ist.psu.edu/online-nature01/ | journal = Nature | volume = 411 | issue = 6837 | page =  | access-date = 2015-04-25 | archive-date = 2010-06-09 | archive-url = https://web.archive.org/web/20100609181120/http://citeseer.ist.psu.edu/online-nature01/ | dead-url = yes }} ''Paper first showing the Open Access citation advantage over non-Open Access papers in computer science.''
* Okerson A. &amp; O'Donnell J. (1995) (Eds.) [http://www.arl.org/scomm/subversive/toc.html Scholarly Journals at the Crossroads; A Subversive Proposal for Electronic Publishing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070102221612/http://www.arl.org/scomm/subversive/toc.html |date=2007-01-02 }}. Washington, DC: Association of Research Libraries.
* {{cite journal | last1 = Tötösy | first1 =  | last2 = de Zepetnek | first2 = S. | last3 = Joshua | first3 = Jia | year = 2014 | title = Electronic Journals, Prestige, and the Economics of Academic Journal Publishing | url = | journal = CLCWeb: Comparative Literature and Culture | volume = 16 | issue = 1| page = 2014 | doi = 10.7771/1481-4374.2426 }}
* [http://poynder.blogspot.com/ &quot;Open and Shut?&quot;] [[Blog]] on open access by Richard Poynder, a freelance journalist, who has done a [http://richardpoynder.co.uk/the-state-of-open-access.html series of interviews] with a few of the leaders of the open access movement.
* {{cite web |url=https://blog.wikimedia.org/2014/01/15/wikimedia-and-open-access/ |title=Wikimedia and Open Access — a rich history of interactions |last1=Mietchen |first1=Daniel |date=15 January 2014 |website=Wikimedia Blog |publisher=Wikimedia Foundation |accessdate=10 January 2015 }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commons category|Open access (publishing)}}
*{{external link|http://oad.simmons.edu/|OAD}}: Open Access Directory, an &quot;open-access, wiki-based, community-updated encyclopedia of OA factual lists&quot; (started by Peter Suber)
*{{external link|http://www.unesco.org/new/en/communication-and-information/portals-and-platforms/goap/|GOAP}}: [[UNESCO]]'s Global Open Access Portal, providing &quot;status of open access to scientific information around the world&quot;</text>
      <sha1>on213haizrxuuds0woj0xbz5e1pj7ml</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramazan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4052480</id>
    <revision>
      <id>42683085</id>
      <parentid>42597296</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T08:07:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683085</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16425" sha1="2tqrwf6sipnye1ysx20zcl45rlwla78" xml:space="preserve">[[Datoteka:هلال رمضان.jpg|thumb|300px|Crescent je bojački ukrašen i lijepo osvijetljen tijekom Ramazana]]
'''Ramazan''' ({{Jez-arap|رمضان|el}}, latinicom: ''Ramaḍān'') je deveti mesec u [[islamski kalendar|islamskom kalendaru]]. To je za islamske vernike sveti mesec jer je u njemu počela objava [[Kuran]]a, u [[islamski praznici|mubarek noći Kadra]]. U toku ramazana islamskim vernicima je zabranjeno ratovanje, a strogo naređen [[post]].

== Ramazanski post ==
Ramazanski [[post]] je treći od pet stubova [[Islam]]a, ([[praktične dužnosti islama|praktična dužnost muslimana]]). Za vreme Ramazana islamskim vernicima je od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje cigara. Od njih se takođe očekuje da što vernije slede učenje [[Muhamed]]a, što uključuje i nastojanje oko boljih međuljudskih odnosa. Važnost se pridaje čistoći misli i dela. Po rečima Poslanika Muhameda, uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uslov da vernik s time prestane čim se priseti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred [[Namaz (islam)|namaz]]) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj način Islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.

U Islamu su dela valjana ako se učine u ime [[Alah]]a pa je potrebno pre zore odlučiti da će se postiti (učiniti nijet) u ime Alaha.

Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je delo organizovati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Tradicionalno se u iftar pribraja i jelo [[Harira]]. Zapisane su reči Poslanika Muhameda (prenosi ih Albani): „Ko nahrani postača imaće nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena.“

Neke grupe ljudi su ipak izuzete iz obaveze posta. To su deca pre puberteta i mentalno zaostale osobe.
Nekim grupama se dozvoljava odgoditi post: 
# ženama nakon poroda i u vreme mesečnice ''obvezne su'' odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije
# putnicima
# ratnicima
# bolesnicima
# onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova
# iznemoglima od starosti
# ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati.
Sve ove grupe dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sledeći ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.

Tokom ramazana stavljen je naglasak na duhovnu higijenu – izbegavanje ružnih misli, reči i dela. Dakle, ramazanski post nije samo sustezanje od jela i pića već pokušaj oplemenjivanja ljudskih karaktera i osobnosti dodatnom strpljivošću, mirotvorstvom, suosećajnošću i dr.

Pre nego je muslimanima propisan post u mesecu ramazanu (a to je druga godina po [[Hidžra|Hidžri]]), Muhamed je preporučivao post u „tri desetine“: prvih deset dana meseca muharema, poslednjih deset dana ramazana te prvih deset dana meseca zul-hidždžeta po [[islamski kalendar|islamskom kalendaru]].

Ramazanski post završava s krajem meseca ramazana, dakle, 1. shavala. Taj praznik se naziva Ramazanski bajram ([[arapski jezik|arap.]] '''عيد الفطر''' ''Eid ul-Fitr''). Tog se dana klanja poseban, Bajram-namaz te se posećuju preminuli rođaci na grobljima. Porodice razmenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček još jednog velikog muslimanskog praznika, Bajrama.

Koristi posta:
# Post je vežba izdržljivosti, snage volje i vere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Alahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući sebi ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem.
# Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji su žedni i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom.
# Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post telo lakše očisti od nagomilanih štetnih stvari.

== Teravije i mukabele ==
[[Suniti|Sunitski]] muslimani u ovom mesecu se mole uveče u [[džamija]]ma dodatne molitve Taraveh (teravije) koje su do tri puta duže od dnevnih. Teravija namaz nije obavezan, već dobrovoljan. Takođe, njegova dužina nije fiksna nego je poželjno odužiti ga.

Ramazan je za muslimane svet po tome što se veruje da je u njemu započela objava Kurana poslaniku Muhamedu. Jedna od deset poslednjih noći ramazana (nije tačno naznačeno koja, ali muslimanski učenjaci pretpostavljaju da je 27.) naziva se [[Lejletul-kadr]], to je noć kada je Muhamed primio prve stihove (ajete) Kurana. Muslimani se trude tokom ramazana pročitaju čitav Kuran, po uzoru na Muhameda. Važno je, međutim, razumeti značenje pročitanog i njegova primena u svakodnevici. U toku ramazana u džamijama sunita organizuju se mukabele. To su službe na kojima jedan deo poznavatelja Kurana čita ili recituje, a ostali slušaju i na taj način uče.

== Sadekatul-fitr (ili zekatul-fitr) ==
Sadekatul-fitr je bajramski doprinos koji muslimani daju (u ime Alaha) siromasima krajem ramazana, pred Bajram. Najniži iznos sadekatul-fitra određuje se u najzastupljenijoj namirnici u određenoj zemlji npr. pšenici, ječmu, riži, datuljama i sl. Islamske zajednice to preračunavaju u novac jer je dopušteno dati protivrednost u novcu u približnoj vrednosti jednodnevne ishrane za jednu osobu. Taj se doprinos daje da bi siromašni bili pošteđeni oskudice i traženja milostinje na Bajram.

Kome se daje sadekatul-fitr:
# siromašnima, a među njima prednost imaju članovi šire porodice i susedi
# za potrebe Islamske zajednice 
Kome se ne može dati sadekatul-fitr:
# imućnima (onima koji su i sami sposobni izdvojiti sadekatul- fitr)
# rođacima po uzlaznoj i silaznoj lozi, dakle, roditeljima i njihovim roditeljima, deci, unucima

Uz sadekatul-fitr muslimani uobičajeno u mesecu ramazanu daju i [[zekat]], čime ispunjavaju četvrtu praktičnu dužnost islama (četvrti od pet stubova islama).

== Itikaf ==
Za ramazan je vezana još jedna dužnost koja spada u ''sunneti-kifaje'', a to je [[itikaf]]. Ova dužnost obavlja se na taj način što se deset zadnjih dana Ramazana provede u ibadetu. To se čini obično u džamiji. Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred [[iftar]] posljednjeg dana Ramazana. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u jednom mjestu, onda ta dužnost spada sa ostalih građana. A ako je ne obavi niko u jednom mjestu, onda su svi muslimani tog mjesta propustili jedan važan sunnet. [[Itikaf]] obično obavlja jedna ili dvije osobe koje znaju lijepo i pravilno učiti [[Kur'an]], a uz to imaju lijepo vladanje. Ne smiju izlaziti iz džamije, osim u iznimnim slučajevima, kao što su npr. uzimanje abdesta ili gusula, ili obavljanje prirodne nužde. Bolje je da dvije osobe budu u itikafu, jer dok jedna spava, druga će bdjeti i ibadet činiti, tako da se za tih deset dana ibadet nikako ne prekida. [[Muhammed a.s.]] je ibadet sam obavljao. Iz toga se zaključuje važnost i časnost dužnosti.

== Vitre ==
[[Vadžib]] je svakom imućnom muslimanu i muslimanki dati sadakai-fitr za sebe i za svoju malodobnu djecu. Visina sadakai-fitra u naravi iznosi, 1&amp;nbsp;kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka količina (3,33&amp;nbsp;kg) ječma, hurmi, rezačija ili [[sir]]a. Uglavnom, to nije ništa drugo nego jednodnevna hrana za jednu osobu, pa nije potrebno polemisati o visini sadakai-fitra. Sam obveznik može odredit njen iznos u novcu na taj način što će izračunati koliko mu je potrebno za jednodnevnu hranu. Sadakai-fitr se daje siromašnim muslimanima i muslimankama, a prvenstveno siromašnoj rodbini i komšijama. Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji: roditeljima i njihovim roditeljima, zatim djeci, unučadima i praunučadima. Svakako, najbolje je dati sadakai-fitr za potrebe islamske zajednice. Sadakai-fitr se obično daje krajem Ramazana do pred klanjanje [[Bajram-namaz]]a. Ako se ne podijeli u to vrijeme, nego poslije Bajram-namaza, onda to više ne spada u sadakai-fitr nego u običnu sadaku.

== Konverzija u gregorijanske mjesece ==
Islamski kalendar je lunarni kalendar, i mjeseci odgovaraju početku nove mjesečeve faze. S obzirom da je islamski kalendar 11 do 12 dana kraći od [[Tropska godina|solarne godine]], Ramazan se mijenja kroz solarne godine. Ovdje su počeci i krajevi Ramazana prema Umm al-Qura kalendaru [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]:&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/islam/ummalqura.htm |title=Umm al-Qura calendar of Saudi Arabia |access-date=2016-06-30 |archive-date=2020-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200621105742/http://www.staff.science.uu.nl/~gent0113/islam/ummalqura.htm |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;)

{|border=&quot;1&quot; width=&quot;400&quot; align=center cellpadding=&quot;2&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;background:#efefef; border: 1px solid #aaa; border-collapse: collapse;&quot;
|-
!width=15%|[[Naša era|n.e.]] / [[Anno Domini|AD]]
!width=15%|[[Anno Hegirae|AH]]
!width=35%|Prvi dan
!width=35%|Posljednji dan
|-
|align=&quot;center&quot; |2016
|align=&quot;center&quot; |1437
|6. juni
|5. juli
|-
|align=&quot;center&quot; |2017
|align=&quot;center&quot; |1438
|27. maj
|24. juni
|-
|align=&quot;center&quot;|2018
|align=&quot;center&quot;|1439
|16. maj
|14. juni
|-
|align=&quot;center&quot;|2019
|align=&quot;center&quot;|1440
|6. maj
|3. juni
|-
|align=&quot;center&quot;|2020
|align=&quot;center&quot;|1441
|24. april
|23. maj
|-
|align=&quot;center&quot;|2021
|align=&quot;center&quot;|1442
|13. april
|12. maj
|-
|align=&quot;center&quot;|2022
|align=&quot;center&quot;|1443
|2. april
|1. maj
|-
|align=&quot;center&quot;|2023
|align=&quot;center&quot;|1444
|23. mart
|20. april
|-
|align=&quot;center&quot;|2024
|align=&quot;center&quot;|1445
|11. mart
|9. april
|-
|colspan=4|&lt;small&gt;Datumi Ramazana između 2016. i 2024.&lt;/small&gt;
|}

== Povezano ==
* [[Ramazanski bajram]]
* [[Post]]

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Goyṭayn | first = Šelomo D. | title = Studies in Islamic history and institutions | publisher = E. J. Brill |year=1966 | location = Leiden, NL |pages=95-96 | doi = | id = |isbn=9004030069}}
* {{Cite book |ref= harv|last=Robinson | first = Neal | title = Islam: A Concise Introduction |url= https://archive.org/details/islam00neal| publisher = Georgetown University Press |year=1999 | location = Washington | doi = | id = | isbn = 0-87840-224-1}}
* Esposito, John (2004). Islam: The Straight Path, 3rd Rev Upd, Oxford University Press. {{ISBN|978-0-19-518266-8}}.
* Али-заде, А. А. Рамадан (архив ) // Исламский энциклопедический словарь. – М.: Ансар, 2007. – 400 с. – (Золотой фонд исламской мысли). – 3000 экз. – {{ISBN|5-98443-025-8}}.
* Резван Е. А. Рамадан // Ислам: энциклопедический словарь / отв. ред. С. М. Прозоров. – М. : Наука, 1991. – С. 197-198. – 315 с. : ил. – 50 000 экз. – {{ISBN|5-02-016941-2}}.
* Рамадан // Энциклопедический словарь Брокгауза и Ефрона: В 86 томах (82 т. и 4 доп.). – СПб., 1890–1907. т. XXVI, с. 244

{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ramadan}}
* [http://www.whatdateis.info/muslim-holidays/ramadan/ Ramadan Dates Till 2022] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140628233042/http://www.whatdateis.info/muslim-holidays/ramadan/ |date=2014-06-28 }}
* [http://www.haqislam.org/articles/ramadan/ Ramadan Articles &amp; Resources]
* [http://www.aapkaislam.com/ramadan.html Articles on Ramadan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130714074535/http://aapkaislam.com/ramadan.html |date=2013-07-14 }}
* [http://presstv.com/Program/141715.html Ramadan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110723101218/http://presstv.com/Program/141715.html |date=2011-07-23 }} ([[PressTV]] video)
* [http://www.islamfrominside.com/Pages/Articles/Fast%20until%20the%20night%20%28Ramadan%29.html Purpose of Fasting in Islam: &quot;And Fast Until The Onset Of Night&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250111115513/http://www.islamfrominside.com/Pages/Articles/Fast%20until%20the%20night%20(Ramadan).html |date=2025-01-11 }}
* {{cite web|url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7467-gigiena-polosti-rta-vo-vremya-posta|title=Гигиена полости рта во время поста|publisher=umma.ru|accessdate=2013-07-31|ref=Гигиена полости рта|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Iqaxfjem?url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7467-gigiena-polosti-rta-vo-vremya-posta|archivedate=2013-08-13|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://www.islamyat.org/o-mesyatsce-ramadan/oproverzhenie-nevernyx-mneniyi-o-mesyatsce-ramadan.html|title=Опровержение неверных мнений о месяце Рамадан|publisher=islamyat.org|accessdate=2013-07-31|ref=Опровержение|archiveurl=https://archive.today/20130805100848/www.islamyat.org/o-mesyatsce-ramadan/oproverzhenie-nevernyx-mneniyi-o-mesyatsce-ramadan.html|archivedate=2013-08-05}}
* {{cite web|url=http://askimam.ru/news/ramadan_v_voprosakh_i_otvetakh/2010-08-10-90|title=Рамадан в вопросах и ответах|date=2010-08-10|publisher=askimam.ru|accessdate=2013-07-31|ref=Рамадан в вопросах и ответах|archiveurl=https://www.webcitation.org/6IXF2eemZ?url=http://askimam.ru/news/ramadan_v_voprosakh_i_otvetakh/2010-08-10-90|archivedate=2013-08-01|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://www.dxb.ru/project/re/detail.php?ID=853|title=Рамадан: месяц, когда открываются врата рая|publisher=dxb.ru|accessdate=2013-07-11|archiveurl=https://www.webcitation.org/6I8aRL5CJ?url=http://www.dxb.ru/project/re/detail.php?ID=853|archivedate=2013-07-15|ref=Месяц, когда открываются врата рая|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7464-rvota-vo-vremya-posta|title=Рвота во время поста|publisher=umma.ru|accessdate=2013-07-28|ref=Рвота во время поста|archiveurl=https://www.webcitation.org/6IqaySgUY?url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7464-rvota-vo-vremya-posta|archivedate=2013-08-13|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://isxak.ru/sluchai-ne-narushayushhie-post/|title=Случаи, не нарушающие пост|publisher=isxak.ru|accessdate=2013-07-31|ref=Случаи, не нарушающие пост|archiveurl=https://www.webcitation.org/6IqavP7Cm?url=http://isxak.ru/sluchai-ne-narushayushhie-post/|archivedate=2013-08-13|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://www.umma.ru/religion-praktik/post/339-5-suxur-i-iftar-utrenij-i-vechernij-priem-pishhi|title=Сухур и ифтар (утренний и вечерний прием пищи)|publisher=Umma.ru|accessdate=2013-07-31|ref=Сухур и ифтар|archiveurl=https://www.webcitation.org/6IqazvIJx?url=http://umma.ru/religion-praktik/post/339-5-suxur-i-iftar-utrenij-i-vechernij-priem-pishhi|archivedate=2013-08-13|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://www.fondihlas.ru/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=134&amp;Itemid=154|title=Сухур и ифтар|publisher=FondIhlas.ru|accessdate=2013-07-31|ref=FondIhlas.ru|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Iqb0j3qw?url=http://www.fondihlas.ru/index.php?option=com_content|archivedate=2013-08-13|deadurl=yes}}
* {{cite web|url=http://www.oramadane.ru/publ/knigi/uroki_blagoslovennogo_mesjaca/urok_21_o_prevoskhodstve_poslednikh_desjati_dnej_ramadana/23-1-0-59|title=Урок 21. О превосходстве последних десяти дней рамадана|publisher=oramadane.ru|accessdate=2013-07-31|ref=Последние 10 дней|archiveurl=https://www.webcitation.org/6Iqb1uL9I?url=http://www.oramadane.ru/publ/knigi/uroki_blagoslovennogo_mesjaca/urok_21_o_prevoskhodstve_poslednikh_desjati_dnej_ramadana/23-1-0-59|archivedate=2013-08-13|deadurl=no}}
* {{cite web|url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7457-fundamentalnye-polozheniya-posta#sn3|title=Фундаментальные положения мусульманского поста|publisher=Umma.ru|accessdate=2013-07-17|archiveurl=https://www.webcitation.org/6IEM7zp5f?url=http://umma.ru/post-i-kurban-bajram/7457-fundamentalnye-polozheniya-posta#sn3|archivedate=2013-07-19|ref=Положения поста|deadurl=no}}

{{DEFAULTSORT:Ramazan}}
[[Kategorija:Islam]]</text>
      <sha1>2tqrwf6sipnye1ysx20zcl45rlwla78</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radoslav Pavlović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4477868</id>
    <revision>
      <id>42683083</id>
      <parentid>42231221</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T07:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683083</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5202" sha1="26lvn9rhihiu78fj1xupta5kq9noejm" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Radoslav Pavlović (glumac)}}
{{Vladar (SR)
| ime = Radoslav Pavlović
| slika = 
| opis_slike = 
| puno_ime = Radoslav Pavlović
| datum_rođenja = 
| mesto_rođenja = 
| država_rođenja = [[Kraljevina Bosna]]
| datum_smrti = [[1441]].
| mesto_smrti = 
| država_smrti = 
| sahranjen = 
| funkcija = 
| vladavina = 
| prethodnik = 
| naslednik = [[Ivaniš Pavlović]]
| dinastija = 
| otac = [[Pavle Radenović]]
| majka = 
| supružnik = [[Pravljenje stranice Teodora Vukčić Kosača Pavlović|Teodora]]
| deca = [[Ivaniš Pavlović|Ivaniš]]&lt;br /&gt;[[Petar II Pavlović|Petar II]]&lt;br /&gt;[[Nikola Pavlović|Nikola]]
| grb = 
| opis_grba = 
}}
'''Radoslav Pavlović''' ([[1420]] — [[1441]]) je bio [[Srednjovjekovna Bosna|bosanski]] [[knez]], a potom i [[vojvoda]] iz [[Feudalizam|feudalne]] porodice [[Pavlovići|Pavlovića]] koja je imala svoje posede u [[Istok|istočnim]] delovima [[Kraljevina Bosna|kraljevine Bosne]]. Posle [[Ubistvo|ubistva]] njegovog [[Otac|oca]] [[Pavle Radenović|Pavla Radenovića]] (?-[[1415]]) na Parenoj poljani kod [[Bobovac|Bobovca]] [[1415]]. godine zajedno sa starijim [[brat]]om [[Petar I Pavlović|Petrom]] ([[1415]] — [[1420]]) otpočinje rat protiv [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] ([[1392]] — [[1435]]) i [[Kosače|Kosača]] kao odgovornima za to. 

Posle pogibije starijeg brata Petra u sukobu sa [[Osmanlije|Osmanlijama]] [[1420]]. godine, preuzima titulu vojvode i vođstvo nad Pavlovićima. Okončao je sukobe sa Kosačama što je potvrdio svojom [[Povelja Radoslava Pavlovića Dubrovčanima 1420.|poveljom izdatom 1420. god]].&lt;ref name=&quot;Rudić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/96070167/%D0%9F%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%99%D0%B0_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B5_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D1%98%D0%BE%D0%BC_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%92%D1%83%D1%98%D0%B5_%D0%A1%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%BE_%D1%83%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B6%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D1%87%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_1420_3_%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80 |title= Srđan Rudić: Povelja Radoslava Pavlovića  kojom potvrđuje Sandaljevo ustupanje pola [[Konavle|Konavoske]] župe Dubrovniku |work= ANURS, Građa o prošlosti Bosne, Banja Luka, 2021  |accessdate= 19. 10. 2024}}&lt;/ref&gt; Zatim se oženio se [[Teodora Vukčić Kosača Pavlović|Teodorom]], ćerkom [[Vukac Hranić Kosača|Vukca Hranića]] i sestrom budućeg vođe Kosača [[Stefan Vukčić Kosača|Stefanom]] ([[1435]] — [[1466]]) sa kojom je imao tri sina. 

Svoj deo [[Konavle|Konavla]] je [[1426]]. godine prodao je [[Konavoski dohodak|Dubrovačkoj republici]] za 18.000 [[perper]]a, ali je već [[1430]]. godine otpočeo  [[Konavoski rat (1430–1433) |prvi Konavoski rat]] oko prodatih teritorija koji se okončao [[1432]]. godine priznavanjem stanja sa početka sukoba, [[Povelja Tvrtka II o miru između Dubrovčana i Radosava Pavlovića 1433.|poveljom kralja Tvrtka II]] iz 1433.&lt;ref name=&quot;konav&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/31263930/Konavoski_rat |title= Tomislav Farkaš, Nemanja Spasenovski, Mentor Tamara Alebić: Konavoski rat |work= FILOZOFSKI FAKULTET U OSIJEKU, Osijek 2017. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Živko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/118298 |title= Pavo Zivković, Ivana Jakić, Marija Brandić: ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU (1430.-1433 |work= UDK 94 (497.6) - 05 94 (497.5) ,,14115&quot; Izvorni znanstveni rad, 2017. |accessdate= 9. 10. 2023 |archive-date= 2024-09-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240915204012/https://hrcak.srce.hr/file/118298 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

Probao je [[1435]]. godine da se posle [[smrt]]i vojvode [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića]] ([[1392]] — [[1435]]) okoristi novonastalom situacijom, ali je u sukobu sa bratom svoje žene [[Stefan Vukčić Kosača|Stefanom]] izgubio [[Jug|južne]] delove svoje zemlje sa [[Trebinje]]m. Umro je [[1441]]. godine, a nasledio ga je [[sin]] [[Ivaniš]] ([[1441]] — [[1450]]).

== Poreklo i porodica ==
Radoslav Pavlović je bio drugi sin kneza Pavla Radenovića koji je pored njega imao još jednog sina:
* [[Petar I Pavlović|Petra]] (1415—1420), knez i vojvoda

Bio je oženjen [[Pravljenje stranice Teodora Vukčić Kosača Pavlović|Teodorom]] kćerkom Vukca Hranića iz porodice Kosača (bratanica Sandalja Hranića i sestra Stefana Vukčića Kosače) sa kojom je imao tri sina koja su ga nasledila:
* [[Ivaniš Pavlović]] ([[1441]] — [[1450]]), vojvoda 
* [[Petar II Pavlović]] ([[1450]] — [[1463]]), vojvoda 
* [[Nikola Pavlović]] ([[1450]] — [[1463]]), knez

== Povezano ==
* [[Pavlovići]]
* [[Konavoski rat (1430–1433)|Prvi Konavljanski rat]]
* [[Stefan Vukčić Kosača]]

{{niz
|pre=[[Petar I Pavlović]]
|spisak=[[Pavlovići]]&lt;br /&gt; [[1420]] — [[1441]]
|posle=[[Ivaniš Pavlović]]
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{DEFAULTSORT:Pavlović, Radoslav}}
[[Kategorija:Umrli 1441.]]
[[Kategorija:Pavlovići|Radoslav]]</text>
      <sha1>26lvn9rhihiu78fj1xupta5kq9noejm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ricardo Rodríguez (fudbaler)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4565387</id>
    <revision>
      <id>42683025</id>
      <parentid>42636463</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T16:22:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683025</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5400" sha1="il702e9apqh53lco4aoh8y3fiw2anav" xml:space="preserve">{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Ricardo Rodríguez
| slika                     = Ricardo Rodríguez (football).JPG
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = [[25. kolovoza]] [[1992.]]
| rodnigrad                 = {{flagicon|ŠVI}} [[Zürich]]
| rodnadržava               = [[Švicarska]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              = 
| državljanstvo             = {{flagicon|ŠVI}} [[Švicarska|švicarsko]]
| visina                    = 1.80 m

| pozicija                  = lijevi bek
| trenutniklub              = {{flagicon|ITA}} [[Torino FC|Torino]]
| brojnadresu               = 

| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 

| godine1                    = 2010 – 2012
| klubovi1                   = {{flagicon|ŠVI|size=17px}} [[FC Zürich|Zürich]]
| nastupi(golovi)1           = 35 (2)
| godine2                    = 2012 – 2017
| klubovi2                   = {{flagicon|NJE}} [[VfL Wolfsburg|Wolfsburg]]
| nastupi(golovi)2           = 149 (15)
| godine3                    = 2017 – 2020
| klubovi3                   = {{flagicon|ITA}} [[A.C. Milan|Milan]]
| nastupi(golovi)3           = 74 (1)
| godine4                    = 2020 
| klubovi4                   = → {{flagicon|NIZ}} [[PSV Eindhoven|PSV]]
| nastupi(golovi)4           = 6 (0)
| godine5                    = 2020 – 2024
| klubovi5                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino FC|Torino]]
| nastupi(golovi)5           = 120 (1)
| godine6                    = 2024 – 2026
| klubovi6                   = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Betis]]
| nastupi(golovi)6           = 41 (0)
| godine7                    = 2026 –
| klubovi7                   = {{flagicon|ITA}} [[Torino FC|Torino]]
| nastupi(golovi)7           = 0 (0) 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| godine16                   = 
| klubovi16                  = 
| nastupi(golovi)16          = 
| godine17                   = 
| klubovi17                  = 
| nastupi(golovi)17          = 
| godine18                   = 
| klubovi18                  = 
| nastupi(golovi)18          = 
| godine19                   = 
| klubovi19                  = 
| nastupi(golovi)19          = 
| godine20                   = 
| klubovi20                  = 
| nastupi(golovi)20          = 

| reprezentacija             =
| nacionalnegodine1          = 2011 – 
| nacionalneekipe1           = {{NogRep|ŠVI|size=16px}}
| nacionalninastupi(golovi)1 = 144 (9)
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 

| trenergodine               =
| trenerklubovi              =

| zadnjiuređaj               = 3.9.2026
}}
'''Ricardo Iván Rodríguez Araya''' ([[Zürich]], [[25. kolovoza]] [[1992.]]) je [[Švicarska|švicarski]] nogometaš i reprezentativac koji igra kao lijevi bek za [[Torino FC|Torino]].

Sin [[Španjolci|Španjolca]] i [[Čileanci|Čileanke]], Rodríguez je karijeru započeo u rodnom [[FC Zürich|Zürichu]] [[2010.]] godine, nakon što je osam godina igrao u omladinskom pogonu. Nakon što se probio u prvu momčad, Rodríguez je u siječnju [[2012.]] godine za £7,500,000 prodan u [[VfL Wolfsburg]]. Često je opisivan kao uspješan branič, a posebno se ističu njegove vještine igranja glavnom i centaršutevi. Poznat je i kao dobar izvođač jedanaesteraca, zbog čega je i prvi Wolfsburgov izbor za izvođenje istih. Godine [[2017.]], prešao je u talijanski [[A.C. Milan]].

Rodríguez je predstavljao Švicarsku na svim nivoima, a [[2009.]] je osvojio [[FIFA U-17 Svjetsko prvenstvo]]. Za seniorsku reprezentaciju nastupa od [[2011.]] godine, a sudjelovao je na [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014.|Svjetskom prvestvu 2014.]] godine i [[UEFA Euro 2016.|Euru 2016.]] godine. Tokom [[2014.]] godine je imenovan nogometašem godine u Švicarskoj. 

{{Sastav Švicarska 2014 SP}}
{{Sastav Švicarska 2016 EP}}
{{Sastav Švicarska 2018 SP}}
{{Sastav Švicarska 2020 EP}}
{{Sastav Švicarska 2022 SP}}
{{Sastav Švicarska 2024 EP}}
{{Sastav Švicarska 2026 SP}}
{{Authority control}}
{{Životni vijek|1992||Rodríguez, Ricardo}}

[[Kategorija:Švicarski fudbaleri]]
[[Kategorija:Fudbaleri Wolfsburga]]
[[Kategorija:Fudbaleri Milana]]
[[Kategorija:Fudbaleri PSV Eindhovena]]
[[Kategorija:Fudbaleri Torina]]
[[Kategorija:Fudbaleri Real Betisa]]
[[Kategorija:Biografije, Zürich]]</text>
      <sha1>il702e9apqh53lco4aoh8y3fiw2anav</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olimpijski pobjednici na 1,500 metara</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4567817</id>
    <revision>
      <id>42682996</id>
      <parentid>42497556</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:24:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5024" sha1="2c9apr9ax91t85ghoq5kj3zupfkfznw" xml:space="preserve">{{Navbox 
|name = Olimpijski pobjednici na 1,500 metara
|title = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] [[Utrka na 1,500 metara na Olimpijskim igrama|Olimpijski pobjednici na 1,500 metara]]
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1896. – 1,500 metara (muškarci)|1896]]: {{flagicon image|Flag of the United Kingdom.svg|link=Australija}} [[Edwin Flack]] {{small|(4:33.2)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1900. – 1,500 metara (muškarci)|1900]]: {{flagicon|GBR}} [[Charles Bennett (atletičar)|Charles Bennett]] {{small|(4:06.2, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1904. – 1,500 metara (muškarci)|1904]]: {{flagicon|SAD|1896}} [[James Lightbody]] {{small|(4:05.4, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1908. – 1,500 metara (muškarci)|1908]]: {{flagicon|SAD|1908}} [[Mel Sheppard]] {{small|(4:03.4, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1912. – 1,500 metara (muškarci)|1912]]: {{flagicon|GBR}} [[Arnold Jackson (atletičar)|Arnold Jackson]] {{small|(3:56.8, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1920. – 1,500 metara (muškarci)|1920]]: {{flagicon|GBR}} [[Albert Hill (atletičar)|Albert Hill]] {{small|(4:01.8)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1924. – 1,500 metara (muškarci)|1924]]: {{flagicon|FIN}} [[Paavo Nurmi]] {{small|(3:53.6, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1928. – 1,500 metara (muškarci)|1928]]: {{flagicon|FIN}} [[Harri Larva]] {{small|(3:53.2, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1932. – 1,500 metara (muškarci)|1932]]: {{flagicon|ITA|1861}} [[Luigi Beccali|Luigi Beccali]] {{small|(3:51.2, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1936. – 1,500 metara (muškarci)|1936]]: {{flagicon|NZL}} [[Jack Lovelock]] {{small|(3:47.8, '''SR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1948. – 1,500 metara (muškarci)|1948]]: {{flagicon|ŠVE}} [[Henry Eriksson]] {{small|(3:49.8)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1952. – 1,500 metara (muškarci)|1952]]: {{flagicon|LUX}} [[Josy Barthel]] {{small|(3:45.2, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1956. – 1,500 metara (muškarci)|1956]]: {{flagicon|IRS}} [[Ron Delany]] {{small|(3:41.2)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1960. – 1,500 metara (muškarci)|1960]]: {{flagicon|AUS}} [[Herb Elliott]] {{small|(3:35.6, '''SR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1964. – 1,500 metara (muškarci)|1964]]: {{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]] {{small|(3:38.1)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1968. – 1,500 metara (muškarci)|1968]]: {{flagicon|KEN}} [[Kipchoge Keino]] {{small|(3:34.91, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. – 1,500 metara (muškarci)|1972]]: {{flagicon|FIN}} [[Pekka Vasala]] {{small|(3:36.3)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – 1,500 metara (muškarci)|1976]]: {{flagicon|NZL}} [[John Walker (atletičar)|John Walker]] {{small|(3:39.17)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – 1,500 metara (muškarci)|1980]]: {{flagicon image|Olympic flag.svg|link=Ujedinjeno Kraljevstvo}} [[Sebastian Coe]] {{small|(3:38.4)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – 1,500 metara (muškarci)|1984]]: {{flagicon|GBR}} [[Sebastian Coe]] {{small|(3:32.53, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – 1,500 metara (muškarci)|1988]]: {{flagicon|KEN}} [[Peter Rono]] {{small|(3:35.96)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – 1,500 metara (muškarci)|1992]]: {{flagicon|ŠPA}} [[Fermín Cacho]] {{small|(3:40.12)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – 1,500 metara (muškarci)|1996]]: {{flagicon|ALŽ}} [[Noureddine Morceli]] {{small|(3:35.78)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – 1,500 metara (muškarci)|2000]]: {{flagicon|KEN}} [[Noah Ngeny]] {{small|(3:32.07, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – 1,500 metara (muškarci)|2004]]: {{flagicon|MAR}} [[Hicham El Guerrouj]] {{small|(3:34.19)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – 1,500 metara (muškarci)|2008]]: {{flagicon|KEN}} [[Asbel Kiprop]] {{small|(3:33.11)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – 1,500 metara (muškarci)|2012]]: {{flagicon|ALŽ}} [[Taoufik Makhloufi]] {{small|(3:34.08)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – 1,500 metara (muškarci)|2016]]: {{flagicon|SAD}} [[Matthew Centrowitz Jr.]] {{small|(3:50.00)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – 1,500 metara (muškarci)|2020]]: {{flagicon|NOR}} [[Jakob Ingebrigtsen]] {{small|(3:28.32, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – 1,500 metara (muškarci)|2024]]: {{flagicon|SAD}} [[Cole Hocker]] {{small|(3:27.65, '''OR''')}}

}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>2c9apr9ax91t85ghoq5kj3zupfkfznw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olimpijski pobjednici na 110 metara s preponama</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4568029</id>
    <revision>
      <id>42683007</id>
      <parentid>41475740</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:48:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <comment>osuvremenjeno</comment>
      <origin>42683007</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3073" sha1="4b19ipo79rkr0nn70w4pb37zj958f1u" xml:space="preserve">{{Navbox 
|name = Olimpijski pobjednici na 110 metara s preponama
|title = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] [[Utrka na 110 metara s preponama na Olimpijskim igrama|Olimpijski pobjednici na 110 metara s preponama]]
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Olimpijada 1896|1896]]: {{flagicon|SAD|1891}} [[Thomas Curtis]] {{small|(17.6)}}
* [[Olimpijada 1900|1900]]: {{flagicon|SAD|1896}} [[Alvin Kraenzlein]] {{small|(15.4, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1904|1904]]: {{flagicon|SAD|1896}} [[Fred Schule]] {{small|(16.0)}}
* [[Olimpijada 1908|1908]]: {{flagicon|SAD|1908}} [[Forrest Smithson]] {{small|(15.0, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1912|1912]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Fred Kelly (atletičar)|Fred Kelly]] {{small|(15.1)}}
* [[Olimpijada 1920|1920]]: {{flagicon|KAN|1868}} [[Earl Thomson]] {{small|(14.8, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1924|1924]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Daniel Kinsey]] {{small|(15.0)}}
* [[Olimpijada 1928|1928]]: {{flagicon|JAR|1928}} [[Sydney Atkinson]] {{small|(14.8)}}
* [[Olimpijada 1932|1932]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[George Saling]] {{small|(14.57)}}
* [[Olimpijada 1936|1936]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Forrest Towns]] {{small|(14.2)}}
* [[Olimpijada 1948|1948]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[William Porter (atletičar)|William Porter]] {{small|(13.9, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1952|1952]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Harrison Dillard]] {{small|(13.91, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1956|1956]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Lee Calhoun]] {{small|(13.5)}}
* [[Olimpijada 1960|1960]]: {{flagicon|SAD}} [[Lee Calhoun]] {{small|(13.98)}}
* [[Olimpijada 1964|1964]]: {{flagicon|SAD}} [[Hayes Jones]] {{small|(13.67)}}
* [[Olimpijada 1968|1968]]: {{flagicon|SAD}} [[Willie Davenport]] {{small|(13.3)}}
* [[Olimpijada 1972|1972]]: {{flagicon|SAD}} [[Rod Milburn]] {{small|(13.24, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1976|1976]]: {{flagicon|FRA}} [[Guy Drut]] {{small|(13.30)}}
* [[Olimpijada 1980|1980]]: {{flagicon|DDR}} [[Thomas Munkelt]] {{small|(13.39)}}
* [[Olimpijada 1984|1984]]: {{flagicon|SAD}} [[Roger Kingdom]] {{small|(13.20)}}
* [[Olimpijada 1988|1988]]: {{flagicon|SAD}} [[Roger Kingdom]] {{small|(12.98, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1992|1992]]: {{flagicon|KAN}} [[Mark McKoy]] {{small|(13.12)}}
* [[Olimpijada 1996|1996]]: {{flagicon|SAD}} [[Allen Johnson]] {{small|(12.95)}}
* [[Olimpijada 2000|2000]]: {{flagicon|KUB}} [[Anier García]] {{small|(13.00)}}
* [[Olimpijada 2004|2004]]: {{flagicon|KIN}} [[Liú Xiáng]] {{small|(12.91, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 2008|2008]]: {{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]] {{small|(12.93)}}
* [[Olimpijada 2012|2012]]: {{flagicon|SAD}} [[Aries Merritt]] {{small|(12.92)}}
* [[Olimpijada 2016|2016]]: {{flagicon|JAM}} [[Omar McLeod]] {{small|(13.05)}}
* [[Olimpijada 2020|2020]]: {{flagicon|JAM}} [[Hansle Parchment]] {{small|(13.04)}}
* [[Olimpijada 2024|2024]]: {{flagicon|USA}} [[Grant Holloway]] {{small|(13.01)}}

{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4b19ipo79rkr0nn70w4pb37zj958f1u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plavnik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4596979</id>
    <revision>
      <id>42683061</id>
      <parentid>42598748</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T22:20:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683061</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3786" sha1="9wbykp9tmmb1gbfukwdo1p5772439c0" xml:space="preserve">{{Otok
|ime=Otok Plavnik
|karta   = Aerial image of Plavnik (view from the south).jpg
|lokacija=[[Jadransko more]] ([[Kvarnerski zaljev]])
|arhipelag=[[Kvarnerski zaljev|Kvarner]] 
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 38 | širina-sekunde = 59.38 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 14 | dužina-sekunde = 44.3 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = 
|površina    = 8,64&lt;ref name=brit/&gt;
|stanovništvo  =0&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       = Plavnik 005.jpg
}}
'''Plavnik''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Plauno'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], u [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goranskoj županiji]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike ==
[[Otok]] ima površinu od 8,64 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 06. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, najviši vrh je [[brdo]] visoko 194 [[metar]]a, kod [[kanal]]a ''Krušija''. Dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 18,477 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt; .

Plavnik je dug 6,3 [[km]] u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]].&lt;ref name=brit/&gt;

Uz [[sjeveroistok|sjeveroistočnu]] [[obala|obalu]] leži [[otok|otočić]] ''Krnjacol'', a na [[jugoistok]]u u [[Kvarner]]iću duguljasti [[otok|otočić]] ''Kormati'', koji je [[stanište]] kolonije [[galeb]]a.&lt;ref name=brit/&gt; 
[[Rt]] ''Mali Pin'' je naj[[sjever]]nija točka [[otok]]a, a naj[[istok|istočnija]] je ''Tenka punta''. ''[[Rt]] Madona'' leži na krajnjem [[jug]]u, a ''[[Rt]] Veli Pin'' na krajnjem [[zapad]]u, tu se nalazi i [[svjetionik]].&lt;ref name=brit/&gt;

Plavnik je udaljen od [[otok]]a [[Cres (otok)|Cresa]] svega 1 [[km]], od kog ga dijeli ''[[Kanal]] Krušija''. Tu se nalazi najveća dubina [[sjever]]nog [[Jadransko more|Jadrana]] od 128 [[metar]]a. Od [[otok]]a [[Krk]]a je udaljen 5 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Otok]] nije stalno naseljen, sve donedavno korišten je kao [[pašnjak]] za [[ovca|ovce]], a danas ga posjećuju [[Turizam|turisti]] izletnici. U novije vrijeme koriste ga [[lov]]ci koji su ga zakupili kao lovište i na njemu naselili pored uobičajenih [[zec|zečeva]], i [[jarebica]] i [[Jelen lopatar|jelena lopatara]].&lt;ref name=lov&gt;{{cite web
 |url         = http://www.adria-hunt.hr/hr/hrvatska-lovista-2/jelen-lopatar-lovite-plavnik
 |title       = ''Jelen lopatar''
 |publisher   = Adria-hunt d.o.o.
 |language    = hrvatski
 |accessdate  = 07. 05. 2017
 |archivedate = 2016-12-20
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20161220171850/http://www.adria-hunt.hr/hr/hrvatska-lovista-2/jelen-lopatar-lovite-plavnik
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt;

Otok je [[stanište]] [[Beloglavi sup|bjeloglavog supa]], pa postoji inicijativa da se proglasi [[Zoologija|zoološko]] -  [[botanika|botaničkim]]  [[Prirodni rezervat|rezervatom]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Transport ==

Do otoka nema stalne [[brod]]ske veze, ali ima mali poljski [[aerodrom]] za manje [[avion]]e i [[helikopter]]e.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.pd-obzova.hr/index.php/izleti/prijasnji-izleti/39-plavnik
   |title= ''O Plavniku''
   |publisher =Planinarsko društvo Obzova otok Krk
   |language = hrvatski
   |accessdate =07. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Plavnik}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/otok-plavnik/ ''Karta otoka Plavnik'']{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hr icon}}

[[Kategorija:Kvarnerski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>9wbykp9tmmb1gbfukwdo1p5772439c0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvić (Krk)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597063</id>
    <revision>
      <id>42683077</id>
      <parentid>42478364</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T04:53:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683077</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4429" sha1="rma33pgrke1k3ve5p36db6d8cu49azm" xml:space="preserve">{{Otok
|ime=Otok Prvić
|karta   = Croatia - Prvic.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]] ([[Kvarnerski zaljev]])
|arhipelag=[[Kvarnerski zaljev|Kvarner]] 
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 54 | širina-sekunde = 44 | širina-oznaka = N 
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 47 | dužina-sekunde = 46 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = 
|površina    =12,75&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =0
|slika       = Aerial image of Prvić, Krk (view from the south).jpg
}}
'''Prvić''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Pervicchio'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Primorsko-goranska županija|Primorsko-goransku županiju]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Karakteristike ==

Prvić je jedan od [[otok]]a [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerskog]] [[arhipelag]]a.&lt;ref name=brit/&gt; [[jug|Južno]] od njega prema [[Rab]]u leže [[Sveti Grgur (otok)|Sv. Grgur]] i [[Goli otok|Goli]].

Otok Prvić leži [[jugoistok|jugoistočno]] od [[otok]]a [[Krk]]a, ispod [[sjever]]nog [[Velebit]]a. [[Geologija|geološki]] on je prirodni nastavak najviših [[brdo|brda]] [[Krk]]a, od kog je odvojen [[kanal]]om Senjska vrata širokim 800 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Prvić se pruža u smjeru [[sjeverozapad]] - [[jugoistok]], ukupna površina mu iznosi 12,75 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 11. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] 23,118 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt;.

Naj[[sjever]]nija točka Prvića, ujedno i najbliža [[otok]]u [[Krk]]u je [[rt]] Brezonjan na kojem se nalazi [[svjetionik]] Stražica. Prema [[jugoistok]]u otok završava [[rt]]om Šilo koji je najbliži [[kopno|kopnu]], od kog je razdvojen [[Velebitski kanal|Velebitskim kanalom]]. Centralni dio [[otok]]a je zaravan sa nekoliko [[brdo|brda]] od kojih je najviše - Straža sa svojih 357 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Građen je od [[krečnjak|krečnjačkog]] [[vapnenac|vapnenca]] pa gotovo da ima [[planina|planinske]] karateristike, s brojnim strmim [[klif]]ovima, [[Rasjed|usjeklinama]] i [[klisura]]ma. [[obala|Obale]] su mu strme, sa [[stijena]]ma visokim i do 300 [[metar]]a na pojedim mjestima. Sve to čine ovaj otok gotovo potpuno nepristupačnim, osim na [[zapad]]u, gdje ima nekoliko vododerina po kojima se može popesti prema visoravni.&lt;ref name=brit/&gt;

Iako je [[Kvarnerski zaljev|Kvarner]] relativno plitak (40-60 [[metar|m]]), [[more]] oko Prvića duboko je  80-95 [[metar]]a), a kod [[rt]]a Šilo na [[jugoistok]]u, doseže dubinu od 107 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Za [[Antika|Antike]] zvao se ''Proteras'' ([[grčki jezik|grčki]] = ''prvi'', ''prethodnik''), u [[srednji vijek|srednjem vijeku]] se pojavljuje i hrvatsko ime - ''Pervić'', a za [[Mletačka Republika|mletačke]] vlasti navodi se kao ''Pervicchio''.&lt;ref name=brit/&gt;

Krajem [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] kad su njime vladali [[krk|krčki]] [[Frankopani]], zaklonjena [[jugozapad]]na strana [[otok]]a bila je naseljena. U to vrijeme otok je još bio djelomično pod [[šuma|šumom]], koja je kasnije [[Deforestacija|iskrčena]].&lt;ref name=brit/&gt;

Od vremena Frankopana, pa sve do danas, otok je nenaseljen. Jedini stanovnici bili su svjetioničari sa svojim porodicama, ali od [[1974]]. više nema ni njih, jer je postavljen [[automatizacija|automatizirani]] [[svjetionik]] na [[Solarna fotonaponska energija|solarni pogon]].&lt;ref name=&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 |url         = http://www.ju-priroda.hr/3zasticeni/3prvic.html
 |title       = '' Atrakcije Prvić''
 |publisher   = Turistička zajednica Grada Malog Lošinja
 |language    = hrvatski
 |accessdate  = 11. 05. 2017
 |archivedate = 2017-02-02
 |archiveurl  = https://web.archive.org/web/20170202110448/http://www.ju-priroda.hr/3zasticeni/3prvic.html
 |deadurl     = yes
}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Island of Prvić (near Krk)}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/otok-prvic/ ''Otok Prvić na karti Jadrana''] {{hr icon}}

[[Kategorija:Kvarnerski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>rma33pgrke1k3ve5p36db6d8cu49azm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premuda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597095</id>
    <revision>
      <id>42683074</id>
      <parentid>42546713</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T02:18:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683074</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5676" sha1="dhj3buuxkffnp593yppnm9m32w1vxba" xml:space="preserve">{{Druga upotreba|istoimeno naselje|Premuda (Zadar)}}
{{Otok
|ime=Otok Premuda
|karta   = Croatia - Premuda.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]] ([[Kvarnerski zaljev|Kvarnerić]])
|arhipelag=[[zadar]]ski [[arhipelag]]
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 22 | širina-sekunde = 25.9 | širina-oznaka = N 
| dužina-stupnjevi =14 | dužina-minute = 46 | dužina-sekunde = 46.32 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Premuda (Zadar)|Premuda]]
|površina    = 8,66 &lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =62&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       = Haven van Premuda.JPG
}}
'''Premuda''' (prethodno '''Dlačnik'''), [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[grad]] [[Zadar]] u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]].

== Karakteristike ==
Premuda se nalazi [[jug|južno]] od [[Lošinj]]a, jugozapadno od [[Silba|Silbe]] i [[sjeverozapad]]no od [[Škarda|Škarde]].&lt;ref name=brit/&gt;

Kako leži na [[granica|granici]] [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerića]] i [[Dalmacija|Dalmacije]], ubraja se u sjevernodalmatinsku grupu otoka, odnosno pod [[zadar]]ski [[arhipelag]].&lt;ref name=brit/&gt;

Premuda ima površinu od 8,66 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 11. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 25,731 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt; .
Izdužen je u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], dug - 9, a širok oko 1 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

Građen je od [[krečnjak|krečnjačkog]] [[vapnenac|vapnenca]] i obrastao [[makija|makijom]]. Isred [[sjeverozapad]]ne [[obala|obale]] leže [[otok|otočići]] Lutrošnjak i Kamenjak.&lt;ref name=brit/&gt;

Malobrojni stanovnici bave se [[ovčarstvo]]m, [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].&lt;ref name=brit/&gt;

Jedino istoimeno naselje [[Premuda (Zadar)|Premuda]] leži u unutrašnjosti na [[sjever]]u, iznad [[luka|luke]] i [[zaljev]]a Krijal. Mjesto ima tri [[crkva|crkve]]; [[parohija|parohijsku]] sv. [[Jakov Zabedejev (stariji)|Jakova Apostola]], sagrađenu [[1610]]., sv. Cirijaka i Blažene Djevice Marije iz [[17. vijek]]a.&lt;ref name=brit/&gt;  Teško je stradalo [[1684]]. za napada [[ulcinj]]skih [[gusar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Otok je dokumentiran u [[4. vijek]]u na [[Rimsko Carstvo|rimskoj]] [[karta|karti]] [[Tabula Peutingeriana]] pod imenom '''Pamodos'''.&lt;ref name=brit/&gt;
[[Bizantsko Carstvo|Bizantski]] [[car]] [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]] je u svojoj [[Ljetopis|kronici]] iz [[10. vijek]]a naveo otok pod imenom - '''Pyrotima'''.&lt;ref name=brit/&gt;  
U [[Glagoljica|glagoljskim]] [[Matične knjige|matičnim knjigama]] od [[1567]]. do [[1810]]. navodi se pod [[Slavenski jezici|slavenskim]] imenom '''Dlačnik'''.&lt;ref name=brit/&gt;

Za ranog [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] otok je bio [[feud]] [[zadar]]ske [[Srednjovjekovna komuna|gradske komune]]&lt;ref name=brit/&gt;, 
a kasnije je podpao pod vlast [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]], koja ga je naselila stanovnicima sa [[Silba|Silbe]], [[Olib]]a i [[Lošinj]]a. Upravo tad se počelo koristiti ime - ''Premuda'', najvjerojatnije po istoimenoj [[porodica|porodici]] čiji je član Antonio u [[16. vijek]]u u [[pomorska bitka|pomorskoj bitci]] kod otoka razbio [[Osmansko Carstvo|osmansko]] [[brod]]ovlje.&lt;ref name=ime&gt;{{cite web
   |url=http://www.sunbird.it/sunbird/PremudaFamily.htm
   |title= ''The Premuda Family History''
   |publisher =Sunbird
   |language = talijanski
   |accessdate =12. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

Premuda je bio jedan od otoka snažne [[tradicija|tradicije]] [[Glagoljica|glagoljaštva]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50158
   |title= ''Premuda''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =10. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

Kod Premude se u [[jun]]u [[1918]]. odigrala [[pomorska bitka]] u kojoj su [[Kraljevina Italija|talijanski]] [[Torpedni čamac|torpedni čamci]] sačekali [[drednot]]e [[Austro-ugarska ratna mornarica|Austro-ugarska ratne mornarice]] [[SMS Szent István|Szent István]] i [[SMS Tegetthoff (1912)|Tegetthoff]] u pratnji sedam [[razarač]]a, koji su krenuli razbiti blokadu [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]].&lt;ref name=tre/&gt;
[[Torpedni čamac|Torpedni čamci]] su u noći između 9. i 10. juna ispalili [[Torpedo|torpeda]] i pobjegli. Teško pogođeni [[SMS Szent István|Szent István]] ubrzo je potonuo povukavši u [[smrt]] stotinjak [[mornar]]a. Nakon tog je [[Austro-ugarska ratna mornarica]] odustala od daljnih pokušaja razbijanja blokade.&lt;ref name=tre&gt;{{cite web
   |url=http://www.treccani.it/enciclopedia/premuda_%28Enciclopedia-Italiana%29/
   |title= ''Premuda''
   |publisher =Treccani
   |language = talijanski
   |accessdate =12. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Transport ==

Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[brod]]skim i [[trajekt]]nim linijama sa [[Zadar|Zadrom]] i [[Mali Lošinj|Malim Lošinjem]] i susjednim otocima [[Ilovik]]om, [[Silba|Silbom]], [[Olib]]om, [[Molat]]om i [[Ist]]om.&lt;ref name=brit/&gt; 
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Premuda}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/premuda/otok-premuda/ ''Otok Premuda na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Kvarnerski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>dhj3buuxkffnp593yppnm9m32w1vxba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pašman</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597242</id>
    <revision>
      <id>42683053</id>
      <parentid>42452633</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:39:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683053</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7419" sha1="6xtj3sq8tip61z36a0nmn0t713ru297" xml:space="preserve">{{Otok
|ime=Pašman
|karta   = Croatia_-_Pasman.PNG
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=[[Zadar]]ski 
| širina-stupnjevi = 43 | širina-minute = 57 | širina-sekunde = 0 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute = 22 | dužina-sekunde = 59 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Tkon]]
|površina    =60,1&lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =2844&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       = Trip to Croatia-Day 3-Zadar-Pasman island-Tkon (2240325009).jpg
}}
'''Pašman''' ([[talijanski jezik|talijanski]]: ''Pasman'' ili ''Pasmano'') je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Zadarska županija|Zadarsku županiju]].

== Geografija ==

Pašman je jedan od većih otoka [[zadar]]skog [[arhipelag]]a, koji je [[2011]]. imao 2844 [[stanovništvo|stanovnika]].&lt;ref name=brit/&gt;

Dug je 21,1 i širok do 4,1 [[km]]. Sve do [[1883]]. kad je prokopan [[kanal]] kod Ždrelca bio je spojen sa [[otok]]om [[Ugljan]]om. Od [[1970-e|1970-ih]] kad je izgrađen [[most]] ponovno je povezan sa [[Ugljan]]om.&lt;ref name=brit/&gt; 
[[Otok]] ima površinu od 60,1 [[km²]],&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 14. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt; a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 70,206 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt;

Od kopna ga dijeli Pašmanski kanal širok 1,9 [[km]], [[jugoistok|jugoistočno]] leži otok [[Vrgada]], a [[zapad]]no brojni [[Kornati|Kornatski otoci]] i [[Dugi otok]].&lt;ref name=brit/&gt;

Građen je od [[kreda (tvar)|krednih]] [[vapnenac]]a, [[dolomit]]a i i [[pliocen]]skog [[les]]a.&lt;ref name=brit/&gt; Najviše [[brdo]] Bokolj ima 272 [[metar]]a.&lt;ref name=brit/&gt;

Pašman je vrlo razveden, naročito duž [[istok|istočne]] [[obala|obale]], koja je uglavnom niska. Tu se nižu brojne [[zaljev|uvale]]; Polača, Taline, Triluke, Lanđin, Soline, Kablin&lt;ref name=brit/&gt; i [[pijesak|pješčane]] [[plaža|plaže]].

Otok je obrastao [[makija|makijom]] i [[bor (biljka)|bor]]ovim [[šuma]]rcima.&lt;ref name=brit/&gt; 
Stanovnici se bave [[ratarstvo]]m ([[žito]], [[povrće]]), [[ovčarstvo]]m, [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[selo|Naselja]] leže na [[obala|obali]] okrenutoj [[kopno|kopnu]], koja je niža i razvedenija, to su [[državna uprava|administrativni centar]] -[[Pašman (općina)|sjedište općine]] [[Tkon]] (753 [[stanovništvo|stanovnika]]), [[Pašman (Pašman)|Pašman]] (399 st.), [[Neviđane]] (390 st.), [[Ždrelac]] (296 st.), [[Dobropoljana]] (280 st.), [[Kraj (Pašman)|Kraj]] (272 st.), [[Mrljane]] (248 st.) i [[Banj]] (206 st.).&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

Otok je bio naseljen već od [[prahistorija|prahistorije]], iako iz [[paleolit]]a ima vrlo malo nalaza, ali ima dosta [[Gradina (tip naselja)|gradina]] iz [[brončano doba|brončanog]] i [[željezno doba|željeznog doba]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Rimljani]] su Pašman ubrajali u [[Liburni|liburnske]] otoke, iz tog perioda je i najstariji poznati naziv jednog od otočnih naselja - '''Katan''' ([[Tkon]]). Za [[Antički Rim|Antičkog Rima]] zvan je '''Flaveico''' ili '''insula Postimana'''. Po svemu sudeći otok je za [[Antički Rim|Antike]] bio dobro naseljen, ali je za [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]] opustio, jer ga [[Konstantin Porfirogenit|Konstantin Porfirogenet]] navodi kao pusteliju.&lt;ref name=brit/&gt;

Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] najveći dio Pašmana bio je [[feud]] [[zadar]]skih [[samostan]]a i [[aristokracija|aristokracije]].&lt;ref name=brit/&gt;

Prvi [[feud]] na Pašmanu - Cella sv. Mihovila u [[Neviđane|Neviđanama]], dokumentiran je u [[11. vijek]]u, kao vlasništvo [[zadar]]skog [[benediktinci|benediktinskog]] [[samostan]]a sv. Krševana.&lt;ref name=brit/&gt; Ali izgleda da je otok u to vrijeme bio u sastavu [[Biogradska biskupija|Biogradske biskupije]], jer je (po nekim izvorima), [[Biograd na Moru|biogradski]] [[biskup]] Prestancije - [[1076]]. dao [[benediktinci|benediktinskom]] [[samostan]]u sv. Ivana Evangelista iz [[Biograd na Moru|Biograda]] (osnovan [[1059]].) - [[crkva|crkvu]] sv. Kuzme i Damjana na brdu Ćokovac iznad [[Tkon]]a. U nju je nakon [[Mletačka Republika|mletačkog]] razaranja [[Biograd na Moru|Biograda]] [[1125]]. preseljeno sjedište Rogovske opatije iz [[Sveti Filip i Jakov|Filipjakova]].&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon [[Križarska opsada Zadra|Križarske opsade Zadra]] [[1202]]. u Ćokovac su izbjegli [[zadar]]ski [[kaptol]] i [[aristokracija|aristokrati]]. Za [[Opsada Zadra 1345.-1346.|Opsade Zadra]] [[1345]]. [[Mletačka Republika|Mlečani]] su razorili [[Samostan sv. Kuzme i Damjana]], zarobili redovnike i odnijeli [[arhiv]]. [[Samostan]] se počeo obnavljati nakon sklapanja [[Zadarski mir|Zadarskog mira]] [[1358]]., tad je sagrađena nova samostanska [[crkva]].&lt;ref name=brit/&gt;

[[Franjevci]] su na otok došli oko [[1380]]. i svoj prvi [[samostan]] sv. Dujma u [[Kraj (Pašman)|Kraju]] podigli [[1390]]., pored postojeće crkve sv. Dujma. Samostan su podigli za [[Franjevci|franjevce]] iz [[Bosna|Bosne]] jer su već tad počele pristizati [[izbjeglica|izbjeglice]] pred [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]]. 
[[Crkva]] sv. Dujma je potpuno preuređena u [[16. vijek]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

Pašmanski [[samostan]] sv. Kuzme i Damjana bio je jedan od centara širenja [[glagoljica|glagoljaštva]] po sjevernoj Dalmaciji. U samostanu su nastali brojni glagoljski [[manuskript]]i, među njima i Pravilo sv. Benedikta (prijevod s [[latinski|latinskoga]] na [[Staroslavenski jezik|staroslavenski]]) nastao za [[11. vijek|11]]. ili [[12. vijek]]a. Pretpostavlja se da su upravo pašmanski [[redovnik|redovnici]] otišli u [[Prag]] kao [[učitelj]]i [[glagoljica|glagoljice]] i [[Staroslavenski jezik|staroslavenskog]]. Vizitacije obavljene tokom [[15. vijek|15]]. i [[16. vijek]]a potvrđuju da se na cijelom otoku [[liturgija]] obavljala na [[Staroslavenski jezik|staroslavenskom]] (''lingua illirica'', ''lingua slavica''), te da sve otočne [[parohija|župe]] imaju [[liturgija|liturgijske]] [[knjiga|knjige]] na [[glagoljica|glagoljici]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46950
   |title= ''Pašman''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =14. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

Za [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji [[benediktinci|benediktinski]] [[Samostan sv. Kuzme i Damjana]] u [[Tkon]]u je ukunut [[1808]]., ali je obnovljen [[1956]]. pa je danas, jedini muški [[benediktinci|benediktinski]] [[samostan]] u Hrvatskoj.&lt;ref name=brit/&gt;

== Transport ==

Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[trajekt]]nim linijama sa [[Biograd na Moru|Biogradom na Moru]],&lt;ref name=brit/&gt; i [[autobus]]nom linijom sa [[selo|naseljima]] na [[Ugljan]]u.
== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Pašman}}

* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/pasman/ ''Pašman na karti Jadrana'']{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>6xtj3sq8tip61z36a0nmn0t713ru297</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rava (otok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4597462</id>
    <revision>
      <id>42683087</id>
      <parentid>42536898</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:02:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683087</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3730" sha1="ajv73hlg1y2grw5rz4saipukq4t8eaf" xml:space="preserve">{{Otok
|ime=Otok Rava
|karta   =Rava satelite.gif
|lokacija=[[Jadransko more]] 
|arhipelag=[[Zadar]]ski
| širina-stupnjevi = 44 | širina-minute = 00 | širina-sekunde = 53 | širina-oznaka = N  
| dužina-stupnjevi =15 | dužina-minute = 04 | dužina-sekunde = 14 | dužina-oznaka =E
| iso-regija    = 
|država      =  {{flag|Hrvatska}}
|gl. naselje = [[Rava (Zadar)|Rava]]
|površina    =3,63 &lt;ref name=dupla/&gt;
|stanovništvo  =108&lt;ref name=brit/&gt;
|slika       =Mala_Rava_uvala_Lokvina.JPG
}}
'''Rava''' je [[otok]] u [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koji [[državna uprava|administrativno]] podpada pod [[Zadarska županija|Zadarsku županiju]].

== Geografske krakteristike ==

Rava je jedan od otoka [[Zadarski arhipelag|Zadarskog arhipelaga]], koji leži između [[Dugi otok|Dugog otoka]] na [[zapad]]u i [[Iž]]a na [[istok]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Otok]] je dug 4,8 [[km]], u smjeru [[sjeverozapad]]-[[jugoistok]], i širok 1,4 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt; Građen je od [[vapnenac|vapnenca]] i obrastao [[makija|makijom]] i [[Crnika|crnikom]].&lt;ref name=brit/&gt;

Otok ima površinu od 3,63 [[km²]]&lt;ref name=dupla&gt;{{cite web
 |url          = http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |title        = ''Coastline length and aeras of island...''
 |publisher    = Geoadria
 |language     = engleski
 |accessdate   = 19. 05. 2017
 |archive-date = 2012-03-18
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20120318171434/http://hrcak.srce.hr/file/14783/
 |url-status   = dead
}}&lt;/ref&gt;, a dužina njegove [[obala|obale]] iznosi 15,995 [[km]].&lt;ref name=dupla/&gt; Najveće [[brdo]] Babikovac ima 98 [[metar|m]].&lt;ref name=brit/&gt; Prilično je razveden a veće [[zaljev|uvale]] su; Lokvina, Marinica, Paladinica i Tanko.&lt;ref name=brit/&gt;

Na otoku je [[2011]]. živjelo 108 [[stanovništvo|stanovnika]] u jedinom [[selo|naselju]] [[Rava (Zadar)|Rava]], smještenom na [[zapad]]u, koje se sastoji se od dva [[zaselak|zaselka]]; [[Vela Rava|Vele Rave]], koje leži u [[zaljev|uvali]] Marinica i [[Mala Rava|Male Rave]] u [[zaljev|uvali]] Lokvina.&lt;ref name=brit/&gt; U [[Vela Rava|Veloj Ravi]] se nalazi [[crkva]] sv. Marije iz [[14. vijek]]a 
Stanovnici se bave [[maslina]]rstvom, [[vinogradarstvo]]m, [[ribarstvo]]m i [[turizam|turizmom]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija==

Rava je bila naseljena još od pred[[Antički Rim|rimskih]] vremena, o čemu postaje materijalni dokazi. Prema kasnijoj predaji, Ravu su naselili stanovnici [[Dugi otok|Dugog otoka]].&lt;ref name=brit/&gt; 
Otok je prvi put dokumetiran [[1269]]. u ispravi na [[latinski|latinskom]]. Po jednoj hipotezi ime je dobio po [[zadar]]skoj [[aristokracija|aristokratskoj]] porodici Rava (Raua), koja je za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] po otoku imala [[feud]]e, po drugoj ime mu je znatno starije i dolazi od [[iliri|ilirsko]]-[[kelti|keltske]] riječi - grava=stijena, [[spilja]].&lt;ref name=brit/&gt; Za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] bio je pod vlašću [[zadar]]ske [[Srednjovjekovna komuna|komune]], a od [[1409]]. u sastavu [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]].

I na Ravi je kao i na drugim susjednim otocima u prošlosti bilo rašireno [[glagoljica|glagoljaštvo]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=51979
   |title= ''Rava''
   |publisher =Hrvatska enciklopedija
   |language = hrvatski
   |accessdate =19. 05. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Transport ==

Otok je povezan [[dan|dnevnim]] [[trajekt]]nim linijama sa [[Zadar|Zadrom]]&lt;ref name=brit/&gt;.

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{commonscat|Rava (island)}}
* [http://www.auto-karta-hrvatske.com/rava/ ''Otok Rava na karti Jadrana''] {{hr icon}}
{{Naseljeni otoci u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Sjevernodalmatinski otoci]]
[[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ajv73hlg1y2grw5rz4saipukq4t8eaf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pop (album benda U2)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4600171</id>
    <revision>
      <id>42683064</id>
      <parentid>42266163</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T23:57:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683064</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6473" sha1="6ep0kz6pctj97hcky2pkpa1mm56lp9l" xml:space="preserve">{{Italic title}}
{{Album 
| Name             = Pop
| Type             = Studio
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[U2]]
| image            = U2-Pop-cover.png
| Veličina_slike   = 260px
| Caption          = 
| Datum            = {{start date|1997|03|03|df=yes}}
| Snimanje         = [[1995]]. - [[1996]].&lt;br&gt;&lt;small&gt;Hanover Quay Studios, [[Dublin]]&lt;br&gt;Windmill Lane Studios, Dublin&lt;br&gt;The Works, Dublin&lt;br&gt;South Beach Studios, [[Miami, Florida|Miami]]&lt;/small&gt;
| Žanr             = [[Alternativni rock]], [[alternativni dance]]
| Trajanje         = 60:09
| Jezik            = [[Engleski jezik|engleski]]
| Izdavač          = [[Island Records]]
| Producent        = [[Flood]], [[Howie B]], [[The Edge]]
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = 
| Album_prije      = [[Zooropa]]
| Ime_albuma       = Pop
| Album_poslije    = [[All That You Can't Leave Behind]]
| godina0          = 1993.
| godina           = 1997.
| godina2          = 2000.
| Misc             = 
}}
'''''Pop''''' je deveti studijski [[Glazbeni album|album]] [[Irska|irskog]] [[rock]] sastava [[U2]]. Izdala ga je kuća [[Island Records]] [[1997]]. godine. &quot;Pop&quot; predstavlja nastavak U2-ovog eksperimentiranja s [[Alternativni rock|alternativnom rock]], [[dance]], [[techno]] i [[Electronica (muzika)|electronica]] glazbom u svojem radu. Time su uveli tehnike koje im nisu do tada bile svojstvene, kao što su [[sampling]], [[Loop (glazba)|loopovi]] i korištenje [[sekvencer]]a. Tematski, ''Pop'' predstavlja parodiju modernog potrošačkog društva i igranje [[Pop kultura|pop kulturom]].

Stvaranje albuma je počelo [[1995]]. s različitim producentima kao što su [[Nellee Hooper]], [[Flood]], [[Howie B]] i [[Steve Osborne]], koji su ih uveli u svijet elektronske glazbe. Međutim, bubnjar [[Larry Mullen Jr.]] je morao mirovati neko vrijeme zbog ozljede leđa. Nakon što se oporavio, U2 su nastavili produkciju albuma, te su prepravljali većinu materijala, ali uz velike poteškoće. Unatoč tomu što se produkcija albuma oduljila, bend je dopustio menadžeru [[Paul McGuinness|Paulu McGuinnessu]] da zakaže termine za prateću [[PopMart turneja|PopMart turneju]] prije nego što je album bio dovršen, što je utjecalo na pritisak koji je bend osjećao da se produkcija što prije završi. ''Pop'' je trebao izaći oko [[Božić]]a [[1996]]., ali je odgođen za ožujak/mart 1997., a kako su se termini koncerata bližili, tako je bend radio na albumu do posljednjeg trenutka, čime su izgubili vrijeme za probe.

Album je promovirao singl [[Discothèque (pjesma)|Discothèque]] u veljači/februaru 1997., koji je prethodno bio procurio na [[Internet]]u, te koji je bio njihov prvi singl koji je ušao u [[Billboard]]ovih top 100 singlova nakon [[1991]]., i to na 10. mjestu. Singl &quot;[[Staring at the Sun (U2 pjesma)|Staring at the Sun]]&quot; je na istoj listi došao do 26. mjesta, a daljnji singlovi (&quot;[[Last Night on Earth (U2 pjesma)|Last Night on Earth]]&quot;, &quot;[[Please (U2 pjesma)|Please]]&quot;, &quot;[[If God Will Send His Angels]]&quot; i &quot;[[Mofo (pjesma)|Mofo]]&quot;) nisu uspjeli dosegnuti tu ljestvicu.

Iako se u početku dobro prodavao i dobio dobre početne kritike, ''Pop'' je među najslabije prodavanim albumima U2-a, a neki ga kritičari i dio publike smatraju razočaranjem. Sam bend nije bio zadovoljan albumom, te su neke od pjesama snimali ponovno za kasnije singlove i kompilacije.

Album je pratila [[PopMart turneja]] [[1997]]. i [[1998]]., koja je, poput prethodne [[Zoo TV turneja|Zoo TV turneje]], bila praćena multimedijskim sadržajem, ali je često bila na meti kritika zbog slabih performansa i tehničkih problema, dok je jedna od značajnih iznimki bio [[Koncert U2-a u Sarajevu|koncert u Sarajevu]].

== Popis kompozicija ==
{{Track listing
| total_length = 60:09
| all_lyrics = Bono i The Edge
| all_music = [[U2]]
| extra_column = Producent(i)
| title1 = [[Discothèque (pjesma)|Discothèque]]
| length1 = 5:19
| extra1 = Flood
| title2 = Do You Feel Loved
| length2 = 5:07
| extra2 = {{hlist|Steve Osborne|Flood}}
| title3 = [[Mofo (pjesma)|Mofo]]
| length3 = 5:49
| extra3 = Flood
| title4 = [[If God Will Send His Angels]]
| length4 = 5:22
| extra4 = {{hlist|Flood|Howie B}}
| title5 = [[Staring at the Sun (U2 pjesma)|Staring at the Sun]]
| length5 = 4:36
| extra5 = Flood
| title6 = [[Last Night on Earth (U2 pjesma)|Last Night on Earth]]
| length6 = 4:45
| extra6 = Flood
| title7 = Gone
| length7 = 4:26
| extra7 = Flood
| title8 = Miami
| length8 = 4:52
| extra8 = {{hlist|Flood|Howie B}}
| title9 = The Playboy Mansion
| length9 = 4:40
| extra9 = {{hlist|Flood|Howie B}}
| title10 = If You Wear That Velvet Dress
| length10 = 5:15
| extra10 = Flood
| title11 = [[Please (U2 pjesma)|Please]]
| length11 = 5:02
| extra11 = {{hlist|Flood|Howie B}}
| title12 = Wake Up Dead Man
| length12 = 4:52
| extra12 = Flood
}}
{{Track listing
| headline=Bonus pjesma (Japan)
| extra_column = Miksao
| total_length = 65:17
| title13 = Holy Joe
| length13 = 5:08
| note13 = Guilty mix
| extra13 = Flood
}}

'''Napomena'''
*[[Malezija|Malezijsko]] izdanje albuma ''Pop'' ima cenzuriranu verziju pjesme &quot;Wake Up Dead Man&quot;, odakle je izbačena riječ &quot;fucked (up)&quot; (&quot;sjeban&quot;), što je inače rijedak slučaj korištenja prostota u glazbi U2-a.

== Osoblje ==
Prilagođeno sa stranice [[AllMusic]]&lt;ref&gt;[{{Allmusic|class=album|id=r248962/credits|pure_url=yes}} allmusic.com]&lt;/ref&gt;

'''U2'''
*[[Bono]] – glavni vokal, prateća gitara
*[[The Edge]] – gitara, klavijature, prateći vokal
*[[Adam Clayton]] – bas gitara
*[[Larry Mullen Jr.]] – bubnjevi, perkusije, programiranje

'''Produkcija'''
* [[Flood]] – produkcija, klavijature
* [[Steve Osborne]] – produkcija, klavijature, inženjering, miksanje
* Ben Hillier – programiranje
* [[Howie B]] – produkcija, fonograf, klavijature, inženjering, miksanje
* [[Marius De Vries]] – klavijature
* [[Mark &quot;Spike&quot; Stent]] – inženjering, miksanje
* [[Alan Moulder]] – inženjering
* [[Howie Weinberg]] – mastering
* Deborah Mannis-Gardner – sample clearance

'''Dizajn'''
* [[Stéphane Sednaoui]], Anja Grabert – fotografija
* [[Nellee Hooper]] – fotografija

==Izvori==
&lt;references/&gt;

== Vanjske veze ==
*{{Discogs master|type=album|62553}}
*[http://www.u2.com/music/Albums/4011/Pop Pop] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170608170735/http://www.u2.com/music/Albums/4011/Pop |date=2017-06-08 }} na U2.com

{{U2}}

[[Kategorija:Albumi 1997.]]
[[Kategorija:Albumi benda U2]]</text>
      <sha1>6ep0kz6pctj97hcky2pkpa1mm56lp9l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portuguesa (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605666</id>
    <revision>
      <id>42683066</id>
      <parentid>42521768</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:27:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683066</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4282" sha1="bj7el4ezqdgsvajiw517tdu95psuf53" xml:space="preserve">{{Rijeka
| ime=Portuguesa&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Río Portuguesa&lt;/small&gt;
| slika= Río Portuguesa.jpg
| države = {{flag|Venecuela}}
| pokrajine =[[Portuguesa (savezna država)|Portuguesa]], [[Lara (savezna država)|Lara]], [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]], [[Barinas (savezna država)|Barinas]], [[Guárico]]
| gradovi =[[Acarigua]]
| izvor  =[[Cordillera de Mérida]]
| izvor_visina =1800&lt;ref name=kay/&gt;
| izvor_koord  =
| ušće= 
| ušće_visina  =
| ušće_koord   =
| ušće_vrsta   = 
| dužina=600&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke  =[[Turbio (Venezuela)|Turbio]] - [[Cojedes (rijeka)|Cojedes]], [[Guanare (rijeka)|Guanare]], Boconó, Tiznados i Pao
| sliv = [[Orinoco|orinoca]]
| površina =80.000&lt;ref name=brit/&gt;
| ulijeva se u   =[[Apure (rijeka)|Apure]]
| plovnost =
| karta =
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}

'''Portuguesa''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Río Portuguesa'' ili Río La Portuguesa) je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[sjeverozapad]]u [[Venecuela|Venecuele]], duga 600 [[kilometar]]a, [[pritoka]] rijeke [[Apure (rijeka)|Apure]].

[[Savezne države Venecuele|Savezna država]] [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]] je [[4. august]]a [[1909]]. dobila ime po toj rijeci. Po [[legenda|legendi]] rijeka je krštena tim imenom jer se žena iz [[Portugal]]a utopila u njezinim [[voda]]ma, ali postoji i objašnjenje da je to urađeno zato jer se u tom kraju nalazila [[portugal]]ska [[kolonija]].&lt;ref name=km&gt;{{cite web
   |url=http://www.venezuelatuya.com/estados/portuguesa.htm
   |title= ''Estado Portuguesa''
   |publisher =Venezuela tuya
   |language  = španjolski
   |accessdate = 22. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==

Rijeka [[izvor|izvire]] na obroncima [[planina|planine]] Junquito na [[nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od oko 1800 [[metar]]a u [[planinski masiv|masivu]] [[Cordillera de Mérida]] u [[Portuguesa (savezna država)|Državi Portuguesa]].&lt;ref name=kay/&gt;

Od tamo teče prema [[jugoistok]]u preko [[Savezne države Venecuele|saveznih država]] [[Portuguesa (savezna država)|Portuguesa]], [[Lara (savezna država)|Lara]], [[Cojedes (savezna država)|Cojedes]], [[Barinas (savezna država)|Barinas]] i [[Guárico]] do [[ušće|ušća]] u [[Apure (rijeka)|Rijeku Apure]]&lt;ref name=brit/&gt; na [[granica|granici]] [[Savezne države Venecuele|država]] [[Guárico]] i [[Apure]].. Od ukupne dužine od preko 600&amp;nbsp;km, 348&amp;nbsp;km se odnosi na tok kroz [[Portuguesa (savezna država)|Državu Portuguesa]].&lt;ref name=kay&gt;{{cite web
   |url=http://llanoextremo.blogspot.hr/2011/08/cuencas-hidrograficas-y-los-rios-del.html
   |title= ''Cuencas hidrográficas, rios y embalses del estado Portuguesa''
   |publisher =Llano Extremo
   |language  = španjolski
   |accessdate = 22. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

Portuguesa najvećim dijelom protiče kroz [[ravnica|ravničarski]] [[Llanos]], gdje jako [[meandar|meandrira]] i često se izliva iz svog korita, pa tako formira i [[močvara]] Camaguán.&lt;ref name=brit/&gt; 
[[Sliv]] Portuguese, zajedno sa njenim [[pritoka]]ma velik je oko 80.000 [[km²]].&lt;ref name=kay/&gt;

Najveće [[pritoka|pritoke]] su rijeke [[Turbio (Venezuela)|Turbio]] - [[Cojedes (rijeka)|Cojedes]], [[Guanare (rijeka)|Guanare]], Boconó, Tiznados i Pao.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 |url          = http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_portuguesa_ES.html
 |title        = ''Río Portuguesa''
 |publisher    = Aquatic Experts
 |language     = španjolski
 |accessdate   = 22. 10. 2017
 |archive-date = 2017-12-10
 |archive-url  = https://web.archive.org/web/20171210005811/http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_portuguesa_ES.html
}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Portuguesa River}}
* [http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_portuguesa_ES.html ''Río Portuguesa'' na portalu Aquatic Experts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171210005811/http://www.aquatic-experts.com/ESPANOL/rio_portuguesa_ES.html |date=2017-12-10 }} {{es icon}}
* [https://tierra.tutiempo.net/venezuela/rio-portuguesa-ve059557.html ''Río Portuguesa'' na portalu Aquatic Tierra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716040128/https://tierra.tutiempo.net/venezuela/rio-portuguesa-ve059557.html |date=2019-07-16 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Venezueli]]
[[Kategorija:Atlantski sliv]]</text>
      <sha1>bj7el4ezqdgsvajiw517tdu95psuf53</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Quinimarí</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4605680</id>
    <revision>
      <id>42683081</id>
      <parentid>42404345</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T06:32:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683081</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2264" sha1="90z0lv1bkpab1nwq22c1233wca93452" xml:space="preserve">{{Rijeka
| ime=Quinimarí&lt;br /&gt;&lt;small&gt;Río Quinimarí&lt;/small&gt;
| slika=Quinimari.jpg
| države = {{flag|Venecuela}}
| pokrajine =[[Táchira]]
| gradovi =[[Santa Ana del Táchira]]
| izvor  = Páramo del Tamá
| izvor_visina =
| izvor_koord  =
| ušće=
| ušće_visina  =
| ušće_koord   =
| ušće_vrsta   = 
| dužina=46
| pritoke  =[[Torbes (rijeka)|Torbes]]
| sliv =  [[Orinoco|Orinoca]]
| površina =239
| ulijeva se u   =[[Apure (rijeka)|Apure]]
| plovnost =
| karta =
| karta_širina =
| karta_opis   =
}}

'''Quinimarí''' ([[Španjolski jezik|španjolski]]: ''Río Quinimarí'') je [[rijeka (vodotok)|rijeka]] na [[zapad]]u [[Venecuela|Venecuele]] duga 46 [[km]], [[pritoka]] rijeke [[Apure (rijeka)|Apure]], poznata kao najveći [[vodotok]] [[Savezne države Venezuele|Savezne države]] [[Táchira]].&lt;ref name=sim&gt;{{cite web
   |url=http://www.ub.edu/geocrit/9porto/tereper.htm
   |title= ''Actividad turísitica y desarrollo en las áreas''
   |publisher =Tereza Perez Murzi
   |language  = španjolski
   |accessdate = 28. 10. 2017}}&lt;/ref&gt;

== Karakteristike ==

Quinimarí  [[izvor|izvire]] u [[planina]]ma [[Ande|Anda]] u Nacionalnom parku El Tamá&lt;ref name=sim/&gt;, nedaleko od [[kolumbija|kolumbijske]] [[granica|granice]] u [[Táchira|Državi Táchira]]. Od tamo teče prema [[sjeveroistok]]u do [[grad]]a [[Santa Ana del Táchira]], nakon što primi najveću [[pritoka|pritoku]] [[Torbes (rijeka)|Rijeku Torbes]], mjenja smjer i teče prema [[jug]]u, zatim ponovno mjenja tok i teče prema [[jugoistok]]u do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Apure (rijeka)|Apure]].

Rijeka je ime dobila po autohtonom [[indijanci|indijanskom]] [[pleme]]nu - Quenemaríes koje je živjelo uz njegove [[obala|obale]].

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Quinimarí River}}

* [https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Fpcc.faces.ula.ve%2FTesis%2FMaestria%2FIsolda%2FMapas.pdf&amp;pdf=true ''Cuencas Hidrográficasí'' (karta sliva rijeke] {{es icon}}
* [https://tierra.tutiempo.net/Venezuela/Rio-Quinimari-VE061039.html ''Río Quinimarí'' na portalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190716040043/https://tierra.tutiempo.net/Venezuela/Rio-Quinimari-VE061039.html |date=2019-07-16 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Venezueli]]</text>
      <sha1>90z0lv1bkpab1nwq22c1233wca93452</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Historija željeznice u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4634130</id>
    <revision>
      <id>42683107</id>
      <parentid>42556463</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:27:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47932-96</username>
        <id>389280</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prve uskotračne pruge */ corrected measurement error</comment>
      <origin>42683107</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25702" sha1="bnsoy59ymxtqu54b91gzvhg2czuw0h9" xml:space="preserve">[[File:Eisenbannetz BiH 1892.jpg|mini|desno|Željeznica u BiH 1892
* k.u.k. Bosnabahn: 
* * Bosanski Brod–Zenica
* Bosnisch-Herzegowinische Staatsbahnen:
* * Zenica–Sarajevo und Doboj–Simin Han (betrieben durch die Bosnabahn)
* * Sarajevo–Metković
* * Vogošća–Čevljanovići
* * Janjići–Donji Vakuf–Jajce/Bugojno und Podlugovi–Vareš (beide damals projektiert)
* k.u.k. Militärbahn 
* * Dobrljin–Banja Luka
* Usoratalbahn 
* * Doboj–Teslić]]
'''Historija željeznice Bosne i Hercegovine''' počinje krajem decembra 1872. godine, puštanjem u saobraćaj pruge [[Dobrljin]] – [[Banja Luka]] kao dio pruge [[Istanbul]]-[[Beč]]. Odluku o gradnji donio je turski sultan [[Abdul Aziz Han]], nakon posjete [[Evropa|Evropi]].

== Prva pruga ==
Bila je to pruga normalnog kolosijeka, u dužini od 101,6&amp;nbsp;km. Na pruzi je izgrađeno 13 mostova, od kojih su dva bila željezna. U ložionici u Banjoj Luci bilo je 5 lokomotiva. Dvije su bile izrađene u fabrici Hanomag u Hanoveru u [[Njemačka|Njemačkoj]] a tri u fabrici Tubize u [[Belgija|Belgiji]].

Saobraćaj na pruzi Banja Luka - Dobrljin obustavljen je 14. novembra 1875. godine zbog nedovoljnog broja putnika i roba. Nakon [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa 1878]]. godine [[Bosna i Hercegovina]] dolazi pod vlast [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] monarhije. Pruga je popravljena, a saobraćaj od Banje Luke do [[Prijedor]]a uspostavljen je 1. decembra 1878. godine, a do Dobrljina 24. marta 1879. godine.&lt;ref name=&quot;Helga&quot;/&gt; Pruga je dobila naziv „Carska i kraljevska vojna žaljeznica Banja Luka - Dobrljin“. Osim za potrebe vojske, [[željeznica]] je bila dostupna i za civilno stanovništvo. Tada su izgrađene i nove stanične zgrade, kao i magacini i magacinske utovarno -istovarne rampe.

Prvog decembra 1891. godine željeznička stanica Banja Luka povezana je sa gradom Banja Luka novoizgrađenom željezničkom prugom u dužini od 3&amp;nbsp;km.

== Prve uskotračne pruge ==
Uskotračne pruge u Bosni i Hercegovini, poznate kao ''bosanski kolosjek'' (njem: Bosnische Spurweite, auch „Bosnaspur“), bile su pruge širine 760&amp;nbsp;mm do 762&amp;nbsp;mm (30 Zoll)&lt;ref name=&quot;Helga&quot;&gt;[http://othes.univie.ac.at/417/1/02-12-2008_8606753.pdf Helga Berdan, Univerzitet Beč - Austro-ugarska politika u izgradnji željeznice u Bosni i Hercegovini 1872 – 1914]&lt;/ref&gt;
=== Pruga Bosanski Brod - Sarajevo - Metković ===
Prva uzana (uskotračna) željeznička pruga u Bosni i Hercegovini, od [[Bosanski Brod|Bosanskog Broda]] do [[Sarajevo|Sarajeva]], građena je etapno od 1878. godine do 1882. godine. Krajem 1878. godine pruga je izgrađena do [[Derventa|Dervente]], 12. februara 1879. godine došao je prvi voz u [[Doboj]]. Aprila 1879. godine pruga je izgrađena do [[Žepče|Žepča]], a 5. juna 1879. godine prvi voz je stigao u [[Zenica|Zenicu]]. Spojna veza-pruga između [[Slavonski Brod|Slavonskog]] i Bosanskog Broda u dužini od 3,484&amp;nbsp;m završena je 5. jula 1879. godine i tako se ova prva uzana bosanskohercegovačka pruga povezala sa prugama Austro-Ugarske monarhije. Vozni park se sastojao od malih lokomotiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 do 40 konjskih snaga, a otvoreni vagoni zvani«loris» imali su nosivost dvije tone. Kvačenje vagona bilo je primitivno i uslijed krutih veza, često je dolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putnički saobraćaj preuređeno je 10 «lorisa» na taj način što su u četiri ćoška vagona postavljeni vertikalni stubovi i razapeto krovno platno, zvano «SEGEITUH».

Prvi voz u Sarajevo stigao je 5. 10. 1882. godine. Uskotračna željeznička pruga na cijeloj trasi od Sarajeva do [[Metković]]a u dužini od 134,7&amp;nbsp;km, izgrađena je 1891. Direkcija bosanskohercegovačkih zemaljskih željeznica raspolagala je 1910. godine sa 1.002 kilometra uskotračne željezničke mreže.
&lt;ref name=&quot;Fevzija&quot;&gt;[https://vremeplov.ba/2025/wp-content/uploads/2014/03/100-godina-zeljeznice-u-bih.pdf Fevzija Ajdin - Sto godina istorije željeznice u Bosni i Hercegovini]&lt;/ref&gt;

=== Pruga Lašva – Donji Vakuf – Jajce ===
Pruga je građena nakon završetka pruge Bosanski Brod – Sarajevo. Dana 26. oktobra 1893. godine u rad je puštena dionica duga 37 kilometara između Lašve i [[Travnik]]a. Nastavak pruge na dionici Travnik – [[Donji Vakuf]] – [[Bugojno]] preko prijevoja Komar završen je 14. oktobra 1894, dok je krak pruge od Donjeg Vakufa do [[Jajce|Jajca]] završen 1. maja 1895. U Jajcu se pruga nastavljala na privatnu, šumsku Stenbeisovu željeznicu.

Prijevoj Komar, na 927 metara nadmorske visine, savladan je probijanjem tunela dugog 1362 metra te upotrebom župčaničke željeznice,  gdje su vozile posebno konstruirane lokomotive. Pronalazač zupčaničke željeznice bio je Roman Abt, a projektant zupčaničkih željeznica u Bosni i Hercegovini bio je Albert Schneider.&lt;ref name=&quot;lašva&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.agencija-jajce.ba/331-uskotracna-pruga-lasva-jajce/ |title=Uskotračna pruga Lašva – Jajce |work=JU Agencija za kulturno-historijsku i prirodnu baštinu Jajca |access-date=9. 2. 2021 }}&lt;/ref&gt;

Stanice i stajališta su bili: Lašva, [[Busovača]], [[Vitez]], Bila, Dolac na Lašvi, Travnik, [[Turbe]], Goleš, Komar, [[Oborci]], Donji Vakuf, [[Babino Selo]], Doganovci, [[Vinac]], Bravnice i Jajce. Putovanje je prosječno trajalo četiri sata na pruzi dužine 93,8&amp;nbsp;km.

Na pruzi je bilo i nekoliko pristaništa, gdje se voz zaustavljao po potrebi. Takvo jedno pristanište je bilo Merdani (još stoji željeznička zgrada!). U Busovači, Travniku i Donjem Vakufu je voz uobičajeno stajao po 15÷20 minuta, radi točenja vode. U Donjem Vakufu su se dva vagona isključivala iz željezničke kompozicije i zasebnom lokomotivom vozila za Bugojno. Od Lašve do Nove Bile se putovalo oko 75 minuta. Gotovo na svim stanicama je bila sezonska ponuda voća (u Oborcima su nuđene najbolje šumske jagode), povrća i domaćih prehrambenih proizvoda. 
Pruga je imala odvojke: 
* Vitez – Kruščica (9&amp;nbsp;km) 
* Dolac – Novi Travnik – Sebešić (58&amp;nbsp;km, do visine 1.120 m/m)  
* Turbe – preduzeće „Ugar“ (4,5&amp;nbsp;km), kao prva elektrificirana pruga prije 1930. god. 
* Turbe – Vlašićki plato (34&amp;nbsp;km)  
* Donji Vakuf – Bugojno. Očekivalo se da se pruga produži do [[Split]]a, ali do realizacije nije nikad došlo jer je Ugarska vlada smatrala prugu Bugojno – Split štetnom po svoje interese. Dionica Bugojno – Uskoplje (Gornji Vakuf) je službeno otvorena 3. oktobra 1945, nakon što je predhodno 1941. produžena do Karamustafića Hana
* Bila – Trenica u duljini od 7,7&amp;nbsp;km izgrađena je 1947. 
Željeznička stanica ove pruge u Jajcu bila je vezana sa željezničkom stanicom Steinbeis pruge, čime je Jajce u to vrijeme imalo dvije željezničke stanice.

Nakon raspada austrougarske države, željezničkom prugom Lašva – Donji Vakuf – Jajce/Bugojno upravljale su Državne željeznice Kraljevine SHS, a kasnije [[Jugoslavenske državne željeznice]] (JDŽ/JŽ). 
&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Station Lašva.jpg|Željeznička stanica u Lašvi
Bahnhof Travnik.jpg|Željeznička stanica u Travniku
Narrow-Gauge-Railway Spalatobahn Tunnel-Franjo-Josip-I Station-Komar.jpg|Tunel na Komaru
Bahnstation Bugojno.jpg|Željeznička stanica u Bugojnu
Jajce mit Plivabrücke.jpg|Jajce sa mostom preko Plive
&lt;/gallery&gt;
[[File:Capljina-Zelenika Karte.svg|mini|desno|Pruga Čapljina-Zelenika]] 
=== Pruga Čapljina-Zelenika ===
Gradnja pruge, poznate i kao Dalmatinska pruga, imala je prvenstveno vojni značaj, jer je [[Zelenika]] luka u [[Boka Kotorska|Boki Kotorskoj]], današnja [[Crna Gora]]. Istovremeno je njena gradnja bila i posljedica rivaliteta između Austrije i [[Mađarska|Mađarske]] oko raspodjele luka na [[jadran]]skoj obali. Puštena je u saobraćaj 17. jula 1901. god. Osnovna pruga imala je i dva kraka:
* od Huma prema [[Podgorica|Podgorici]]
* od Uskoplja prema Gružu kod [[Dubrovnik]]a
Dio pruge Čapljina–Hum–[[Trebinje]]/Uskoplje–Glavska pripadao je Bosansko-hercegovačkoj državnoj željeznici (BHStB). Dio Uskoplje–Zelenika i Glavska–Gruž pripadao je državnoj austrougarskoj željeznici (kkStB). U [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] pruga je korištena isključivo za potrebe ofanzivnih dejstava protiv [[Srbija|srpske]] i [[Crna Gora|crnogorske]] vojske.

[[File:Uskoplje-Gruž Railway (superimposed onto OpenTopoMap).jpg|mini|lijevo|Mapa područja sa prugom Uskoplje-Gruž]]
==== Pruga Uskoplje-Gruž ====
Bila je skoro 17&amp;nbsp;km. duga uskotračna pruga (bosanski kolosijek 760&amp;nbsp;mm), kao krak pruge Čapljina-Zelenika. Otvorena je 17. jula 1901. godine u prisustvu najviših političkih i administrativnih uglednika. Time je ostvarena želja Dubrovnika za željezničkom vezom, izražena 1868. i 1880. Godine. Koristila se i za putnički i za teretni promet.
Željeznička pruga je polazila iz Uskoplja u Bosni i Hercegovini i nakon 2,5 kilometra prelazila granicu sa Dalmacijom u današnjoj Hrvatskoj. Od granice je vodila kroz 276 metara dug spiralni tunel i petlju koja se spuštala skoro 350 metara do dalmatinske luke u Gružu.
 
Od Sarajeva do Gruža  saobraćao je voz sa vagonima savremene izvedbe. Za 4 godine prugom je prevezeno 128.000 putnika i 28 miliona tona bruto robnog prometa. Luka u Gružu se razvila isključivo zbog prometa robe iz Bosne i Hercegovine. Ukinuta je 30. maja 1976. god.

&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Old steel bridge just south of Capljina over the river Neretva.jpg|Željezni most kod Gabele preko [[Neretva|Neretve]]
Nasep zeleznicni trati Gabela-Dubrovnik, Popovo Polje.jpg|Današnji izgled trase pruge kroz [[Popovo polje]].
Herceg-Novi-former-railway-tunnel.JPG|Trasa pruge kroz Herceg Novi, danas kao šetalište
Bahnhof Zelenika.jpg|Stanica Zelenika, najjužnija stanica u Austro-Ugarskoj monarhiji
&lt;/gallery&gt;

Problem sa glavnom bosanskom prugom, Bosanski Brod – Zelenika, bio je u različitom kapacitetu dionica (1923)&lt;ref&gt;[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A/1923/08/09?fullscreen &quot;Politika&quot;, 9. avg. 1923]&lt;/ref&gt;:
* Bosanski Brod – Doboj, 84&amp;nbsp;km: slab gornji stroj, lakše lokomotive sa slabom vučom;
* Doboj – Pazarić, 211&amp;nbsp;km: mogu i teže lokomotive;
* Pazarić – Konjic, 46&amp;nbsp;km: zupčasta pruga, lokomotive vuku &quot;jedva 70 tona&quot;;
* Konjic – Mostar, 79&amp;nbsp;km: slab gornji stroj, lake lokomotive;
* Mostar – Gruž – Zelenika, 236&amp;nbsp;km: moguće najteže lokomotive sa najvećom vučnom snagom.

=== Bosanska istočna pruga ===
Iz strategijskih razloga, Austrougarska monarhija se opredijelila za izgradnju Bosanske istočne pruge, kao dijela ukupne bosanskohercegovačke željeznice (njem: BHStB). Pruga se gradila etapna i imala je dva krakova:
* Sarajevo-[[Uvac]] bio je osnovni pravac u dužini 137,6&amp;nbsp;km. 
* Most na Drini-[[Vardište]] bio je krak u dužini 29,1&amp;nbsp;km. Pruga je ukinuta 1978. godine, ali dijelovi trase postoje i danas, kao i više stanica, tunela i mostova. Neke od stanica imaju status spomenika baštine. Od 2003. manjim dijelom pruge na odvojku od Višegrada do Vardišta i dalje do &quot;[[Šarganska osmica|Šarganske osmice]]&quot; u Srbiji, saobraća turistički voz &quot;Ćiro&quot;.

Pruga se smatra jednom od najskupljih, jer joj je trasa položena kroz veoma teške kamenite terene i klisure. Na toj pruzi izgrađeno je 99 tunela, napravljen veliki broj propusta i potpornih zidova. Jedan kilometar te pruge koštao je 450.000 zlatnih kruna, odnosno 50 miliona kruna čitava pruga. Puštena je u saobraćaj 04. 7. 1906. godine.

Nakon 1918. god. pruga je vlasništvo [[Jugoslavenske državne željeznice]] (JDŽ/JŽ). Tokom 1929. god. produžena je u dužini 4,5&amp;nbsp;km. od Uvca prema [[Priboj]]u u današnjoj Srbiji. Krak [[Ustiprača]]–[[Foča]] otvoren je 1939. god, a produžetak Foča–[[Miljevina]] 1962. god. Sedamdesetih godina XX vijeka doći će do ukidanje Istočne pruge.

{| class=&quot;wikitable hintergrundfarbe2&quot;
| Relacija ||Otvaranje||Zatvaranje || Dužina (km)
|-
| Sarajevo–Dobrun ||rowspan=&quot;2&quot;|4. Juli 1906 ||rowspan=&quot;4&quot;|28. Maj 1978 || style=&quot;text-align:right&quot;|120,5
|-
| Most na Drini–Uvac ||style=&quot;text-align:right&quot;|38,8 
|-
| Dobrun–Vardište ||1. Avgust 1906 ||style=&quot;text-align:right&quot;|7,4
|-
| Uvac–Priboj ||1. Januar 1929 ||style=&quot;text-align:right&quot;|4,5
|-
| Ustiprača–Foča ||17. Septembar 1939 ||22. Maj 1977 ||style=&quot;text-align:right&quot;|41,6
|-
| Sarajevo–Novo Sarajevo ||20. Maj 1951 ||1. Maj 1968 ||style=&quot;text-align:right&quot;|1,2
|-
| Foča–Miljevina ||1. Juli 1962 ||1. April 1976 ||style=&quot;text-align:right&quot;|14,0
|-
| colspan=&quot;3&quot; |Ukupno ||style=&quot;text-align:right&quot;|'''228,0&amp;nbsp;km'''
|}

&lt;gallery widths=&quot;150&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Station-Bistrik (3).jpg|Zgrada željezničke stanice Bistrik. Stanica je u svojim posljednjim godinama stekla svjetsku prepoznatljivost, jer su se pored nje snimali kadrovi filma [[Valter brani Sarajevo]]
Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Bridge-Dobrik West-of-Pale.jpg|Vijadukt iznad Dobrika kod [[Pale|Pala]]
Narrow-Gauge-Railway Ostbahn Tunnels-No-1-65 Most-na-Drini.jpg|Nakon Mosta na Drini kod [[Međeđa|Međeđe]] pruga se račvala prema Vardištu (lijevo) i [[Uvac|Uvcu]] (desno). Za gradnju ovog mosta dužine 130 metara, iz jedne fabrike u južnoj [[Poljska|Poljskoj]] dopremljeno je 94 vagona materijala.
&lt;/gallery&gt;

== Šumske i rudničke pruge ==
=== Pruga Semizovac - Čevljanovići ===
{{Glavni|Pruga Semizovac - Čevljanovići}}
Austrougarska monarhija sagradila je i mnoge šumske i rudničke pruge u privatnom vlasništvu koje su služile za eksploataciju rudnog i šumskog bogatstva, kao i za putnički saobraćaj. Godine 1985. za potrebe novootvorenog rudnika [[mangan]]a izgrađena je prva rudnička uskotračna pruga u dužini od oko 22&amp;nbsp;km, od [[Pruga Semizovac - Čevljanovići|Semizovca do Čevljanovića]].

Pred kraj austrougarske uprave, krajem 1916. godine u Bosni i Hercegovini bilo je oko 1220&amp;nbsp;km. šumskih i rudničkih pruga.
[[File:Narrow-Gauge-Railway Steinbeisbahn Station-Drvar.jpg|mini|lijevo|Drvar sa Šipadovom prugom 1965.]]
=== Šipadove pruge ===
{{Glavni|Štajnbas-Šipadove pruge}}
Najveće su bile pruge bečkog industrijalca Otta Steinbeissa (Štajnbasa) u zapadnoj Bosni koje će od 1919. godine preći u vlasništvo [[ŠIPAD]]-a ([[Štajnbas-Šipadove pruge]]). Njima su pripadale pruge [[Prijedor]] – [[Sanski Most]] - Srnetica – [[Drvar]] – Lička Kaldrma i [[Srnetica]] – [[Mliništa]] – [[Jajce]]. Ove pruge imale su vlastiti vozni i vučni park i ložionice.

Pruga [[Prijedor]] – [[Sanski Most]] - Srnetica – Drvar – Lička Kaldrma, završena je u julu 1914. godine, kada je izgrađena i zgrada stare željezničke stanice u [[Sanski Most|Sanskom Mostu]].&lt;ref name=&quot;Spomenik&quot;&gt;{{Cite web|url= http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3800|title= Zgrada Stare željezničke stanice u Sanskom Mostu|work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH|accessdate= 9. 2. 2017|archive-date= 2022-08-06|archive-url= https://web.archive.org/web/20220806191017/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=3800}}&lt;/ref&gt;

Pruga Srnetica – Jajce puštena je u saobraćaj 10.01.1916. godine u dužini 107&amp;nbsp;km. Željezničke stanice na relaciji Jajce – Srnetica bile su: Jajce – Plivska Jezera – Jezero – Volari – [[Šipovo]] – Sokolac – Pliva – Podovi – Čardak – Podgora – Mlinište – Ovčara – Lisina – Tisova Kosa – Kurijeva Kosa – Potoci – Srnetica. Za potrebe ove pruge u prigradskom dijelu Jajca sagrađena je još jedna zgrada željezničke stanice poznata pod nazivom Šipad. Izgradnjom ove zgrade Jajce dobija dvije zasebne željezničke stanice.&lt;ref name=&quot;NSBiH&quot;&gt;{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?page |title= Nacionalni spomenici |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika |accessdate= 2. 2. 2026 }}{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Pruga Zavidovići - Kusače ===
Druga značajna šumska željeznička pruga od [[Zavidovići|Zavidovića]] do Kusača, koja se naziva i &quot;Šumska pruga Krivaja&quot;, bila je u vlasništvu države i dužine od 118,7&amp;nbsp;km. Iako je bila druga po veličini šumska pruga, bila je znatno kraća nego Štajnbas-Šipadove pruge (dužine 400&amp;nbsp;km).

Eksploatacija drveta u Zavidovićima počela je 1884, a 1899. godine [[Zemaljska vlada za Bosnu i Hercegovinu]] je zaključila ugovor sa tvrtkama Eissler i Bruder iz Beča i Luis Ortlieb iz [[Minhen]]a o pravu sječe četinarskih šuma u području rijeke [[Krivaja|Krivaje]] i Žep planine, u trajanju od 30 godina. Ove dvije tvrtke su se udružile i 1900. godine kod Okružnog suda u [[Tuzla|Tuzli]] registrirale su preduzeće “Bosanska šumska industrija Eissler i Ortlieb u Zavidovićima“, koja je u to vrijeme bila jedna od najvećih i najmodernijih postrojenja u tadašnjoj [[Evropa|Evropi]]. Firma je od države preuzela prugu u zakup.

U neposrednoj blizini [[Upravna zgrada Krivaje u Zavidovićima|Upravne zgrade Krivaje]], koja je proglašena za [[nacionalni spomenik BiH]], ispod metalne nadstrešnice se nalazi eksponat parne lokomotive “Kusače“, snage 90 KS. Proizvedena je 1901. god. u tvornici LOCOMOTIVFABRIK KRAUSS&amp;MÜNCHEN&amp;LINZ, tvornički broj 4379. Služila je za prijevoz drvenih trupaca, uglja i željeza na relaciji Careva Ćuprija – [[Olovo]] – [[Han-Pijesak]]. Bila je u upotrebi do 1959. godine.&lt;ref name=&quot;NSBiH&quot;/&gt;

=== Šumske pruge kod Sarajeva ===
Od glavne željezničke linije, koja je vodila od Sarajeva prema jugu preko Ivan-sedla, odvajalo se nekoliko relativno kraćih šumskih pruga.&lt;ref name=&quot;Juzbašić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://bastina.anubih.ba/server/api/core/bitstreams/770c7daf-bac0-4530-af40-27b68eb0d6a3/content |title= Dževad Juzbašić: Izgradnja željeznica u Bosni i Hercegovini u svjetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kalajeve ere |accessdate= 9. februar 2026 }}&lt;/ref&gt; 

To su pruge [[Ilidža]] — Kobiljdol (Kasindol) i [[Igman]]ska pruga, kojima se služila [[italija]]nska firma &quot;Giuseppe Feltrinelli &amp; comp.&quot; eksploatišući šume u okolini Sarajeva. Ova firma je kasnije prenijela težište svoje djelatnosti na istok, u područje Sjetline. Feltrinelli je 1896. godine otkupila pilanu u [[Hadžići]]ma od firme &quot;Hofmann i Griinsfeld&quot;, a dvije godine kasnije podigla je veliko pilansko postrojenje u Kasindolu. Ona je izgradila vlastitu željezničku prugu od Ilidže do Kobiljdola, kao i jedan krak pruge koji je vodio od podnožja Igmana kod [[Hrasnica|Hrasnice]] do pomenute pruge Ilidža — Kasindol. U području Kobiljdola i Krupe kod Pazarića, gdje je firma Feltrinelli takođe posjedovala pilanu, bilo je ukupno 9 km pruge na parni pogon i 4 km ostalih kolosijeka.

Šumska pruga koja je vodila od Hadžića do Velikog polja na Igmanu (19,32 km) izgrađena je o trošku zemaljskog erara. Ona je služila za izvoz drvene građe izrađivane u erarnoj režiji i prodavane, na osnovu dugoročnog ugovora, firmi Feltrinelli za alimentiranje njene pilane u Hadžićima. To je, u stvari, bila koturača sa drvenim tračnicama (''Rollbahn''), kojom su prazni vagoneti izvlačeni uz brdo pomoću animalne snage, a spuštani niz brdo [[Gravitacija|gravitacijom]]. Erar je izgradio i kolosijek koji se odvajao kod Raštelice od glavne pruge i služio za izvlačenje ogrevnog drveta sa Ivan-planine.

Šume na Ivan-planini iskorištavala je i &quot;Jela d. d. za eksploataciju i eksportiranje drveta&quot;, koja je 1911. godine naslijedila firmu Rafael
Z. Finci &amp; comp. Preduzeće je posjedovalo pilanu u Tarčinu i u svom ugovornom području imalo krajem 1916. godine 17 km željezničke pruge.

=== Pruga Petrovo Selo - Ozren ===
Uz rijeku Spreču firma Fischer, odnoso kasnije firma Liska i Fischer počele su izgrađivati osamdesetih godina 19. stoljeća šumsku prugu na parni pogon od [[Petrovo|Petrova Sela]] do [[Ozren (Bosna i Hercegovina)|Ozren-planine]]. Prugom je izvlačena pilanska oblovina za snabdijevanje pilane u [[Puračić]]u, a docnije i pilane podignute 1889. u Petrovu. Dužina ove pruge sa ograncima dosegla je kasnije 21 km.&lt;ref name=&quot;Juzbašić&quot;/&gt; 

=== Pruga na Kozari ===
U pogledu eksploatacije, šumska pruga na [[Kozara|Kozari]] bila je podijeljena na dva dijela. Zapadni dio eksploatisala je firma &quot;Una&quot;, koja je 1901. godine osnovana mađarskim kapitalom. Posjedovala je pilanu u [[Kozarska Dubica|Bosanskoj Dubici]] i izgradila je šumsku željezničku prugu koja je vodila uz dolinu rijeke [[Moštanica (rijeka)|Mošćanice]] do sedla kod Pašinog konaka, a odatle se spuštala u dolinu rijeke [[Mlječanica|Mlječanice]] (37,5 km). Istočni dio Kozare eksploatisale su razne firme: &quot;Johan Brabetz&quot; iz [[Prag]]a, &quot;M. Ziliani&quot; iz [[Padova|Padove]], &quot;Societa anonima&quot; iz Padove i dr. Za eksploataciju ovog dijela Kozare podignuta je još 1882. godine pilana u [[Donji Podgradci|Donjim Podgradcima]] i zatim izgrađena šumska željeznička pruga koja je povezivala, s jedne
strane, pilanu u Podgradcima sa šumom (11,7 km.), a s druge strane, istu pilanu sa obalom Save kod [[Gradiška|Bosanske Gradiške]] (21 km).&lt;ref name=&quot;Juzbašić&quot;/&gt;

== Prvi motorni vozovi ==
U [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] građeni su motorni vozovi u kooperaciji sa [[Mađarska|mađarskom]] tvornicom Ganz-[[Budimpešta|Budapest]] - čuveni DMV-801. Prvi takav voz u saobraćaj pušten je 1938. godine na relaciji [[Beograd]] - Sarajevo - [[Dubrovnik]]. Pošto je bio mnogo brži od dotadašnjih parnjača, popularno je nazvan ''Ludi Sarajlija'', po tadašnjem ministru [[Mehmed Spaho|Mehmedu Spahi]]. Krajem '60-ih godina prošlog stoljeća isključeni su iz saobraćaja.

[[File:Narrow-Gauge-Railway Yugoslavia Station-Sarajevo-Novo (2).jpg|mini|lijevo|Željeznićka stanica Sarajevo 1960-ih godina]]
[[File:NERETVA RIVER BRIDGES, BOSNIA.jpg|mini|lijevo|Željeznički most na pruzi Sarajevo - Ploče 1960-ih]]
== Pruge normalnog kolosjeka ==
Odmah poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pristupilo se otklanjanju nezapamćenih razaranja i zgarišta. U kratkom roku obnovljeno je oko 80% željezničkih kapaciteta, u to vrijeme jedinog vida transporta. Već u toku obnove počinje i izgradnja pruga normalnog kolosjeka, što je značilo prekid sa prošlošću - kraj tradicije gradnje pruga uskog kolosijeka.&lt;ref name=&quot;Fevzija&quot;/&gt;

* [[Pruga Brčko–Banovići]] (89,100&amp;nbsp;km), puštena u saobraćaj 07.11.1946. god, prije planiranog vremena.&lt;ref name=&quot;Gradačac&quot;&gt;{{Cite web |url= https://gracanickiglasnik.ba/wp-content/uploads/2016/05/Pages-from-gg41_web-7.pdf |title=Alen Zečević: Izgradnja željezničkog saobraćaja u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini |work= GRAČANIČKI GLASNIK, časopis za kulturnu historiju |accessdate= 9. 2. 2021}}&lt;/ref&gt;  Gradila ju je omladina iz svih krajeva socijalističke Jugoslavije [[Omladinske radne akcije|omladinskim radnim akcijama]]&lt;ref name=&quot;Hrvatska&quot;&gt;{{Cite web |url=http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf |title=Omladinske pruge Brčko-Banovići i Šamac-Sarajevo u arhivskim fondovima Hrvatskog državnog arhiva |work=Hrvatski državni arhiv, Zagreb |accessdate=9. 2. 2021 |archive-date=2021-03-27 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210327072112/http://iis.unsa.ba/wp-content/uploads/2019/08/40-prilozi_-Hist.gra%C4%91a-Sini%C5%A1aLajnert.pdf }}&lt;/ref&gt;
* [[Pruga Šamac-Sarajevo|Bosanski Šamac – Sarajevo]] (238&amp;nbsp;km.), kao druga omladinska pruga puštena je u saobraćaj 15. novrmbra 1947. I ovaj put došao je do izražaja elan i heroizam omlasine Jugoslavije.
* [[Pruga Doboj - Banja Luka]]
U narednom periodu završena je: 
* [[Unska pruga|pruga Bihać - Knin]] završena je 28.novembra.1948, a trasirana i započeta nekoliko desetina godina prije rata.
* pruga [[Modriča]] – [[Gradačac]] izgrađena je 1951, 
* pruga [[Podlugovi]] - [[Vareš]], odnosno Draškovca, u saobraćaju je od 28. marta 1953. god.
* [[Doboj]] – [[Tuzla]] (27.08.1953.), 
* [[Pruga Sarajevo-Ploče|Sarajevo – Ploče]] puštena je u saobraćja 01.oktobra 1968. i spadu u jednu od najinteresantnijih u svijetu.
* za potrebe prevoza rude izgrađene su još i manje pruge Brezičani - [[Ljubija]] (15,600 km) 1948. god. i Omarska - Tomašica (12,200 km) 1968. god.

Od 1966. do 1978. godine, ukinute su sve uskotračne pruge na teritoriji Bosne i Hercegovine. Već 1969. godine elektrificirana je pruga Sarajevo – [[Ploče]], a naredni period do 1992. godine je period elektrifikacije i uvodenja najsavremenijih tehnologija u željezničkom saobraćaju. Željeznički kapaciteti i infrastruktura znatno su uništeni u periodu [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata 1992-95]]. Programi obnove i razvoja se realizuju uz pomoć i Međunarodne zajednice.

== Reference ==
{{reference|2}}

== Literatura ==
* Dževad Juzbašić - Izgradnja željeznica u BiH u svijetlu austrougarske politike od okupacije do kraja Kallayeve ere. Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo, 1974.
* Dušan Žigić - Izgradnja pruga i historija željeznica u Bosni i Hercegovini od 1872 do 1972
* Fevzija Ajdin - Prva bosanskohercegovačka pruga Banja luka - Dobrljin

== Vanjske veze ==
* [http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=44&amp;Itemid=97 Željeznica FBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160816102517/http://www.zfbh.ba/zfbhbax/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=44&amp;Itemid=97 |date=2016-08-16 }}
{{Commonscat|History of rail transport in Bosnia and Herzegovina}}

[[Kategorija:Željeznički saobraćaj u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj]]</text>
      <sha1>bnsoy59ymxtqu54b91gzvhg2czuw0h9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Queer Sport Split</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4664513</id>
    <revision>
      <id>42682971</id>
      <parentid>41257580</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:39:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>ovaj članak nije službeno prošao ČzB proces</comment>
      <origin>42682971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55486" sha1="i96flehtn8fg2hykykgn17gcugk889a" xml:space="preserve">== Nije cross-wiki spam ==

Stranica je napravljena ovdje i na Simple Wikipediji je EN verzija članka. Riječ je o neprofitnoj i nevladinoj organizaciji. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 00:36, 12 februar 2021 (CET)

:I dok je definitivno jasno da se ne radi o cross-wiki spamu, udruga trenutno ne zadovoljava prag značaja za ovaj projekt. Onda kada udruga postane od malo šireg značaja, bilo lokalnog ili regionalnog ili čak i nacionalnog, onda se članak može vratiti --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 00:43, 12 februar 2021 (CET)
:: [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]] gdje su ti kriteriji anpisani? Kako to udruga koja je queer može biti od nacionalnog značaja? Radila je Europske projekte, jedan čak i vodila. Organizirala konferenciju sa Vijećem Europe i sa Europskom Gay i Lezbijskom Sportskom Federacijom...što još? Treba pobjedit Dinamo u gostima? [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 00:58, 12 februar 2021 (CET)

::: [[Wikipedia:Značaj]]. I dok možemo sada cijepati atome oko značaja medijskih istupa, oko pokrivenosti, broja članaka, čitanosti i slično, moja administratorska procjena je da udruga, nažalost, ne prelazi prag značaja. I dok razumijem ljutnju, činjenica je sljedeća: Wikipedija je enciklopedija - iako nije tiskana, svejedno je enciklopedija. I dok mi imamo nešto &quot;labavije&quot; kriterije od ''Britannice'', zapitajte se sljedeće: Bi li se članak o udruzi mogao naći u ''Hrvatskoj enciklopediji''? Ako bi, odlično, vratit ćemo ga, ali mislim da odgovor nije potvrdan i dok ne bude, ne vidim osnovu za vraćanje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:15, 12 februar 2021 (CET)
:::: [[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] po čemu su:
:::: https://sh.wikipedia.org/wiki/Labris_(organizacija) 
:::: https://sh.wikipedia.org/wiki/Queeria 
:::: https://sh.wikipedia.org/wiki/Geten 
:::: https://sh.wikipedia.org/wiki/Gej_strejt_alijansa_(Srbija)
:::: https://sh.wikipedia.org/wiki/Gej_lezbejski_info_centar 
:::: relevantniji? Jer su u Beogradu a ne u Splitu? Stvarno mi nije problem - samo reci...da znam s kim imam posla i gdje. Vrlo je jednostavno. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 01:34, 12 februar 2021 (CET)

Prvo, to su članci nastali prije mog vremena; ja to nisam kontrolirao. Drugi, hajde da budemo malo originalni pa da ne govorimo da je svaki put problem u Srbiji ili Hrvatskoj, ovisno s koje strane Drine dolazi oštećena strana; malo ste dosadni svi skupa s time, uvijek isto. Treba smisliti nešto novo... recimo... ove su ostale jer... imaju lijepa melodična imena :D A ne svaki put ustaše i partizani :( Svakako, jedna od udruga je pobrisana jer doista ne zadovoljava kriterije, druga jer je neaktivna. Ostale - Labris ima cijelu seriju publikacija za sobom i značajan društveni utjecaj, GLIC postoji i na en.wiki, a GSA je direktno odgovorna za gay pride u Beogradu. To su sve redom prilično snažni kriteriji za imanje članka na ovom projektu. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 01:44, 12 februar 2021 (CET)
::::::[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] nema NITI JEDNA organizacija za LGBTIQ+ iz Hrvatske! Stvarno nemislim tražiti kada si došao gdj i što si pregledao a što ne. Evidentno je iz prebrojavanja u kategoriji. Izvoli vratiti stranicu, pa ju trpi kao i 5 srpskih koje isto nisu završile u srpskim enciklopedijama. A ako nećeš - ja ću se početi informirati o https://meta.wikimedia.org/wiki/Universal_Code_of_Conduct već od jutra! Vidio sam već i da [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:ImprovedWikiImprovment&amp;action=history brišeš tragove kočenja i od drugih] 
:::::: ...sve 5 - samo daj! Kako ste vi postali brzopotezni u brisanju svi ko Kubura, tako ćete imati i potrebu za opravdavanje na META serveru jer tamo je malo drugačiji odnos moći. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 01:54, 12 februar 2021 (CET)

Mislim da je to zato što je kolega koji je na samom početku ove Wiki uređivao LGBT sadržaj bio iz Srbije pa je, naravski, prenosio njihov sadržaj, a ne naš. A ovo: &quot;Izvoli vratiti stranicu, pa ju trpi kao i 5 srpskih koje isto nisu završile u srpskim enciklopedijama.&quot;... trpi? Jel' zato što kao Hrvat imam problem s hrvatskim udrugama (nisi prvi koji je mislio da sam Srbin jer brišem hrvatski sadržaj, i tu si - nažalost - okasnio)? No krasno. Upozorit ću te samo da takav način komunikacije na Wikipediji nije dozvoljen i da će, ukoliko se bude ponavljao, biti sankcioniran. Što se tiče Mete... slobodno, zanima me - a to je znanstveni interes - kako će tamao proći zahtjev za &quot;obranu&quot; članka koji je u startu etiketiran kao &quot;cross-wiki spam&quot; od strane stranog admina i nije prisutan ni na jednom projektu. Nisam siguran da će Odbor poletjeti i sankcionirati nas :D A usporedba s Kubijem... ljudi pročitaju nešto na webu i onda pokušavaju plašiti nas s Metom, nas koji smo više od pola svog života posvetili pisanju Wikipedije, nas koji smo ovdje ostavili uspomene i sadržaj za generacije školaraca, studenata, profesora i ostalih znatiželjnika... a ti ljudi su došli promovirati vlastitu udrugu, reklamno, bez namjere da i na koji drugi način doprinesu projektu, bez želje da investiraju i sekundu više nego što je potrebno da izreklamiraju udrugu, osobu i ne znam ni ja što... to mi je žalosno, meni koji sam na Wikipediji od osnovne škole i rastuži me da najviše problema stvaraju takvi frustrirani demagozi koji misle da je Wikipedija platforma za propagiranje nečega i mjesto za besplatnu psihoterapiju. Nije. I članak ne udovoljava kriterijima, kao i još određena količina sadržaja na ovoj Wikipediji, ali nas je ovdje malo i ne stignemo sve kontrolirati, a kad naletimo, naravno brišemo, kao što je izbrisan i ovaj članak, kao što je izbrisan i na svim drugim Wikipedijama. {{u|OC Ripper}} i {{u|Igor Windsor}} bi saznali za ovo i bez obavijesti na Pijaci, ali mislim da je i njima jasno da članak koji je pobrisan sa svih drugih projekata i etiketiran kao spam ne doprinosi ovom projektu na način na koji bi trebao tako da stojim iza toga da je moja procjena opravdana i da je ovaj članak neusporedivo veća (samo)reklama nego neke drugi članci. 

Za kraj, rekao bih samo da vas može biti sram... vi ste udruga koja se bori za toleranciju i jednakost, za uklanjanje predrasuda, za civilizaciju, za pravdu jebemu sve... i od cijelog diskursa ovdje ja sam vidio samo napade, predrasude i vrijeđanje na nacionalnoj osnovi (koje su bespredmetne jer sam ja Hrvat), prijetnje i toliko netolerantni diskurs da vas može biti sram što zastupate vrijednosti kojih se osobno ne pridržavate! To je žalosno i LGBT zajednica u Splitu je zaslužila puno bolje predstavnike od ovih... možda je to i razlog zašto je udruga ostala marginalna, jer ako ovakvi ljudi zastupaju LGBT zajednicu i traže toleranciju, onda kukulele. Umjesto da ste radili na povećanju kvalitete članka, da ste upitali kako pomoći projektu, kako napisati članke o LGBT tematici (puno ih imamo, ali su zastarjeli, loši, ...), vi ste došli reklamirati jednu udrugu i cijeli diskurs svodili na besmislenu svađu oko pravila koja niti poznajete niti razumijete, a našli ste se autore s godinama staža učiti o tome. Sram vas može biti zbog takvog ponašanja... to nije dostojno jednog borca (ili borkinje) za ljudska prava. ''Bonne nuit'' --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 03:49, 12 februar 2021 (CET)
: [[Korisnik:Edgar Allan Poe]] - brzo-potezno brisanje i prokazivanje drugih, a nalaženje izgovora za sebe sigurno je seigurno trans-nacionalna kvaliteta neovisno o naciji među ljudima u moći. Nakon pola života na Wikipediji dobro bi bilo da uzmete malo i vremena OFF, pa da možda novom korisniku drugi put na talk stranici poželite prvo Dobrodošlicu, pa onda postavite neko Pitanje, pa kad ste shvatili da nije cross-wiki spam i Informirate kolegu stranca koji nezna jezik i tako neke druge PRODUKTIVNE akcije koje bi dale do znanja da se trudite i imate iskustva, a ne da tragom moje pritužbe idete onda brisati i postojeće Srbijanske NGOe jer vam Wikipedija SH nije baš dovoljno rigidna kao zagrebački leksikografi. Ja u svoj aktivizam planiram ugraditi saznanja i iskustva ove noći, a što ste vi naučili? [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 10:37, 12 februar 2021 (CET)
::Ima li predmetna udruga neku ovakvu vanjsku, relativno nezavisnu, referencu koja se bavi njome i samo njome? https://www.danas.rs/drustvo/labris-proslavlja-25-godina-postojanja/ [[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alalch Emis|razgovor]]) 15:50, 12 februar 2021 (CET)
::{{ping|Alalch Emis}} Problem je što se čini da nema. Ako ima, nije prezentirana, niti ju je itko dosad uspio pronaći. I to je upravo poanta. Da postoji takva referenca, nit' bi ja brisao članak, nit' bi ja vodio ovu raspravu. Poanta priče je u tome da nezavisne, objektivne reference ne postoje i ta kao takva udruga ne zadovoljava kriterije značaja. Ako &quot;novi korisnik&quot; posjeduje neku takvu referencu, onda neka ju pod hitno šibne ovdje da ju ceo svet vidi pa da možemo zaključiti ovu raspravu, maknuti šablon za brisanje i pustiti sve ljude da rade. Što se tiče drugih Wikipedija, mi ovdje nismo tu da agitiramo za članke na drugim projektima. To nema veze s duhom Wikipedije --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:30, 12 februar 2021 (CET)
:::{{ping|Edgar Allan Poe}} I meni se čini da nema. Rečenica tu i tamo u prolazu nije bog zna šta. Ipak, u donjoj diskusiji je govoreno kako bi se u jednom većem članku o LGBT pitanjima u HR (koji postoji ali se bezveze fokusira na zakon, šturo; enwiki članak je skroz drugačiji i dobar) moglo naći mjesta svim takvim organizacijama, pa bi se moglo uzeti raditi na tome. Recimo jedan &quot;mašinski prevod&quot; engleskog članka plus sekcija za organizacije, pa nek svako stavi svoju organizaciju sa jednom referencom, u jedan red, i mirna bačka. [[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alalch Emis|razgovor]]) 17:36, 12 februar 2021 (CET)

==Brisanje==
Stranicu sam vratio jer očito se ne radi o spamu: udruženje postoji. Da li tema prelazi prag značaja drugo je pitanje. Lično mislim da prelazi, pošto je važno za lokalne okvire, odnosno ako i nije značajno za fr.wiki ili en.wiki, mislim da jeste za sh. i srodne wikipedije, budući da se radi o udruženju na našem govornom području koje se bavi osetljivim i važnim pitanjima. Istovremeno, razumem da drugi korisnici mogu imati drugačije mišljenje, pa treba ovde raspraviti. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 08:47, 12 februar 2021 (CET)
: [[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] Hvala! Nisam ni tvrdio da je QSS superznačajan za Hrvatski leksikografski zavod (kao što se tražilo gore!), ali za NGO, LGBTIQ+ i sport u zajednici je sigurno značajniji od dosta sličnih koji su odavno i obimnije na Wikipediji. Kako se primjenjuju pravila i standardi treba diskutirati. Simptomatično mi je kako je [[Korisnik:Edgar Allan Poe]] rutinski i brzinski radio speed delete stranice i tragova diskusije sa EN editorom, kao da je stranica prornografska reklama ili što neupitno, a onda je i sam shvatio neprimjerenost...
: U svakom slučaju cijenim vaš pristup i zamolio bih potvrdu da nije spam napravite i na Simple.Wikipedia.org od kud je i ova spam histerija došla. Još jednom hvala! [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 10:25, 12 februar 2021 (CET)

{{ping|Igor Windsor}} Jasno se zna kako se utvrđuje [https://sh.wikipedia.org/wiki/Wikipedia:Zna%C4%8Daj#Osnovni_kriteriji prag značaja]. A to su spoljašnji, relevantni izvori koji su tretirali ovu organizaciju. Dakle, moraju biti zastupljeni u medijima. Ako su jedine reference oni sami sebi (njihova net prezentacija), to nije dovoljno. Dakle, ili potražiti spoljašnje izvore, ako toga nama predložiti za brisanje. Za par godina, ako i kad pređu prag značaja, postaju enciklopedijski relevantni. Isto važi i za gore citirane organizacije iz Srbije. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 12:46, 12 februar 2021 (CET)
:[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] pogledao sam i mislim da QSS zadovoljava značaj kao organizacija. Radi velike EU projekte, drži kontinuitet LGBTIQ+ aktivizma dok udruge nestaju i tek nastaju, a trenutno drži i LGBT centar Split u partnerstvu s gradom kao jedini javni prostor te prirode u HR (svi ostali su od pojedinačnih LGBTIQ+ udruga). Dodao sam neke izvore...budem još. Osporavam brzo brisanje svega što direktno ne vrijeđa druge. Članak je mogao ići i u namespace Draft. Hvala za konstruktivniju komunikaciju. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 13:20, 12 februar 2021 (CET)
:''What {{u|Ivan VA}} said''... piše jasno: &quot;o kojoj se piše članak mora imati određenu važnost, koja se odražava kroz gore navedene kriterije (bibliografski izvori ili praćenje u medijima).&quot; Odnosi se na organizacije. QSS i one dvije pobrisane to nemaju --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:49, 12 februar 2021 (CET)
:Plus, činjenica da se radi o reklami je dodatno ilustrirana time što QSS traži od Igora da isto napravi i na simple.en.wiki, jer im je to važno za promociju. Zašto ovo ne ide na veliku en.wiki? Jer nema teoretske da bi tamo prošlo. Zašto ne ide na hr.wiki? Pa relevantnije je za njihovu zajednicu nego za našu. Nego ljudi koriste sh.wiki jer misle da je šrot i da ionako &quot;ne postojimo&quot; pa misle da mogu što žele :/ --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:50, 12 februar 2021 (CET)
:: [[Korisnik:Edgar Allan Poe]] opet sve osim posipanja pepelom. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 13:20, 12 februar 2021 (CET)
:: Jer se posipati pepelom ne trebam. Ako ovaj članak i opstane, opstat će jer imamo liberalna pravila, a ja se nemam namjeru svađati s kolegama s kojima godinama radim oko jednog članka, kojigod to članak bio. Činjenica je da na nijednoj drugoj Wikipediji ne bi prošao, činjenica je i da ne udovoljava standardima ovog projekta, ali ne bi bio prvi put da smo odlučili postupiti liberalno. I da, vezano za ono da sam ja brisao nekakvu komunikaciju? Nisam; to je razvidno iz evidencije brisanja. Svakako, više se raspravljati o ovome neću izvan dogovora o statusu članka s Igorom i eventualno ostalim adminima. Ovog zdravoseljačkog splitskog dišpeta mi je dosta :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:28, 12 februar 2021 (CET)
:::Očigledno korisnik Queersport ima nameru da dopuni članak referencama. Samo kada završi treba ih proveriti i videti da li je reč o marginalnim referencama ili enciklopedijski relevantnim. Slažem se da je od početka ovaj članak trebalo staviti u Draft ili postaviti šablon -radovi u toku-. Ovako raspravljamo o kolaču koji još nije ispečen. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:32, 12 februar 2021 (CET)
:::Koliko ja vidim, sve reference što su postavljene su portali i nekoliko promotivnih intervjua u Slobodnoj. Problem je što nedostaje jedan objektivan, nepristran izvor koji bi objektivno odradio ''coverage'' ove udruge i njihovog djelovanja. Čak i ovi događaji o kojima se govori u članku su upitne enciklopedijske relevantnosti. Evo, primjerice, [[w:en:Heritage of Pride]], udruga koja organizira njujorški Pride, ima čak i znanstveni rad kao referencu o svom djelovanju i niz nagrada. Ja se slažem i s time da je ovo područje puno homofobnih budala, ali koliko god ja podržavao LGBTIQ udruge i populaciju, ne treba brkati kruške i jabuke. Rekoh, sigurno bi i neki urednik ''HE'' podržavao rad tih udruga, al' to ne znači da bi članak upao u tiskano izdanje --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:43, 12 februar 2021 (CET)
::::Sačekaj dva ili tri dana da završi sa uređivanjem, pa ćemo onda diskutovati o relevantnosti referenci. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:46, 12 februar 2021 (CET)
::::Ma nije problem sačekati koliko treba, ali ovo sam zaključio temeljem članka na simple.en.wiki, gdje je potpuno isti sadržaj i gdje su administratori osporili značaj --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:51, 12 februar 2021 (CET)
:::::Slažem se. Ta diskusija će nam biti dragocena prilikom utvrđivanja relevantnosti izvora. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 13:55, 12 februar 2021 (CET)

::::Dapače, bacio sam oko i na tamošnju raspravu - ekipa si je dala truda i nije uspjela pronaći nikakve izvore i reference o udruzi van njihova vlastita sadržaja i Slobodne kao jedinog solidnog izvora, a jedan izvor nije dovoljan, pogotovo ne u ovom slučaju gdje se udruga iz Splita reklamira u ''Slobodnoj''. Kažem, čudno mi je to da se jedna udruga koja tobože želi istaknuti relevantnost borbe za prava LGBT zajednice toliko bori oko samo jednog članka na dvije Wikipedije, članka o njima samima (koji su, uzgred, pisali oni sami, što je protivno pravilima Wikipedije, al' recimo da ćemo i to zanemariti), dok ih za ostali LGBT sadržaj živo boli briga. Meni to indicira da se borbe za samopromociju, a da je suština potpuno nevažna, ne znam... (Ovo je bio dodatak pa je Ivanov komentar upao dok sam tipkao). Mislim da onda možemo nekako zaključiti... meni to djeluje kao pristojno solomonsko rješenje... da ćemo se voditi, ukoliko se ovdje ne ustanovi ništa znakovito drugačije, zaključkom te Wikipedije (mislim da njima izjašnjavanje traje do 18.2., brzo je to). Ukoliko članak prođe kriterije simple.en.wiki, onda zadovoljava i kriterije naše Wikipedije. Ukoliko ne, mislim da onda nema osnove ni da kod nas bude --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:59, 12 februar 2021 (CET)

:::::Ako se ispostavi da je jedini kredibilan izvor u ovom članku jedan članak u Slobodnoj Dalmaciji (koja jeste kredibilan izvor), ali jasno intoniranoj kao reklama, onda će ovo svakako biti članak za brisanje. Bar ću se ja izjasniti da se obriše. Al ti kažem, strpi se da završi članak, nigde ne žurimo. Delim tvoje mišljenje, i meni liči na samopromociju, a takve stvari se brišu na dnevnoj bazi na svim inačicama Vikipedije. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 14:12, 12 februar 2021 (CET)

:Mene više brinu članci koje pojedinci pišu sami o sebi - pune su ih wikipedije, pa i ova - razni pesnici, pisci, profesori i sl. Ovo udruženje postoji od 2011. godine i ne vidim zašto ne bi bilo relevantno. Članak treba kvalitetnije napisati, ali ne i brisati. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 14:18, 12 februar 2021 (CET)
::Pa ovo je članak napisan sam o sebi. Problem nije postojanje udruge, nego naprosto to što takvih udruga građana s višegodišnjim stažom ima na tisuće. Jednako tako dobivaju novce od EU, jednako tako se pojave u nekom intervjuu u novinama, ali ne zaslužuju enciklopedijski članak. Ja apsolutno podržavam njihovo djelovanje, ali moramo misliti na ugled projekta i na činjenicu da smo prije svega enciklopedija. Brisali smo članke o raznim nazovipjevačima, jutuberima, slikarima, instagramušama, influencerima... objektivno, 'em su relevantniji za pop kulturu, 'em su medijski bolje pokriveni. No, enciklopedijski su beznačajni i zato su pobrisani, osim onih par stranih koji vrte enormnu lovu i čak su utjecajne figure u medijskoj industriji. Ova udruga, kao i dobar dio ostalih, spada u tu kategoriju i kako je rekao Ivan, svaka ozbiljna Wikipedija ovakve članke bez rasprave briše na dnevnoj bazi. Ja razumijem da je kul i in reći da si tolika faca da si zastupljen na Wikipediji, ali kao što ni svaki asistent na faksu, neovisno o tituli i broju objavljenih radova, neće biti na Wikipediji, tako neće ni svaka udruga, neovisno o tome za što se zalaže. Dakle, nije sporna tema, sporna je suština. Međutim, da, mislim da je najbolje ovo pustiti do 18. veljače, kada će kolege sa simple.en.wiki donijeti odluku, ako ne i prije. Ako zadovolji njihove kriterije, onda ću se ja složiti da može zadovoljiti i i naše. Ukoliko ne, onda neka se udruga potrudi nama dokazati relevantnost ili članak treba pobrisati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:25, 12 februar 2021 (CET)

:::Ja svoj glas neću menjati zavisno od toga šta se odluči na simple.wiki: članak možda nije relevantan tamo, ali može biti ovde. A, koliko ja znam, ''teret dokazivanja'' je na &quot;optužbi&quot;, a ne na &quot;odbrani&quot;, pa izvoli dokazati nerelevantnost. =:) --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 14:29, 12 februar 2021 (CET)
:::Koji seronja! :P On bi još demokraciju! :P A kad ste onog sirotog Fawkesa uhapsili jer je izražavao svoje demokratsko pravo da digne parlament i sve zastupnike u njemu u zrak, onda nikom ništa, ha? :P Svakako, vode se oni dosta dobrim enciklopedijskim argumentima tamo. Kriterij izvora imamo. Ja isto predlažem da se čeka do 18. veljače, a ako dotad se ne pojavi nešto više objektivnih izvora (dakle, ne tendenciozno i reklamno napisani tekstovi u jednom regionalnom mediju, pogotovo jer je udruga iz istog grada kao i medij - možda da je udruga iz Preloga pa da ju ''Slobodna'' tako hvali, onda bi već možda i imali neki objektivniji značaj), onda mislim da članak treba pobrisati --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 14:35, 12 februar 2021 (CET)
::::Ja sam neutralan ovdje; pravo s pijace – subjekt ovog članka ne zadovoljava osnovne kriterijume značaja u skladu sa [[Wikipedia:Značaj]], a to je zato što nema &quot;objavljenih radova&quot; (npr članka u prihvatljivim novinama i sl.) koji nezavisno i samostalno pokrivaju ovu organizaciju tako da je ona sama po sebi glavna tema, a ne sekudanrna ili tercijarna stvar. Primjer kako bi to izgledalo dat u gornjoj sekciji ([https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor:QueerSportSplit&amp;type=revision&amp;diff=41042376&amp;oldid=41042360 diff]) [[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alalch Emis|razgovor]]) 16:05, 12 februar 2021 (CET)

:::::''Jutarnji'' je [https://www.jutarnji.hr/vijesti/nasa-istina-o-nasem-homofobnom-gradu-ovaj-grad-se-nece-vratiti-u-tisinu-dok-ne-izborimo-svoja-prava-1532427 2012. pisao] da se radi o &quot;prvoj splitskoj LGBT udruzi&quot;. Ima i o njihovim aktivnostima na netu. Da ne dužim, idealno bi bilo da postoji članak npr. &quot;[[LGBT pokret u Hrvatskoj]]&quot;, možda čak i po većim gradovima ili po regionima, pa tamo uklopiti po nekoliko rečenica o ovakvim manjim udrugama. Ali, dok takvog članka nema, mislim da je bolje da ostanu ovi pojedinačni, pa će možda poslužiti makar kao građa nekome ko će pisati taj veliki članak. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 16:12, 12 februar 2021 (CET)

::::::{{ping|Igor Windsor}} Ili prelazi prag relevantnosti ili ne. Pošto si uzeo da tražiš izvore, pretpostavljam da želiš da urediš ovaj članak da prelazi prag značaja? Svakako nemam ništa protiv. Koliko vidim tema koju predlažeš kao kompromis je delom obrađena u [https://en.wikipedia.org/wiki/LGBT_rights_in_Croatia ovom članku na en.wiki] (i na inačicama srodnim sh.wiki), stim da taj članak na sh. nije time pokriven. Stvarno ne vidim kako se unapređuje relevantnost i kvalitet sh.wiki ako se srozava prag značaja sa argumentom „greota je baciti“. Ili jedno ili drugo. Mislim da je prvo prioritet, a i jedan od globalnih stubova Vikipedije. --[[Korisnik:Ivan VA|Ivan VA]] ([[Razgovor sa korisnikom:Ivan VA|razgovor]]) 17:00, 12 februar 2021 (CET)

:::::::Već sam objasnio gore zašto smatram da članak treba da ostane. Razumem zašto bi možda na npr. th.wiki smatrali da članak nije značajan, ali za sh.wiki, po mom mišljenju, jeste. Takođe smatram da oni koji predlažu brisanje to treba da obrazlože, odnosno da dokažu nerelevantnost. Takođe, radujem se viđenjima ostalih korisnika. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 17:06, 12 februar 2021 (CET)

:{{ping|Igor Windsor}} Igore, brisanje je obrazloženo. Zahtjev je obrazložen i potkrijepljen činjenicama. Od pet korisnika koji su dosad sudjelovali u ovoj raspravi, 3 su jasno utvrdili da prema trenutnom stanju stvari članak ne udovoljava kriterijima kako su postavljeni u [[Wikipedia:Značaj]], što je mladi kolega lijepo istaknuo. Ostalo dvije su autor članka, koji valjda misli da su enciklopedijski kriteriji smeće, i ti, s tim da - kako je Ivan rekao - logika &quot;neka stoji jer je grijeh pobrisati&quot; zbog nekih budućih generacija nema baš nikakvog smisla, jer po toj logici ne bismo brisali sigurno 60-70% pobrisanog sadržaja, a koji nije čisti spam; uz to, pobrisani se članak uvijek može vratiti, admini tu mogućnost imaju, tako da brisanje nije nikada nešto nepovratno, osim u kontekstu onog bolesnog cirkusa što ga je Rječina prije ''n'' godina izveo sa SSSR-om, ali i to smo uspjeli popraviti. Kako je rekao Ivan, članak ne prelazi prag značaja prema trenutnom stanju i ako se ne popravi i ne pofudra izvorima, neće ga zadovoljiti ni nakon 6 dana. 
:E sada, ja se slažem da se o ovom članku može pisati u kontekstu šireg članka i onda se on može uklopiti, to bi bila sjajna ideja, '''ali''' nitko za to nije pokazao neki interes, koliko ja vidim. Evo, ja pozivam {{u|QueerSport}} da napiše članak [[LGBT pokret u Hrvatskoj]], u sklopu kojega se može obraditi i QSS. Eto, na taj se način može dokazati zdrav enciklopedijski duh i želja za poboljšanjem prava LGBT zajednice, a ne da ovako ispada da su gospoda došla reklamirati vlastitu udrugu, jer ništa dosad napisano mi ne sugerira da borba za ovaj članak ima za cilj išta osim promocije samo jedne konkretne udruge, a ostale ko šiša, da ne kažem nešto vulgarnije. --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 17:40, 12 februar 2021 (CET)

== Dokazi ==

Evo, kolega Igor je rekao da &quot;tužitelj&quot; mora dokazati optužbu pa da odradimo i to :D O Igore, Igore, kakvo je suđenje Guyu Fawkesu samo bilo, o Igore! :P No, uozbiljimo se. 

Dakle, po pitanju kriterija značaja određenog članka, srpskohrvatska Wikipedija ima temeljnu stranicu [[Wikipedia:Značaj]]. Ta stranica sadrži sve temeljne kriterije za određivanje značaja nekog članka i nudi odgovor na pitanje treba li se određeni članak brisati ili ne. Opći, temeljni kriterij, kako navodi stranica glasi: &quot;Tema je značajna ako je bila predmet više '''netrivijalnih objavljenih radova''' čiji su '''izvori pouzdani i nezavisni''', kako od samog predmeta, tako i među sobom.&quot; Svrha ovog pravila je da se &quot;napiše provjerljiv, enciklopedijski članak o temi.&quot; Nadalje, stranica navodi kriterije objavljenosti i nezavisnosti:
[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 12 februar 2021 (CET)
:: Odmah početak sa krivim navodima i interpretacijom u svoju korist! Naime meni nij problem imati raspravu oko kriterija (za koje nemam super mišljenje jer diskriminiraju manjine i civilni sektor očekujući jednaku vidljivost sviju), već speed-deleting brzo-poteznu praksu, osobito nekomu ko se tek pridružuje i piše prvi članak!(još ni pozdravna poruka) 
:: SH Wikipedija ima hrpe članaka koji nezadovoljavju kriterije, koji bi tako bili za brzo brisanje ali nisu...čak šta više onaj KRŠ of LGBT portala (razlog zašto sam mislio da ima smisla objaviti ovdje a ne na HR je bio prvenstveno taj) stoji kao ruina, no to niko nedira deset godina. Osobno ni ja nebi dirao, ali bi stavio notice da se traže suradnici i svakog ko bi radio išta na LGBT+ teme bi dobio i pozdravnu poruku i informaciju o tom. Umjesto toga, Edgar dodatno briše članke koji su pisani do dosta zrele faze i trebaju update, jer nebi zadovolji njegovu ideju relevantnosti! Pa umjesto da se regionalna Wikipedija bavi enciklopedijskim pokrivanjem ove regije iscprnije u LGBT kategiji ima hrpetina prevedenih stranica koje su lokal-patriotizmi Britanaca i Amera poput recimo [[Diva_(časopis)]] koji nije ni relevantan ni aktualan niti ima ijednu referencu. To je taj KRITERIJI! Idemo dalje...[[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)

*Pod &quot;objavljenim radovima&quot; se podrazumijeva širok raspon radova svih oblika, uključujući novine, knjige i elektronske knjige, časopise, televizijske i radijske dokumentarne programe, izvještaje vladinih agencija, naučne časopise i sl.
*Kriterij &quot;nezavisnosti&quot; isključuje svako samo-pojavljivanje ili -probijanje u javnosti, reklamiranje od strane predmeta, sav samo-objavljeni materijal, autobiografije, saopćenja za medije i druge takve radove povezane sa predmetom, njegovim stvaraocem, ili drugima sa stvarnim financijskim ili drugim interesom, odnosno naklonosti u vezi s predmetom.

A dodatni kriterij za organizacije navodi:

*Organizacija - a pod tim pojmom se podrazumijevaju poduzeća, '''udruženja građana''', vjerske zajednice, sportski klubovi, političke stranke i sl. - o kojoj se piše članak mora imati određenu '''važnost''', koja se odražava kroz gore navedene kriterije (bibliografski izvori ili praćenje u medijima).

To bi bila podloga po kojoj radimo. Sada krećemo secirati članak. 

* '''I.''' U prvom redu, članak sam po sebi zadovoljava formalne kriterije članka. Obrađuje temu, udovoljava osnovnim stilskim smjernicama i sadrži određeni broj referenci. Osnovni formalni kriterij je, tako, zadovoljen. 
* '''II.''' Sadržaj članka govori o djelatnosti i aktivnostima udruge. U tom smislu, članak tek granično zadovoljava enciklopedijske kriterije jer je sadržaj zapravo popis stvari kojima se udruga bavi(la). Tek kratki pogled na [http://www.babe.hr/hr/o-nama/ ovo] i [https://udrugafranak.hr ovo] otkriva da je tipologija sadržaja članka gotovo pa identična tipologiji sadržaja na web stranicama ovih udruga, koje su po svom značaju daleko važnije i prisutnije u javnom životu. Dakle, iz ovoga zaključujemo da sadržaj ovog članka više odgovara sadržaju web stranice dobrodošlice, koja potencijalne članove ili korisnike usluga udruge upoznaje s tim uslugama. U tom se smislu ovdje ne radi o enciklopedijskom sadržaju (nema podataka o osnivačima udruge, o povijesti udruge, o konkretnim pričama relevantnim za djelovanje udruge, o konkretnom javnom utjecaju udruge, borbama, aktivizmu i sl.), već o reklamno-propagandno-informativnom sadržaju kakav se nalazi na nekakvim promotivnim materijalima bilo kakve udruge ili organizacije. U tom smislu, članak nema formu enciklopedijskog članka te se treba ili temeljito preurediti ili pobrisati. [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 12 februar 2021 (CET)

:: Slažem se da članak nije idealno napisan, kao i većina prvih verzija članaka u participativnom pisanoj Wikipediji, no ništa od tog nije problem prepravljati a ne žurno brisati. Članak je na Simple Wikipediji ostao neobrisan (iako je pokrenuta rasprava), te je već u manje od 24 bitno bolji od SH članka, iako je nastao od njega grubim prevodom. Ali ovdje je važnije disciplinirati ili potirati rad drugih (još 3 članka iz SR LGBT aktivizma su pala pod strogoćom Edgara kao kolateralne žrtve).[[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)

* '''III.''' Članak ima ukupno osam izvora. [https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/splicanin-nije-moj-problem-to-sto-sam-peder-vec-sto-sam-nezaposlen-169779 Prvi] izvor je tekst ''Slobodne Dalmacije'' star 9 godina u kojem se tada anonimni pojedinac predstavlja kao osnivač udruge QSS i prezentira svoju udrugu; dakle, radi se o članku reklamnog tipa u kojem se predstavlja jedna udruga i njezino djelovanje iz perspektive njezina osnivača. [https://www.crol.hr/index.php/politika-aktivizam/6003-toni-kranjevi-batali-splitski-umjetnik-kustos-i-lgbt-aktivist-svaki-oblik-javnog-djelovanja-je-politiki?rCH=2 Drugi] je izvor (opskurni) news portal usko vezan za samu zajednicu u kojem se dotična udruga spominje doslovno '''dva''' puta i to jednom u obliku kratice, a drugi put s punim imenom. O samoj udruzi i njezinom značaju nema direktnog teksta, već se sve mora tumačiti i izvlačiti iz konteksta. [https://www.clubture.org/arhivska-mapa/projekt/110 Treći] izvor je stranica s informacijama o projektu koji je održan i ne sadrži ništa više. [https://lgbtcentarflomaster.hr/2020/10/27/split-is-voguing-foto/ Četvrti] izvor je kratki izvještaj o održanom eventu u kojem se udruga tek spominje kao jedan od suorganizatora. [https://ezadar.net.hr/zabava/3920650/strike-a-pose-okusajte-se-u-kategorijama-new-way-i-vogue-femme/ Peti] izvor je izvještaj s lokalnog portala u kojem se dotična udruga također samo spominje. [https://www.e-flux.com/announcements/10866/contesting-contexting-sport-2016/ Šesti] i [https://archiv.ngbk.de/en/projekte/contesting-contexting-sport-2016/ sedmi] izvori su također neki izvještaji i informacije o događajima, gdje se sama udruga mora tražiti mikroskopom. [https://edoc.coe.int/en/lgbt/6959-lgbt-inclusion-in-sport.html Osmi] izvor je isto prezentacija projekta. Ovo je pregled svih izvora u tekstu. [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 12 februar 2021 (CET)

:: Stvarno neznam kako s nekim polemizirati da ne postoje reklamni članci udruga u to vrijeme jer udruga se bori tek za prve resurse i preživljavanje u gradu gdje ih se tada još gađa ciglama, a nakon toga evakuira iz javnog prostora sa specijalcima u oklopu. Svi navedeni linkovi su reference na to da udruga djeluje u različitim kontekstima i da je njen rad bio prezentiran i u Zadru i Berlinu, te da dobija podršku od mreža u kulturi kao što je CLUBTURE.org, ali i Ministarstva kulture nekoliko godina za redom. To nisu reklamni članci već minimum objava za javno djelovanje. Udruga nikada nije naplatila krajnjem korisniku niti jedan program i sugeriranje neke koristi mimo općedruštveneje u najmanju ruku neobzirno od nekog ko je anoniman i koristi svoju Administratorsku ovlast ne da vodi i upozorava već sječe i briše, je neprimjereno. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)

* '''IV.''' Analizom ranije navedenih izvora možemo zaključiti da samo jedan od tih izvora zadovoljava temeljni kriterij pouzdanosti i nezavisnosti, kako to zahtjeva Wikipedia. To je prvi izvor, ''Slobodna Dalmacija'', koja kao medij ima taj značaj. Međutim, analiza tog izvora otkriva da se ne radi o nepristranom, objektivnom i nezavisnom tekstu koji obrađuje temu iz perspektive njezina objektivnog značaja, već se radi o intervjuu s osobom koja je osnivač udruge. Ja dosad nisam vidio da osnivač nečega u intervjuu u kojem prezentira (promovira) to nešto pljuje po tomu nečemu. Uz to, članak je star 9 godina. Dakle, čak i ako bismo ga uzeli kao izvor koji je relevantan, on je sam za sebe toliko subjektivan (POV) da je apsolutno nedovoljan za udovoljavanje kriterijima koje ova Wikipedija traži. 
* '''V.''' Izvori dva, četiri i pet također su news portali, ali se radi o opskurnim portalima od lokalnog značaja koji ne udovoljavaju kriterijima pouzdanosti i nezavisnosti. Nezavisni ne mogu biti jer su dva portala (2 i 4) održavana od strane članova zajednice o kojoj pišu pa se sukladno tome ne može očekivati ni nezavisnost, ni objektivnost, dok je peti izvor možda manje upitan iz perspektive nezavisnosti (ne znam tko to održava), ali je upitno koliko je lokalni news portal pouzdan kao enciklopedijski izvor. Kada pogledam naše Izabrane članke (većinu njih), rekao bih malo. Uz to, sva tri izvora potpuno su nepovezana sa samom udrugom - oni govore o osobi i/ili eventima, a u njima se udruga spominje tek imenom i ništa više. To ne spada pod izvor. 
* '''VI.''' Preostala četiri izvora nisu uopće izvori u klasičnom smislu već se radi o sažetku određenih projekata. To, dakle, uopće nisu izvori. 
[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 12 februar 2021 (CET)
:: Čini mi se da osnovno pravilo neutralnosti u referiranje informacija Wikipedije je da se prenesu izvori, a ne da se bavi time je li izvor bio dovoljno objektivan u samo-procjeni, jer je ovakav ili onakav. Ko pročita članak shvatit će da je isti napisan od osobe koja je ugledna novinarka i urednica, te da sugovornik nije uopće zauzeo promotivni stav u kojem govori da je udruga super ili najbolja, već čak ima i humorističan ironijski odmak. 'Lokalni news portal' u Hrvatskoj koja ima sve manje medija i ljudi skoro da nije ništa i da je sve, tako da ne shvaćam taj diskurs, kao ni to da ljudi iz LGBT zajednice su pristrani pisati automatski jedni o drugima, jekao da imam ja tezu da svi straight ljudi tom logikom pišu bolje o svim straight ljudima jer ste ta ista zajednica? Naravno u našim razdvojnim straight i LGBT zajednicama je sve homogeno i slažemo se pa je teško zamisliti ikada ikakvu razinu objektivnosti. Da onda je i ovo straight Wikipedija...fakat što se uopće trudim. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)


S ovime zaključujemo &quot;dokazni postupak&quot;. 

Zaključak? Članak je prvo problematičan po pitanju neenciklopedijske prirode samog sadržaja. Tu se ne radi o enciklopedijskom tekstu, već o reklamnom sadržaju, kao da je Wikipedija službena stranica udruge, a to je nedopustivo. Međutim, smatram da se taj dio relativno lako da popraviti, tako da to svakako nije osnova temeljem koje bih predložio brisanje članka, već njegovo temeljito sređivanje. Drugi problem su izvori, koji su u ovom članku gotovo pa nepostojeći. Od osam referenci, četiri odmah u startu uopće ne spadaju pod definiciju izvora u klasičnom smislu te se, stoga, trebaju odbaciti. Od preostala četiri izvora, tri spadaju u izvore u klasičnom smislu, ali ne udovoljavaju kriterijima pouzdanosti i nezavisnosti koji se traže od ove Wikipedije, a uz to uopće ne govore o udruzi nego ju samo spominju imenomo kao jednog od suorganizatora, dakle ni oni kao takvi ne služe kao izvori u klasičnom smislu. Tek jedan izvor udovoljava kriteriju pouzdanosti, ali ne i nezavisnosti jer je napisan iz subjektivne perspektive osnivača udruge, što nije enciklopedijski relevantno. 

Temeljem iznesenog, smatram kako članak u trenutnom obliku ne udovoljava kriterijima jer '''niti jedan''' izvor koji je istovremeno i pouzdan i nezavisan, a naša Wikipedija govori u pluralu, dakle potrebna su barem dva. Ne vidim ništa sporno u tome da se članak etiketira kao da je ispod praga značaja i da se kao takav pobriše, jer je njegov značaj i utjecaj daleko ispod praga ove Wikipedije. Jasno, ukoliko se stanje s izvorima popravi i ako se prezentira dovoljna količina pouzdanih i nezavisnih izvora, članak ne mora biti brisan i onda se treba preraditi sukladno primjedbama u točci II., ali bez rješavanja izvora - koji su krucijalni problem ovog teksta - smatram da on treba biti brisan. ''The people rest, your honour''.

Eto ti &quot;optužnica&quot;, jebl'a te &quot;optužnica&quot; :P --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:18, 12 februar 2021 (CET)
:: Ovo je poprilično smješno i zaslužuje tvoje skidanje sa administratorskih dužnosti, ne samo zbog siledžijskog ponašanja, izvrtanja činjenica, već i neshvaćanja pojmova, već i da te se usreći tako da ti se otvori tvoja posebna instanca MediaWikija na kojem ima možda za na prste izbrojati udruga čije stranice zadovoljavaju tvoje kriterije. Tamo se možeš i prestati truditi oko kao sad uljuđenog ponašanja i prozivati medije poput Slobodne Dalmacije da su jedva ili ne relevantni, jer daju ljudima priliku da se subjektivno iz prvog lica jednine javno obraćaju javnosti. Rekordan ego. Svaka ti čast. 
:: Ostavljam tvojim kolegama i preostalim korinicima da se s tobom dalje dopisuju jer si mi pojeo dan, a ničim nisi zaslužio. Sretno! [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)

:Mnogo to dugačko, kako lijepo na enwiki ispale one kratice WEOI YXCVK i AOIRA, pa se naslažu kao sardine delete per nom delete per nom delete per nom i ćiribu ćiriba i gotovo [[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] ([[Razgovor sa korisnikom:Alalch Emis|razgovor]]) 19:02, 12 februar 2021 (CET)

::Ja sam zadivljen količinom vremena, o količini teksta da i ne govorim! Tako da sad predlažem ne samo da se sačuva članak, nego i da se napravi novi, pod naslovom [[Zašto članak QueerSportSplit treba obrisati]]. :) Posebno mi se sviđa ovo &quot;izvori su također ''neki izvještaji i informacije'' o događajima, gdje se sama udruga mora tražiti mikroskopom&quot;. Pa ne mikroskopom, nego tražilicom, što ti je očito pošlo za rukom. A gde bismo tražili izvore nego u &quot;neki izveštajima i informacijama&quot;? Dakle, ostajem kod toga da prelazi prag značaja (po mom mišljenju), ti i drugi se ne slažete; hoćemo li sad pustiti možda neke druge da se izjasne, ako žele? Čemu žurba, čemu hitnoća? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 19:11, 12 februar 2021 (CET)
::: Žurba ili ... histerija povrijeđenog ega jer je pogriješio oko skoro svega osim da stilski može bolje. MOŽE! Slažemo se, ;-) [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 19:27, 12 februar 2021 (CET)
::Ma dobro, Igore, na stranu zajebancija ili ne, mislim da ti je jasno što sam htio reći. Pod mikroskopom sam smatrao da se '''unutar izvora''' udruga na koju se referira mora tražiti mikroskopom. Ne na Googleu, nego unutar izvora još moraš kopati da bi uopće našao spornu udrugu, a onda je to dokaz relevantnosti udruge? Pa jebemu miša, ako uzmem ''Bitak i ništavilo'', onda svakako neću morati prolistati svih 750 stranica detaljno da nađem spomen riječi &quot;bitak&quot; u tom djelu :/ Bit će evidentno, trebalo bi... al' ako u ''Bitku i ništavilu'' idem tražiti pojam nosorog, možda ga i nađem, al' ću se pomoći, tako da je možda bolje konzultirati drugi izvor, zar ne? Što se tiče ''izvještaja i informacija'', volio bih vidjeti kvalitetu članka o Seneki temeljenu na podacima iz ilustrirane enciklopedije za mladež, a ne sve one knjige koje ti navodiš i koje su rezultat stoljeća znanja što smo ga prikupili. U svakom slučaju, ja sam rekao da je rok 18. veljače. Mislim da je to dovoljno vremena da se izjasne svi koji žele, da se zbroje stavovi i da se članak eventuano popravi. Dok se gore navedeni problemi izvora ne riješe, članak ne može ostati jer postoje objektivni razlozi temeljem kojih ne udovoljava kriterijima, a ni autor članka, a ni ti nise ponudili ništa da bi ikoga uvjerilo u suprotno :D Jer eto, ni Ivan nije uvjeren u prag, ni novi, mladi kolega, a ni ja... ima još 6 dana :D --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 20:57, 12 februar 2021 (CET)
:::: [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Queeria&amp;type=revision&amp;diff=41042357&amp;oldid=40696226 Skoro sve je krivo ali nije za brisanje!] :-))) [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 21:11, 12 februar 2021 (CET)
::::: Eh, zlato moje, da je pročitati malo pravila i smjernice Wikipedije :) Ali da, ne budem ni ja više polemizirao oko ovoga... iznio sam dokaze, ako me se bude nešto pitalo ili bude trebalo još neke dokaze iznijeti, tu sam, ali ovo više nema smisla. Rasprava je otvorena do '''18. veljače 2021.''' godine za sve zainteresirane. Nakon provedene rasprave, secirat će se stanje i temeljem toga donijeti zaključak hoće li se članak brisati ili će ići u sređivanje i to je to. Ekipa na simple.en.wiki je civilizirana, trebali bismo biti i mi :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 21:17, 12 februar 2021 (CET)
:::::: [[Korisnik:Edgar Allan Poe]] pun si patroniziraju'ih tonova i narodnih mudrosti...ekipa na Simple Wikipedia koja se javila su redom native-EN speakeri koji se uopće nebi trebali nalaziti tamo jer je to trebao biti projekt za učenje Engleskog jezika a ne za pseće označavanje teritorija onima koji govore native i često nijedan drugi jezik (nažalost nisu ugasili projekt 2018. kad je trebalo). No nevezano za to drago mi je da deskalira tvoja napetost ;-) Možda ćeš zapamtiti ovu situaciju pa sljedeći put nećeš brzo-potezno brisati novim suradnicima rad, jer je to katastrofalna praksa. [[Korisnik:QueerSport|QueerSport]] ([[Razgovor sa korisnikom:QueerSport|razgovor]]) 21:43, 12 februar 2021 (CET)
:O relevantnosti udruge QSS dovoljno govori to da je još 2013. godine učestvovala u izradi i publikovanju istraživanja o LGBTIQ ljudima koje je citirano u naučnim radovima i diplomskim tezama: 1) https://hrcak.srce.hr/143520 2) https://zir.nsk.hr/islandora/object/aukos:123 3) https://lori.hr/images/stories/download/Prirucnik_2016_LORI.pdf Ako je u nauci u Hrvatskoj rad ove organizacije prepoznat kao vjerodostojan i relevantan, valjda može biti i na SH Wikipediji? Pozdrav.--[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] ([[Razgovor sa korisnikom:NaucnicaCG|razgovor]]) 10:56, 13 februar 2021 (CET)
::Po pitanju ova tri izvora, sva tri imaju gotovo istu rečenicu u sebi i radi se o posrednim izvorima koji referiraju na jedno istraživanje iz 2013. Dakle, radi se o izvorima koji citiraju rezultate jednog istraživanja što su ga zajednički provele tri udruge. Mislim da bi kolegica, s obzirom na nick, znala koliko vrijednost ima takav izvor - svakako manju nego originalno istraživanje. Dakle, ova tri izvora ''per se'' opet ne govore o relevantnosti same udruge niti dokazuju da bi prešla prag značaja, a s obzirom da sva tri imaju jednu te istu rečenicu u sebi, ne može ih se smatrati kao tri zasebna izvora, već kao jedan. Zašto se ovo ne odnosi na samu udrugu? Pa evo, primjerice, na stranici 208 ovog znanstvenog rada koji je navedn navodi se, kao izvor podatka/istraživanja &quot;Cochran i sur.&quot;; i dok je sporni Cochran možda relevantan za članak, je li baš svaki suradnik u tom istraživanju jednako relevantan? To je ono što sam rekao o tome da nije svaki fakultetski asistent - neovisno o broju radova i znanstvenom zvanju - dovoljno značajan da dobije članak na Wikipediji. Ja imam objavljenih radova pa bih smatrao suludim da netko ide pisati članak o meni jer za enciklopediju nisam bitan ni u kom smislu, neovisno o odjeku mojih radova. Poanta? Prvo treba pronaći originalno istraživanje. Kada se nađe originalno istraživanje, treba vidjeti što se iz toga može izvući o relevantnosti same udruge jer tek tada možemo reći da je &quot;u Hrvatskoj rad ove organizacije prepoznat kao vjerodostojan i relevantan&quot; (ili nije). No, čak i u slučaju da se pokaže da je tako, imali bismo tek '''jedan''' pouzdan i nezavisan izvor, a trebalo bi još nekoliko. Ovo je korak unaprijed, ali nije ni približno dovoljno, s obzirom na sve ostalo gore izneseno --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 13:32, 13 februar 2021 (CET)
:::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:NaucnicaCG|NaucnicaCG]] Dodao sam reference. To je bilo najveće terensko istraživanje o LGBT temama do 2016!
:::Čini mi se da je članak bitno bolji i vrijedniji od desetina, ako ne stotina prijevoda sa EN. U svakom slučaju prenosim ga na HR Wikipediju, a vi dalje odlučite što i kako ovdje lokalno. Pozdrav [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 23:17, 13 februar 2021 (CET)
::::{{ping|Zblace}} Ako ti se da, možeš li poboljšati članak prema verzijama na simple i hr? --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 11:13, 15 februar 2021 (CET)
:::::Načelno mi se da popravljati LGBTIQ+ i slične teme te civilni sektor oko ljudskih prava da se članci ne brišu. Jako su deficitarni i te ranjive skupine tek trebaju imati osjećaj jednakosti u regiji.Nebi se upletao u rasprave i kriterije ni ovdje ni na Simple jer ne doprinosim toliko. Obećajem samo prenos sa HR. @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] možeš li pomaknuti 18.2. deadline na bar na 21.2.? 
:::::Inače dobro bi bilo da se obrisani LGBTIQ+ članci vrate i eventualno prebace u Talk stranice dok ne ispune kriteriji (kao što se radi na HR). Dogovorite oko pravila, kriterija i dobrog ponašanja lokalno bar dok se ne inplementira Universal Code of Conduct. Sretno! [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 11:41, 15 februar 2021 (CET)
::::::{{ping|Zblace}} Koliko znam, bila su tri izbrisana (uključujući ovaj) i sve sam ih ubrzo vratio. Ako primetiš da mi je neki promakao, pls. dojavi. Mislim i da možmo sačekati 21.2., nema žurbe. Hvala, --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 11:57, 15 februar 2021 (CET)
::::::Može se produžiti rok :) --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 12:03, 15 februar 2021 (CET)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] mislim da je članak iznad praga za nominaciju...ali sigurno nešto može i biti i bolje napisano i organizirano. Bilo bi mi drago da odlučite već sada i povučete nominaciju još danas. 
:::::::[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 17:02, 20 februar 2021 (CET)

== Delete ==
Sorry for english. [[Korisnik:Quakewoody|Quakewoody]] ([[Razgovor sa korisnikom:Quakewoody|razgovor]]) 17:36, 18 februar 2021 (CET)
: [[User:Quakewoody|Quakewoody]] blocked on EN and often at WD [[Korisnik:2020W|2020W]] ([[Razgovor sa korisnikom:2020W|razgovor]]) 23:38, 18 februar 2021 (CET)
:Ovaj korisnik je blokiran trajno na EN i još nekoliko Wikipedija te zadovoljava uvjete za globalni ban. Budući da je riječ o nekonstruktivnom, diskriminirajućem i supresivnom editiranju, zamolio bi administratore da razmisle o tomu da i na ovoj Wikipediji blokiraju korisnika, te obrišu edite vezane uz ovu stranicu. Nema smisla čuvati tragove lošeg ponašanja. Nadam se da neće ostati kao loš primjer što se može raditi i proći nekažnjeno. @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor sa korisnikom:Zblace|razgovor]]) 09:41, 20 februar 2021 (CET)

==Zaključak==
Mislim da među onima koji su se izjašnjavali nema većine za brisanje. Članak je u međuvremenu i poboljšan, zajdno s izvorima, pa - ako i nije najbolji članak što ga imamo na sh.wiki - svakako nije ni najgori. Utvrđeno je da udruga postoji i ima određenu važnost u lokalnim okvirima. Tako da skidam oznaku za brisanje. Hvala svima na vremenu i energiji koje su uložili u ovaj članak i raspravu o njemu. --[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] ([[Razgovor sa korisnikom:Igor Windsor|razgovor]]) 17:40, 20 februar 2021 (CET)
:Ovo sad već doista izgleda kao uredan, nereklmani tekst. Većina prigovora je anulirana, tako da se kao inicijalni predlagatelj mogu samo složiti s ovim zaključkom --[[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;E.A.&lt;/font&gt;]][[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;font face=&quot;Freestyle Script&quot; color=&quot;black&quot; size=&quot;4px&quot;&gt;Poe&lt;/font&gt;]] 18:07, 20 februar 2021 (CET)</text>
      <sha1>i96flehtn8fg2hykykgn17gcugk889a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Zadržano</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4664806</id>
    <revision>
      <id>42682968</id>
      <parentid>42681427</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="865" sha1="dibf5g6zm2g3i5rwdadcrm7d70j3cb9" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Ambox warning blue.svg|40px]]
| text      = Ovaj članak bio je predložen za '''brisanje'''. O prijedlogu je provedena '''[[{{{1|Razgovor:{{PAGENAME}}}}}|rasprava]]''' te je odlučeno da se članak '''neće brisati''', odnosno da će se '''zadržati'''. Mole se korisnici da prije ikakvih većih izmjena ili ponovnog predlaganja za brisanje detaljno pročitaju navedenu raspravu te razloge i uvjete pod kojima je članak zadržan. &lt;br /&gt;{{small|Temeljem odluke zajednice, članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi temeljem koje je predložen ranije.}}{{nobots}}
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dibf5g6zm2g3i5rwdadcrm7d70j3cb9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682970</id>
      <parentid>42682968</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:33:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="883" sha1="6cikg7tqiw1mk9uc29t4j5q8ucox2xk" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Ambox warning blue.svg|40px]]
| text      = Ovaj članak bio je predložen za '''brisanje'''. O prijedlogu je provedena '''[[{{{1|Razgovor:{{PAGENAME}}}}}|rasprava]]''' te je odlučeno da se članak '''neće brisati''', odnosno da će se '''zadržati'''. Mole se korisnici da prije ikakvih većih izmjena ili ponovnog predlaganja za brisanje detaljno pročitaju navedenu raspravu te razloge i uvjete pod kojima je članak zadržan. &lt;br /&gt;{{small|Temeljem odluke zajednice, članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi temeljem koje je predložen ranije.}}{{nobots}}
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>6cikg7tqiw1mk9uc29t4j5q8ucox2xk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682973</id>
      <parentid>42682970</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:46:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="625" sha1="i6521op5uvwxsrlvlidw6tvqdy54qcr" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Ambox warning blue.svg|40px]]
| text = '''Ovaj članak je zadržan nakon rasprave o brisanju.'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na '''[[{{{1}}}]]'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>i6521op5uvwxsrlvlidw6tvqdy54qcr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682974</id>
      <parentid>42682973</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:51:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="675" sha1="13erg6400uer0eap3bxk8n0g3vv27lu" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Codex icon history color-base.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Zadržano]]
| text = '''Ovaj članak je zadržan nakon rasprave o brisanju.'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na '''[[{{{1}}}]]'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>13erg6400uer0eap3bxk8n0g3vv27lu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682975</id>
      <parentid>42682974</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42682975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="745" sha1="osqek0yb9gi87eqypm5l65qqghfkdov" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Codex icon history color-base.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Zadržano]]
| text = '''Ovaj članak je zadržan nakon rasprave o brisanju.'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na stranici '''{{veza do odjeljka|{{{1|Wikipedija:Članci za brisanje#{{PAGENAME}}}}}}}'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>osqek0yb9gi87eqypm5l65qqghfkdov</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682976</id>
      <parentid>42682975</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:55:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>+</comment>
      <origin>42682976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="780" sha1="4sp6k9p5fytyavpe6ydc0oaqhtlimpb" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Codex icon history color-base.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Zadržano]]
| text = '''Ovaj članak je zadržan nakon rasprave o [[Wikipedija:Članci za brisanje|brisanju]].'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na stranici '''{{veza do odjeljka|{{{1|Wikipedija:Članci za brisanje#{{PAGENAME}}}}}}}'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>4sp6k9p5fytyavpe6ydc0oaqhtlimpb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682977</id>
      <parentid>42682976</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:55:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="780" sha1="50xpt1nbp94e0nxulx6qdv5gwbhgf7f" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Codex icon history color-base.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Zadržano]]
| text = '''Ovaj članak zadržan je nakon rasprave o [[Wikipedija:Članci za brisanje|brisanju]].'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na stranici '''{{veza do odjeljka|{{{1|Wikipedija:Članci za brisanje#{{PAGENAME}}}}}}}'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
| stil        = border-color: var(--border-color-option-blue, #6485d1) !important;
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>50xpt1nbp94e0nxulx6qdv5gwbhgf7f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682979</id>
      <parentid>42682977</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:58:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="697" sha1="o2fv3ww5r596g0bm00dg1vea5usjoex" xml:space="preserve">{{Tmbox
| image = [[Datoteka:Codex icon history color-base.svg|40px|alt=|link=|class=skin-invert|Zadržano]]
| text = '''Ovaj članak zadržan je nakon rasprave o [[Wikipedija:Članci za brisanje|brisanju]].'''&lt;br /&gt;Rasprava se može pronaći na stranici '''{{veza do odjeljka|{{{1|Wikipedija:Članci za brisanje#{{PAGENAME}}}}}}}'''. Prije ponovnog predlaganja za brisanje pročitajte navedenu raspravu i razloge zbog kojih je članak zadržan. Članak se ne može ponovo predložiti za brisanje po istoj osnovi.
}}&lt;includeonly&gt;{{#ifeq:{{FULLPAGENAME}}|Wikipedia:Šabloni za održavanje||}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>o2fv3ww5r596g0bm00dg1vea5usjoex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4665760</id>
    <revision>
      <id>42683089</id>
      <parentid>42681484</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T09:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <origin>42683089</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45331" sha1="88vjlazu6tuge3vd9jmapwut01u63uw" xml:space="preserve">Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]].

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Arhiv&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

{{collapse top|title= Main}}
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''Main'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;
[[:sl:Druga svetovna vojna na Slovenskem|Druga svetovna vojna na Slovenskem]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Borislav Pekić]] | [[Smederevo]] | [[Karl XII od Švedske]] | [[Moskva]] | [[Tvrđava Svetog Mihovila]] | [[Fudbalska reprezentacija Turske]] | [[Fudbalska reprezentacija Italije]] | [[Fudbalska reprezentacija SFR Jugoslavije]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Bayer 04 Leverkusen]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Utakmica smrti]] | [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u fudbalu – Čile 1987.]] | [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] | [[Albanska književnost]] | [[Surinamska književnost]] | [[Giacomo Leopardi]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ukrajina]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Izraelsko-arapski sukob]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Turska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Lista vladara Ugarske]] | [[Historija Mađarske]] | [[Lista vladara Portugala]] | [[Historija Portugala]] | [[Laos]] | [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]] | [[Fudbalska reprezentacija Slovenije]] | [[Fudbalska reprezentacija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Vijetnama]] | [[Turski jezik]] | [[Moldavija]] | [[Nusantara]] | [[Ciudad de la Paz (Ekvatorska Gvineja)|Ciudad de la Paz]] | [[Kumasi]] | [[Kamerun]] | [[Historija Kameruna]] | [[Volodimir Zelenskij]] | [[Politika Ukrajine]] | [[Istorija Ukrajine-Rusi]] | [[Korisnik:Inokosni organ/Ukrajina]] | [[Portal:Crna Gora]] | [[Morske orgulje]] | 
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Glavni projekti}}
== Glavni projekti ==
[[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]]
|
|+
!&lt;u&gt;'''Fokus'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · &lt;u&gt;[[Švedski jezik]]&lt;/u&gt; · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]&lt;/small&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Slovenska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Portal:Crna Gora]]'''&lt;/u&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica}}

===Radionica===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Radionica
| &lt;small&gt;[[Historija Jevreja u Ukrajini]] | [[Historija Krimejskih Tatara]] | [[Karpatska Rutenija]] | [[Rutenija]] | [[Rusini (Ukrajina)]] | [[Gagauzi]] | [[Janusz Bardach]] | [[Margarete Buber-Neumann]] | [[Varlam Šalamov]] | [[Lav Kopelev]] | [[Sergej Koroljov]] | [[Nikolaj Urvancev]] | [[Raoul Wallenberg]] | [[Nikita Budka]] | [[Žarko Zrenjanin]] | [[Alan Watts]] | [[Cizia Zykë]] | [[Gajto Gazdanov]] | [[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije &quot;Borba&quot;]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] |  '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] |  [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | &lt;u&gt;[[Svetozar Miletić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]&lt;/u&gt; | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | &lt;u&gt;[[Marko Marulić]]&lt;/u&gt; | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | &lt;u&gt;[[Paraćin]]&lt;/u&gt; | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] |  [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | &lt;u&gt;[[Aleksandar Belić]]&lt;/u&gt; | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |&lt;u&gt;[[Antonio Bajamonti]]&lt;/u&gt; | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | &lt;u&gt;[[Domaniç]]&lt;/u&gt; | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | &lt;u&gt;[[Eutropije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Euzebije iz Minda]]&lt;/u&gt; | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | &lt;u&gt;[[Generacija Z]]&lt;/u&gt; | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | &lt;u&gt;[[Humanizam u Njemačkoj]]&lt;/u&gt; | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | &lt;u&gt;'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''&lt;/u&gt; (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | &lt;u&gt;[[Josip Smodlaka]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Jovan Cvijić]]&lt;/u&gt; | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | &lt;u&gt;[[Kuća]]&lt;/u&gt; | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | &lt;u&gt;[[Marko Vešović (književnik)]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mediji]]&lt;/u&gt; | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | &lt;u&gt;[[Möll]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mongolsko Carstvo]]&lt;/u&gt; | [[Moliški Hrvati]] | &lt;u&gt;[[Moni Finci]]&lt;/u&gt; | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | &lt;u&gt;[[Nestor Mahno]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Niccolò Machiavelli]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nicolas Storch]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nizozemska revolucija]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Norne]]&lt;/u&gt; | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | &lt;u&gt;[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Popis čeških vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis danskih monarha]] | &lt;u&gt;[[Popis engleskih i britanskih vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | &lt;u&gt;[[Protestantski uspon]]&lt;/u&gt; | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | &lt;u&gt;[[Saudi Vision 2030]]&lt;/u&gt; | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | &lt;u&gt;[[Sultanija Safije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tadija Smičiklas]]&lt;/u&gt; | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | &lt;u&gt;[[The Prodigy]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Thomas Müntzer]]&lt;/u&gt; | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | &lt;u&gt;[[Tommy]]&lt;/u&gt; | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | &lt;u&gt;[[Ugro-finski narodi]]&lt;/u&gt; | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | &lt;u&gt;[[Vladan Matijević]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Vladimir Ćorović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Walt Whitman]]&lt;/u&gt; | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | &lt;nowiki&gt;[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]&lt;/nowiki&gt; | &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Telekomunikacije]]&lt;/nowiki&gt; | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | &lt;/small&gt;
|-
!
|&lt;small&gt;[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] |  [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |&lt;/small&gt;
|-
!Projekt književnost
| &lt;small&gt;[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | &lt;/small&gt;
|-
!Poboljšati
|&lt;small&gt;[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]&lt;/small&gt;
|-
!Pregled drugog stupnja
|&lt;small&gt; [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] &lt;/small&gt;
|-
!Pregled izabranih članaka
| &lt;small&gt;[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

* [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]]

{{#Babel:sh}}
{{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}}
{{Korisnička kutija/Administrator}}
{{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}}
{{Korisnik Mjesec Azije}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}}
{{KorisnikKraj}}

{{collapse top|title= Nagrade}}

=== Nagrade ===
{| style=&quot;margin:0 auto; background:transparent;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:Wiki medal.jpg]]
&lt;div&gt;'''Wiki medalja'''&lt;br /&gt;Za albanske, turske i druge književne teme&lt;br /&gt;[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/div&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]]

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{| style=&quot;margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px&quot; |
[[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]]
&lt;div style=&quot;padding-top:6px;&quot;&gt;Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;color:white;&quot; | '''Dodijelila''':&lt;br /&gt;Wikizajednica
|}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}}
|}

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
[[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}}

&lt;div style=&quot;color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;&quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year!
:Wish you all the best!

&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;color:#333333; text-align:right; font-size:120%;&quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&amp;oldid=24454025 --&gt;

{| style=&quot;border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;middle&quot; | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]]
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;&quot; | '''Barnstar patrolera'''
|-
|style=&quot;vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;&quot; |
Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima.
|} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET)

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Karl XII od Švedske
| mjesec =august
| godina =2023.
}}

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Fudbalska reprezentacija Turske
| mjesec =oktobar
| godina =2024.
}}
{{collapse bottom}}

== Spoljašne veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]
* как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] &amp; [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]]
* &lt;u&gt;[[Šablon:Reklamiranje]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]]
* [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]]
::''Don't speak Po Naški?''

&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

[[Kategorija:User sh]]
[[Kategorija:Wikipedijini administratori]]</text>
      <sha1>88vjlazu6tuge3vd9jmapwut01u63uw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osa (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4670654</id>
    <revision>
      <id>42682943</id>
      <parentid>42407565</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42682943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3202" sha1="tbp096nucju45mrjoeqtki80awava5c" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Osa
| drugo_ime =
| slika =POL_Rzeka_Osa.JPG
| slika_širina = 260px
| slika_opis   =
| kontinenti= [[Evropa]]
| regije =
| države  = {{flag|Poljska}}
| pokrajine =[[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazursko]] i [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo]]
| gradovi =
| izvor =Jezero Perkun kod [[selo|sela]] Solniki
| izvor_visina =108 
| izvor_koord  =53°42′29″N 19°32′43″E
| ušće =kod [[selo|sela]] Zakurzewo u [[Visla|Vislu]]
| ušće_visina  =18
| ušće_koord  =53°33′20″N 18°45′57″E
| ušće_vrsta   =
| dužina =109&lt;ref name=brit/&gt; 
| pritoke=Lutryna (lijeva) i Gardeja (desna)&lt;ref name=pwn/&gt;
| vodopadi     =
| ade  = 
| protok_sred  = 4,9&lt;ref name=pwn/&gt;
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Baltik|baltički]]
| površina =1 600&lt;ref name=pwn/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Visla|Vislu]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi      = 
| brane  = 
| akumulacije  =
| plovnost     = 
| luke         = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Osa''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Ossa'') je [[rijeka]] na [[sjever]]u [[Poljska|Poljske]] duga 109 [[km]], desna [[pritoka]] [[Visla|Visle]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==

Osa [[izvor|izvire]] iz [[jezero|jezerca]] Perkun, od tamo teče prema [[jugozapad]]u, preko niza malih [[jezero|jezera]]; Osa, Gardzień, Szymbarsk, Ząbrowsk, Popówko, Trupel i Płowęż i dotiče do [[selo|sela]] Zakurzewo ([[sjever]]no od [[Grudziądz]]a) u [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu]] do [[ušće|ušća]] u rijeku [[Visla|Vislu]].&lt;ref name=brit/&gt;

Rijeka se spominje [[1222]]. kao [[sjever]]na [[granica]] [[Chełmno|Kelmskih zemalja]], dakle granica između tadašnje [[Mazovija|Mazovije]] i [[Pruska|Pruske]]. 
U [[međuratni period|međuratnom periodu]] [[1920]]-[[1939]], njen srednji tok bio je granica između [[Druga Poljska Republika|Druge Poljske Republike]] i [[Weimarska Republika|njemačke]] 
[[Istočna Pruska|Istočne Pruske]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url=https://natura.wm.pl/rzeka/72/Osa
   |title=''Osa''
   |publisher=Natura
   |language=poljski
   |accessdate=16.01. 2022.
   |archive-date=2022-01-18
   |archive-url=https://web.archive.org/web/20220118183028/https://natura.wm.pl/rzeka/72/Osa
   |url-status=dead
   }}&lt;/ref&gt;

[[Porječje]] rijeke prostire se na [[površina|površini]] od 1 600 [[km²]] po [[Varminsko-mazursko vojvodstvo|Varminsko-mazurskom]] [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo|Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu]], prosječni godišnji [[Istjek (hidrologija)|protok]] na [[ušće|ušću]] je 4,9 [[Kubni metar u sekundi|m³/s]].&lt;ref name=pwn/&gt;

Najveće [[pritoka|pritoke]] su; ''Lutryna'' (lijeva) i ''Gardeja'' (desna).&lt;ref name=pwn&gt;{{cite web
   |url=https://encyklopedia.pwn.pl/haslo/Osa;3952102.html
   |title = ''Rzeka Osa''
   |publisher=Encyklopedia PWN
   |language =poljski
   |accessdate =16.01. 2022.}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Osa (river)}}
* [https://natura.wm.pl/rzeka/72/Osa ''Rzeka Osa''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220118183028/https://natura.wm.pl/rzeka/72/Osa |date=2022-01-18 }} {{pl icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Poljskoj]]</text>
      <sha1>tbp096nucju45mrjoeqtki80awava5c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Palmira, Kolumbija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676109</id>
    <revision>
      <id>42683009</id>
      <parentid>42407593</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:57:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4981" sha1="np2ec7qlaa8yxw132tczybkqhftbae0" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime = Palmira
| ime_genitiv =Palmira_205_(1207900489).jpg
| izvorno_ime =

| slika_panorama =Alcalda_de_Palmira_se_une_a_la_celebracin_de_los_100_aos_de_la_Iglesia_Nuestra_Seora_del_Rosario_del_Palmar-la_Catedral.jpg
| veličina_slike = 260px
| opis_slike  =Centar [[grad]]a

| slika_zastava          =
| slika_zastava_veličina = 
| slika_pečat            =
| slika_pečat_veličina   =
| slika_grb = 
| slika_grb_veličina     =

| slika_lokacijska_karta_država = Colombia
| slika_lokacijska_karta_opis= Palmira na karti Kolumbije

| utemeljenje_ime=Osnovan
| utemeljenje_datum  =[[1824]].&lt;ref name=city/&gt;

| širina-stupnjevi =3
| širina-minute    =35
| širina-oznaka    = N
| dužina-stupnjevi =76
| dužina-minute    =15
| dužina-oznaka    = W

| lokacija_ime   = [[Lista država|Država]]
| lokacija_info  = {{flag|Kolumbija}}
| lokacija1_ime  =[[Departmani Kolumbije|Departman]]
| lokacija1_info = [[Valle del Cauca]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe  = [[Gradonačelnik]]
| ime_vođe=Oscar Escobar
| stranka_vođe   =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =1,005 [[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža=
| površina_šira =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina =1,001 [[metar|m]]&lt;ref name=city/&gt;
| visina_izvor =
| visina_max   =
| visina_min   =

| stanovništvo_godina   = [[2020]].
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =354,285&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_gustoća  =7,122 stan./[[km²]]&lt;ref name=city/&gt;
| stanovništvo_uže=
| stanovništvo_uže_gustoća  =
| stanovništvo_šire=
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona= [[UTC+5]]
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST      =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
| web_stranica =
| bilješke =
}}
'''Palmira''' je [[grad]] i [[općina]] od 354,285 [[Stanovništvo|stanovnika]]&lt;ref name=city&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/valle_del_cauca/76520__palmira/
 | title =''Palmira: Municipality in Colombia''
 | accessdate =9.12.2022.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[zapad]]u [[Kolumbija|Kolumbije]].

Palmira je treći po veličini grad u [[Valle del Cauca|Departmanu Valle del Cauca]], poznat kao '''Poljoprivredna prijestolnica Kolumbije'''.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.jstor.org/stable/j.ctv14jx727
 | title =''Palmira: historia, desarrollo económico e identidad cultural''
 | accessdate =9.12.2022.
 | language=španjolski
 | author=Alonso Valencia Llano
 | publisher=Universidad del Valle}}&lt;/ref&gt;
== Geografija ==

Palmira leži u [[dolina|dolini]] [[rijeka|rijeke]] [[Cauca (rijeka)|Cauce]], udaljena tridesetak [[km]] [[istok|istočno]] od [[grad]]a [[Cali]]a.
To je [[industrija|industrijski]] grad poznat po brojnim [[šećerana]]ma.&lt;ref name=brit/&gt;

== Historija ==

Prvi [[španjolci|španjolski]] [[kolonizacija|kolonisti]] došli su u taj kraj početkom [[16. vijek]]a.
O tom kad je grad osnovan i danas postoje rasprave, po nekima to se dogodilo [[1705]]., ili [[1773]]. kad je nazvan ''Villa de las Palmas'', dok se za druge dogodilo tek 
[[1824]]. kad je dobio [[državna uprava|administrativnu]] funkciju.&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Fccpalmira.org.co%2Fanuarios_estadisticos%2Fpalmira%2Fanuario_2019%2Fpdf%2F1%2520historicos%2520y%2520geograficos.pdf&amp;pdf=true
 | title =''Aspectos historios y geograficos''
 | accessdate =9.12.2022.
 | language=španjolski
 | publisher=Corporación Autónoma Regional del Valle del Cauca}}&lt;/ref&gt;

Po prvom [[popis stanovništva|popisu stanovništva]] provedenom [[1786]]. Villa de las Palmas je tad imala 2,867 stanovnika.&lt;ref name=his/&gt;
Gradu je [[ime]] promjenjeno u ''Palmira'' - [[1813]]. po slavnoj [[sirija|sirijskoj]] [[Palmira|Palmiri]].&lt;ref name=his/&gt;

Vremenom je izrastao u snažan [[industrija|industrijski]] centar, pored kog se nalazi Internacionalni [[aerodrom]] ''Alfonso Bonilla Aragón'' ([[ICAO]]: ''SKCL'', [[IATA]]: ''CLO'') kojim se služi i susjedni [[Cali]].&lt;ref name=aer&gt;{{cite web
 | url =https://skybrary.aero/airports/skcl
 | title =''Alfonso Bonilla Aragón International Airport''
 | accessdate =9.12.2022.
 | language=engleski
 | publisher=Skybrary}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Palmira, Valle del Cauca}}
* [https://palmira.gov.co/ ''Municipio de Palmira'' (Službene stranice grada)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221212071433/https://palmira.gov.co/ |date=2022-12-12 }} {{es icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]]</text>
      <sha1>np2ec7qlaa8yxw132tczybkqhftbae0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Aca/lista zadataka</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676295</id>
    <revision>
      <id>42682954</id>
      <parentid>42682460</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:58:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Predučitani šablon]]</comment>
      <origin>42682954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1833" sha1="92i8nw89tu7bex33v22scjl1kmhphu1" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161734&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Reklamiranje]] 1. septembra 2026. u 18:17 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161859&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Siročić]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162426&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Osporeno brisanje]] 1. septembra 2026. u 18:24 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163618&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Bot]] 1. septembra 2026. u 18:36 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163915&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Zadržano]] 1. septembra 2026. u 18:39 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>92i8nw89tu7bex33v22scjl1kmhphu1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682955</id>
      <parentid>42682954</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:58:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na listu zadataka: [[Šablon:Ombox]]</comment>
      <origin>42682955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1942" sha1="o357ljdjie4ka4twdtsup1lqe813gbv" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161734&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Reklamiranje]] 1. septembra 2026. u 18:17 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161859&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Siročić]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162426&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Osporeno brisanje]] 1. septembra 2026. u 18:24 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163618&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Bot]] 1. septembra 2026. u 18:36 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163915&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Zadržano]] 1. septembra 2026. u 18:39 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>o357ljdjie4ka4twdtsup1lqe813gbv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682967</id>
      <parentid>42682955</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:23:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Bot]]</comment>
      <origin>42682967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1835" sha1="niz7g3v3n6y40m8rd28qka5bsmdvhxw" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161734&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Reklamiranje]] 1. septembra 2026. u 18:17 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161859&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Siročić]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162426&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Osporeno brisanje]] 1. septembra 2026. u 18:24 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163915&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Zadržano]] 1. septembra 2026. u 18:39 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>niz7g3v3n6y40m8rd28qka5bsmdvhxw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682980</id>
      <parentid>42682967</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s liste zadataka: [[Šablon:Zadržano]]</comment>
      <origin>42682980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1722" sha1="f1mk8p2b7xi73f5sqi1b9o5llyouvp7" xml:space="preserve">
&lt;li id=&quot;20221229221323&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice sa istim argumentima kod poziva šablona]] 23:13, 29 decembar 2022 (CET) – isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221231162707&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Stranice s greškama u ISBN-u]] 17:27, 31 decembar 2022 (CET) – proveriti ISBN-ove&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230406190223&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Uređivački maratoni]] 21:02, 6 april 2023 (CEST) – diferencirati „akcije”, „maratone”, „takmičenja” i „kampanje”&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241226160718&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Preusmjerenja povezana sa stavkom na Wikipodacima]] 26. decembra 2024. u 17:07 (CET) – Isprazniti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317124822&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Brian Kernighan]] 17. marta 2025. u 13:48 (CET) – rođen...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161734&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Reklamiranje]] 1. septembra 2026. u 18:17 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161823&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Lasičji govor]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161842&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Proširiti odjeljak]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901161859&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Siročić]] 1. septembra 2026. u 18:18 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162227&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Globalizirati]] 1. septembra 2026. u 18:22 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901162426&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Osporeno brisanje]] 1. septembra 2026. u 18:24 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260901163553&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ambox]] 1. septembra 2026. u 18:35 (CEST) – &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260903125839&quot; class=&quot;lista-zadataka&quot;&gt;[[Šablon:Ombox]] 3. septembra 2026. u 14:58 (CEST) – &lt;/li&gt;</text>
      <sha1>f1mk8p2b7xi73f5sqi1b9o5llyouvp7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Jugoslavena</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4676818</id>
    <revision>
      <id>42683027</id>
      <parentid>42682883</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T16:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+A. Bezenšek</comment>
      <origin>42683027</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="328456" sha1="7muenjfgmnicijquc8lv7ezvysl7v8b" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>7muenjfgmnicijquc8lv7ezvysl7v8b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683029</id>
      <parentid>42683027</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T16:57:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dwina744</username>
        <id>178014</id>
      </contributor>
      <comment>+slika</comment>
      <origin>42683029</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="328502" sha1="8gihtubjkq3sipuua2iei9pu7pgl0im" xml:space="preserve">Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]].

Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali &quot;prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima&quot;. Druga po brojnosti kategorija su bili &quot;oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati&quot;. Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.&lt;ref name=jugoslavenstvo69&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.&lt;/ref&gt;

== Arhitektura ==

* [[Mia David]], arhitekta, scenograf&lt;ref name=miadavid1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miša David]], arhitekta&lt;ref name=mišadavid1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radivoje Dinulović]], arhitekt&lt;ref name=dinulovic1&gt;[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Milunić]], arhitekt&lt;ref name=milunic1&gt;[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milunic2&gt;[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as &quot;a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore.&quot;''&lt;/ref&gt;
* [[Aljoša Šegvić]], arhitekta&lt;ref name=segvic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.&lt;br&gt;''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milica Šterić]], arhitekta&lt;ref name=steric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.&lt;br&gt;''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije &quot;Energoprojekt&quot; - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Svoboda]], arhitekta&lt;ref name=svoboda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.&lt;br&gt;''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Udovički]], arhitekta&lt;ref name=dudovicki1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''&lt;br&gt;''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Diplomacija ==

* [[Aleš Bebler]], diplomata, revolucionar&lt;ref name=abebler1&gt;VIII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Beograd, 7–13. decembra 1964. Stenografske beleške III. Beograd 1965, str. 1918.&lt;br&gt;''“Ovima moramo pre svega reći da je dobar deo našeg razmimoilaženja prosto nesporazum, i to nesporazum u tome šta mi, Jugosloveni, i drugi koji se sa nama slažu, nazivamo politikom miroljubive koegzistencije i kako je mi definišemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Salih Fejić]], diplomata&lt;ref name=fejic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.&lt;br&gt;''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rexhai Surroi]], diplomat&lt;ref name=surroi1&gt;Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.&lt;br&gt;''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenko Štambuk]], diplomata&lt;ref name=zstambuk&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''&lt;br&gt;''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Aleš Bebler.jpg|Aleš Bebler
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Film i pozorište ==

* [[Vjekoslav Afrić]], glumac&lt;ref name=afric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Neda Arnerić]], glumica&lt;ref name=arneric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.&lt;br&gt;''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare &quot;Atrijum&quot;, Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Bajić]], redatelj&lt;ref name=dbajic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dbajic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.&lt;br&gt;''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Primož Bebler]], redatelj&lt;ref name=pbebler1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''&lt;br&gt;''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.&lt;br&gt;''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pbebler3&gt;[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''&lt;br&gt;''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Bekjarev]], glumac&lt;ref name=bekjarev1&gt;[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''&lt;br&gt;''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Benka]], redatelj&lt;ref name=benka1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Melita Bihali]], glumica&lt;ref name=bihali1&gt;[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''&lt;br&gt;''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bihali2&gt;[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''&lt;br&gt;''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Bjelac]], glumac&lt;ref name=bjelac1&gt;[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''&lt;br&gt;''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelac2&gt;[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: &quot;Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelica Bjeli]], glumica&lt;ref name=bjeli1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac&lt;ref name=bjelogrlic1&gt;[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film &quot;Toma&quot; se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''&lt;br&gt;''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic2&gt;[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''&lt;br&gt;''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bjelogrlic3&gt;[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''&lt;br&gt;''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''&lt;/ref&gt;
* [[Bogić Bošković]], glumac&lt;ref name=bboskovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.&lt;br&gt;''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tanja Bošković]], glumica&lt;ref name=tboskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karlo Bulić]], glumac&lt;ref name=bulic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Cvejić]], glumac&lt;ref name=cvejic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: &quot;Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje&quot;] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.&lt;br&gt;''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Cvetković]], glumac&lt;ref name=scvetkovic1&gt;[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''&lt;br&gt;''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221018020612/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede |date=2022-10-18 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic3&gt;[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230131035406/https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ |date=2023-01-31 }} Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''&lt;br&gt;''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic4&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''&lt;br&gt;''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic5&gt;[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''&lt;br&gt;''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic6&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.&lt;br&gt;''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=scvetkovic7&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.&lt;br&gt;''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator&lt;ref name=dovnikovic1&gt;[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''&lt;br&gt;''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Dragojević]], redatelj&lt;ref name=dragojevic1&gt;[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''&lt;br&gt;''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic2&gt;[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''&lt;br&gt;''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic3&gt;[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''&lt;br&gt;''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dragojevic4&gt;[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''&lt;br&gt;''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''&lt;/ref&gt;
* [[Jasna Đuričić]], glumica&lt;ref name=djuricic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''&lt;br&gt;''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djuricic2&gt;[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''&lt;br&gt;''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Ejdus]], glumac&lt;ref name=ejdus1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''&lt;br&gt;''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus2&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''&lt;br&gt;''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ejdus3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.&lt;br&gt;''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mira Erceg]], reditelj&lt;ref name=erceg1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.&lt;br&gt;''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Fehmiu]], glumac&lt;ref name=fehmiu1&gt;[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''&lt;br&gt;''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”&lt;/ref&gt;
* [[Dragomir Felba]], glumac&lt;ref name=felba1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.&lt;br&gt;''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjen Glavonić]], redatelj&lt;ref name=glavonic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''&lt;br&gt;''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Grahovac]], glumac&lt;ref name=grahovac1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''&lt;br&gt;''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Gruden]], glumac&lt;ref name=agruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta &quot;Atelje 212&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Hadžić]], reditelj, pisac&lt;ref name=hadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160.&lt;br&gt;''“Hadžić Srđan, reditelj i pisac; član Akademije filmske umetnosti i nauke. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Hubač]], dramski pisac&lt;ref name=hubac1&gt;[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''&lt;br&gt;''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Isaković]], glumac&lt;ref name=bisakovic1&gt;[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''&lt;br&gt;''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic2&gt;[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bisakovic3&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''&lt;br&gt;''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Isović]], scenarista&lt;ref name=fisovic1&gt;[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''&lt;br&gt;''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic2&gt;[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''&lt;br&gt;''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic3&gt;[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101212701/https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise |date=2022-11-01 }} [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=fisovic4&gt;[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za &quot;Avaz&quot;: Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''&lt;br&gt;''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ita Rina]], glumica&lt;ref name=itarina&gt;[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''&lt;/ref&gt;
* [[Davor Janjić]], glumac&lt;ref name=janjic&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''&lt;br&gt;''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Kadijević]], redatelj&lt;ref name=kadijevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''&lt;br&gt;''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic2&gt;[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''&lt;br&gt;''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kadijevic4&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.&lt;br&gt;''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Rialda Kadrić]], glumica&lt;ref name=kadric1&gt;[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''&lt;br&gt;''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stefan Kapičić]], glumac&lt;ref name=kapicic1&gt;[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''&lt;br&gt;''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''&lt;/ref&gt;
* [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja&lt;ref name=kapic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.&lt;br&gt;''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kapic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.&lt;br&gt;''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Karadžić]], glumac&lt;ref name=karadzic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.&lt;br&gt;''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirjana Karanović]], glumica&lt;ref name=mkaranovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221012063031/https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka |date=2022-10-12 }} Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Srđan Karanović]], redatelj&lt;ref name=skaranovic1&gt;[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''&lt;br&gt;''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljen Kljaković]], scenarista&lt;ref name=kljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.&lt;br&gt;''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Kokotović]], reditelj&lt;ref name=kokotovic1&gt;[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.&lt;br&gt;''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokotovic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.&lt;br&gt;''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Kosanović]], reditelj&lt;ref name=dkosanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik&lt;ref name=leskovar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.&lt;br&gt;''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Leon Lučev]], glumac&lt;ref name=lucev1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj&lt;ref name=majdak1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.&lt;br&gt;''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj&lt;ref name=mandic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.&lt;br&gt;''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maričić]], reditelj&lt;ref name=maricic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.&lt;br&gt;''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gordan Matić]], reditelj&lt;ref name=matic1&gt;[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''&lt;br&gt;''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Matičević]], reditelj&lt;ref name=maticevic1&gt;[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''&lt;br&gt;''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Irfan Mensur]], glumac&lt;ref name=mensur1&gt;[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''&lt;br&gt;''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur2&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''&lt;br&gt;''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur3&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''&lt;br&gt;''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur4&gt;[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''&lt;br&gt;''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur5&gt;[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur6&gt;[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''&lt;br&gt;''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur7&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.&lt;br&gt;''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mensur8&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.&lt;br&gt;''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ognjenka Milićević]], rediteljka&lt;ref name=milicevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.&lt;br&gt;''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Kokan Mladenović]], redatelj&lt;ref name=kokan1&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan2&gt;[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan3&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kokan4&gt;[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''&lt;/ref&gt;
* [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica&lt;ref name=mrkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.&lt;br&gt;''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar&lt;ref name=munitic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.&lt;br&gt;''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dino Mustafić]], reditelj&lt;ref name=mustafic1&gt;[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250403122425/https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena |date=2025-04-03 }} [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''&lt;br&gt;''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic2&gt;[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mustafic3&gt;[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''&lt;br&gt;''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Paskaljević]], reditelj&lt;ref name=paskaljevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.&lt;br&gt;''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=paskaljevic2&gt;[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240324152716/https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp{{!}}issue:UB_00064_19920905{{!}}page:8 |date=2024-03-24 }} Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.&lt;br&gt;''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borka Pavićević]], dramaturškinja&lt;ref name=pavicevic1&gt;[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''&lt;br&gt;''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pavicevic2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''&lt;br&gt;''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Pejaković]], glumac&lt;ref name=pejakovic&gt;[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu &quot;Ućerivanje&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''&lt;br&gt;''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''&lt;/ref&gt;
* [[Katarina Pejović]], dramaturškinja&lt;ref name=pejovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''&lt;br&gt;''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Perić]], glumac&lt;ref name=dperic1&gt;[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&amp;yyyy=2018&amp;mm=09&amp;dd=24&amp;nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Pogačić]], reditelj&lt;ref name=pogacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.&lt;br&gt;''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radko Polič]], glumac&lt;ref name=polic1&gt;[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=polic2&gt;[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''&lt;br&gt;''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mladen Popović]], dramaturg&lt;ref name=mladenpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.&lt;br&gt;''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nenad Prokić]], dramaturg&lt;ref name=prokic1&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Ristić]], režiser&lt;ref name=ristic1&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''&lt;br&gt;''“Nacionalnost - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic2&gt;[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ristic3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.&lt;br&gt;''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Savić]], glumica&lt;ref name=olgasavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Savin]], redatelj&lt;ref name=savin1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=savin2&gt;[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''&lt;br&gt;''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Žorž Skrigin]], reditelj&lt;ref name=skrigin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.&lt;br&gt;''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gorčin Stojanović]], reditelj&lt;ref name=gstojanovic1&gt;[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''&lt;br&gt;''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gstojanovic2&gt;[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''&lt;br&gt;''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Abdurrahman Šalja]], glumac&lt;ref name=salja1&gt;[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''&lt;br&gt;''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji,  mrtvi, odlaze  nekuda na plutajućem ostrvu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Štimac]], glumac&lt;ref name=stimac1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''&lt;br&gt;''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''&lt;/ref&gt;
* [[Feđa Štukan]], glumac&lt;ref name=stukan1&gt;[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''&lt;br&gt;''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan2&gt;[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''&lt;br&gt;''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stukan3&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221113015556/https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ |date=2022-11-13 }} N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''&lt;br&gt;''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Tinska]], glumica&lt;ref name=tinska&gt;[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Trešnjak]], režiser&lt;ref name=tresnjak1&gt;[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''&lt;br&gt;''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergej Trifunović]], glumac&lt;ref name=strifunovic1&gt;[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101234715/https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw |date=2022-11-01 }} WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Renata Ulmanski]], glumica&lt;ref name=ulmanski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.&lt;br&gt;''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mlađa Veselinović]], glumac&lt;ref name=veselinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.&lt;br&gt;''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar&lt;ref name=volk1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.&lt;br&gt;''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Zaninović]], reditelj&lt;ref name=zaninovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.&lt;br&gt;''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevo Žigon]], glumac&lt;ref name=zigon1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.&lt;br&gt;''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar&lt;ref name=zmukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.&lt;br&gt;''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić
Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić
Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev
Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli
Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić
Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković
Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić
Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić
Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković
Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković
Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević
Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić
Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus
Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu
Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković
Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina
Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić
Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić
Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović
Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić
Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević
Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić
Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić
Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević
Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević
Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić
Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič
Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić
Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin
Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin
Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac
Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović
Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski
Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Fotografija ==

* [[Ivo Eterović]], fotograf&lt;ref name=eterovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Kragujević]], fotoreporter&lt;ref name=kragujevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.&lt;br&gt;''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan&lt;ref name=surla1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&amp;v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''&lt;br&gt;''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla2&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''&lt;br&gt;''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=surla3&gt;[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''&lt;br&gt;''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Književnost i pjesništvo==

* [[Olja Alvir]], književnica&lt;ref name=alvir1&gt;[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''&lt;br&gt;''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str.  182.&lt;br&gt;''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=andric2&gt;Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.&lt;br&gt;''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Arsenijević]], književnik&lt;ref name=arsenijevic1&gt;[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''&lt;br&gt;''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Aškerc]], pesnik&lt;ref name=askerc1&gt;Aškerc, Anton: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-YNVE4FUC/ecf67f53-f5ca-416a-a350-bc79be7c6661/PDF Hrvaški »Salon«.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 2 (1899), str. 132.&lt;br&gt;''“Zakaj nismo vsaj vsi Jugoslovani edini v jeziku, v književnosti in umetnosti? Čemu se cepimo in slabimo sami? Čemu? . . .”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Babić]], književnik&lt;ref name=babic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''&lt;br&gt;''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno &quot;proljećarske&quot; devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao &quot;zadrti šuvarovac&quot; i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic2&gt;[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''&lt;br&gt;''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - &quot;Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici.&quot;''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic3&gt;[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''&lt;br&gt;''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=babic4&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''&lt;br&gt;''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladislav Bajac]], književnik&lt;ref name=bajac1&gt;[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208072328/https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac |date=2023-02-08 }} Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''&lt;br&gt;''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja&lt;ref name=bajindjukanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.&lt;br&gt;''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Benkova]], književnica&lt;ref name=benkova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.&lt;br&gt;''“Benkova Vjera, pisac i književni prevodilac; novinar, saradnik Slovačke redakcije Radio N. Sada (od '80). […] P: Slovakinja jugosl. porekla..”''&lt;/ref&gt;
* [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti&lt;ref name=bihalji1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.&lt;br&gt;''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Laslo Blašković]], književnik&lt;ref name=blaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač&lt;ref name=bodirogic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bodirogic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''&lt;/ref&gt;
* [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja&lt;ref name=bogavac1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''&lt;br&gt;''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka&lt;ref name=bojicic1&gt;[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar&lt;ref name=cicvara1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.&lt;br&gt;''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Ćurčin]], pjesnik&lt;ref name=curcin1&gt;[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''&lt;br&gt;''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;&lt;ref name=davico&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''&lt;br&gt;''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš&lt;ref name=ergic1&gt;[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''&lt;br&gt;''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic2&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic3&gt;[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ergic4&gt;[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''&lt;br&gt;''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdenka Feđver]], književnica&lt;ref name=fedjver1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''&lt;br&gt;''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frida Filipović]], književnik&lt;ref name=filipovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.&lt;br&gt;''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Hristo Georgijevski]], književnik&lt;ref name=georgijevski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.&lt;br&gt;''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Goldsworthy]], književnica&lt;ref name=goldsvorti1&gt;[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101185457/https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ |date=2022-11-01 }} Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''&lt;br&gt;''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=goldsvorti2&gt;[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''&lt;br&gt;''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mustafa Karahasan]], književnik&lt;ref name=karahasan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.&lt;br&gt;''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''&lt;/ref&gt;
* [[Danilo Kiš]], književnik&lt;ref name=kis1&gt;Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.&lt;br&gt;''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Koprivica]], književnik&lt;ref name=koprivica1&gt;[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230205195241/https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ |date=2023-02-05 }} Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''&lt;br&gt;''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=koprivica2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''&lt;br&gt;''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista&lt;ref name=krleza1&gt;Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.&lt;br&gt;''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krleza2&gt;Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.&lt;br&gt;''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''&lt;/ref&gt;
* [[Zofka Kveder]], književnica&lt;ref name=kveder1&gt;Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).&lt;br&gt;''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik&lt;ref name=levicnik1&gt;Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Maticki]], književnik, novinar&lt;ref name=maticki1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.&lt;br&gt;''“Maticki Milenko, književnik; urednik &quot;Politikinog&quot; podlistka &quot;Politika za decu&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Matvejević]], književnik&lt;ref name=matvejevic1&gt;Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;redir_esc=y#v=onepage&amp;q&amp;f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom)
&lt;br&gt;''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic2&gt;[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''&lt;br&gt;''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic3&gt;[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''&lt;br&gt;''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=matvejevic4&gt;[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''&lt;br&gt;''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Milišić]], pesnik&lt;ref name=milisic1&gt;Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.&lt;br&gt;''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic2&gt;[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''&lt;br&gt;''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milisic3&gt;[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor&lt;ref name=muzijevic1&gt;[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''&lt;br&gt;''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik&lt;ref name=nazor1&gt;Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153912/http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf |date=2024-12-25 }}, u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.&lt;br&gt;''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''&lt;/ref&gt;
* [[Elvedin Nezirović]], književnik&lt;ref name=nezirovic1&gt;[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''&lt;br&gt;''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist&lt;ref name=nikolaidis&gt;[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''&lt;br&gt;''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grozdana Olujić]], književnica&lt;ref name=olujic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.&lt;br&gt;''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Omerović]], pjesnik&lt;ref name=omerovic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''&lt;br&gt;''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije &quot;ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata&quot;!”''&lt;/ref&gt;
* [[Eliezer Papo]], književnik i rabin&lt;ref name=papo1&gt;[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''&lt;br&gt;''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''&lt;/ref&gt;
* [[Siniša Pavić]], scenarista&lt;ref name=pavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.&lt;br&gt;''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Muharem Pervić]], književni kritičar&lt;ref name=pervic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.&lt;br&gt;''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik&lt;ref name=pukmeister1&gt;Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.&lt;br&gt;''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Radović]], književnik&lt;ref name=radovic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''&lt;br&gt;''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vujica Rešin Tucić]], književnik&lt;ref name=resintucic1&gt;Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.&lt;br&gt;''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=resintucic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.&lt;br&gt;''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Ristić]], književnik i diplomata&lt;ref name=ristic-andric-davico/&gt;
* [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik&lt;ref name=sarajlic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''&lt;br&gt;''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;
* [[Bekim Sejranović]], književnik&lt;ref name=sejranovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''&lt;br&gt;''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac&lt;ref name=tiagostankovic1&gt;[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tiagostankovic2&gt;[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''&lt;br&gt;''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlada Stojiljković]], književnik&lt;ref name=stojiljkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.&lt;br&gt;''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture&lt;ref name=suvin1&gt;[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''&lt;br&gt;''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''&lt;/ref&gt;
* [[August Šenoa]], književnik&lt;ref name=senoa1&gt;Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.&lt;br&gt;''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=senoa2&gt;Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.&lt;br&gt;''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac&lt;ref name=scepanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.&lt;br&gt;''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost &quot;Erazmo&quot;; urednik IP &quot;Prometej&quot;, N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šubić]], književnik&lt;ref name=subic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.&lt;br&gt;''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gvido Tartalja]], književnik&lt;ref name=tartalja1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.&lt;br&gt;''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Tišma]], književnik&lt;ref name=stisma1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''&lt;br&gt;''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stisma2&gt;[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''&lt;br&gt;''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Todorović]], književnik, novinar&lt;ref name=dtodorovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.&lt;br&gt;''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Toman]], pjesnik, političar&lt;ref name=toman1&gt;Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.&lt;br&gt;''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Tomaš]], pjesnik&lt;ref name=mtomas1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''&lt;br&gt;''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mtomas2&gt;[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''&lt;br&gt;''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Trdina]], književnik&lt;ref name=trdina1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  302.&lt;br&gt;''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik&lt;ref name=mvesovic1&gt;[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305071039/http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 |date=2016-03-05 }} [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''&lt;br&gt;''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic2&gt;[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080947/https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''&lt;br&gt;''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mvesovic3&gt;[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radonja Vešović]], književnik&lt;ref name=rvesovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rvesovic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.&lt;br&gt;''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište&quot;&lt;ref name=vidakovicpetrov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.&lt;br&gt;''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf&lt;ref name=viskovic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''&lt;br&gt;''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Zubanović]], književnik&lt;ref name=zubanovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.&lt;br&gt;''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nina Živančević]], pjesnikinja&lt;ref name=zivancevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.&lt;br&gt;''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić
Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević
Datoteka:Anton Aškerc.jpg|Anton Aškerc
Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac
Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin
Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo
Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić
Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš
Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža
Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder
Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik
Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević
Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor
Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić
Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić
Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić
Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković
Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa
Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja
Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović
Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman
Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Komedija ==

* [[Peđa Bajović]], stand-up komičar&lt;ref name=bajovic1&gt;[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: &quot;U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''&lt;br&gt;''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic2&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''&lt;br&gt;''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic3&gt;[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''&lt;br&gt;''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a  koji su sve dio mog identiteta.  Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bajovic4&gt;[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''&lt;/ref&gt;

== Kulinarstvo ==

* [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje&lt;ref name=stanisic1&gt;[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&amp;nav_id=653173&amp;yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&amp;mm=11&amp;nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''&lt;br&gt;''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=stanisic2&gt;[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.&lt;br&gt;''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Ljekarstvo ==

* [[Ljubica Božinović]], kardiolog&lt;ref name=bozinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.&lt;br&gt;''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar&lt;ref name=dulic1&gt;Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar&lt;ref name=sgruden1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.&lt;br&gt;''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Ilanković]], neuropsihijatar, univ. profesor&lt;ref name=ilankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 167.&lt;br&gt;''“Ilanković Nikola, načelnik Odeljenja za organske moždane bolesti u Institutu za psihijatriju KCS; profesor Medic. fakulteta, Bg.; šef Centra za kliničku neurofiziologiju i poremećaje spavanja; preds. Sekcije za EEG i kliničku neurofiziologiju SLD; osnivač Laboratorije BU za kognitivne neuronauke i neuroinžinjering ('95). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica&lt;ref name=misakovic1&gt;[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''&lt;br&gt;''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Janežič]], lekar, pisac&lt;ref name=vjanezic&gt;Janežič, Valentin (Balant): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TX6C8UZR/fb80cf9c-4262-4b58-b163-3ba39b58d90b/PDF Adam Janoša z Roščiševa Roščiševsky], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 42 (1852), str. 341.&lt;br&gt;''“Gotovo je bila ta prikazen vsim Slovanom, posebno pa nam Jugoslavenom neobičajna in nenadjana, ker se navadno naši žlahtniki svojega naroda sramujejo, ga zapuščajo in mnogokrat […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor&lt;ref name=juzbasic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.&lt;br&gt;''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar&lt;ref name=moricpetrovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.&lt;br&gt;''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar&lt;ref name=vpopadic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.&lt;br&gt;''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor&lt;ref name=draganpopovic1&gt;Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.&lt;br&gt;''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''&lt;/ref&gt;
* [[Igor Radosavljević]], psihijatar&lt;ref name=iradosavljevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''&lt;br&gt;''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''&lt;/ref&gt;
* [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=msimic1&gt;[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''&lt;br&gt;''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.&lt;br&gt;''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic3&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''&lt;br&gt;''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=msimic4&gt;[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''&lt;br&gt;''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić
Datoteka:Dr. Valentin Janežič Büste, Sankt Jakob im Rosental, Kärnten.jpg|Valentin Janežič
Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav &quot;Mirko&quot; Simić
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Muzika ==

* [[Ernest Ačkun]], klarinetista&lt;ref name=ackun1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ackun2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.&lt;br&gt;''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Husein Alijević]], pjevač&lt;ref name=alijevic1&gt;[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''&lt;br&gt;''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šaban Bajramović]], pjevač&lt;ref name=bajramovic1&gt;[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''&lt;br&gt;''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bebi Dol]], pevačica&lt;ref name=bebidol1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.&lt;br&gt;''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Beki Bekić]], pevač&lt;ref name=bekic1&gt;[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''&lt;br&gt;''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Beljajev]], dirigent&lt;ref name=beljajev1&gt;[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''&lt;br&gt;''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bruno Bjelinski]], kompozitor&lt;ref name=bjelinski2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.&lt;br&gt;''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dara Bubamara]], pjevačica&lt;ref name=darabubamara1&gt;[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za &quot;Avaz&quot;: Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ðogani]], pjevač&lt;ref name=djogani1&gt;[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''&lt;br&gt;''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor&lt;ref name=dojcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.&lt;br&gt;''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ &quot;J. Slavenski&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Furduj]], muzičar&lt;ref name=furduj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.&lt;br&gt;''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=furduj2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 131.&lt;br&gt;''“Furduj M. Vladimir, muzičar - bubnjar (r. 6. XI 1945, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac&lt;ref name=glisic1&gt;[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zafir Hadžimanov]], pjevač&lt;ref name=hadzimanov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.&lt;br&gt;''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojan Hreljac]], muzičar&lt;ref name=hreljac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.&lt;br&gt;''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ekrem Jevrić]], pevač&lt;ref name=jevric1&gt;[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''&lt;br&gt;''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Janković]], muzičar&lt;ref name=vjankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.&lt;br&gt;''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Kalezić]], pevač&lt;ref name=kalezic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.&lt;br&gt;''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rastislav Kambasković]], kompozitor&lt;ref name=kambaskovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.&lt;br&gt;''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Kovač]], glazbenik&lt;ref name=bkovac&gt;[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''&lt;br&gt;''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''&lt;/ref&gt;
* [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor&lt;ref name=kkovac1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''&lt;br&gt;''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''&lt;/ref&gt;
* [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač&lt;ref name=hoki1&gt;[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''&lt;br&gt;''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki2&gt;[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=hoki3&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''&lt;br&gt;''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''&lt;/ref&gt;
* [[Lepa Brena]], pevačica&lt;ref name=brena1&gt;[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''&lt;br&gt;''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena2&gt;[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''&lt;br&gt;''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena3&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=brena4&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.&lt;br&gt;''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj&lt;ref name=lisinski1&gt;[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije&lt;br&gt;''“Pesmu &quot;Hej Sloveni&quot; napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Lokner]], muzičar&lt;ref name=lokner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.&lt;br&gt;''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe &quot;Bajaga i instruktori&quot;. […] P: Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dženan Lončarević]], pjevač&lt;ref name=loncarevic1&gt;[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=loncarevic2&gt;[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231235412/https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 |date=2022-12-31 }} Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''&lt;br&gt;''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''&lt;/ref&gt;
* [[Magnifico]], pjevač&lt;ref name=magnifico1&gt;[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=magnifico2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''&lt;br&gt;''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoje Marković]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181&gt;[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''&lt;br&gt;''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mmarkovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.&lt;br&gt;''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar&lt;ref name=mladenovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.&lt;br&gt;''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Redžo Mulić]], kompozitor&lt;ref name=mulic1&gt;[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''&lt;br&gt;''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mulic2&gt;[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''&lt;br&gt;''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik&lt;ref name=nemecek1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.&lt;br&gt;''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV &quot;Pink&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Istra Pečvari]], pijanistkinja&lt;ref name=pecvari1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlastimir Peričić]], kompozitor&lt;ref name=pericic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pericic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.&lt;br&gt;''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šako Polumenta]], pevač&lt;ref name=špolumenta1&gt;[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html &quot;Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve&quot;: Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''&lt;/ref&gt;
* [[Esma Redžepova]], pevačica&lt;ref name=eredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.&lt;br&gt;''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Usnija Redžepova]], pjevačica&lt;ref name=uredzepova1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.&lt;br&gt;''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Senidah]], pevačica&lt;ref name=senidah1&gt;[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250708194310/https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ |date=2025-07-08 }} Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''&lt;br&gt;''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mojmir Sepe]], kompozitor&lt;ref name=mmarkovic-sepe-181/&gt;
* [[Šemsa Suljaković]], pevačica&lt;ref name=suljakovic1&gt;[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''&lt;br&gt;''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Švager]], saksofonista&lt;ref name=svager1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.&lt;br&gt;''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i &quot;Dzezteta Ivana Švagera&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dado Topić]], pjevač i muzičar&lt;ref name=topic1&gt;[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest &quot;A sad adio&quot; i muzika iz &quot;Otpisanih&quot;: U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic2&gt;[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=topic3&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''&lt;br&gt;''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bisera Veletanlić]], pjevačica&lt;ref name=bveletanlic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''&lt;br&gt;''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bveletanlic3&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Senka Veletanlić]], pevačica&lt;ref name=sveletanlic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sveletanlic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac&lt;ref name=vunturisevic1&gt;[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''&lt;br&gt;''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Toma Zdravković]], pjevač&lt;ref name=zdravkovic1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.&lt;br&gt;''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun
Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević
Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović
Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol
Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski
Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač
Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena
Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski
Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević
Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico
Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović
Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić
Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta
Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova
Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova
Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić
Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević
Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Nauka ==

* [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor&lt;ref name=ahmetovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.&lt;br&gt;''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac&lt;ref name=babukic1&gt;Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.&lt;br&gt;''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Jovo Bakić]], sociolog&lt;ref name=bakic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''&lt;br&gt;''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Belkić]], fizičar&lt;ref name=belkic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.&lt;br&gt;''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti&lt;ref name=blazevic1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''&lt;br&gt;''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar&lt;ref name=borojevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.&lt;br&gt;''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Bradaška]], historičar&lt;ref name=bradaska1&gt;Bradaška, Franjo: Jugoslovjeni u Turskoj. Narodopisni nacrt od
profesora Franje Bradaške, u: Književnik, god. II. sv. 3. (1865), str. 321.&lt;br&gt;''“Ako Turska zanima ostalu Europu, to mora ona tim više zanimati Slovjene, a poimence nas Jugoslovjene.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Buden]], filozof&lt;ref name=buden1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''&lt;br&gt;''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Oroslav Caf]], jezikoslovac, duhovnik&lt;ref name=caf1&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-L3EKLYU5/0eb651f7-e8d8-4182-8297-db73a5a4305a/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 2, številka 23 (1851), str. 181.&lt;br&gt;''“Uže smo si veselo upanje dělali, da se bomo mi Jugoslaveni po navodu 
slavne […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=caf2&gt;Caf, Oroslav (Bělankin): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7SVW981B/03fb9f28-9e2b-425a-b964-56a4fc584b38/PDF R ino L sta slavenska vokala], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 25 (1852), str. 205.&lt;br&gt;''“Bodi nam Jugoslavenom tedaj pravilo: I. r med konsonanti ino na kraju […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Čolović]],  etnolog&lt;ref name=icolovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=colovic2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.&lt;br&gt;''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Ćorović]], povjesničar&lt;ref name=corovic1&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 655.&lt;br&gt;''“Mi Jugosloveni imamo puno razloga da sa poverenjem gledamo u vremena koja dolaze.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksa Đilas]], sociolog&lt;ref name=adjilas1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''&lt;br&gt;''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas2&gt;[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''&lt;br&gt;''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas3&gt;[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''&lt;br&gt;''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas4&gt;Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=editions:I4_wUiRXowIC&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&amp;ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&amp;q&amp;f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.&lt;br&gt;''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=djilas5&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.&lt;br&gt;''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas6&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=adjilas7&gt;[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Đokić]], historičar&lt;ref name=djokic1&gt;[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''&lt;br&gt;''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog&lt;ref name=dvornikovic1&gt;[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''&lt;br&gt;''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''&lt;/ref&gt;
* [[Egon Fekete]], lingvista&lt;ref name=fekete1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.&lt;br&gt;''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Filipović]], pedagog, književnik&lt;ref name=ifilipovic1&gt;Filipović, Ivan (Perić): Pravac naše književnosti, u: Neven, VII. god (1858), str. 73.&lt;br&gt;''“Važnost školskih i pučkih knjižnica uvidjeli su već mnogi narodi, samo mi Jugoslaveni ne.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog&lt;ref name=garasanin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.&lt;br&gt;''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Andrej Grubačić]], sociolog&lt;ref name=grubacic1&gt;Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&amp;hl=de&amp;sa=X&amp;ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&amp;ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&amp;q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&amp;f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.&lt;br&gt;''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''&lt;/ref&gt;
* [[Katica Hedrih]], mašinski inženjer, univ. profesorica&lt;ref name=hedrih1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Hedrih (Stevanović) Katica, redovni profesor (za pr. Elastidinamika, Otpornost materijala i Teorija nelinearnih oscilacija) i šef Katedre za mehaniku Mašinskog fakulteta, Niš; gl. i odg. urednik časopisa &quot;Facta Universitatis&quot;; nauč. saradnik Matemat. instituta SANU; ekspert Sav. ministarstva za nauku i tehnologiju. […] P: Jugoslovenka, srpske nacionalnosti; […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Herbut]], fizičar&lt;ref name=herbut1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.&lt;br&gt;''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=herbut2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.&lt;br&gt;''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelisaveta Ibrovac]], profesor, prevoditelj&lt;ref name=ibrovac1&gt;Ибровац, Јелисавета (Демирова, Мирка): [https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/Periodika/SD_E74E1D9A175FE5728805716D3DEA6D36/1922/k001?fullscreen#page/492/mode/1up Молиерова прослава у Паризу], у: Српски књижевни гласник, Нова серија, књ. V бр. 1 (1922), стр. 463.&lt;br&gt;''“Ми Југословени смо са поносом могли истаћи да је наш песник и народни мученик Франкопан дао један од првих превода Молиера у опште.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Ilešič]], književni povjesničar, publicist&lt;ref name=ilesic1&gt;Ilešič, Fr.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-P2B6NX9A/099c4d73-b7c1-4486-9729-7487689a5bd4/PDF Vse pleše. Balada — ballata.], u: Ljubljanski zvon, god. 19 br. 1 (1899), str. 49.&lt;br&gt;''“Pohlevno nasprotujoč, je nekdo iz ozadja izrekel svoje pomisleke o Čukovem modrovanju, češ, mi Jugoslovani s svojim »kolom« se pač dobro vrtimo v krogu, a naprej ne pridemo, ne napredujemo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor&lt;ref name=ivic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.&lt;br&gt;''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Janežič]], filolog&lt;ref name=janezic1&gt;Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.&lt;br&gt;''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Jezernik]], etnolog&lt;ref name=jezernik1&gt;[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''&lt;br&gt;''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đokica Jovanović]], sociolog&lt;ref name=jovanovic1&gt;[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''&lt;br&gt;''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''&lt;/ref&gt;
* [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar&lt;ref name=kakas1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.&lt;br&gt;''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog&lt;ref name=kisjuhas1&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Klajn]], jezikoslovac&lt;ref name=klajn1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.&lt;br&gt;''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Korać]], sociolog&lt;ref name=korac1&gt;
Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.&lt;br&gt;''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar&lt;ref name=kotevska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.&lt;br&gt;''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika &quot;Bis&quot;; […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boško Kovačević]], sociolog&lt;ref name=kovacevic1&gt;[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''&lt;/ref&gt;
* [[Fran Kovačič]], teolog, historičar&lt;ref name=kovačič1&gt;Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de#v=onepage&amp;q&amp;f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.&lt;br&gt;''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar&lt;ref name=kraljevicbalalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.&lt;br&gt;''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar&lt;ref name=sakcinski1&gt;I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=sakcinski2&gt;Smičiklas, Tade; Marković, Franjo: Matica Hrvatska od godine 1842. do godine 1892. Spomen-knjiga. Zagreb 1892, str. 160.&lt;br&gt;''“Očekivamo pako od nje, da nam one strane što brže pridruži, koje po historiji i zakonu ili po krvi i poreklu našoj državi ili našemu jugoslavenskomu narodu pripadaju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đuro Kurepa]], fizičar&lt;ref name=djkurepa1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.&lt;br&gt;''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Kurepa]], fizičar&lt;ref name=mkurepa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.&lt;br&gt;''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mkurepa2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.&lt;br&gt;''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog&lt;ref name=ljubic1&gt;Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)&lt;br&gt;“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Macun]], književni povjesničar&lt;ref name=macun1&gt;Macun, Ivan: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-TZWJKXHW/f39ff886-a3b5-4dc5-967b-8f5d499a8755/PDF Cvetje slovenskiga pesničtva.] Trst 1850, str. 4.&lt;br&gt;''“Poglej samo nekaj malo na polje slavjanskih narodnih pesem in boš vidil u Čehih, Poljakih in posebno u nas Jugoslavjanih množinu sadja najlepšega, z katerim bo se težko kater si bodi drugi narod hvaliti zamogel.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti&lt;ref name=madjaric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.&lt;br&gt;''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac&lt;ref name=majar1&gt;Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Matković]], geograf&lt;ref name=pmatkovic1&gt;Matković, Petar: Zemljopisni odlomci. Najnovija kartografija o Jugoslovjenskih zemljah, u: Književnik, god. III. sv. 1. (1866), str. 81.&lt;br&gt;''“Vojnički kartografički zavod u Beču, koji si je glede svojih kartografičkih proizvoda slavno ime stekao, objelodani za kratko vrieme koli za znanost u obće, toli za nas Jugoslovjene napose evo već drugu vele znamenitu i krasnu geografičku radnju: Dalmaciju naime, koja poput okvira sa zapada Balkanski poluotok zaprema, i gore navedenu kartu Bosne i Hercegovine, kojom je publikacijom sumnja o tajnom skrivanju kartografičkoga materijala iz političkoga obzira sasvim izčeznula.”''&lt;/ref&gt;
* [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor&lt;ref name=mesinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.&lt;br&gt;''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nada Milašin]], naučnik&lt;ref name=milasin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.&lt;br&gt;''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vojin Milić]], sociolog&lt;ref name=milic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.&lt;br&gt;''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Miljanić]], inženjer elektrotehnike, univ. profesor&lt;ref name=miljanic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 348.&lt;br&gt;''“Miljanić Petar, akademik, sekretar Odeljenja tehničkih nauka SANU, redovni profesor Mašinskog i Elektrotehn. fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Navratil]], jezikoslovac&lt;ref name=navratil1&gt;N., J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-7IS7KTWC/de1d2076-efac-45c3-b8f8-6afcd0997ccc/PDF Želja jezikoznanska o novem letu vsim Slovencom, posebno pisateljem slovenskim v prevdarek], u: Slovenska bčela, letnik 4, številka 8 (1853), str. 63.&lt;br&gt;''“Tudi govorimo vsi Slovenci in Jugoslovani; Ne dam mu naj manje […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar&lt;ref name=anikolic1&gt;[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.&lt;br&gt;''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Novak]], istoričar&lt;ref name=novak1&gt;[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''&lt;br&gt;''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor&lt;ref name=opavski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.&lt;br&gt;''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=opavski2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.&lt;br&gt;''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=panic1&gt;[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''&lt;br&gt;''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=panic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''&lt;br&gt;''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva&lt;ref name=pavlovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.&lt;br&gt;''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar&lt;ref name=pavlowitch1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''&lt;br&gt;''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miljenko Perić]], fizikohemičar&lt;ref name=mperic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 413.&lt;br&gt;''“Perić Miljenko, redovni profesor Fakulteta za fizičku hemiju PMF, Bg. (za pr. Kvantna hemija i molekulske strukture); šef Katedre za molekulske strukture; prodekan za nastavu. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vesna Pešić]], sociološkinja&lt;ref name=vpesic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''&lt;br&gt;''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nebojša Popov]], sociolog&lt;ref name=popov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.&lt;br&gt;''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista &quot;Republika&quot; (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor&lt;ref name=tpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.&lt;br&gt;''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Puhalo]], anglista&lt;ref name=puhalo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.&lt;br&gt;''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik&lt;ref name=racki1&gt;Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.&lt;br&gt;''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=racki2&gt;Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.&lt;br&gt;''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki/&gt;&lt;ref name=racki31&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  216.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovjeni razdijeljeni smo jezikom, ovom pravom dušom naroda, glavnim, često i jedinim sidrom narodnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Radetić]], jezikoslovac&lt;ref name=radetic1&gt;Radetić, Ivan: Pregled hrvatske tradicionalne književnosti. Senj 1879, str. 199.&lt;br&gt;''“Ovo obće jamstvo ili poručanstvo počelo je kod zapadnih Slovjena; Čeha, Poljaka i Pomorana padati već XIII. vieka, dočim se kod nas Jugoslovjena imenice Hrvata i Srba po zakonu vinodolskom i Dušanovom još u XIV. vieku nalazilo, a gdješto se i do dana današnjega sačuvalo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božo Radman]], agronom&lt;ref name=radman1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine&lt;ref name=dradosavljevic&gt;[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.&lt;br&gt;''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubiša Rajić]], lingvist&lt;ref name=rajic1&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=rajic2&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.&lt;br&gt;''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar&lt;ref name=sribnikar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.&lt;br&gt;''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Rot]], profesor psihologije&lt;ref name=rot1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.&lt;br&gt;''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Obrad Savić]], filozof&lt;ref name=obradsavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.&lt;br&gt;''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa &quot;The Belgrade circle&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja&lt;ref name=ssavic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.&lt;br&gt;''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica&lt;ref name=simakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.&lt;br&gt;''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Stanković]], povjesničar&lt;ref name=djstankovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.&lt;br&gt;''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka&lt;ref name=dstojanovic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''&lt;br&gt;''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=dstojanovic2&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''&lt;br&gt;''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava&lt;ref name=skaric1&gt;[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=skaric2&gt;[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&amp;id=9&amp;setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''&lt;/ref&gt;
* [[Slobodan Šoja]], historičar&lt;ref name=soja1&gt;[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''&lt;br&gt;''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jorjo Tadić]], istoričar&lt;ref name=jtadic1&gt;Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&amp;printsec=frontcover&amp;hl=de&amp;source=gbs_ge_summary_r&amp;cad=0#v=onepage&amp;q&amp;f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.&lt;br&gt;''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tadic2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.&lt;br&gt;''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar&lt;ref name=ntadic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.&lt;br&gt;''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Tesla]], izumitelj&lt;ref name=tesla1&gt;[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.&lt;br&gt;''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar&lt;ref name=tomovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.&lt;br&gt;''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96).  […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka&lt;ref name=trgovcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.&lt;br&gt;''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=trgovcevic2&gt;[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''&lt;br&gt;''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milan Trtanj]], fizikohemičar&lt;ref name=trtanj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.&lt;br&gt;''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinca&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladeta Urošević]], fizičar&lt;ref name=urosevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.&lt;br&gt;''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća &quot;Metrologia&quot;. […] P: Srbin, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Vejvoda]], politikolog&lt;ref name=vejvoda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.&lt;br&gt;''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vejvoda2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.&lt;br&gt;''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar&lt;ref name=vernic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.&lt;br&gt;''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radina Vučetić]], historičarka&lt;ref name=vucetic1&gt;[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''&lt;br&gt;''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vucetic2&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''&lt;br&gt;''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sreten Vujović]], sociolog&lt;ref name=svujovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.&lt;br&gt;''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Zelenhasić]], univerzitetski profesor&lt;ref name=zelenhasic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 643-644.&lt;br&gt;''“Zelenhasić Emir, redovni profesor Građevinskog fakulteta, Subotica (za pr. Hidrologija i Osnovi hidrotehnike); šef Katedre za hidrotehniku. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić
Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić
Datoteka:Franjo Bradaška.jpg|Franjo Bradaška
Datoteka:Jurij Caf.jpg|Oroslav Caf
Datoteka:Vladimir Ćorović.jpg|Vladimir Ćorović
Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić
Datoteka:Ivan Filipović 1892 Mayerhofer.png|Ivan Filipović
Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić
Datoteka:Fran Ilešič.jpg|Fran Ilešič
Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič
Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn
Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič
Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Ivan Kukuljević Sakcinski
Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa
Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić
Datoteka:MacunIvan.jpg|Ivan Macun
Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar
Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić
Datoteka:Ivan Navratil.jpg|Ivan Navratil
Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov
Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik
Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački
Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić
Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović
Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić
Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla
Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović
Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Novinarstvo i publicistika ==

* [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=bjelica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Olga Božičković]], novinarka&lt;ref name=bozickovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.&lt;br&gt;''“Božičković Olga, slobodni novinar. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Burzan]], novinar&lt;ref name=burzan1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 68.&lt;br&gt;''“Burzan Nikola, novinar; urednik-komentator u Spoljno-političkoj rubrici &quot;Naše Borbe&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Angelina Čakširan]], novinarka&lt;ref name=caksiran1&gt;[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Dragojlović]], novinar&lt;ref name=dragojlovic1&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''&lt;/ref&gt;
* [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar&lt;ref name=mdjilas1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''&lt;br&gt;''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jug Grizelj]], novinar&lt;ref name=grizelj1&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.&lt;br&gt;''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=grizelj2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''&lt;br&gt;''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor&lt;ref name=gruhonjic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=gruhonjic3&gt;[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''&lt;br&gt;''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''&lt;/ref&gt;
* [[Zdravko Huber]], novinar, urednik&lt;ref name=huber1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.&lt;br&gt;''“Huber Zdravko, novinar, urednik u &quot;Našoj Borbi&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik&lt;ref name=dilic1&gt;[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''&lt;br&gt;''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''&lt;/ref&gt;
* [[Viktor Ivančić]], novinar&lt;ref name=ivancic1&gt;[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''&lt;br&gt;''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Željko Ivanović]], novinar&lt;ref name=zivanovic1&gt;[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar&lt;ref name=kirigin1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.&lt;br&gt;''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ferdo Kočevar]], publicist&lt;ref name=kocevar1&gt;Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist&lt;ref name=konjhodzic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.&lt;br&gt;''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Kos]], publicist&lt;ref name=kos1&gt;A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.&lt;br&gt;''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Boro Krivokapić]], novinar&lt;ref name=krivokapic1&gt;[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''&lt;/ref&gt;
* [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor&lt;ref name=lukac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.&lt;br&gt;''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetlana Lukić]], novinarka&lt;ref name=lukic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.&lt;br&gt;''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija &quot;B-92&quot; (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Luković]], novinar&lt;ref name=lukovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.&lt;br&gt;''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista &quot;Vreme&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik&lt;ref name=tmarkovic1&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Rusko Matulić]], publicista&lt;ref name=matulic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''&lt;br&gt;''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident&lt;ref name=mihajlov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.&lt;br&gt;''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''&lt;/ref&gt;
* [[Živko Milić]], novinar, publicista&lt;ref name=milic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.&lt;br&gt;''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar&lt;ref name=mujcinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.&lt;br&gt;''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu &quot;Politika ekspres&quot;, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rizinger]], novinar&lt;ref name=rizinger1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije &quot;Pobeda&quot; (od '90) i diskografske kuće &quot;Take It Or Leave It&quot;, Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Teofil Pančić]], novinar&lt;ref name=pancic1&gt;[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''&lt;br&gt;''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=pancic2&gt;[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''&lt;br&gt;''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Milorad Roganović]], novinar&lt;ref name=roganovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Roganović Milorad, novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik&lt;ref name=sabljakovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.&lt;br&gt;''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragoslav Simić]], novinar&lt;ref name=dsimic1&gt;[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''&lt;br&gt;''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tamara Skrozza]], novinarka&lt;ref name=skrozza1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''&lt;br&gt;''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Karel Slanc]], publicista, političar&lt;ref name=slanc1&gt;Slanc, Karel: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-S4HN0TV0/959837c4-8301-4745-ada5-32ea3243c15d/PDF Avstrijski Jugoslovani in morje.] Gorica 1912, str. 11.&lt;br&gt;''“Zdaj, ko ste Avstriji priklopljeni Bosna in Hercegovina, nas je v državi precej Jugoslovanov.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jelena Sofronijevic]], novinarka&lt;ref name=sofronijevic1&gt;[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''&lt;br&gt;''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''&lt;/ref&gt;
* [[Grujica Spasović]], novinar, urednik&lt;ref name=spasovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.&lt;br&gt;''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Suša]], novinarka&lt;ref name=susa1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.&lt;br&gt;''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu &quot;Naša Borba&quot;; urednik Video nedeljnika &quot;VIN&quot;; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hari Štajner]], novinar&lt;ref name=stajner1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.&lt;br&gt;''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista &quot;Vreme&quot;; direktor &quot;Medija centra&quot;, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaharije Trnavčević]], novinar&lt;ref name=trnavcevic1&gt;[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''&lt;br&gt;''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pavel Turner]], publicist&lt;ref name=turner1&gt;Turner, Pavel (Dr. Ahasverus): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-FNQV7UL2/a4dbb24c-fb60-4883-89f7-5642a8a8d5d0/PDF Beseda o jugoslovanskih razmerah], u: Kres, godina 1 br. 7 (1881), str. 396.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslovani bi se vselej morali naravno najbližje rodne brate čutiti in po tem čutenji bi se moralo naše strmljenje in občenje med seboj ravnati, pa je li tako?”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Varga]], novinar, politolog&lt;ref name=varga1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''&lt;br&gt;''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vekoslav Vakaj]], publicist&lt;ref name=vakaj1&gt;Vakaj, Vekoslav: [https://dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-RSB1W1PC/7e8d6513-919f-4967-b288-eaa869d44904/PDF Jugoslovani v zlati Pragi in slavnem Velegradu. Potopisne črtice.] Maribor 1886, str. 58.&lt;br&gt;''“Jugoslovani smo obljubili tukaj pri altarju slovanske vzajemnosti: da se hočemo napiti tukaj slovanskega rodo- in domoljubja.''&lt;/ref&gt;
* [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica&lt;ref name=gvujovic1&gt;[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''&lt;br&gt;''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas
Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić
Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić
Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar
Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos
Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković
Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov
Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić
Datoteka:Karel Slanc.jpg|Karel Slanc
Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša
Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Obaveštajstvo ==

* [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar&lt;ref name=djurasinovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.&lt;br&gt;''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

== Odvjetništvo ==

* [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava&lt;ref name=spopovic1&gt;Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.&lt;br&gt;''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic2&gt;[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''&lt;br&gt;''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem &quot;s tom vrstom identifikacije&quot;.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic3&gt;[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spopovic4&gt;[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''&lt;br&gt;''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Politika ==

=== 21. vijek ===

* [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat&lt;ref name=kopecni1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.&lt;br&gt;''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke &quot;Vinča&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Subotić]], politički aktivista&lt;ref name=subotic1&gt;[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''&lt;br&gt;''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''&lt;/ref&gt;

=== 20. vek ===

* [[Božidar Adžija]], političar, revolucionar, publicist&lt;ref name=adzija1&gt;Prpić, Ivan (ur.): Komunisti o fašizmu (1919-1940). Zagreb 1976, str. 25.&lt;br&gt;''“Ali budući da talijanski fašizam postaje sve više predstavnikom službene Italije i kao takav ulazi u redove organizirane svjetske reakcije, koja se u unutarnjoj politici svake pojedine države svojim socijalnoreakcionarnim ciljevima i tendencijama, a u vanjskoj politici svojim imperijalističkim težnjama, sprema na jaku ofenzivu protiv općeg mira i demokracije, to je potrebno, naročito nama Jugoslavenima, da budnim okom pratimo razvoj fašističkog pokreta u Italiji, jer on može sutra-prekosutra, pobratimljen sa Horthyjevim »probuđenim Mađarima«, ugroziti mirni razvoj našeg državnog života.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar&lt;ref name=agbaba1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.&lt;br&gt;''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=agbaba2&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.&lt;br&gt;''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar&lt;ref name=bijedic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.&lt;br&gt;''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa&lt;ref name=Tito1&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.&lt;br&gt;''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Tito2&gt;Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.&lt;br&gt;''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«&lt;/ref&gt;
* [[Vice Buljan]], političar, revolucionar&lt;ref name=buljan1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.&lt;br&gt;''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181&gt;Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.&lt;br&gt;''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar&lt;ref name=danilovic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.&lt;br&gt;''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=dapcevic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.&lt;br&gt;''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar&lt;ref name=dugonjic1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.&lt;br&gt;''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Đuro Đaković]], politički djelatnik&lt;ref name=djakovic1&gt;Broz Tito, Josip: Sekretar mjesnog komiteta, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_1.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 1. Zagreb 1982, str. 17.&lt;br&gt;''»Ne treba zaboraviti ni to da mi Jugoslaveni imamo jednu rđavu osobinu«, rekao je Đaković, »a to je da sve odluke i prijedloge jednoglasno usvajamo ali ih ne provodimo u djelo«.''&lt;/ref&gt;
* [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Sava Kosanović]], političar, diplomata&lt;ref name=skosanovic1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 410-411.&lt;br&gt;''“Данас кад побеђује принцип самоодређења народа, када је тај принцип постављен за темељ Уједињених нација, када се уклања супремација оних који мисле да су супериорни, у томе часу ми Југословени, без разлике, Срби, Хрвати, Словенци, Македонци, ми Југословени не можемо да вјерујемо, да се народу који je политички зрео, који je цивилизован, који je показао и крвавим жртвама и крвавом борбом вољу своју да се уједини ca својом целином националном, да се томе народу та воља не испуни.”''&lt;/ref&gt;
* [[Hinko Krizman]], političar&lt;ref name=krizman1&gt;Привремена народна скупштина ДФЈ: [https://www.sistory.si/media/legacy/publikacije/58001-59000/58139/III_zasedanje_Avnoj_1945_zvezek_III_A.pdf Треће заседање Антифашистичког већа народног ослобођења Југославије и заседање Привремене народне скупштине. 7—26 август 1945. Стенографске белешке] Београд 1945, str. 71.&lt;br&gt;''“Moja vjera kao Hrvata, Jugoslovena, kao samostalnog demokrate bila je uvijek da jedinstvo Jugoslavije leži u demokratskoj i socijalnoj pravdi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general&lt;ref name=krstulovic1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.&lt;br&gt;''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=krstulovic2&gt;Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''&lt;br&gt;''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Grga Jankes]], političar, revolucionar&lt;ref name=jankes1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.&lt;br&gt;''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jankes2&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.&lt;br&gt;''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Romano Moric]], političar, revolucionar&lt;ref name=moric1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.&lt;br&gt;''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radovan Papić]], političar, revolucionar&lt;ref name=rpapic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.&lt;br&gt;''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Puniša Perović]], političar, revolucionar&lt;ref name=perovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 668.&lt;br&gt;''“Ustvari, radi se o neuspjeloj odbrani ideološkog monopola, istog onog monopola koji je godinama carovao u komunističkom pokretu i sa kojim smo mi Jugosloveni imali gorka iskustva.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:List Glas Crnogoraca LVI broj.pdf|Wikimedia Commons]]), proklamacija kralja Nikole Jugoslovenima: „Kad sam, krajem jula 1914., objavio rat Austriji, rekao sam: „Tržem mač za ujedinjenje Jugoslovena“. [...] Jugoslavija ne može se zamisliti bez svih Slovenaca, Hrvata i Srba. U našoj Crnoj Gori, dobro znate, od davnina žive najbolji Srbi i Jugosloveni. [...] Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]), proklamacija kralja Nikole Crnogorcima: „Od zvanične Srbije i njenih agenata optuživan sam kao protivnik jugoslovenskog jedinstva. Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”&lt;/ref&gt;
* [[Moša Pijade]], političar, revolucionar&lt;ref name=pijade1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.&lt;br&gt;''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Pribićević]], političar&lt;ref name=pribicevic1&gt;Pribićević, Svetozar: Diktatura Kralja Aleksandra. II izdanje. Beograd 1953, str. 128.&lt;br&gt;''“Mi, Jugosloveni, ne bismo mogli da idemo za primerom Nemačke, pre svega, zato što u njoj vlada načelo da pravo države ima prvenstvo nad pravom zemalja koje sačinjavaju državu; a zatim, posle gorkog iskustva u četrnaestogodišnjem postojanju države, mi moramo da budemo načisto s tim: šta pripada zajedničkoj državi, a šta pripada državama ili samoupravnim jedinicima.”''&lt;/ref&gt;
* [[Gavrilo Princip]], revolucionar&lt;ref name=princip1&gt;Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.&lt;br&gt;''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip2&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''&lt;br&gt;''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=princip3&gt;[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave &quot;Mali mi je ovaj grob&quot;: Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''&lt;br&gt;''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vaso Radić]], političar, revolucionar&lt;ref name=vradic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.&lt;br&gt;''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Ranković]], političar, revolucionar&lt;ref name=rankovic1&gt;VII Kongres Saveza Komunista Jugoslavije. Ljubljana 22–26 aprila 1958. Stenografske beleške. Beograd 1958, str. 250.&lt;br&gt;''“Mi moramo o svemu tome razmisliti, jer se ne radi samo o našoj zemlji i našem Savezu komunista, o nama Jugoslovenima nego o čitavom radničkom pokretu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=ivanribar1&gt;Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str.  LXII.&lt;br&gt;''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=jribar1&gt;Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.&lt;br&gt;''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jribar2&gt;Petričević, Jurica Ribar, str. 99.&lt;br&gt;''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''&lt;/ref&gt;
* [[Paško Romac]], političar, revolucionar&lt;ref name=romac1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.&lt;br&gt;''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Frano Supilo]], političar&lt;ref name=supilo1&gt;Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.&lt;br&gt;''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zaim Šarac]], političar&lt;ref name=sarac1&gt;Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)&lt;br&gt;''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Pero Šoć]], političar, književnik&lt;ref name=soc1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.&lt;br&gt;''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;&lt;ref name=vlahovicl&gt;Vlahović, Veljko: Radnička klasa, samoupravljanje, međunacionalni odnosi, omladina. Beograd 1981, str. 32.&lt;br&gt;''“Nama, Jugoslovenima, često se prebacuje što proces svog razvitka karakterišemo borbom za razvitak socijalističke demokratije.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar&lt;ref name=vlatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.&lt;br&gt;''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Gregor Žerjav]], političar&lt;ref name=zerjav1&gt;[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''&lt;br&gt;''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''&lt;/ref&gt;

=== 19. vijek ===

* [[Andrej Einspieler]], političar, publicist&lt;ref name=einspieler1&gt;Einspieler, Andrej: Kaj storiti, da dobimo ilirskoslavenski jezik, u: Slovenska bčela, II. tečaj/svezak (1851), str. 10.&lt;br&gt;''“Kaj je pa storiti, da se serbsko, horvatsko in slovensko podnarečje složi u ilirsko narečje, da mi Jugoslaveni dobimo ilirskoslavenski jezik ?”''&lt;/ref&gt;
* [[Janez Bleiweis]], političar, publicist&lt;ref name=bleiweis1&gt;Zajc, Marko: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-EIPXXE4I/008b176a-dc1f-4503-8b43-3a155cb1de75/PDF Kje se slovensko neha in hrvaško začne. Slovensko-hrvaška meja v 19. in na začetku 20. stoletja.] Ljubljana 2006, str. 145.&lt;br&gt;''Ponovil je tezo o neprofitnosti slovenskega založništva, izpostavil primer jezikovno združenih Nemcev, Italijanov in Francozov, »ki imajo podnarečij še več kot mi Jugoslovani« in zaključil v apatičnem tonu: »Kaj čmo mi s svojo pohlevno slovenščino terdovratniki biti! To ni sedanjemu času več primerno /…/.«''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Jelačić]], državnik, general&lt;ref name=jelacic1&gt;Šidak, Jaroslav: [https://hrcak.srce.hr/file/76682 Prilozi hrvatskoj povijesti za revolucije 1848.], u: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, knj. 9, br. 1 (1976), str. 60.&lt;br&gt;''“Pri okolnostima takovim dakle, samo ako mi Jugoslaveni budemo složni i jedan drugoga budemo pomagali, naša pravedna stvar mora srećnim uspěhom uvienčana biti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist&lt;ref name=ljubusak1&gt;Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&amp;pg=PR7&amp;dq=istocno+blago+ljubusak&amp;hl=de&amp;newbks=1&amp;newbks_redir=0&amp;sa=X&amp;ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&amp;q&amp;f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.&lt;br&gt;''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''&lt;/ref&gt;
* [[Lovro Monti]], političar&lt;ref name=monti1&gt;Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.&lt;br&gt;''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radoslav Razlag]], političar, pisac&lt;ref name=razlag1&gt;Razlag, Radoslav: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-G4OT3B43/b07a49de-7e6e-4a69-b332-12a2554c89ee/PDF Vseučilišče jugoslavensko], u: Slovenska bčela, letnik 1, številka 4 (1850), str. 126.&lt;br&gt;''“Osobito je kod nas Jugoslavenah već najnuždnie, da se jednom probudimo, da već ozbiljno počnemo naslědovati bratre Ćese, koji nas u vsakoj struci daleko nadkriliše, jer kod nas neima one gvoždene dělavnosti i nevěrojetne uzterpljivosti kako kod njih.”''&lt;/ref&gt;
* [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik&lt;ref name=zarnik1&gt;Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.&lt;br&gt;''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=zarnik2&gt;Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.&lt;br&gt;''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Božidar_Adžija.jpg|Božidar Adžija
Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba
Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić
Datoteka:Portret Janeza Bleiweisa.jpg|Janez Bleiweis
Datoteka:Marshal Tito (cropped).jpg|Josip Broz Tito
Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević
Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin
Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić
Datoteka:Đuro Đaković.JPG|Đuro Đaković
Datoteka:Andrej Einspieler (2).jpg|Andrej Einspieler
Datoteka:Ban-josip-jelacic.jpg|Josip Jelačić
Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak
Datoteka:Vicko Krstulović (1).jpg|Vicko Krstulović
Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti
Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš
Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade
Datoteka:Svetozar Pribićević (1).jpg|Svetozar Pribićević
Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip
Datoteka:Aleksandar Ranković (1).jpg|Aleksandar Ranković
Datoteka:Razlag Radoslav.jpg|Radoslav Razlag
Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar
Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar
Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar
Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac
Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo
Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć
Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović
Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović
Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik
Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Privreda ==

* [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji&lt;ref name=dcvetkovic1&gt;[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''&lt;br&gt;''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2&gt;[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''&lt;br&gt;''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista&lt;ref name=vivanovic1&gt;Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)&lt;br&gt;''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic2&gt;[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''&lt;br&gt;''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vivanovic3&gt;[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''&lt;br&gt;''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač&lt;ref name=aleksandarjosipovic1&gt;[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''&lt;br&gt;''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ajosipovic2/&gt;
* [[Milan Popović]], poduzetnik&lt;ref name=milanpopovic1&gt;[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''&lt;br&gt;''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Tutavac]], privrednik&lt;ref name=tutavac1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.&lt;br&gt;''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista&lt;ref name=vukobrat1&gt;[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.&lt;br&gt;''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vukobrat2&gt;[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek&lt;ref name=šimunec1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.&lt;br&gt;''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković
Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Religija ==

* [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar&lt;ref name=jusufspahic1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar &quot;Vreme&quot;; broj 844, 08.03.2007.''&lt;br&gt;''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jusufspahic2&gt;[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''&lt;br&gt;''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nedeljko Kačavenda]], pastor&lt;ref name=kacavenda1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragotin Simandl]], kaplan, gramatičar&lt;ref name=simandl1&gt;Simandl, Dragotin (Rěsanski): [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-ZIF65GOO/cfb6bc21-c07f-47c8-a77d-8ced1f2cee3a/PDF Zmes], u: Slovenska bčela, letnik 3, številka 5 (1852), str. 39.&lt;br&gt;''“Stezo, po kteroj hoditi, je nam Jugoslavenom pokazal g. Majar v svojih: Pravilih, kterih cěno bo šele prihodnost prav spoznala.”''&lt;/ref&gt;
* [[Josip Juraj Strossmayer]], biskup, političar&lt;ref name=strossmayer1&gt;Ćorić, Boris: Fra Grgo Martić i njegova saradnja u sarajevskoj »Nadi« (1895–1903), u: Radovi, knj. VI (1970-1971), str. 227.&lt;br&gt;''“Dva velikana jugoslavenskih naroda – veliki Jugoslaven i još veći mecena hrvatskog naroda J. J. Strossmayer i veliki književni povjesničar Antun Barac – težinom svoje riječi i svoga ugleda obilježili su ga biljegom koji nije uklonjen do danas.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer2&gt;Боровњак, Т.: [https://www.uzzpro.gov.rs/doc/biblioteka/digitalna-biblioteka/Jugoslovenska%20misao%20znano-voljeno.pdf Југословенска мисао. „Знано-вољено.“] Београд 1936, str. 24.&lt;br&gt;''“У ствари био је овај велики Југословен некрунисани краљ југословенске мисли више од пола века.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=strossmayer-racki&gt;Ćorović, Vladimir: Istorija Jugoslavije. Beograd 1933, str. 555.&lt;br&gt;''“Koliko je, međutim, to sumnjičenje iskrenosti pokreta bilo nepravedno svedoči danas najbolje nedavno objavljena prepiska između biskupa i F. Račkoga, koja nije bila namenjena javnosti, nego nosi intiman i čisto privatan karakter i koja nam otkriva do sitnica sve motive i akcije ove dvojice ljudi, istinskih Jugoslovena po njihovom najdubljem ličnom ubeđenju.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Josip_Juraj_Strossmayer2.jpg|Josip Juraj Strossmayer
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Sport ==

* [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak&lt;ref name=alagic1&gt;[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''&lt;br&gt;''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''&lt;/ref&gt;
* [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser&lt;ref name=armenulic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.&lt;br&gt;''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marijan Beneš]], boksač&lt;ref name=benes1&gt;[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''&lt;br&gt;''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes2&gt;[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''&lt;br&gt;''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=benes3&gt;[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za &quot;Blic&quot; Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''&lt;br&gt;''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stjepan Bobek]], fudbaler&lt;ref name=bobek1&gt;[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''&lt;br&gt;''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''&lt;/ref&gt;
* [[Miodrag Božović]], nogometni trener&lt;ref name=bozovic1&gt;[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''&lt;br&gt;''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=bozovic2&gt;[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio &quot;orlove&quot;: Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš&lt;ref name=damjanovic1&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog &quot;paketa&quot;, za &quot;Glas&quot;: Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''&lt;br&gt;''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=gudelj1&gt;[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''&lt;br&gt;''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener&lt;ref name=ivkov1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.&lt;br&gt;''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Anton Josipović]], bokser&lt;ref name=antonjosipovic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''&lt;br&gt;''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku &quot;nacionalnost&quot; upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=antonjosipovic2&gt;[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''&lt;br&gt;''Brzo mu je u olimpijskom selu &quot;skrenuta&quot; pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš&lt;ref name=karabatic1&gt;[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''&lt;br&gt;''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser&lt;ref name=karakasevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.&lt;br&gt;''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač&lt;ref name=karasi1&gt;[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''&lt;br&gt;''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za &quot;Dan&quot;.''&lt;/ref&gt;
* [[Dane Korica]], atletičar&lt;ref name=korica1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.&lt;br&gt;''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK &quot;Crvena zvezda&quot;, Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''&lt;/ref&gt;
* [[Refik Kozić]], bivši nogometaš&lt;ref name=kozic1&gt;[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''&lt;br&gt;''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Matošević]], reli vozač&lt;ref name=matosevic1&gt;[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''&lt;/ref&gt;
* [[Franjo Mihalić]], atletičar&lt;ref name=mihalic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.&lt;br&gt;''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu &quot;Partizan&quot;. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš&lt;ref name=mijatovic1&gt;[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima &quot;Ja sam Jugosloven&quot;: Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''&lt;br&gt;''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač&lt;ref name=nikic1&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''&lt;br&gt;''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener&lt;ref name=osim1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''&lt;br&gt;''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=osim2&gt;[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest &quot;Pijanac&quot;, penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''&lt;br&gt;''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener&lt;ref name=paunovic1&gt;[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.&lt;br&gt;''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''&lt;/ref&gt;
* [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]&lt;ref name=mpesic&gt;[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''&lt;br&gt;''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''&lt;/ref&gt;
* [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener&lt;ref name=spesic1&gt;[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''&lt;br&gt;''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic2&gt;[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&amp;mm=01&amp;dd=19&amp;nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic3&gt;[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html &quot;Ich bleibe Jugoslawe!&quot;] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''&lt;br&gt;''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=spesic4&gt;[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: &quot;Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia&quot;] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''&lt;br&gt;''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Petković]], rukometni trener&lt;ref name=petkovic1&gt;[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''&lt;br&gt;''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista&lt;ref name=dusanpopovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.&lt;br&gt;''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''&lt;/ref&gt;
* [[Dževad Prekazi]], fudbaler&lt;ref name=prekazi1&gt;[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''&lt;br&gt;''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=prekazi2&gt;[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''&lt;br&gt;''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista&lt;ref name=radjenovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.&lt;br&gt;''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK &quot;Roma&quot; (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Monika Seleš]], bivša tenisačica&lt;ref name=seles1&gt;[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''&lt;br&gt;''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''&lt;/ref&gt;
* [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener&lt;ref name=slavnic1&gt;[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za &quot;Blic&quot;: Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista&lt;ref name=sostar1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.&lt;br&gt;''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK &quot;Barselona&quot;, Barselona. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener&lt;ref name=tanjevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''&lt;br&gt;''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic2&gt;[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''&lt;br&gt;''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic3&gt;[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''&lt;br&gt;''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=tanjevic4&gt;[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener&lt;ref name=tirnanic&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.&lt;br&gt;''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Petar Trifunović]], šahist&lt;ref name=ptrifunovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.&lt;br&gt;''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eleonora Vild]], košarkašica&lt;ref name=vild1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.&lt;br&gt;''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK &quot;Vemeks&quot;, Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Duško Vujošević]], košarkaški trener&lt;ref name=vujosevic1&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic2&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''&lt;br&gt;''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vujosevic3&gt;[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''&lt;/ref&gt;
* [[Veselin Vujović]], rukometni trener&lt;ref name=vvujovic1&gt;[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic2&gt;[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vvujovic3&gt;[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''&lt;br&gt;''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''&lt;/ref&gt;


&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš
Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek
Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović
Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović
Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj
Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov
Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić
Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica
Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić
Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović
Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim
Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić
Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković
Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi
Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović
Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš
Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar
Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević
Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić
Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović
Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević
Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Televizija i radio ==

* [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka&lt;ref name=kuzet1&gt;[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''&lt;br&gt;''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=kuzet2&gt;[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''&lt;br&gt;''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''&lt;/ref&gt;
* [[Daško Milinović]], radijski voditelj&lt;ref name=milinovic1&gt;[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''&lt;br&gt;''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic2&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''&lt;br&gt;''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=milinovic3&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''&lt;br&gt;''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Umetnost ==

* [[Marina Abramović]], umjetnica performansa&lt;ref name=abramovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.&lt;br&gt;''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf&lt;ref name=aleksic1&gt;[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&amp;igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''&lt;/ref&gt;
* [[Mrđan Bajić]], vajar&lt;ref name=mbajic1&gt;[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''&lt;br&gt;''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic2&gt;[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''&lt;br&gt;''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka &quot;Nepouzdani pripovedač&quot;, da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=mbajic3&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''&lt;br&gt;''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''&lt;/ref&gt;
* [[Danica Basta]], slikarka&lt;ref name=basta1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.&lt;br&gt;''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vjera Biller]], slikarica&lt;ref name=biller1&gt;Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf  Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.&lt;br&gt;''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“&lt;/ref&gt;
* [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica&lt;ref name=ebregovic1&gt;[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic2&gt;[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - &quot;Ne treba tražiti nove razloge za podjele&quot;] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''&lt;br&gt;''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=ebregovic3&gt;[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! &quot;Ja sam Jugoslovenka&quot;, a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''&lt;br&gt;''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner&lt;ref name=cehovin1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.&lt;br&gt;''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Božidar Damjanovski]], slikar&lt;ref name=damjanovski1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.&lt;br&gt;''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik&lt;ref name=demnievska1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.&lt;br&gt;''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Emir Dragulj]], grafičar&lt;ref name=dragulj1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.&lt;br&gt;''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Džafo]], slikar&lt;ref name=dzafo1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.&lt;br&gt;''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista &quot;Republika&quot;. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Branko Gavrić]], grafički dizajner&lt;ref name=gavric1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.&lt;br&gt;''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme &quot;Total Design&quot; DOO. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nandor Glid]], vajar&lt;ref name=glid1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.&lt;br&gt;''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=glid2&gt;Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 137.&lt;br&gt;''“Glid A. Nandor, vajar; redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna - u penziji (r. 12. XII 1924, Subotica). Jugosloven, jevrejskog porekla.”''&lt;/ref&gt;
* [[Đorđe Ilić]], slikar, univ. profesor&lt;ref name=djilic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 168.&lt;br&gt;''“Ilić Đorđe, slikar; redovni profesor Arhitektonskog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Darija Kačić]], slikarka&lt;ref name=kacic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.&lt;br&gt;''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner&lt;ref name=kostandinovic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.&lt;br&gt;''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista&lt;ref name=krizanic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.&lt;br&gt;''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka&lt;ref name=opresnik1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.&lt;br&gt;''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Gradimir Pankov]], balet majstor&lt;ref name=pankov1&gt;[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''&lt;br&gt;''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''&lt;/ref&gt;
* [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik&lt;ref name=dpapic1&gt;[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]].  ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''&lt;br&gt;''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljuba Popović]], slikar&lt;ref name=ljpopovic1&gt;[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''&lt;br&gt;''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''&lt;/ref&gt;
* [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka&lt;ref name=rakocevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.&lt;br&gt;''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Rendić]], kipar&lt;ref name=rendic1&gt;Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.&lt;br&gt;''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''&lt;/ref&gt;
* [[Mateja Rodiči]], slikar&lt;ref name=rodici1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.&lt;br&gt;''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor&lt;ref name=aslijepcevic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.&lt;br&gt;''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''&lt;/ref&gt;
* [[Marija Tišma]], slikarka&lt;ref name=mtisma1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.&lt;br&gt;''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Emma Varga]], dizajner stakla&lt;ref name=varga-marodic1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.&lt;br&gt;''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vladimir Veličković]], slikar&lt;ref name=velickovic1&gt;[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''&lt;br&gt;''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=velickovic2&gt;[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''&lt;br&gt;''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina&lt;ref name=vukicevic1&gt;[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''&lt;br&gt;''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović
Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović
Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić
Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Vojska ==

* [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=antic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.&lt;br&gt;''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine&lt;ref name=buzov1&gt;[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''&lt;br&gt;''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=buzov2&gt;[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''&lt;br&gt;''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar&lt;ref name=nkaranovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.&lt;br&gt;''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Vlado Lončarić]], partizanski i španski borac&lt;ref name=loncaric1&gt;Lončarić, Vlado: Ponovo u Zagrebu, u: Ahmetović, Lutvo (i drugi) (ur.): [https://znaci.org/00003/4_24_3.pdf Zbornik sjećanja. Zagreb 1941-1945.] Knjiga 3. Zagreb 1984, str. 49.&lt;br&gt;''“Poslije neuspjeha oružane borbe demokratskih i progresivnih snaga, mi Jugoslaveni bili smo u logorima u Francuskoj oko 28 mjeseci.”''&lt;/ref&gt;
* [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar&lt;ref name=mmatkovic1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.&lt;br&gt;''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar&lt;ref name=nadj1&gt;Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.&lt;br&gt;''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=jugoslavenstvodanas180-181/&gt;
* [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar&lt;ref name=primorac&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.&lt;br&gt;''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''&lt;/ref&gt;
* [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj&lt;ref name=radicevic1&gt;[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''&lt;br&gt;''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić
Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči
Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak
Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović
Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ
Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Druge oblasti ==

* [[Anton Bezenšek]], stenograf, prevodilac&lt;ref name=bezensek1&gt;Bezenšek, Ant. J.: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-76POZL0A/a287f66c-8022-4d9f-80fb-dfd3c5294854/PDF Vabilo k naročbi], u: Slovenec, god. 4 br. 13. (1876), str. 4.&lt;br&gt;''“Ozrimo se na naše severne brate Čehe, Ruse in Poljake, koji so vže pred več leti začeli gojiti to Rimljanom in Grkom znano, a v novejem času od Nemcev iz nova prerojeno in modernim jezikom priredeno umetnost – stenografijo, pa primerjajmo naše delovanje na tem polju z njihovim, to moramo priznati, da smo zares precej zaostali, in da je skrajni čas, da se tudi v tem obziru prebudimo k delu in napredovanju, a to vsi Jugoslaveni zajedno v duhu bratske sloge in vzajemnosti.”''&lt;/ref&gt;
* [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat&lt;ref name=biserko1&gt;Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.&lt;br&gt;''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=biserko2&gt;Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, 
skice za portret. Beograd 2018, str. 33.&lt;br&gt;''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''&lt;/ref&gt;
* [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka&lt;ref name=acorovic1&gt;[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''&lt;br&gt;''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=corovic2&gt;[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''&lt;br&gt;''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja&lt;ref name=dabizinovic1&gt;Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.&lt;br&gt;''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka&lt;ref name=haas1&gt;Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.&lt;br&gt;''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''&lt;/ref&gt;
* [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner&lt;ref name=ille1&gt;Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.&lt;br&gt;''“Ille Eduard, direktor &quot;Jugokoncerta&quot;, Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ivan Kostrenčić]], knjižničar&lt;ref name=kostrencic1&gt;Korunić, Petar: [https://hrcak.srce.hr/file/314359 Prilog poznavanju jugoslavenske ideje u hrvatskoj politici 1868–1874], u: [[Časopis za suvremenu povijest]], sv. 12 br. 3 (1980), str. 78.&lt;br&gt;''“Koji može nas Jugoslavenah konačni cilj biti, koji odgovara posve našoj naravi, našim narodnim zahtjevom?”''&lt;/ref&gt;
* [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite&lt;ref name=krnjajic1&gt;[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''&lt;br&gt;''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''&lt;/ref&gt;
* [[Ašok Murti]], poznati stilista&lt;ref name=murti1&gt;[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''&lt;br&gt;''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''&lt;/ref&gt;&lt;ref name=murti2&gt;[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online&lt;br&gt;''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''&lt;/ref&gt;
* [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik&lt;ref name=schedlich1&gt;[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''&lt;br&gt;''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''&lt;/ref&gt;
* [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a&lt;ref name=jslijepcevic1&gt;[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''&lt;br&gt;''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;
* [[Maja Veseli]], kulturni radnik&lt;ref name=veseli1&gt;Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.&lt;br&gt;''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''&lt;/ref&gt;

&lt;center&gt;
&lt;gallery perrow=6&gt;
Datoteka:Anton Bezenšek2.jpg|Anton Bezenšek
Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko
Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović
Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas
&lt;/gallery&gt;
&lt;/center&gt;

== Povezano ==
* [[Jugoslaveni]]
* [[Jugoslavenstvo]]

== Reference ==
{{reflist|colwidth=30em}}

[[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]]
[[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]]</text>
      <sha1>8gihtubjkq3sipuua2iei9pu7pgl0im</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pativilca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4681229</id>
    <revision>
      <id>42683028</id>
      <parentid>42407626</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T16:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683028</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2446" sha1="noq5bsrbqfsvcpq7tv8mpm2kjpulhnz" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Pativilca
| drugo_ime =Río Pativilca
| slika =Margen este del valle del río Pativilca.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=Kotlina rijeke
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije =
| države  ={{flag|Peru}}
| pokrajine =[[Áncash]], [[Provincija Lima]]
| gradovi =[[Barranca]]
| izvor =[[Planina]] Pastoruri ([[Cordillera Blanca]])
| izvor_visina =4,800
| izvor_koord  =9° 50′ 40″ S, 77° 5′ 56″ W
| ušće =kod [[grad]]a [[Barranca]] u [[Pacifik]]
| ušće_visina=0
| ušće_koord  =10°44′12″S 77°47′39″W
| ušće_vrsta=
| dužina =174&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=Achín, Gorgor, Huanchay
| vodopadi=
| ade= 
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Pacifik|pacifički]]
| površina =4,837&lt;ref name=brit/&gt; 
| ulijeva_se_u =[[Pacifik]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Pativilca''' ([[španjolski jezik|španjolski]]: ''Río Pativilca'') je [[rijeka]] u sredini [[Peru]]a, duga 174 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==
Pativilca [[izvor|izvire]] na [[istok]]u [[Áncash|Departmana Áncash]], na obroncima [[planina|planine]] Pastoruri u [[Cordillera Blanca|Masivu Cordillera Blanca]].  
U gornjem dijelu toka protiče kroz [[Nacionalni park Huascarán]] i dalje prema [[zapad]]u do [[ušće|ušća]] u [[Pacifik]] kod [[grad]]a [[Barranca]].&lt;ref name=brit/&gt;

U donjem dijelu toka formira [[granica|granicu]] između Departmana Áncash i [[Provincija Lima|Provincije Lima]].&lt;ref name=brit/&gt;

Rijeka ima [[porječje]] od 4,837 [[km²]] koje se prostire po Departmanu Áncash i Provinciji  Lima, u njenom porječju živi 126,716 stanovnika i to većina (79,1%) u Provinciji Lima.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://docs.google.com/viewer?url=https%3A%2F%2Frepositorio.ana.gob.pe%2Fbitstream%2Fhandle%2F20.500.12543%2F3%2FANA0000055_1.pdf%3Fsequence%3D1%26isAllowed%3Dy&amp;pdf=true
 | title =''Cuenca del Río Pativilca''
 | accessdate =15.08.2023.
 | language=španjolski
 | publisher=Autoridad Nacional del Agua – ANA}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==

* [https://mapcarta.com/Pativilca_River_R6944385 ''Pativilca River'' (na portalu Mapcarta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230901173418/https://mapcarta.com/Pativilca_River_R6944385 |date=2023-09-01 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Peruu]]</text>
      <sha1>noq5bsrbqfsvcpq7tv8mpm2kjpulhnz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelje Mateja Ninoslava Dubrovniku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4684660</id>
    <revision>
      <id>42683071</id>
      <parentid>42462108</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:59:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683071</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14717" sha1="bje7o11ii14aopeaubtvxi84rjkudrq" xml:space="preserve">[[File:Banate of Matej Ninoslav.png|mini|desno|Mapa banovine Bosne za vrijeme Mateje Ninoslava]]
'''Povelje Mateje Ninoslava Dubrovniku''' predstavljaju potvrdu o [[Trgovina|trgovačkim]], kulturnim i drugim aktivnosti [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] sa [[Dubrovačka Republika|Dubrovnikom]]. [[Matej Ninoslav]] je bio bosanski [[ban]] od 1232. do 1250. i [[split]]ski knez od 1242. do 1244. godine.&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;inat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://inat.ba/bosanski-vladari-ban-matej-ninoslav |title= Bosanski vladari: Ban Matej Ninoslav |work= INAT, novembar 2022 |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-11-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231114122707/https://inat.ba/bosanski-vladari-ban-matej-ninoslav }}&lt;/ref&gt;  
== Uspostavljanje odnosa Bosne i Dubrovnika ==
Do vremena [[Kulin|bana Kulina]] nisu poznati istorijski izvori koji govore o odnosima Bosne i Dubrovnika. Za Dubrovnik je od velike važnosti bila trgovina koja im je donosila znatan prihod pa su Dubrovčani od najranijih vremena nastojali regulirati odnose prema svojim susjedima u neposrednome zaleđu. Pretpostavlja se da je inicijativa, kojom su Dubrovčani počeli sklapati ugovore krajem 12. stoljeća, a time i regulirati odnose sa svojim susjedima, dolazila direktno iz [[Dubrovnik]]a.

Ban Kulin je 1189. godine Dubrovčanima izdao povelju kojom je iskazao prijateljstvo, a dubrovačkim trgovcima omogućio punu slobodu kretanja i u cijelosti ih oslobadio obaveze plaćanja državnih nameta pri trgovini s Bosnom. Povelja je znatno više od trgovačkog ugovora i geste dobre političke volje. To je najstariji bosanski državni, diplomatski dokument i jedan od najstarijih državnih dokumenata nastao na tlu [[Južni Slaveni|južnoslavenskih]] zemalja. Istovremeno, povelja je kanalisala put privrede Bosne u uzlaznom razvojnom smjeru.

U vremenskom okviru vladavine bana Mateja Ninoslava poznate su četiri [[Ćirilica|ćirilične]] povelje, koje je bosanski vladar uputio Dubrovniku. Prve dvije njegove povelje nisu datirane pa su u dosadašnjoj historiografiji iznesena različita mišljenja o njihovoj dataciji, a kao vremenski okvir stavlja se period od 1232 - 1240 godine.&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

U sačuvanim poveljama bana Mateja Ninoslava ne spominju se nikakva davanja Dubrovčana banu, pa su Dubrovčani stečene povlastice neplaćanja carine osiguravali kroz različite poklone, što je bilo i uobičajeno u tadašnjem svijetu, kada se željelo steći naklonost nekoga vladara. Ovakav običaj ([[latinski jezik]] - ''consuetudo'') održao se sve do dolaska na vlast bana [[Stjepan II Kotromanić|Stjepana II.]] kada je na području Bosanske banovine uspostavljena naplata [[carina]] koja se nastavila i u vrijeme bana i kralja [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtka I]].&lt;ref name=&quot;carina&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/295412 |title= Goran Mijočević: INSTITUCIJA CARINE U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI |work= Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2017. |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Povelja 1232-1235. god. ==
Povelja spominje dubrovačkoga kneza Žana (Ivana) Dandola koji je tu čast vršio do aprila 1235. godine, a kako pisani izvori Mateja Ninoslava prvi put spominju 1232. godine, onda se vremenski okvir za nastanak ove povelje smješta između ove dvije godine.

U prvoj povelji koju je izdao, ban Ninoslav se pozvao na Kulinovu povelju i na toj osnovi potvrdio i nastavio veze s Dubrovnikom. To govori o vremenskoj vrijednosti ali i potrebi slobode trgovanja za Dubrovčane u zaleđu. S druge strane Matej Ninoslav je istaknutim olakšicama privlačio ali i zadržavao strane trgovce u svojoj zemlji, radi razvoja domaće privrede.&lt;ref name=&quot;kulinpovelja&quot;&gt;{{Cite web |url= https://sandzacke.rs/bosnjaci/kulturna-bastina/829-godina-povelje-bana-kulina/ |title=829 godina Povelje bana Kulina |work= sandzacke.rs - 2018. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

:''U ime Oca i Sina i Svetago Duha amen! Az rab Božji Matej, a odmjelom Ninoslav, ban bos'nski veliki, kle se knezu Dubrov'čkomu Žan Dandolu i vsej općine Dubrov'čkoj. Takom s'm se kletv'ju klel, kakom se je ban Kulin klel: Dahode Vlasi svobodno, ih dobit'k, tako kako su u bana Kulina hodili, bez vse habe i zledi. A jakudje oblada, tudje si hodite prostrano i zdravo, a ja prijati kako-re sam sebje, i nauk dati odvse zledi.A se pisah, imenom Desoje, gramatig bana Ninoslava, velijega bos'nskoga, tako vjerno kako-re u prvih.A se jeste: ako vjeruje Srbljin Vlaha, da se pri pred knezem; ako vjeruje Vlah Srbljina, da sepri pred banom, a inomu Vlahu da ne bude izma. Bože-re ti daj zdravije''&lt;ref name=&quot;Matej&quot;&gt;{{Cite web |url= https://pdfcoffee.com/nino-slav-pdf-free.html |title= Historiografska analiza povelja Mateja Ninoslava |work= pdfcoffee.com - 2021. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Original povelje danas se nalazi u Dubrovačkom državnom arhivu. Povelju je pisao [[dijak]] Desoje, pismom dosta arhaičnog izgleda, koje se razlikuje od pisma naredne povelje bana Ninoslaca, kao i od pisma anonimnog dubrovačkog pisara iz tog perioda.&lt;ref name=&quot;ČremošnikPovelje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/437826 |title= Vladimir Mošin, recenzija i prikaz - Dr. Gregor Čremošnik, Bosanske i humske povelje srednjega vijeka, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1948., I., str. 103-143. |work= Historijski zbornik, Povijesno društvo Hrvatske, 1950. |accessdate= 9. 10. 2024 |archive-date= 2024-09-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240921190833/https://hrcak.srce.hr/file/437826 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;

== Druga povelja ==
Dataciju druge povelje otežava činjenica da se u njoj ne spominje navedeni dubrovački knez pa se datira u period 1234-1236. god. kada se dešavao [[Raška|raško]]-dubrovački rat. U povelji se također ne spominje ni ban Kulin, a razlog tome je vjerojatno što su povlastice bana Kulina potvrđene u prvoj povelji, ali se zato prvi put navodi desetina, odnosno kako stoji u izvornom tekstu-  &quot;desetak&quot;. U povelji se ban zaklinje Dubrovčanima na vječni mir te ističe kako se mogu slobodno kretati po njegovoj zemlji i da nikome neće biti uzeta desetina dokle god je on živ i njegovo dijete ili njegov unuk.

:''Az Matej Ninoslav, po mislosti Božje veliki ban bosenski, s mojimi boljarima kelnemo se tebi, Nikolavu Tonistu, knezu dubrovačkom i vsem vlastelom i vsi općini gradski, u godpoda Boga našega Isu Hrista i u presvetu bogorodicu deviju vladiku Mariju i u častni životvorešti krst i u sveta Božija evangelija i u svetoga Blasi, blaženoga mučenika, i u vsi svete ugodivše Bogu od vika..da vi stoju u vični i tverdi mir i srdčeni ljubvi i vsaku pravdu i po zemlje i vladanije moje i mojih sin da si hodite svobodno i prostrano bes vsake deseštine i bes nikere inne danije i pače da moji kmeti i moji ljudije i moji vladalci da vi ljube i da vi hrane od zla... i ako se razratite sa kraljem raškim (Vladislavom) da vas ne dam ni vaš dobitek, pače da vi uhranu s vsem vašim dobitkom, i što se činilo pre i posli, da se pri i da ne izma; i da pridu u Dubrovnik, da na mene ne ustane niktore, dje ja sam u svoju zemlju sjeda, kto hošte iskati, išti, dje ja sam rad pravdu učine; ako pra (vde) ne učinu, da s'm kriv. I ne bješe moje pečati velije – odnesena bješe. Da tozi je moja pečat – ka je pri knjizi!…

Pečat na povelji bio je mali, ili tajni, a matrica je antička gema, po primjeru kancelarija zapadne Evrope. Takav ''sigillum secretum'' predstavljao je po svoj prilici novinu, te iz bojazni da ga Dubrovčani ne priznaju (bio je bez banova lika i natpisa), upozorava ban u tekstu da je pečat ispravan, jer je raniji, veliki pečat nestao! Vjerovatno je pečat izgubljen u nekoj borbi što su je Ninoslavljevi neprijatelji u to vrijeme vodili protiv Bosne.&lt;ref name=&quot;Matej1240&quot;&gt;{{Cite web |url= https://makdizdar.ba/?p=496 |title=Matej Ninoslav – Povelja o vječnom miru i prijateljstvu |work= Fondacija Mak Dizdar - 2009. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Original i ove povelje danas se nalazi u Dubrovačkom državnom arhivu. Pismo, produkt bosanske kancelarije, potpuno je novog karaktera, &quot;sa izrazitim elementima poluustava: A sa produženim stablom, B u obliku četvorougla, T sa ušicama koje vise do sredine srednjeg prostora, dok su pojedina slova s dugim produžecima ispod retka. Na početku nema krsta kao simbolične invokacije.&quot;&lt;ref name=&quot;ČremošnikPovelje&quot;/&gt;

== Povelja od 22 marta 1240. god. ==
Godine 1240. ban Matej Ninoslav se ponovo uputio u Dubrovnik kako bi obnovio odnose, a prije svega kako bi ponovo potvrdio trgovački ugovor između dvije strane. Ovo je prvi poznati slučaj da bosanski vladar zajedno sa svojom pratnjom, odnosno vlastelom, predstavlja svoju državu i pregovara oko sporazuma.&lt;ref name=&quot;Matej&quot;/&gt; U novom ugovoru ban obećava dubrovačkim trgovcima zaštitu i slobodno trgovanje po bosanskoj zemlji, a uz to im obećava i pomoć u slučaju da ih napadne [[Raška|raški]] vladar. U ovom se dokumentu ponovo vidi kako je bosanski ban samostalan vladar, jer se ni ovdje, kao ni u Kulinovoj povelji, nigdje ne spominje nikakva treća strana, od koje bi eventualno ban tražio odobrenje.&lt;ref name=&quot;Ninislav1240&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dijak.online/ban-matej-ninoslav-1232-1249/ |title=Ban Matej Ninoslav (1232-1249) |work= dijak.online - 2009. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

Ban je povelju potpisao zajedno sa svojim plemstvom: vojvodom Jurišom, tepčijom Radonjom i njegovim bratom Simeonom, peharnikom Mironom i sa Zabarem, Pradašem, Prijezdom, Sfironom, Slavkom Palčićem, Gredsilavom Trubićem i obećao vječni mir Dubrovniku.

Povelja sadrži značajne podatke o razurama, ispravkama i dopunama, a posebno o dodacima za ukidanje represalija prema nekrivima u slučaju bosansko-dubrovačkih parnica, kao i o naknadnoj zakletvi Borislava Vojsilića. Predpostavlja se da se radi o nekom banovom rođaku ili samo o popunjavanju potrebnog broja svjedoka.

Paleografskom analizom Čremošnik je dokazao da je povelju pisao dubrovački pisar koji je u periodu prije napisao čitav niz dubrovačkih povelja. Pismo predstavlja najizrazitiji prelaz od ustava u minuskulu (poluustav ili poluminuskula): A sa dugučkim stablom, B kao nepreavilan pravougaonik, H sa lijevip potezom ispod linije...&lt;ref name=&quot;ćirilica&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.researchgate.net/publication/358638780_CIRILICKE_ISPRAVE_DUBROVACKE_KANCELARIJE_XV_STOLJECA_IZMEDU_MINUSKULE_I_KURZIVA |title= Kristijan Paskojević: ĆIRILIČKE ISPRAVE DUBROVAČKE KANCELARIJE XV. STOLJEĆA IZMEĐU MINUSKULE I KURZIVA |work= Filozofski fakultet, Zagreb, Doktorski studij medievistike - 2013. |accessdate= 9. 10. 2023}}&lt;/ref&gt;

== Povelja iz 1249. god. ==
Početkom 1249. godine u Dubrovniku su sastavili još jedan ugovor, skoro identičan onom iz 1240. godine, očekujući ponovni dolazak bana Ninoslava (ili kako u povelji stoji Matej Stefan). U ovoj se povelji ponovo 
navodi kako se Dubrovčani mogu slobodno kretati po banovoj zemlji bez davanja desetine ili neke dažbine. Ujedno, ovo je bila i posljednja povelja koja spominje bana Mateja Ninoslava. Sastavljajući taj ugovor, Dubrovčani nisu znali da je ban umro, pa su kasnije morali da brišu njegovo ime iz ugovora. Tekst je poslan u Bosnu, novom banu Stefanu, Ninoslavovom sinu. Okolnosti pod kojima je Stjepan naslijedio titulu velikog bana nisu poznate, ali je jasno da sinovi nastavljaju očevu politiku.

Tekst je povelje iz 1249. godine vrlo je sličan tekstu povelje iz 1240. godine.
:''Az Matej Stefan, po mislosti božije veliki ban bosenski, s mojov bratijov i s mojimi boljarima, ki su zde podpisani, kelnemo se tebi, Jakovu Dalfinu, knezu dubrov'čkomu i vsem vlastelom o vse općine gradske...da vi stojimo u viečni i tvrd mir i u srdčene ljubve i v vsaku pravdu, i po zemlje i po vladanije naše da si hodite svobodno i prostrano bez vsake deseštine i bes nikere inne danije''
 
Dio teksta koji spominje Dubrovčane i desetinu glasi:
:''I po zmle i po vladanie naše da si hodite svobod’no i prostrano bes’ v’sakojedesešćine i bes’ nikirein’nedanie''

Ispravu su odobrili bosanski velikaši: knez Ugrin, knez Radonja, kaznac Grdomil, kaznac Semijum, vojevoda Purča, Grubiša peharnik, kaznac Bjelhan, Jež Občenović, Domaslav Gunetić, Hranislav Svračić, Radoje Drugović, Berislav Banić, Kakmuž Odramčić, Vlkča Vlkasović.

Povelja o vječnom miru i prijateljstvu koju je ban Ninoslav izdao Dubrovčanima 1240. god, nalazila se u [[Beograd]]u, ali joj se od 1941. godine zameo trag (možda je spaljena za vrijeme bombardovanja grada). Razlikuje se od svih, ne samo bosanskih nego i južnoslavenskih diplomatskih dokumenata državnih kancelarija.&lt;ref name=&quot;ČremošnikPovelje&quot;/&gt;

Mateja Ninoslav je vladao u prvoj polovini XIII vijeka, kada još nije počela eksploatacija bosanskih ruda niti izvoza ostalih sirovina ili uvoza robe na čiju se trgovinu naplaćivala carina. Zato u doba svoje vladavine, Ninoslav može odustati od vladarskog prava – naplate carina, jer dok s jedne strane time praktično ništa ne gubi, s druge strane privlači dubrovačke trgovce koji, baveći se trgovinom samo doprinose prosperitetu njegove države.&lt;ref name=&quot;desanka&quot;/&gt;

Ban Matej Ninoslav nije bio jedini vladar koji je Dubrovčanima davao ovako velike povlastice. Povelje sličnoga sadržaja o prijateljstvu i slobodnome kretanju Dubrovčana davao je u to vrijeme i veliki humski knez [[Andrija (humski knez)|Andrija]].

Oko 1251. godine izbio je građanski rat između Stefana, sina bana Ninoslava i [[Prijezda I|Prijezde I]]. Rat je završen pobjedom Prijezde I, koji je postao ban.

== Izvori == 
{{Izvori|2 }}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna i Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Dokumenti]]
[[Kategorija:Povelje iz srednjovjekovne BiH|M]]</text>
      <sha1>bje7o11ii14aopeaubtvxi84rjkudrq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Radič Sanković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4684908</id>
    <revision>
      <id>42683082</id>
      <parentid>42662520</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T07:12:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9497" sha1="tcql66vxhg2iy196d46c63jmjeehsii" xml:space="preserve">{{Plemić
| ime = Radič Sanković
| slika = Seal of Radič Sanković.jpg
| opis_slike = Pečat Radiča Sankovića
| datum_rođenja = 
| mesto_rođenja = Zaborani (danas dio [[Nevesinje|Nevesinja]])
| država_rođenja = [[Bosna u srednjem vijeku|Srednjovjekovna Bosna]]
| datum_smrti = [[1404]].
| mesto_smrti = Blagaj
| država_smrti = [[Kraljevina Bosna]]
| sahranjen = 
| funkcija = knez, vojvoda
| vladavina = ?–1404
| prethodnik = [[Sanko Miltenović]]
| naslednik = 
| dinastija = [[Sankovići]]
| otac = [[Sanko Miltenović]]
| majka = 
| supružnik = [[Balšići|Gojsava Balšić]]
| deca = 
}}
'''Radič Sanković''' (umro 1404. god) bio je bosanski vlastelin iz roda [[Sankovići|Sankovića]], [[vojvoda]] rusaga bosanskog u [[Kraljevina Bosna|Kraljevini Bosni]] u vrijeme [[Stjepan Dabiša|Stjepana Dabiše]], [[Jelena Gruba|Jelene Grube]] i [[Stjepan Ostoja|Stjepana Ostoje]]. Bio je i oblasni gospodar na području današnjeg [[Nevesinje|Nevesinja]], [[Hum]]ske zemlje, [[Popovo polje|Popova polja]] i Primorja između [[Dubrovnik]]a i [[Stonski dohodak|Stona]] nakon pripajanja te oblasti [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj Bosni]] 1377. god. Radič je imao i funkciju kaštelana u [[Konavle|Konavli]]ma i [[Sutorina|Sutorini]].&lt;ref name=&quot;širenje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/250172 |title=Paula Kaulić: ŠIRENJE DUBROVAČKE REPUBLIKE NA PROSTOR KONAVALA |work=Sveučilište u Zadru, Zadar 1961. |accessdate=9. 2. 2023 |archive-date=2023-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231117224753/https://hrcak.srce.hr/file/250172 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Bio je sin [[Sankovići|Sanka Miltenovića]], a imao je i braću: Beljaka, Budelju, Sančina i sestru Draganu. On i  [[Vlatko Vuković]] 1388. god. predvodili su bosansku vojsku protiv [[Osmanlije|Osmanlija]] kod [[Bitka kod Bileće|Bileća]].

U trenutku kad je kralj [[Tvrtko I Kotromanić|Tvrtko I]] bio na vrhuncu ekspanzije i uživao veliki ugled među [[balkan]]skim vladarima, Dubrovčani su održavali izrazito dobre odnose sa susjednom vlastelom [[Sankovići]]ma. Dodijelili su im kuću u gradu u vrijednosti od 400 dukata i dozvolili uvoz namirnica bez plaćanja [[Carina|carine]], izuzimajući [[vino]]. Čim su saznali da je kralj Tvrtko naprasno umro, stupili su u kontakt sa Sankovićima, sa namjerom kupovine [[Konavle|Konavoske]] župe, prije nego što se prilike u Bosni stabiliziraju.&lt;ref name=&quot;Primorje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.academia.edu/44904440/Uspje%C5%A1ni_i_neuspje%C5%A1ni_poku%C5%A1aji_%C5%A1irenja_Dubrovnika_na_bosanske_teritorije_Successful_and_unsuccessful_expansion_attempts_of_the_Republic_of_Ragusa_onto_the_Bosnian_territory |title= Adis Zulić: Uspješni i neuspješni pokušaji širenja Dubrovnika na bosanske teritorije |work= Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo 2019. |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;
== Prodaja Konavla 1391. ==
Pregovori su brzo i uspješno okončani jer su župan Bjeljak i vojvoda Radič 15. aprila donijeli odluku o ustupanju dijela svojih posjeda Dubrovčanima. U ugovoru se navodi:
* Sankovići će ustupiti Dubrovčanima Župu Konavosku zajedno s Donjom Gorom i [[Soko (Konavle)|tvrđavom Soko]] na njoj i [[Vitaljina|Vitaljinu]] 
* precizno definirane granice 
* ako se neko od stanovnika Konavala i Vitaljine ne bi htio podvrgnuti gospotstvu dubrovačkom, Sankovići će ih progoniti i silom vratiti.&lt;ref name=&quot;Primorje&quot;/&gt;
* Sankovići će braniti ustupljena mjesta od onih koji pokušaju osporiti ugovor
* Do prodaje je došlo jer je [[Cavtat]] (Epidaurum) mjesto iz kojeg su se stari Dubrovčani iselili i podigli u blizini novi grad (Dubrovnik), nakon čega su [[raška]] i humska gospoda uzurpirala prostor konavoske župe. Time su  Sankovići vratili ono što je nekad davno bilo dubrovačko.&lt;ref name=&quot;širenje&quot;/&gt; 
* Dubrovnik će isplaćivati godišnji dohodak od 1000 dukata.
Vojvoda Radič Sanković sa svojom ženom [[Nekropola Biskup|Goislavom]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2415 |title=Nekropola Biskup |work=Komisija za nacionalne spomenike |accessdate=13. 12. 2016 |archive-date=2017-01-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170103003237/http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&amp;lang=1&amp;action=view&amp;id=2415 }}&lt;/ref&gt; izdao je povelju sa sličnim sadržajem Dubrovčanima 15. maja 1391. u svojim dvorima u [[Zaborani]]ma kod Nevesinja. Tom poveljom, uz izrečeno u ugovoru, podaruje Dubrovčanima još i slobodu trgovanja. 

Obe navedene povelje najbolje svjedoče kako su se samovoljno i samostalno ponašali braća Sankovići. Radič je u svojstvu vlastelina preuzeo ingerencije vladara, potvrdivši i sve dosadašnje bosanske povelje Dubrovniku. Posebno je upadljivo što su Sankovići u obe povelje, upotrebljavali vosak crvene boje prilikom pečaćenja, što je bilo rezervirana isključivo za krunisane suverene.

Kralj [[Stjepan Dabiša|Dabiša]] i bosanski [[Stanak]] (skupština vlastele) reagirali su vrlo oštro i poslali kneza [[Pavlovići|Pavla Radinović]] i vojvodu [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]] koji su s vojskom ušli u Konavle i izbacili braću Sankoviće.&lt;ref name=&quot;maslo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |title= Amer Maslo: Slavni i velmožni gospodin knez Pavle Radinović - Završni magistarski rad |work= UNIVERZITET U SARAJEVU -FILOZOFSKI FAKULTET -ODSJEK ZA HISTORIJU Sarajevo, 2018. |accessdate= 9. 11. 2023 |archive-date= 2023-10-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231027095527/https://www.ff.unsa.ba/files/zavDipl/17_18/his/Amer-Maslo.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Vojvodu Radiča su zarobili i ostao je kod Kosača u zatvoru do 1398. god, dok se župan Bjeljak prestaje spominjati u izvorima.
== Prodaja Primorja 1399. ==
U doba kralja [[Stjepan Ostoja|Ostoja]], 1398. god. Radič je vraćen u porodični posjed, osim u Konavlima. Te godine mu je umrla i žena, pa se oženio drugi put. U početku pregovora oko [[Kupoprodaja Primorja 1399.|prodaje Primorja Dubrovniku]], kao posrednik je aktivno učestvovao jer su se njegovi posjedi naslanjali na Primorje. Ostoja je poslao krajem maja 1398. godine Dubrovčanima direktnu ponudu o prodaji Primorja.

Umjesto vojvode Radiča Sankovića, koji je uživao podršku kralja Ostoje, u nastavku pregovora Dubrovčani su angažirali [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić|Hrvoja Vukčića Hrvatinića]], najsnažnijeg bosanskog plemića na prelasku iz XIV u XV stoljeće. Nakon finalizacije pregovora, kralj je izdao povelju sredinom januara 1399. godine, dok je boravio s vojskom u Lišnici u [[Usora i Soli|Usori]]. 

Naknada za darovano zemljište se ne spominje izričito u povelji. Kralj Ostoja imenovan je dubrovačkim vlastelinom. Dobio je kuću vrijednu 1.500 dukata i jednu parcelu na kupljenom zemljištu. Sve što je dobio kralj dobio je i vojvoda Hrvoja Vukčić.&lt;ref name=&quot;Primorje&quot;/&gt;

Dubrovčani su nakon višemjesečnih pregovora i sa Radičem Sankovićem pronašli zajednički jezik. Krajem augusta primljen je u Veliko vijeće, čime je i on, nakon Ostoje i Hrvoja, postao njihov plemić. Bilo je to pola stoljeća nakon što je njegov otac Sanko Miltenović dobio pravo dubrovačkog građanstva.
== Vojskovođa kraljevske vojske ==
Radič je učestvovao u [[Bosansko-dubrovački rat (1403–1404)|Bosansko-dubrovačkom ratu 1403-1404]], predvodeći napade na Dubrovčane u ime kralja Ostoje. U promjenama oko svrgavanja kralja Ostoje 1404. god, Sandalj Hranić ga je zarobio i ponovo poslao u zatvor. Postoji predpostavka i da ga je oslijepio, prije nego što je umro 1404. god. Njegove posjede od gornjeg toka Neretve na sjeveru do [[jadran]]ske obale preuzeo je vojvoda Sandalj Hranić Kosača.&lt;ref name=&quot;radič&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=54444 |title= Sanković |work= Hrvatska enciklopedija, Zagreb, 2021. |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt; 
== Literatura ==
* Gregor Čremošnik - Prodaja bosanskog primorja Dubrovniku god. 1399. i kralj Ostoja, Glasnik Zemaljskog muzeja 
knj. XL, Sarajevo, 1928, 109-110.
* Aranđel Smiljanić - Povelja vojvode Radiča Sankovića Dubrovčanima 1391, maj 15, Zaborani, 2008.
* Siniša Mišić - Povelja Beljaka i Radića Sankovića Dubrovniku, 15. april. 1391.
* Vinko Foretić - Povijest Dubrovnika do 1808. I, Zagreb, 1980.
* [[Pavao Živković]] - Ustupanje Konavala Dubrovčanima, Konavle u prošlosti, sadašnjosti i budućnosi I, Dubrovnik, 1998,
* Pavao Živković - Učešće bosanske vlastele u diobi Konavala, Prilozi Instituta za istoriju u Sarajevu 16/15, 1979
* Pavao Živković - Bosanski srednjovjekovni plemićki rod Radanovića-Mikojevića-Tezalovića-Ozrisaljića(Kopijevića) 
* Radoslav Grujića - Konavli pod raznim gospodarima od XII-XV veka), 

== Izvori == 
{{Izvori}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}
[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna i Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Sankovići]]</text>
      <sha1>tcql66vxhg2iy196d46c63jmjeehsii</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olimpijski pobjednici na 100 m leptir</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4684971</id>
    <revision>
      <id>42682998</id>
      <parentid>42497546</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:25:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1771" sha1="r8u1u2j576064f9rpjz1u9ras521lax" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Olimpijski pobjednici na 100 m leptir
|title = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] [[Plivanje na Olimpijskim igrama|Olimpijski pobjednici na 100 metara leptir]]
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Olimpijada 1968|1968]]: {{flagicon|SAD}} [[Doug Russell (plivač)|Doug Russell]] {{small|(55.9, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1972|1972]]: {{flagicon|SAD}} [[Mark Spitz]] {{small|(54.27, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1976|1976]]: {{flagicon|SAD}} [[Matt Vogel]] {{small|(54.35)}}
* [[Olimpijada 1980|1980]]: {{flagicon|ŠVE}} [[Pär Arvidsson]] {{small|(54.92)}}
* [[Olimpijada 1984|1984]]: {{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Michael Groß]] {{small|(53.08, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 1988|1988]]: {{flagicon|SUR}} [[Anthony Nesty]] {{small|(53.00, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1992|1992]]: {{flagicon|SAD}} [[Pablo Morales]] {{small|(53.32)}}
* [[Olimpijada 1996|1996]]: {{flagicon|RUS}} [[Denis Pankratov]] {{small|(52.27, '''SR''')}}
* {{nowrap|[[Olimpijada 2000|2000]]: {{flagicon|ŠVE}} [[Lars Frölander]] {{small|(52.00)}}}}
* [[Olimpijada 2004|2004]]: {{flagicon|SAD}} [[Michael Phelps]] {{small|(51.25, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 2008|2008]]: {{flagicon|SAD}} [[Michael Phelps]] {{small|(50.58, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 2012|2012]]: {{flagicon|SAD}} [[Michael Phelps]] {{small|(51.21)}}
* [[Olimpijada 2016|2016]]: {{flagicon|SIN}} [[Joseph Schooling]] {{small|50.39, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 2020|2020]]: {{flagicon|SAD}} [[Caeleb Dressel]] {{small|(49.45, '''SR''')}}
* [[Olimpijada 2024|2024]]: {{flagicon|MAĐ}} [[Kristóf Milák]] {{small|(49.90)}}


}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r8u1u2j576064f9rpjz1u9ras521lax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Portoviejo (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4688965</id>
    <revision>
      <id>42683065</id>
      <parentid>42511630</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:23:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683065</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2685" sha1="gpy102639btm3em16a6qdnjj2jbs7te" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Portoviejo
| drugo_ime =Rio Portoviejo
| slika =Represa_Poza_Honda.JPG
| slika_širina = 260px
| slika_opis=[[Umjetno jezero|Akumulacija]] i [[brana]] Poza Honda
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije =
| države  ={{flag|Ekvador}}
| pokrajine =[[Manabí (provincija)|Manabí]]
| gradovi =[[Portoviejo]]
| izvor =[[Ande]] kod [[Umjetno jezero|Akumulacije]] Poza Honda
| izvor_visina =
| izvor_koord  =1°05'42.4&quot;S 80°07'29.9&quot;W
| ušće =[[resort|ljetovalište]] San Jacinto
| ušće_visina=0&lt;ref name=brit/&gt;
| ušće_koord=0°47'54.4&quot;S 80°31'23.3&quot;W
| ušće_vrsta=[[estuarij]]
| dužina =143&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=Chico, Bachillero, Lodana
| protok_sred  =777&lt;ref name=brit/&gt;
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Pacifik|pacifički]]
| površina =2,100&lt;ref name=brit/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Pacifik]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =Poza Honda
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Portoviejo''' ([[španjolski]]: ''Rio Portoviejo'') je [[rijeka]] na [[zapad]]u [[Ekvador]]a duga 143 [[km]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==

Rijeka nastaje [[ušće|sutokom]] rijeka Petra de Pajero i Mineral na zapadnim padinama [[Ande|Anda]]. Svega par kilometara dalje utječe u [[Umjetno jezero|akumulacijono jezero]] nastalo  izradnjom [[brana|brane]] Poza Honda krajem [[1960-e|1960-ih]].
Isprva teče prema [[jugozapad]]u kroz [[brdo]]vit kraj, zatim skreće na [[sjeverozapad]] i teče [[meandar|meandrirajući]] [[obala|obalnom]] [[ravnica|ravnicom]]. Protiče pored grada [[Portoviejo]] i nekih [[30|tridesetak]] km nakon njega uvire u [[Pacifik]] kod [[resort|ljetovališta]] San Jacinto.&lt;ref name=brit/&gt;

[[Sliv]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 2,100 [[km²]], koja se prostire po [[Manabí (provincija)|Provinciji Manabí]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.aquacoope.org/ecuador/es/los-consejos-de-cuenca-por-dh/dh-manabi/uphl-portoviejo-ma01
 | title =''Unidad de Planificación Hidrográfica Local de Portoviejo (MAO2)''
 | accessdate =17.04.2024.
 | language =španjolski
 | publisher =Office International de l'Eau
 | archive-date =2024-04-18
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240418192637/https://www.aquacoope.org/ecuador/es/los-consejos-de-cuenca-por-dh/dh-manabi/uphl-portoviejo-ma01
 }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==

* [https://mapcarta.com/R%C3%ADo_Portoviejo_R2737803 ''Río Portoviejo'' (na portalu Mapcarta)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240418192637/https://mapcarta.com/R%C3%ADo_Portoviejo_R2737803 |date=2024-04-18 }} {{en icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Ekvadoru]]</text>
      <sha1>gpy102639btm3em16a6qdnjj2jbs7te</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patate (rijeka)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689139</id>
    <revision>
      <id>42683026</id>
      <parentid>42407624</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T16:50:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683026</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3020" sha1="s5w8cgjhpf854xgwjauh26s9bmmd6v3" xml:space="preserve">{{Infokutija vodotok
| ime=Patate
| drugo_ime =Cutuchi
| slika =PANORAMA DEL CAÑON DEL RIO CUTUCHI - panoramio.jpg
| slika_širina = 260px
| slika_opis=
| kontinenti= [[Južna Amerika]]
| regije =
| države  ={{flag|Ekvador}}
| pokrajine =[[Cotopaxi (provincija)|Cotopaxi]], [[Tungurahua (provincija)|Tungurahua]]
| gradovi =[[Latacunga]]
| izvor =[[Cotopaxi]]
| izvor_visina =4,000
| izvor_koord  =0° 40′ 13″ S, 78° 26′ 47″ W
| ušće =Pastaza River
| ušće_visina=1,850
| ušće_koord=1° 24′ 18″ S, 78° 28′ 21″ W
| ušće_vrsta=
| dužina =115&lt;ref name=brit/&gt;
| pritoke=[[Ambato (rijeka)|Ambato]], Chambo
| protok_sred  =
| protok_min   =
| protok_maks  =
| sliv = [[Amazona|amazonski]]
| površina =4,700&lt;ref name=brit/&gt;
| ulijeva_se_u =[[Pastaza (rijeka)|Pastazu]]
| broj_vrsta   = 
| zaš_područja = 
| mostovi = 
| brane  = 
| akumulacije =
| plovnost=
| luke  = 
| kol_robe = 
| karta=
| karta_širina =
| karta_opis =
}}
'''Patate''' znana i kao '''Cutuchi''' ([[španjolski]]: ''Río Patate'',''Rio Cutuchi'') je [[rijeka]] u sredini [[Ekvador]]a duga 115 [[km]]&lt;ref name=sud&gt;{{cite web
 | url =https://www.suedamerikafans.de/es/wels-datenbank/suedamerikanisches-gewaesser/?gewaesser=304
 | title =''río Patate / río Catuchi''
 | accessdate =26.04.2024.
 | language=španjolski
 | publisher=Suedamerika fans}}&lt;/ref&gt;, [[pritoka]] rijeke [[Pastaza (rijeka)|Pastaze]].&lt;ref name=brit/&gt;

== Hidrologija==

Rijeka izvire na obroncima [[stratovulkan]]a [[Cotopaxi]] pod [[ime]]nom ''Cutuchi''. Isprva teče prema [[jugozapad]]u do [[grad]]a [[Latacunga]] i protiče kroz njega. Zatim skreće na [[jug]], i mjenja ime u ''Culapachan''. 
Protiče [[istok|istočno]] od grada [[Ambato (Ekvador)|Ambata]], gdje sa desna prima pritoku [[Ambato (rijeka)|Ambato]], skreće na [[jugoistok]] i mjenja ime u ''Patate''. Nešto nizvodnije prima pritoku Chambo sa kojom formira rijeku [[Pastaza (rijeka)|Pastazu]].&lt;ref name=his&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciclopediadelecuador.com/rio-patate/
 | title =''Patate''
 | accessdate =26.04.2024.
 | language =španjolski
 | publisher =Enciclopedia del Ecuador
 | archive-date =2024-04-28
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240428194904/https://www.enciclopediadelecuador.com/rio-patate/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;

[[Porječje]] rijeke ima [[površina|površinu]] od 4,700 [[km²]], koja se prostire po provincijama [[Cotopaxi (provincija)|Cotopaxi]] i [[Tungurahua (provincija)|Tungurahua]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://docs.google.com/viewer?url=http%3A%2F%2Frepositorio.utc.edu.ec%2Fbitstream%2F27000%2F584%2F1%2FT-UTC-0491.pdf&amp;fname=T-UTC-0491.pdf&amp;pdf=true
 | title =''“Determinación de Zonas...''
 | accessdate =26.04.2024.
 | language=španjolski
 | publisher=Universidad Technica de Cotopaxi}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Río Cutuchi}}
* [https://mapcarta.com/N5127491621 ''Union de los rios Chambo y Patate'' (na portalu Mapcarta)] {{es icon}}

[[Kategorija:Rijeke u Ekvadoru]]</text>
      <sha1>s5w8cgjhpf854xgwjauh26s9bmmd6v3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pedro de la Gasca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4689277</id>
    <revision>
      <id>42683054</id>
      <parentid>41869053</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:51:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683054</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4270" sha1="r9ghiwpgskazcaoyn2h1c0yuagnafjj" xml:space="preserve">{{Infokutija biografija
| ime= Pedro de la Gasca
| slika=Gasca.jpg
| alt= 
| opis= Pedrov [[portret]]
| datum_rođenja  =[[1485]]
| mjesto_rođenja = Navarragadilla ([[Ávila (provincija)|Provincija Ávila]]), [[Kraljevina Kastilja]]
| datum_smrti= [[13. novembar]] [[1567]]
| mjesto_smrti= [[Valladolid]], [[Španjolska]]
| ostala_imena=
| poznat_po =
| zanimanje= [[političar]], [[biskup]]
| nacionalnost= [[španjolci|Španjolac]]
}}

'''Pedro de la Gasca''' ([[1485]]. - [[13. novembar]] [[1567]].), bio je [[španjolci|španjolski]] [[Plemstvo|plemić]] i [[biskup]], drugi [[vicekralj]] [[kolonija|kolonije]] [[Vicekraljevstvo Peru]]&lt;ref name=brit/&gt; od [[10. april]]a [[1547]] do [[27. januar]]a [[1550]]. 

== Biografija ==

Nakon [[student|studiranja]] na poznatim [[univerzitet]]ima [[Univerzitet u Alcali|Alcala]] i [[Univerzitet u Salamanci|Salamanca]], radio je kao [[prelat]] u [[Nadbiskupija|Nadbiskupiji]] [[Toledo]] i kao [[diplomat]] u delikatnim misijama za [[Kraljevina Valencia|Kraljevinu Valenciju]].&lt;ref name=brit/&gt;

Sredinom [[1546]]. poslao ga je španjolski [[kralj]] [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo V]] da uguši [[pobuna|pobunu]] odmetnutog [[Gonzalo Pizarro|Gonzala Pizarra]], koji je pobjedio i [[ubistvo|ubio]] prvog vicekralja [[Blasco Núñez Vela|Blasca Núñeza Velu]] i preuzeo vlast u Kralevskoj audijenciji [[Quito]] u [[Peru]]u.&lt;ref name=brit/&gt;

U [[Quito]] je stigao početkom [[1547]]. Iako kao čovjek [[crkva|crkve]], bez [[vojska|vojničkog]] znanja naizgled nije imao nikakve šanse u borbi sa iskusnim ratnikom kakav je bio Gonzalo Pizarro, Pedro je bio dovoljno mudar da zna da je pohlepa snažno oružje. Zato je ponio pregršt blanco potpisanih kraljevskih [[povelja]], kojima je davao kojekakve [[privilegija|privilegije]] njegovim pomagačima i tako ih međusobno zavadio i oslabio. Prvo se uspio rješiti njegovog najvećeg saveznika Pedra de Puellesa, kog je spletkama uspio [[Dekapitacija|pogubiti]] već u krajem [[maj]]a iste godine.&lt;ref name=brit/&gt;

Nakon tog je organizirao snažnu [[vojska|vojsku]] sa kojom je krenuo u potjeru za Pizarrom, kog je sustigao kod [[Cusco|Cusca]] i pobjedio u Bitci kod Jaquijahuana [[9. april]]a [[1548]]. Već slijedećeg dana izvršena je [[smrtna kazna]] nad zarobljenim Gonzalom Pizarrom.&lt;ref name=brit/&gt;

Slijedećih petnaest mjeseci proveo je u [[glavni grad|prijestolnici]] [[Vicekraljevstvo Peru|Visekraljevstva]] - [[Lima|Limi]], u reorganizaciji [[državna uprava|administracije]] i stabiliziranju kolonijalne vlasti, U Španjolsku se vratio sa kraljevskim blagom i stigao u [[Sevilla|Sevillu]] nakon nepune četiri godine provedenih u delikatnoj misiji sređivanja stanja.&lt;ref name=brit/&gt;

Njegov povratak izazvao je oduševljenje u  zemlji, jer gotovo nitko nije vjerovao da bi se stanje moglo srediti u tako kratkom roku. Kralj Karlo V bio je toliko oduševljen, da ga je pozvao sebi u [[Španska Nizozemska|Flandriju]], da čuje iz njegovih usta kako je to napravio i da ga nagradi. 
Ubrzo nakon tog je postavljen za [[biskup]]a u [[Palencia|Palancijii]]; a nakon tog [[1561]]. za biskupa u Biskupiji Sigüenza- Guadalajara.
Ostatak života proveo je vršeći biskupsku službu, [[smrt|umro]] je u [[Valladolid]]u u [[novembar|novembru]] [[1567]]. [[Pogreb|Pokopan]] je u [[crkva|crkvi]] sv. Marije Magdalene koju je dao sagraditi.&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
 | url =https://www.enciclopediadelecuador.com/pedro-la-gasca/
 | title =''Pedro de la Gasca''
 | accessdate =08.05.2024.
 | language =španjolski
 | publisher =Enciclopedia del Ecuador
 | archive-date =2024-05-10
 | archive-url =https://web.archive.org/web/20240510083702/https://www.enciclopediadelecuador.com/pedro-la-gasca/
 | url-status =dead
 }}&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Pedro de la Gasca}}
* [https://www.enciclopediadelecuador.com/pedro-la-gasca/ ''Pedro de la Gasca'' (na portalu Enciclopedia del Ecuador)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240510083702/https://www.enciclopediadelecuador.com/pedro-la-gasca/ |date=2024-05-10 }} {{es icon}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1485|1567|Gasca, Pedro de la}}

[[Kategorija:Špansko plemstvo]]
[[Kategorija:Španski diplomati]]
[[Kategorija:Biskupi]]
[[Kategorija:Historija Ekvadora]]</text>
      <sha1>r9ghiwpgskazcaoyn2h1c0yuagnafjj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kolaboracija četnika s Trećim Reichom</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4690760</id>
    <revision>
      <id>42682940</id>
      <parentid>42682939</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:00:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-40631-75</username>
        <id>376487</id>
      </contributor>
      <origin>42682940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344329" sha1="bg6jatymwlojy1d61ivqmpag4xuk1ks" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu zbog komunističkog napredovanja u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još četničkih komandanata, uključujući i one iz istočne Srbije, izjavili su da su spremni da se bore protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>bg6jatymwlojy1d61ivqmpag4xuk1ks</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682942</id>
      <parentid>42682940</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:07:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-40631-75</username>
        <id>376487</id>
      </contributor>
      <origin>42682942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344322" sha1="n0tksnuq9k2m4882lcyphhwvkq4y650" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih komandanata, uključujući i one iz istočne Srbije, izjasnilo spremnim da se bore protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>n0tksnuq9k2m4882lcyphhwvkq4y650</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683005</id>
      <parentid>42682942</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:44:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47488-30</username>
        <id>388646</id>
      </contributor>
      <origin>42683005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344316" sha1="l8vsuj4yaxd78ap7fk29mr3341ay4oi" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih komandanata, uključujući i one iz i. Srbije, izjasnilo spremnim da se bore protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>l8vsuj4yaxd78ap7fk29mr3341ay4oi</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683006</id>
      <parentid>42683005</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:48:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-47488-30</username>
        <id>388646</id>
      </contributor>
      <origin>42683006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="344313" sha1="izc2c3htu3gyx3c5uk1n85injuzm5vz" xml:space="preserve">{{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}}
[[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]]
[[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]]

'''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti.

Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.&lt;/ref&gt; Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.&lt;/ref&gt;

U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]&lt;/ref&gt; Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&amp;rec=314&amp;roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]&lt;/ref&gt;

Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]&lt;/ref&gt;

Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima.

Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]].

== Nemačka politika prema četnicima ==

Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ovakvog pristupa prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova u [[Beograd]]u, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]:

{{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.&lt;ref&gt;AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.&lt;/ref&gt;}}

Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“:
{{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju [[Velika Srbija|velikosrpsku]] misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE&lt;/ref&gt; U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om.

== Hronologija ==

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) ===
{{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}}
{{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]&lt;/ref&gt;|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}}

{{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}
{{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}}
{{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}}

Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta  krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše:
{{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima:

– KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO?

Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu...

Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.&lt;ref&gt;[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.&lt;/ref&gt;|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}}

1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine:
{{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. &lt;br /&gt; 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. &lt;br /&gt; 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. &lt;br /&gt; Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. &lt;br /&gt; 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. &lt;br /&gt; 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. &lt;br /&gt; 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]&lt;/ref&gt;}}

Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“&lt;ref&gt;BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.&lt;/ref&gt; Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće:
{{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.&lt;ref&gt;AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]&lt;/ref&gt;}}

No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno:

{{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera &quot;da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava&quot;. Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer:

1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i

2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}}

Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga &quot;nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]&lt;/ref&gt; U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku:

{{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt;}}

On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli&lt;ref&gt;&quot;Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu.&quot;&lt;/ref&gt; i tvrdio da nije na strani ustanika, &quot;onih koji žele da isteraju Nemce&quot;.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.&lt;ref&gt;&quot;Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo.&quot;&lt;/ref&gt; Ali, želeo je da njegovo &quot;delovanje na nacionalnoj osnovi&quot; ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.&lt;ref name=&quot;Divci&quot;/&gt; Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje:

{{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“&lt;ref&gt;NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}}

{{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}}

Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu.

=== Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) ===
{{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}}
[[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]]
Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine.

Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]&lt;/ref&gt; Kosjeriću,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]&lt;/ref&gt; Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]].

Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]&lt;/ref&gt; Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]&lt;/ref&gt;

=== Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) ===
{{main|Legalizovani četnici}}
[[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]]

Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;&gt;[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]&lt;/ref&gt;

Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.&lt;ref&gt;[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |title=Archive copy |access-date=2024-07-08 |archive-date=2024-07-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240708214249/https://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove.

Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu:

{{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi:

1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca;

2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade;

3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji;

4) da poziva na borbu protiv komunista.

Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]&lt;/ref&gt;}}

Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].&lt;ref&gt;NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]]

U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem.

U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine &quot;ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori.&quot;&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]&lt;/ref&gt;

Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem &quot;smrdljivih bombi&quot;, &quot;svrabećih praškova&quot;, &quot;praškova za kijanje&quot;, upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;/&gt; Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da &quot;Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji&quot;, da su &quot;u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani&quot; te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj &quot;Srbo-Sloveniji i Dalmaciji&quot;. Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: 
{{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;|Britanski kapetan Bil Hadson}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]]

Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: 
{{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=490&amp;roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}}

U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.&lt;ref&gt;BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen.&quot;}})&lt;/ref&gt;

Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&amp;rec=314&amp;roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. &lt;/br&gt; Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}}

=== Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) ===
{{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}}
[[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]]

Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.&lt;ref&gt;Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K.&quot;}})&lt;/ref&gt; Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića:
{{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}}

Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici s teritorije [[Bosanska krajina|Bosanske Krajine]]:
{{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti.

Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.—

Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.—

Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa kvislinškim vlastima Nezavisne Države Hrvatske]]:
{{izdvojeni citat|
NEMCI

Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se.

HRVATI

Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]&lt;/ref&gt;}}

Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, vojvoda Marčetić se povezuje i sa njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]:
{{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=315&amp;roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}}

O (prinudnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima pod komandom kapetana [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], februara 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]:
{{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}&lt;/ref&gt;|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}}

Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan Vojislav Lukačević, koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike:
{{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]&lt;/ref&gt;}}

O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u:
{{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=175&amp;broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Munition für die Cetniks: &lt;/br&gt; An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}}
[[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]]

9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],&lt;ref&gt;''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.&lt;/ref&gt; vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima:
{{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}}

O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga:
{{izdvojeni citat|''9. mart'' &lt;/br&gt; Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}}

Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.&lt;/ref&gt;

General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi:
{{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im &quot;Weiss II&quot;–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U iscrpnom izvještaju&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.&lt;/ref&gt; koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«:
{{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}}

=== Četnički teror u Srbiji (1943) ===
{{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}}
Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za &quot;planirani narodni ustanak&quot;. Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.&lt;ref&gt;NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).&lt;/ref&gt; Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i &quot;odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama&quot;.&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.&lt;/ref&gt;

12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«:

{{izdvojeni citat|Po povratku sa puta iz štaba 1a sastao sam se sa Vučkovićem koji me je zamolio da Vas izvestim o sledećem: &lt;/br&gt; U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista. Zvonko će ga upotrebiti no ne uspeli to preduzeće sam potrebno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm  Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]&lt;/ref&gt;}}

Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom:

{{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm  Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]&lt;/ref&gt;}}

I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već &quot;samo po našem spisku&quot;, partizanske, i samo će se partizani ubijati:

{{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.&lt;ref&gt;Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2,  Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]]

Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova:

{{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.&lt;ref&gt;http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html&lt;/ref&gt;|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}}

Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere:

{{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti.

4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica.

5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen.

6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa.

7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]&lt;/ref&gt;|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}}

Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: &quot;Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana&quot;.&lt;ref name=&quot;Deakin2&quot;/&gt;

=== Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje vezâ s Nijemcima na području NDH (1943) ===
{{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}}
[[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]]

U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše:

{{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“&lt;ref&gt;NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).&lt;/ref&gt;|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}}

U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt; konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkog]] iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji:
{{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića:

U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista.

Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: &lt;/br&gt; In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. &lt;/br&gt; Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: &quot;Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!&quot; Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu:

{{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.&lt;ref name=&quot;Kosta Nikolić 2004&quot;&gt;Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.&lt;/ref&gt;|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}}

1. avgusta 1943. godine, komandant njemačkih trupa u Hrvatskoj ([[NDH]]) general [[Rudolf Lüters]] na sljedeći način interpretira držanje Mihailovićevih četnika (mahom onih koji su bili obuhvaćeni [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|ugovorima sa vlastima NDH]]) po okončanju [[Operacija Schwarz|operacije »Schwarz«]]: 
{{izdvojeni citat|Stav četnika s obje strane [[Bosna (rijeka)|rijeke Bosne]] te na području između rijekâ Bosne i [[Una|Une]] i [[Sana|Sane]] i dalje se može opisati kao lojalan, iako ustaška politika — koju je hrvatska vlada u posljednje vrijeme iznova naglasila — nije ostala bez povratnog dejstva na njihovo držanje, što se pokazalo uzdržanošću prema komunističkim bandama.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=357&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000352.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Haltung der Cetniks beiderseits der Bosna und zwischen Bosna und Una–Sana kann noch als loyal bezeichnet werden, obwohl der wohl der in letzter Zeit seitens der kroat. Regierung wieder betonte Ustascha–Kurs nicht ohne Rückwirkung auf ihre Haltung geblieben ist und sich Zurückhaltung gegen die kommunistischen Banden zeigte.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj za mjesec jul 1943. upućen štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]}}

Kao paradigmatične za držanje spram nastupajućih njemačkih trupa mogu se uzeti preporuke iz naređenja kapetana Jovana Dabovića, komandanta Ličko-kordunaške četničke oblasti, upućene 6. septembra 1943. godine kapetanu Dušanu Đakoviću:
{{izdvojeni citat|NAREĐUJEM
1) Svi komandanti narediće svima svojim jedinicama i patrolama da, ako Nemci budu naišli na njihov reon dejstva, ne otvaraju vatru i da se drže pasivno sve do mog daljeg naređenja.

2) Kada bude primećen dolazak Nemaca da se jedinice povlače u šume i da sa njima izbegavaju dodir.

3) Ako se desi da se neka jedinica, patrola ili pojedinac nađe u takvoj situaciji da Nemce ne može izbeći pri dodiru sa njima da kaže da se bori protivu komunizma.

Napominjem ovom prilikom da su se Nemci prema četnicima u Hercegovini poneli vrlo korektno.&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dok. br. 42, str. 81.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument br. 202, strane 942—943.&lt;/ref&gt;}}

18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „[[Gavrilo Princip]]” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira:
{{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&amp;rec=313&amp;roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]&lt;/ref&gt;}}
[[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]&lt;/ref&gt;]]

Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.&lt;ref&gt;Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.&lt;/ref&gt; Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku &quot;po svaku cenu&quot; i nesukobljavanje sa Nemcima &quot;po svaku cenu&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]&lt;/ref&gt;

Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili:
{{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]&lt;/ref&gt;}}

U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. &lt;/br&gt; Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt.&quot;}})&lt;/ref&gt; U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]]

U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih:

{{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}}

Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu:
{{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&amp;rec=313&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}}

{{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=483&amp;broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}}

{{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&amp;rec=314&amp;roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;b.) Cetniks: &lt;/br&gt; Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}}

U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica:
{{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: 
{{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.&lt;ref&gt;Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler &amp; Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}}

U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje:
{{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). &lt;br /&gt; U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. &lt;br /&gt; Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. &lt;br /&gt; Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). &lt;br /&gt; Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.&lt;ref&gt;Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. br. 203, str. 946.&lt;/ref&gt;}}

Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr.: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: &lt;/br&gt; Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. &lt;/br&gt; Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. &lt;/br&gt; Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg.&quot;}})&lt;/ref&gt; U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren.&quot;}})&lt;/ref&gt; U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar.&quot;}})&lt;/ref&gt;

19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu &quot;da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm&lt;/ref&gt; 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja:

{{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm&lt;/ref&gt;|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}}

Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima:
{{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II&lt;/ref&gt;}}

=== Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) ===
{{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}}
[[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]]

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju &quot;zbog raspoloženja naroda&quot;.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga&lt;/ref&gt; Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je:
{{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}}
{{izdvojeni citat|
2)  Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista.

4)  Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom.

5)  Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht.

6)  Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima.

8)  Razmena štabova za vezu.

9)  Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama.

10)  Sporazum se mora držati u tajnosti.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}}

27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji.

{{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture  Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}}

Generalna tendencija priklanjanja Mihailovićevih četnikâ okupacionoj vojnoj sili bila je primijećena 28. XI 1943. i od strane njemačke Komande Jugoistoka:
{{izdvojeni citat|Srbija: U oblasti Kruševca borbe između [četnika] DM i komunista. Kod četnika znaci približavanja Vermahtu, verovatno zbog nestašice municije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;broj=639&amp;roll=485 NARA, T313, Roll 485, frame no. 000636.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) Serbien: &lt;/br&gt; Raum Krusevac: Kampf zwischen DM u. Komm. Bei Cetniks Anzeichen für Annäherung an dt. Wehrmacht vermutl. Mun. Mangel.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izveštaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 28. novembar 1943.}}

30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu:
{{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.&lt;ref&gt;AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.&lt;/ref&gt;}}

Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića:

{{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista.

U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]&lt;/ref&gt;|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}}

Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje članova [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] misijâ pri JVuO (tj. da četnici prekinu &quot;sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih&quot;). Fon Vajhs upozorava da se &quot;lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti&quot;, jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali &quot;propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti&quot;, do daljnjeg.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268&lt;/ref&gt; Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta Ravaničke brigade JVuO, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da &quot;četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu&quot; za borbu protiv partizanskog pokreta.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]&lt;/ref&gt; Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja &quot;danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]&lt;/ref&gt;

{{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko DM-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojima se DM-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&amp;rec=311&amp;roll=175 NARA, T-311, r. 175, s. 895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Varnstorfa (Warnstorff) – dodatak zabelešci sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic [sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}}

Njemački opunomoćeni general u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] [[Edmund Glaise von Horstenau]] opisuje u ratnom dnevniku kontekst u kom dolazi do potpisivanja ovih ugovorâ:
{{izdvojeni citat|Izgleda da je Srbija najmirnija zemlja na Balkanu, a neko reče da je ona čak i najmirnija zemlja u Evropi. Činjenica je da stanje u NDH ne može da se uporedi sa stanjem u Srbiji iako se i u Srbiji događaju neprijatne stvari... Draža Mihailović je iskoristio opšte stanje, pa su naši oblasni komandanti sklopili ugovore sa pojedinim četničkim vođama.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 412.&lt;/ref&gt;}}

I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: 
{{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]&lt;/ref&gt;}}

14. decembra 1943, u Vrhovnu komandu JVuO stigla je depeša od majora [[Siniša Ocokoljić|Siniše Ocokoljića]] (pseudonim »Ev-Ev«), komandanta Mlavskog korpusa JVuO, kojom se kapetan Mitić još jednom imenuje osobom koja je lično involvirana u pregovore s njemačkim okupatorom: &quot;Tufegdžić [Vojislav, komandant Cerskog korpusa JVuO — prim.] danas je doneo sledeći izveštaj: [...] 2. — Kapetan Mitić, koji je ranije u Užicu pregovarao za naš račun sa komunistima, bio je poslednjih dana na pregovorima i sa Nemcima gde je sa njima ručao u Mažestiku. Pregovore je javno sa Nemcima vršio neki kapetan Nešković, poslat od Kalabića. 3. — Nemci su povodom toga štampali letke blizu 2.000.000 primeraka sledeće sadržine: Narodni borci četnici, u radosti pozdravljam prestanak besmislenog međusobnog prolivanja krvi i zdrav razum koji je zavladao u vašim redovima. Sada možemo da se zajednički borimo protivu komunizma, tog smrtnog neprijatelja Evrope i ja vas ubrajam u nacionalne borce zato što smo i mi sami nacionalni borci. Mi ćemo udruženim silama da odbranimo Vašu lepu Otadžbinu, da je ne bi uništile komunističke bande. Primamo u svoje redove Vašu narodnu organizaciju kao čeličnu. Nije potrebno da vam ubrizgavamo narodni duh. Herojstvo je Vama u krvi i sa vama zajedno koji dobro poznajete svoju lepu zemlju poćiće nam za rukom da je oslobodimo. Stavom koga vi zauzimate osigurana je vaša budućnost. Pozdravljam vas kao svoje ratne drugove i želim vam istu vojničku sreću kao i našim vojnicima. Komandant nemačkih trupa. br. 1243. Ovaj letak Nemci su rasturili i već se pojedini primerci nalaze i kod nas. 4. — Tufegdžić javlja dalje, da je puk. Simić naveo hotimično Kalabića da se ovim vezama sa Nemcima naša organizacija kompromituje u narodu što koriste mošinovci [tj. partizani — prim.].&quot;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16. do 23. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;

U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom:

{{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]&lt;/ref&gt;}}

Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije:

{{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: 
{{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...]

Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće:

1)  Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti.

2)  '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''.

3)  U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]&lt;/ref&gt;|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}}

Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio  specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu:
{{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.&lt;ref&gt;Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.&lt;ref&gt;Cripps, John (2001). &quot;Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose&quot;. {{ISBN|0593 049101}}&lt;/ref&gt;

No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]].

=== Borbe pod nemačkom komandom (1943) ===
{{main|Operacija Kugelblic}}
[[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]]

[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]]

{{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]&lt;/ref&gt;|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}}

Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke:
{{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&amp;roll=196&amp;broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: &lt;/br&gt; Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}}

U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]:
{{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&amp;rec=314&amp;roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. &lt;/br&gt; Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}}

U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće:
{{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju biti u posjedu njemačkih propusnicâ.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&amp;roll=1295&amp;broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;7.) Ausweispflicht landeseigener Verbände. &lt;/br&gt; Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}}

U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&amp;rec=314&amp;roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. &lt;/br&gt; a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; &lt;/br&gt; Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein.&quot;}})&lt;/ref&gt; Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom):
{{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: &lt;/br&gt; 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&amp;rec=315&amp;roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Verpflegung der Cetniks: &lt;/br&gt; Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: &lt;/br&gt; 1 Brotportion, &lt;/br&gt; 1 Gemüseportion, &lt;/br&gt; 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), &lt;/br&gt; 1 Salzportion, &lt;/br&gt; 2 Getränkeportionen, &lt;/br&gt; 1 Tabakportion.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}}

{{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|&quot;Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}}

U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika:

{{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&amp;rec=314&amp;roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. &lt;/br&gt; Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. &lt;/br&gt; Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}}

{{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=554&amp;broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“:

{{izdvojeni citat|Predmet: &lt;/br&gt; Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: &lt;/br&gt; Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;roll=560&amp;broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}}

Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: 
{{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&amp;rec=314&amp;roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}}

Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]:
{{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&amp;broj=89&amp;roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}}

=== Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) ===
{{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}}
[[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]]

Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf&lt;/ref&gt; Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.&lt;ref&gt;https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf&lt;/ref&gt; U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.&lt;/ref&gt; delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: 
{{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}}

Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«):
{{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće &quot;žandarmima&quot; — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.&lt;ref&gt;AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.&lt;/ref&gt;}}

[[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku:
{{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}
[[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]]

Krajem februara i početkom marta 1944. godine, u tzv. [[staroj Crnoj Gori]] (preciznije u [[Katunska nahija|Katunskoj nahiji]]) organizovana je [[Operacija Bura (1944)|operacija »Bura«]]. Specifičnost ove operacije ogleda se u činjenici da su za njeno izvođenje većinu ljudstva obezbijedili četnici, dok su oficiri iz Feldkomandanture na [[Cetinje|Cetinju]] i komandant mjesta [[Podgorica|Podgorice]] rukovodili borbenim djejstvima:
{{izdvojeni citat|1.) Sumarni i iskustveni izveštaj: Operacija »Bora« od 27. 2. do 3. 3. 44. Sprovedena je četnička operacija »Bora«, pod nemačkom komandom, radi čišćenja rejona Danilovgrad — Čevo — Cetinje — Podgorica.

2.) Jedinice koje su učestvovale:

4000 ljudi nacionalne žandarmerije, milicije, 215. abver-trup, jedna brdska baterija iz ratnog plena, lovačko poterno odeljenje 181. peš. div. [...]

5.) Sprovođenje:

U delom. oštrim borbama, kolone, koje su nastupale od i,, ji., i j., polako su osvajale teren. 29. 2. zauzeto je Čevo. Neprijatelj (jačine 250 ljudi) izvukao se prema sz. Posle odlaska nemačkih snaga i započinjanja neprij. protivnapada, četnici su se delom, u paničnom strahu, povukli na svoje polazne položaje. Neprijatelj je ponovo zauzeo teren očišćen operacijom.

6.) Gubici neprijatelja:

32 mrtva, 68 ranjenih, 23 zarobljena.

Plen:

2 p. mitr., 1 mitr., 15 pušaka, 1 radio-stanica, propagandni materijal i hrana.

Sopstveni gubici:

20 mrtvih, 31 ranjen, 46 nestalih.

7.) Iskustva:

a) Građanska zaštita, usled nedovoljne opremljenosti i slabog borbenog morala, nije pogodna za izvršavanje borbenih zadataka; žandari, milicija, četnici, uz učešće nemačkih trupa, podesni za borbene zadatke i zadatke osiguranja...

e) Prilikom sličnih operacija preduslovi za uspeh su učešće nemačkih trupa, podrška teškim naoružanjem i veza do pojedinih borbenih grupa.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_30.htm Izveštaj Komande 21. brdskog armijskog korpusa od 9. marta 1944. Komandi 2. oklopne armije o zajedničkoj nemačko-četničkoj operaciji »Bora« protiv jedinica 2. korpusa NOVJ na prostoru Danilovgrad — Cetinje — Podgorica]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&amp;broj=72&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000065.]&lt;/ref&gt;|Izvještaj komande 21. brdskog korpusa o rezultatima operacije »Bura« od 9. marta 1944. godine}}

[[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija &quot;Frilingservahen&quot; (april-maj 1944)|operaciju &quot;Frilingservahen&quot;]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći:
{{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''':

Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac.

Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin.

Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac.

'''Nemačke snage''':

1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja.

1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja.

Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz.

Početak napada: 10. 4. 44.

[[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe &quot;Jug&quot; (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe &quot;Nikšić&quot;.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&amp;rec=314&amp;roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) ===
[[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division &quot;Prinz Eugen&quot;]&lt;/ref&gt;]]

Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]&lt;/ref&gt; zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]&lt;/ref&gt; S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]&lt;/ref&gt;

Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje:
{{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi tzv. [[Zeleni kadar|zelenog kadra]], koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=17&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. &quot;Grünen Kaders&quot; in Kampf gegen die Roten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}}

Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ:
{{izdvojeni citat|
Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«:

1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju.

2.) Gubici:

A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo.

B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig.

C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&amp;rec=314&amp;roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: &lt;/br&gt; 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. &lt;/br&gt; 2.) VERLUSTE: &lt;/br&gt; A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. &lt;/br&gt; B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. &lt;/br&gt; C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}
[[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].&lt;ref&gt;[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]&lt;/ref&gt;]]

Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom:
{{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića:
{{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]&lt;/ref&gt;}}

Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe &quot;Konrad&quot; protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]&lt;/ref&gt; U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće:
{{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' 

Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur.

Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. &lt;/br&gt; In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division &quot;Dinara&quot; zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. &lt;/br&gt; Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}}

Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich.&quot;}})&lt;/ref&gt;
[[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]]

U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ:
{{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] &lt;/br&gt; Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&amp;rec=314&amp;roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Polizeigebiet II (Sarajevo): &lt;/br&gt; Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}}

Konverzacija vođena između njemačkog opunomoćenog generala u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]] i feldmaršala [[Wilhelm Keitel|Wilhelma Keitela]], prilikom posjete Hitlerovom glavnom štabu početkom marta 1944, otkriva kakva je bila percepcija statusa četnika u NDH od strane vojnog vrha Trećeg Reicha: „U [[Berchtesgaden|Berhtesgaden]]u ljubazno me je primio Kajtel. Informisao me je o toku razgovora sa [[Nikola Mandić|Mandić]]em i Perićem [predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova NDH — prim.]. U više navrata morao sam da ga prekinem kako bih ga ispravio, a pre svega u pogledu četničkog pitanja. On je mislio da se četnici sastoje samo od nekoliko dobrovoljaca (skraćeno „Hiwis“, dolazi od nemačke reči „Hilfswilligen“, prim. prev.), koji služe u nemačkim divizijama.“&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 456.&lt;/ref&gt;

Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]&lt;/ref&gt; dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi:
{{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&amp;rec=314&amp;roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. &lt;/br&gt; Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlaessiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena:
{{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&amp;rec=314&amp;roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&amp;rec=314&amp;roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]&lt;/ref&gt;

Sredinom srpnja 1944. godine, u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] je organizirana [[Operacija Muholovka|operacija »Muholovka«]] ({{jez-njem|Fliegenfänger}}). U ratnom dnevniku [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] zabilježeno je da je izvođenje operacije povjereno [[13. SS oružana brdska divizija Handžar|13. SS brdskoj diviziji »Handžar«]] i lokalnim četnicima:
{{izdvojeni citat|14. 7. 1944: &lt;/br&gt; ''SS-brdska divizija »Handžar«'': &lt;/br&gt; Za operaciju »Fligenfenger«, čišćenje prostora [[Osmaci]] (25 km jugoistočno od [[Tuzla|Tuzle]] — aerodrom bandi), krenula su 2 ojačana bataljona i četnici.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_218.htm ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XII — DOKUMENTI NEMAČKOG RAJHA — KNJIGA 4]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=960&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000820.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;W–SS–Geb.Div. Handschar: &lt;/br&gt; Zum Unternehmen &quot;Fliegenfänger&quot; Säuberung Raum Osmaci (25 SO Tuzla) (Bandenflugplatz) 2 verst. Btlne. und Cetniks angetreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Pored operacije »Fliegenfänger«, istočnobosanski četnički odredi (koji su brojali oko 13.000 ljudi) uzeli su, tokom proljeća i ljeta 1944. godine, učešća u više poduvhata koje je predvodila 13. SS brdska divizija »Handžar« (kao npr. [[Operacija Maiglöckchen|»Maiglöckchen«]], [[Operacija Vollmond|»Vollmond«]], [[Operacija Heiderose|»Heiderose«]] ili [[Operacija Röslein|»Röslein«]]). Oficiri [[Sicherheitsdienst|SS]]-a su bili u velikoj mjeri zadovoljni povjerenjem koje su dvije strane izgradile. Dok je ''Hauptsturmführer'' Hermann Schifferdecker, zapovjednik 27. brdske lovačke pukovnije iz sastava divizije, decenijama nakon rata tvdio da je „saradnja između divizije i četnika bila (je) veoma labava”, kao i da su se četnici „javljali našem obavještajnom oficiru onda kada im je bila potrebna hrana ili municija”, u junu 1944. komandant 13. SS brdske divizije [[Karl-Gustav Sauberzweig]] je isticao iskreno savezničko držanje pripadnika JVuO (riječ je o četnicima pod zapovjedništvom vojvode Kerovića):
{{izdvojeni citat|Nakon što ih naše trupe razbiju, partizani u povlačenju često upadaju u zasjede četničkih jedinica koje traže oružje... Tokom posljednjih operacija, četničke snage su se dobro pokazale u borbi. Uspostavljena je prihvatljiva, gotovo drugarska saradnja sa četnicima. Srpsko pravoslavno stanovništvo (sigurnosne zone) predstavlja jedini marljivi, konstruktivni i vitalni element na ovoj teritoriji. Kada je divizija tek stigla u (sjeveroistočnu Bosnu), među četnicima je zavladala panika zbog straha od muslimanske osvete. U međuvremenu, konstruktivniji među Srbima su shvatili da će divizija uključiti sve dijelove stanovništva u svoju misiju oslobađanja [od partizana — prim.]. To je, u određenom smislu, dovelo do svojevrsne saradnje.&lt;ref&gt;George Lepre, Himmler's Bosnian Division: The Waffen-SS Handschar Division 1943–1945. Atlgen, PA: Schiffer Military History, 1997, pp. 198–199. &lt;br /&gt; ({{jez-eng|&quot;With an estimated strength of over 13,000 effectives, the Četniks of northeastern Bosnia were divided into four large groups, with one each operating in the Posavina, Bijeljina, Tuzla, and Zvornik areas. &quot;The cooperation between the division and the Četniks was very loose,&quot; wrote one critical SS officer. &quot;Most of the time they simply reported to our intelligence officer when they needed food or ammunition.&quot; Sauberzweig was more optimistic: &quot;After being routed by our troops, retreating Partisans are often ambushed by Četnik units seeking weapons.... During the latest operations, the Četnik forces have fought well. An acceptable, almost comradely cooperation with the Četniks has emerged. The Serbian-Orthodox population of the (security zone) is the sole industrious, constructive, and vital element in the territory. When the division first arrived in (northeastern Bosnia), the Četniks panicked, fearing Muslim revenge. In the meantime, the constructive-minded Serbians have realized that the division shall include all portions of the population in its mission of liberation. This has led, in a certain sense, to a sort of cooperation.&quot;&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemački izveštaj iz jula 1944. godine ocenjuje da četnici Momčila Đujića broje oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; ovi su dobro organizovani te neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji:

{{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}}

Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića:
{{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=195&amp;broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. &lt;/br&gt; Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. &lt;/br&gt; Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. &lt;/br&gt; Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. &lt;/br&gt; Von Invasion sprechen Cetniks kaum. &lt;/br&gt; Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. &lt;/br&gt; Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: &quot;Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen.&quot; &lt;/br&gt; Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine i od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]:
{{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! &quot;Kroatische Kampfgemeinschaft&quot; steht nur auf dem Papier.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}}

U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je:
{{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;roll=192&amp;broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}}

Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).&lt;ref&gt;[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]&lt;/ref&gt;

O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]&lt;/ref&gt; Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni:
{{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}}

Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.&lt;/ref&gt;

I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]:
{{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]&lt;/ref&gt;}}

=== Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) ===
{{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}}
[[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]]

{{Quote box
 | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}
{{Quote box
 | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;
 | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944.
 | width = 40%
 | align = right}}

Oko [[Nova godina|Nove godine]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]] 1944. dolazi do žestokih [[Bitka za Ivanjicu (januar 1944.)|borbi za Ivanjicu]]. Ovom prilikom, četnici Draže Mihailovića stupaju u borbu protiv snagâ NOVJ skupa sa Nijemcima, [[Bugari|Bugarima]] i kvislinškim formacijama (Državna i Poljska straža). 11. januara 1944, u Vrhovnu komandu JVuO stiže depeša kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]] (pseudonimi »Švarc« i »Ras-Rasa«), u kojoj se navodi: „Nemci i Bugari uz pomoć četnika ušli u Ivanjicu, a tenkovi produžili dalje. Komunisti otstupaju u pravcu Javor — Kušići. Od naših u borbi [[Vuk Kalaitović|Kalait]] i Marković. Gubici nisu još utvrđeni. Nemci danas prošli kroz [[Kosjerić]] i sutra stižu na bojište. Od komunista učestvuju u borbi muslimanska i dalmatinska brigada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt; Kapetan [[Predrag Raković]] (»Kar-Kar« i »Pre-Pre«) šalje 13. januara dvije depeše kojima obavještava VK JVuO i generala Mihailovića o stanju na terenu:
{{izdvojeni citat|Primio sam sva Vaša naređenja za prikupljanje snaga za dejstvo prema Ivanjici protivu komunista. Situacija kod Ivanjice 12-I uveče: partizani su izbačeni iz Ivanjice i odbačeni prema Mučnju, a štab mi je još u Katićima. Partizani tamo imaju 1, 2 i 5 proletersku brigadu i srbijansku proletersku brigadu. Ukupno oko 3000 ljudi. Odlično naoružani sa dosta municije. Od okupatora: Nemaca vrlo malo sa 5 tenkova, a Bugara 1000. Nemci ne nameravaju da dovedu u ovu oblast jače snage za borbu, jer su radi da ove partizane likvidiraju sa Bugarima, srpskom državnom stražom i da im pomognu četnici D. M. I jedna i druga strana drže se u toku 13-I pasivno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]],  nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]&lt;/ref&gt;

Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]&lt;/ref&gt; U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju:
{{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}}

Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]&lt;/ref&gt; Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944:
{{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}}

U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]:
{{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=514&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: &lt;/br&gt; F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}}

Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u:
{{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=462&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}}

U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;br /&gt; Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;roll=256&amp;broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}}

12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: 
{{izdvojeni citat|OBJAVA

Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]&lt;/ref&gt;}}

1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ:
{{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: &lt;/br&gt; Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] &lt;/br&gt; Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. Eigene Lage. &lt;/br&gt; B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. &lt;/br&gt; F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.&lt;ref&gt;Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.&lt;/ref&gt;

U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]:
{{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, uništio komoru [[Peta krajiška divizija|Pete divizije]] kod [[Varda (selo)|Varde]]. Veliki neprijateljski gubici. Četnici postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&amp;broj=677&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]:
{{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}}

Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije:
{{izdvojeni citat|
I. Sopstvene snage

A) Grupa “Holman”

696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova.

B) Grupa “Vajel”

Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva.

C) 24. bug. div.

I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen.

D) Grupa “Tatalović”

Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien. II. Eigene Lage. &lt;/br&gt; A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. &lt;/br&gt; B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. &lt;/br&gt; C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. &lt;/br&gt; D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: 
{{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger &quot;beschmutzen&quot; wolle.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: 
{{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: &lt;/br&gt; f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}}

Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše:

{{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...&lt;ref&gt;AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]&lt;/ref&gt;}}

18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira:

{{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]&lt;/ref&gt;}}

U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću:

{{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.&lt;ref&gt;Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.&lt;/ref&gt;}}

Istog dana kada je došlo do formiranja ''Borbene grupe Weyel'' (28. april 1944), u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka zapisano je:
{{izdvojeni citat|Srbija — I. Stanje kod neprijatelja: &lt;/br&gt; A) Divizijska grupa “Morača” nalazi se sa istočnom kolonom u oblasti južno od Kosjerića u borbi sa vlastitim snagama i četnicima, koji su, navodno, bili lično vođeni od strane DM-a.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000628.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Tagesmeldung von 28.4.1944. &lt;/br&gt; Serbien. &lt;/br&gt; I. Feindlage. &lt;/br&gt; A) Div.Gruppe Moraca steht mit O–Kollone im Raum S Kosjerici im Kampf mit eigenen Kräften u. Cetniks, die von DM angeblich persönlich geführt werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe:
{{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.&lt;ref&gt;AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.&lt;/ref&gt;}}

U prvoj polovini maja 1944. godine, Vrhovna komanda JVuO je javljala o zajedničkim borbama četnikâ i Nijemaca širom okupirane Jugoslavije: „Naši i nemački delovi zatvorili put [[Užice]] — [[Kokin Brod]]. Isto tako zatvorena i [[Lim (rijeka)|Limska dolina]]. Od strane Nemaca i naših 2. maja počela ofanziva od [[Podgorica|Podgorice]]. Komunisti u oblasti [[Bijelo Polje|Bijelog Polja]]. Nemci u [[Šavnik]]u, [[Žabljak]]u i [[Brodarevo|Brodarevu]]. U [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] šesnaesta, sedamnaesta i tridesetšesta komunistička divizija pri uništenju od dve nemačke divizije.“ General Mihailović je naređivao i majoru Dragiši Rakiću (pseudonim »Gis-Gis«), komandantu Vojvodine JVuO, da pokuša dobiti municiju od okupatora, koristeći se pritom i srpskim kvislinškim strukturama, budući da je [[Banat]] formalno bio dijelom [[Vojna uprava u Srbiji|Nedićeve Srbije]]: „Postarajte se za nabavku municije kako ste predvideli. Iskoristite raspoloženje Nemaca u Banatu za jačanje naše organizacije. Isto tako iskoristite i Nacionalnu službu rada.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;

11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju:
{{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt;}}

12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]&lt;/ref&gt; Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama&lt;ref&gt;Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.&lt;/ref&gt; koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: 
{{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}}

U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije
[[Brandenburger|''Brandenburg'']].&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt;
[[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]]

General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind.&quot;}})&lt;/ref&gt; Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića:

{{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike.

Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka.

Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka će, takođe, u mjesečnom izvještaju iz druge polovine maja 1944. konstatovati rastrzanost Mihailovićevog pokreta između osnovnog antiokupatorskog usmjerenja i saradnje s njim u antikomunističkom frontu, kao i strah od gubitka [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] podrške i naklonosti najširih slojeva stanovništva okupirane Srbije, s obzirom na to da je kolaboraciju bilo gotovo nemoguće sakriti:
{{izdvojeni citat|II. Situacija kod neprijatelja &lt;/br&gt; a) Srbija &lt;/br&gt; Uprkos saradnji između jakih četničkih jedinica i nemačkog Vermahta — koju je odobrio sam DM — radi borbe protiv nadirućih Titovih snagâ, pokret DM je u svom stavu ostao suštinski neprijateljski nastrojen. Popuštanje pritiska od strane crvenih odmah je dovelo do pojačane aktivnosti usmerene protiv okupatorskih snaga i SDK-a. Tvrdnje područnih komandanata — da je većinu napada podstakao neodgovoran starešinski kadar nižeg ranga — tek treba dokazati. Psihološka osnova za ovu obnovljenu aktivnost može se pronaći u želji da se povrati politički ugled, koji je praktično izgubljen u očima Saveznika, a navodno i u očima srpskog naroda, usled iznuđene saradnje sa nemačkim Vermahtom. U tom smislu, ovi nacionalistički aktivisti su nesumnjivo u suprotnosti sa opštim javnim mnjenjem, koje bi pozdravilo nagodbu između okupacione sile, srpske vlade i pokreta DM.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=784&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000780.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;II. Feindlage. &lt;/br&gt; a) Serbien &lt;/br&gt; Die DM–Bewegung ist trotz der von DM gebilligsten Zusammenarbeit starker Cetnik–Verbände mit der deutschen Wehrmacht im Kampf gegen die eingebrochenen Tito–Kräfte in ihrem grundsätzlichen Haltung unverändert Feind geblieben. Dass Nachlassen des roten Drucks hat auch sofort eine verschärfte Aktivität gegenüber der Besatzungsmacht und dem SFK zur Folge gehabt. Es muss sich die Behauptung der Gebietsführer, dass die Mehrzahl der Überfalle durch unverantwortliche Unterführer hervorgerufen ist, erst noch beweisen. Der psychologische Grund für die neuerliche Aktivität könnte darin gefunden werden, das durch die notgedrungene Zusammenarbeit mit der deutschen Wehrmacht vor den Allierten tatsächlich und vor dem serbischen Volke vermeintlich verlorengegangene politische Prestige wiederzugewinnen. Damit stehen diese nationalen Aktivisten zweifellos im Gegensatz zur allgemeinen Volksmeinung, die einen Ausgleich zwischen der Besatzungsmacht, der serbischen Regierung und der DM–Bewegung begrüssen wurde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Mjesečni izvještaj Komande Jugoistoka za period od 16.4 do 15.5.44. (23. maj 1944. godine)}}

U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora:
{{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&amp;rec=501&amp;roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}}

General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće:
{{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.&lt;ref&gt;Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.&lt;/ref&gt;}}

U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića:
{{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen &quot;Trumpf&quot; mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. &lt;/br&gt; Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. &lt;/br&gt; Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}}

Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Neue Kampfgruppe Major Weyel.&quot;}})&lt;/ref&gt;) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje  NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]&lt;/ref&gt; U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben.&quot;}})&lt;/ref&gt; navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi:
{{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': &lt;/br&gt; Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}}

U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ:
{{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: &lt;/br&gt; Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK  KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}}

Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis:
{{izdvojeni citat|Srbija: &lt;/br&gt; Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih mrtvih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), izbrojano 363 mrtva neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Abschlussmeldung &quot;Kehraus&quot;: Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}}

27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|3.) SERBIEN &lt;/br&gt; MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE &quot;KEHRAUS&quot; AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})&lt;/ref&gt; Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt; Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. 

Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 

29. 7. Kod Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel«: 117 izbrojanih mrtvih [neprijatelja], 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: &lt;/br&gt; BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. &lt;/br&gt; KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.&lt;/br&gt; 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})&lt;/ref&gt;}}

Nakon što je krajem jula i početkom avgusta 1944. godine došlo do »naknadnog čišćenja«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1028&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000886.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: &lt;/br&gt; Nachsäuberung &quot;Kehraus&quot; Fd.–Kräfte beiderseits Lebane gegen Bulgaren, die hohe Verluste an Waffen und Vermissten, nach N vorgedrungen. &lt;/br&gt; Absicht: Zerschlagen Fd.–Kräfte beiderseits Strasse Medvedja – Lebane mit Kgr. Diesener, Tln. Cetnikgruppe Weyel und 5 Btln. 27.bulg.Div.&quot;}})&lt;/ref&gt; u ovoj operaciji, 6. avgusta Komanda Jugoistoka zaključuje:
{{izdvojeni citat|Srbija:

Protiv neprijateljskih raštrkanih grupa koje su prodrle prema istoku i na mnogim mestima prešle Ibar upućeni su delovi četničke grupe »Vajel« iz prostora Brus u pravcu planine Kopaonik.

Operacija »Keraus« je završena.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=266&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289519.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;3.) SERBIEN: GEGEN DIE AN MEHREREN STELLEN UEBER IBAR NACH O VORGEDRUNGENE FDL. SPLITTERGRUPPE TLE. CETNIKGRUPPE WEYEL AUS RAUM BRUS RICHTUNG KOPAONIK– GEBIRGE IM VORGEHEN. &lt;/br&gt; ”KEHRAUS” BEENDET.}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i formalno stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]:
{{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. &lt;/br&gt; CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. &lt;/br&gt; ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}}

Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija &quot;Trumpf&quot;|&quot;Trumpf&quot;]] i [[Operacija &quot;Halali&quot;|&quot;Hallali&quot;]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944.

{{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: &quot;Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!&quot; loyal verhalten hätten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}}

=== Desant na Drvar (1944) ===
{{main|Desant na Drvar}}
Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.&lt;ref name=&quot;Pop izdaje&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]&lt;/ref&gt; Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba:

{{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&amp;rec=314&amp;roll=564 NARA, T314,  Roll 564, frame no. 000455.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj obavještajnog  odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}}

U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji:
{{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' 
Tiče se: »Reselšprunga« [...] 

7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frames no. 000715—000716.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Fernschreiben An PzAOK 2 &lt;/br&gt; Betr. Rösselsprung &lt;/br&gt; 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«:
{{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša.

2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara.

Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. 

Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...]

d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo.

3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&amp;rec=314&amp;roll=563 NARA, T314,  Roll 563, frame no. 000690.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. &lt;/br&gt; 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; ausgeschaltet werden. &lt;/br&gt; Führung &quot;RÖSSELSPRUNG&quot;: XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. &lt;/br&gt; Zu &quot;RÖSSELSPRUNG&quot; treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: &lt;/br&gt; d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. &lt;/br&gt; 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici &quot;neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa&quot;.&lt;ref&gt;NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).&lt;/ref&gt;

=== Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) ===
{{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}}
[[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]{{Dead link|date=June 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;]]
Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]&lt;/ref&gt; Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.&lt;ref name=&quot;yuhistorija.com&quot;/&gt; Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka:

{{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način:
{{izdvojeni citat|
1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor.

2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga.

3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom.

4. DM moli da sam ostane u ilegali.

5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama.

6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.&lt;ref name=&quot;B0_11 1944&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&amp;rec=311&amp;roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. &lt;/br&gt; 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. &lt;/br&gt; 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. &lt;/br&gt; 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können &lt;/br&gt; 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. &lt;/br&gt; 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi:
{{izdvojeni citat|
''Saradnja sa četničkim bandama''

Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|&quot;Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«:
{{izdvojeni citat|
Srbija:

Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311,  Roll 190, frame no. 000948.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi:

{{izdvojeni citat|
a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.

b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji.

c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista.

d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa.

e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.

f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika.

g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama.

h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: &lt;/br&gt; a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. &lt;/br&gt; b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. &lt;/br&gt; c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. &lt;/br&gt; d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. &lt;/br&gt; e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. &lt;/br&gt; f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. &lt;/br&gt; g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. &lt;/br&gt; h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Jedan iskaz&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|&quot;Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist.&quot;}})&lt;/ref&gt; sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande:
{{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]&lt;/ref&gt;|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}}

U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]&lt;/ref&gt; Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog:
{{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&amp;rec=311&amp;roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše:
{{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.&lt;ref&gt;AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]&lt;/ref&gt;}}

Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on &quot;da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom&quot;.&lt;ref name=&quot;ReferenceB&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er &lt;br /&gt; 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und &lt;br /&gt; 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. &lt;br /&gt; Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat.&quot;}})&lt;/ref&gt; Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Pored toga, Hitleru su specijalni izaslanik Neubacher i feldmaršal von Weichs prezentirali situaciju u Srbiji: „Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela“.&lt;ref name=&quot;Živković&quot;&gt;{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Uz naglasak da će dato oružje „jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca“, vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je odbacio ovu inicijativu, formulisavši konačnu svoju odluku na sljedeći način:
{{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on

a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM,

b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.&lt;ref name=&quot;znaci.org&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er &lt;br /&gt; a) gegen &quot;kleine taktische Manöver&quot; mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, &lt;br /&gt; b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}}

Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&amp;rec=501&amp;roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! &lt;br /&gt; Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung.&quot;}})&lt;/ref&gt; Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]&lt;/ref&gt;

=== Bitka za Srbiju (1944) ===
{{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}}
[[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]]
U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji:

{{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|&quot;Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

[[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}&lt;/ref&gt; Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče.

Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage:
{{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«, 

1.) Snage koje učestvuju:

a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«,

b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka,

c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus),

d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III),

e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova,

f) Grupa »Krempler«,

g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Betr.: Plannung &quot;Rübezahl&quot;. &lt;/br&gt; 1.) Beteiligte Kräfte: &lt;/br&gt; a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. &lt;/br&gt; b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 &lt;/br&gt; c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). &lt;/br&gt; d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). &lt;/br&gt; e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. &lt;/br&gt; f) Gruppe Krempler. &lt;/br&gt; g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.&lt;/ref&gt;}}

[[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112&lt;/ref&gt; kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju:
{{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]&lt;/ref&gt;}}

Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]:
{{izdvojeni citat|
''Naređenje komandanta Jugoistoka''

Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.&lt;ref name=&quot;ZA PERIOD OD 1 1944&quot;/&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&amp;rec=311&amp;roll=191 NARA, T311,  Roll 191, frame no. 000007.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Befehle OB.Südost &lt;br /&gt; Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije:

{{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja:

7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, &lt;br /&gt; 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, &lt;br /&gt; 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka.

Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&amp;rec=311&amp;roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: &lt;/br&gt; 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, &lt;/br&gt; 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, &lt;/br&gt; 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. &lt;/br&gt; Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf.&quot;}})&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}}

U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]:
{{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike:

a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a,

b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka,

c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima,

d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu,

e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: &lt;/br&gt; a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, &lt;/br&gt; b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, &lt;/br&gt; c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, &lt;/br&gt; d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, &lt;/br&gt; e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista:

{{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je 
krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}}

U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima:
{{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotrebe četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben.&quot;}})&lt;/ref&gt;|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}}

Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: 
{{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}}

Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ:
{{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;West– und Mittel– Serbien: &lt;/br&gt; Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Ova elitna četnička formacija pomagala je okupatoru u zapadnoj Srbiji već početkom septembra te godine:
{{izdvojeni citat|[[Požega (Srbija)|Požegu]] zauzele vlastite trupe u sadejstvu sa četnicima (Račića).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000246.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Pozega durch eigene Truppe in Zusammenwirken mit Cetniks (Racic) genommen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Večernji izvještaj Obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 6. septembar 1944. godine}}

Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu:
{{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]&lt;/ref&gt;}}

Iz Armijske grupe »F« javljeno je 13. septembra 1944. godine da Mihailovićevi četnici pomažu okupacionoj sili i prilikom defanzivnih akcijâ u zapadnoj Srbiji:
{{izdvojeni citat|Sjeverozapadna Srbija: Noćni napad crvenih bandi na [[Valjevo]] odbijen od strane četnika i vlastitih snaga.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000550.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;NW–Serbien: &lt;/br&gt; Nachtangriff roter Banden auf Valjevo durch Cetniks und eig. Kräfte abgeschlagen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Tajni dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«) za 13. IX 1944.}}

U [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] četnici su asistirali okupatoru pri zaštiti objekata od strateškog značaja za ratnu privredu Trećeg Reicha, čime je Nijemcima znatno olakšavana eksploatacija rudnih bogatstava u zemlji:
{{izdvojeni citat|Napad bandi na rudnik uglja [[Bogovina]] odbijen od strane DM–jedinicâ i mešovite borbene grupe (Landesschützen iz [[Bor]]a i delovi 1. policijskog dobrov. bataljona).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=403&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289656.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;BANDENANGRIFF AUF KOHLENBERGWERK BOGOVINA DURCH DM–VERBAENDE UND GEMISCHTE KGR (LDS AUS BOR UND TLE. POL. FREIW.BTL. 1) ABGEWIESEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka (Armijska grupa »F«), 27. VIII 1944. godine}}

Načelnik štaba Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO major [[Neško Nedić]] je 13. septembra izdao naređenje kapetanu Vojislavu Markoviću da u najtješnjoj vezi sa njemačkim okupacionim snagama odbace [[1. proleterska divizija|Prvu proletersku diviziju]] prilikom napada na Valjevo:
{{izdvojeni citat|Tvoj korpus za sada ostaje za akciju prema Valjevu — prema komunističkoj grupi dejstvuje u Kolubari. Pošto ovu akciju vode uglavnom Nemci to će tvoja uloga biti da naslonom naših i u sporazumu sa njima izvršiš tučenje crvenih sugerišući Nemcima najpogodnija rešenja. Od Nemaca ćeš neposredno da se snabdevaš municijom, a glavni zadatak ti je da prisustvom uz nemačke trupe goniš i hvataš komuniste koje oni razbijaju.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_69.htm Naređenje načelnika štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 13. septembra 1944. komandantu 7. jurišnog korpusa da sadejstvuje s nemačkim trupama u odbijanju napada 1. proleterske divizije NOVJ na Valjevo]&lt;/ref&gt;}}

Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]&lt;/ref&gt; Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta:

{{izdvojeni citat|Početak &quot;Cirkusa&quot; 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od  Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&amp;rec=311&amp;roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Beginn &quot;Zirkus&quot; 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}}

U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe &quot;Srbija&quot; od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168&lt;/ref&gt; U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom:

{{izdvojeni citat|Glavni štab DM-a premješten je u Bosnu usljed napredovanja komunista u Srbiji; međutim, povlačenje četničkih snaga iz Srbije u Bosnu još uvijek nije sprovedeno. Uprkos slabijoj borbenoj efikasnosti, Račićevi četnici nastavljaju borbu protiv komunista. Pod jakim komunističkim pritiskom, još se četničkih vođâ, uključujući i one iz ist. Srbije, izjasnilo spremnim da se bore protiv komunista zajedno s njemačkim Wehrmachtom.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=101&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Der Hpt.Stab DM ist infolge Vorrückens der Kommunisten in Serbien nach Bosnien verlegt worden, ein Abzug von Cetnik–Kräften aus dem Serbischen Raum nach Bosnien hat dagegen noch nicht stattgefunden. Trotz ihrer Unterlegenheit an Kampfwert stehen die Cetniks des Racic weiterhin im Kampf gegen die Kommunisten. Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}}

{{izdvojeni citat|Četnička grupa [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljića]] iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}}

Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]:
{{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke pojedinačnih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|&quot;Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}}
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]]

Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;&gt;Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.&lt;/ref&gt;
{{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.&lt;ref name=&quot;ReferenceC&quot;/&gt;|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}}

O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića:
{{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. &lt;/br&gt; Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] &lt;/br&gt; ({{jez-njem|&quot;Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. &lt;/br&gt; Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}}

U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO:
{{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. &lt;br /&gt; Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. &lt;br /&gt; Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]].
{{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}}
{{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji:
{{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|&quot;Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}}

Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]:
{{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.&lt;ref name=&quot;sr.wikisource.org&quot;&gt;[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&amp;rec=311&amp;roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|&quot;Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}}

Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu:
{{izdvojeni citat|
''Za Kondora — ultra urgent''

Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]&lt;/ref&gt;}}

Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe &quot;E&quot; iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe &quot;E&quot; i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova.

U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],&lt;ref&gt;NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.&lt;/ref&gt; odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]:
{{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća.

Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka.

Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}}

Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe &quot;E&quot;|Armijske grupe &quot;E&quot;]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever.

U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&amp;rec=311&amp;roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;I. Deutsche und verbündete Truppen. &lt;/br&gt; Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)&quot;}})&lt;/ref&gt;

Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]&lt;/ref&gt; dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se &quot;drže u senci Vermahta&quot;. Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj:
{{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. &lt;br /&gt; Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].&lt;ref&gt;[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija &quot;E&quot; Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. &lt;br /&gt; 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. &lt;br /&gt; 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Načelnik štaba Armijske grupe »E« general-major [[Erich Schmidt-Richberg]] piše 5. decembra 1944. godine o pokušajima da se s četnicima Draže Mihailovića nađe, u vrijeme zajedničkog povlačenja, obostrano korisno rješenje u smislu nastavka saradnje u borbi protiv snagâ [[NOV i POJ]]: 
{{izdvojeni citat|
''Borbenoj grupi pukovnika Bemera &lt;/br&gt; Glavni štab [[V SS brdskog korpusa]]'': 

1) Pošto nemačka Vrhovna komanda sa opunomoćenicima DM već pregovara (preko izaslanika pukovnika [[Gojko Borota|Borote]]), molimo da se generalu Trifunoviću predoči da sačeka uputstva od svog pretpostavljenog starešine. 

2) Utvrđivanje neke neutralne zone ist. od [[Sokolac|Sokolca]] ne može se dovesti u sklad sa nemačkim planovima.

3) Ostali predlozi DM već su dostavljeni.

4) U držanju nemačkog Vermahta, koje je ranije utvrđeno, prema četnicima ništa se nije promenilo. Nemački Vermaht ima nameru da zadovolji potrebe četnika u što većoj meri uzimajući u obzir i pružanje materijalne pomoći.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=868&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000862.] &lt;br/&gt; ({{jez-njem|&quot;An Kampfgruppe Oberst Böhmer nachrichtl.: &lt;/br&gt; Gen.Kdo.V.SS-Geb. Korps (durch Schreiben, 2. Ausf.) &lt;/br&gt; 1.) Da deutsches Okdo. nur mit einer DM Vertretung verhandeln kann, und dies bereits geschiet (von entsandter Oberst Borota), wird gebeten, dass General Trifunovic nahezulegen, Weisungen seiner vorgesetzten Stelle abzuwarten. &lt;/br&gt; 2.) Festlegung eines neutralen Raumes ostw. Sokolac läst sich mit deutschen Planungen nicht in Einklang bringen. Entsprechende andere Vorschläge wurden bereits DM übermittelt. &lt;/br&gt; 3.) An dem ursprünglich festgelegten Verhalten der deutschen Wehrmacht gegenüber den Cetniks hat sich nichts geändert. &lt;/br&gt; 4.) Die deutsche Wehrmacht wird versuchen, den Bedürfnissen der Cetniks weitgehend gerecht zu werden und beabsichtigt hierzu auch materielle Hilfeleistung.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]:
{{izdvojeni citat|Srpski četnici: &lt;/br&gt; Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: &lt;/br&gt; 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; &lt;/br&gt; 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; &lt;/br&gt; 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; &lt;/br&gt; 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; &lt;/br&gt; 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; &lt;/br&gt; Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&amp;sta2=D.M&amp;idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die serbischen Cetniks. &lt;/br&gt; Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. &lt;/br&gt; Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. &lt;/br&gt; Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: &lt;/br&gt; 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. &lt;/br&gt; 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. &lt;/br&gt; 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. &lt;/br&gt; 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. &lt;/br&gt; 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. &lt;/br&gt; Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}}

=== Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) ===
{{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}}
[[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]&lt;/ref&gt; Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|&quot;10.000 Montenegriner&quot;}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]]

Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove (&quot;[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]&quot;), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe &quot;E&quot;]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica:
{{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&amp;rec=314&amp;roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. &lt;/br&gt; M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija &quot;E&quot; od 23. septembra 1944. godine}}

O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]:
{{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.&lt;/ref&gt;|[[Hermann Neubacher]]}}

=== Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) ===
{{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}}
[[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine&lt;ref&gt;[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: &lt;/br&gt; 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]&lt;/ref&gt;]]

[[Armijska grupa &quot;E&quot;]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je:
{{izdvojeni citat|
Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«:

1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj.

2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica.

3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi.

4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&amp;rec=311&amp;roll=184 NARA, T311,  Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| &lt;br /&gt; &quot;1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. &lt;br /&gt; 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist &quot;Mitrovica&quot;. &lt;br /&gt; 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. &lt;br /&gt; 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]&lt;/ref&gt; navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ:

{{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&amp;rec=311&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}}

Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad.

Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)&lt;/ref&gt; [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF &amp; EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.&lt;/ref&gt;

[[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.&lt;ref&gt;[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]&lt;/ref&gt;

[[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: 
{{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi.

2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...]

6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. &lt;br /&gt; Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. &lt;br /&gt; Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.&lt;/ref&gt;|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}}

[[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak:
{{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu 
Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.&lt;/ref&gt;}}

General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]&lt;/ref&gt;

== Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO ==
[[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]]

{{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&amp;rec=311&amp;roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}}

Jedna od najrječitijih evaluacijâ komandne sposobnosti načelnika štaba Jugoslovenske vojske u Otadžbini, a koja potiče iz primarnih izvora njemačke provenijencije, sadržana je u mjesečnom izvještaju Komande Jugoistoka za mart 1943. godine&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00001/40_51.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje BITKA NA NERETVI I NJENE POSLJEDICE]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=813&amp;rec=78&amp;roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame 6290063.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Die bisherigen Kämpfe zeigen, daß Mihailovic als militärischer Führer versagte. Die gegebenen Möglichkeiten infolge Unkenntnis von Zeitbedarf, Raum und Gelände nicht erkennend, trägt er die Hauptschuld an den bisherigen Mißerfolgen.&quot;}})&lt;/ref&gt;:

{{izdvojeni citat|Dosadašnje borbe pokazuju da je Mihailović kao vojni komandant zatajio. Mihailović snosi glavnu krivnju za dosadašnje neuspjehe zbog nepravilne procjene vremena, prostora i zemljišta i zbog toga što nije iskoristio opće date mogućnosti.|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}}

Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće:
{{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.&lt;ref&gt;http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|&quot;MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks.

''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim:
{{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...&lt;ref&gt;Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. &lt;br/ &gt; ({{jez-eng|&quot;Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more...&quot;}})&lt;/ref&gt;|[[Maximilian von Weichs]]}}

Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu:

{{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.&lt;/ref&gt;}}

Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima,  general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva:

{{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&amp;broj=235&amp;roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN.&quot;}})&lt;/ref&gt;|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}}

General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora:
{{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.&lt;ref&gt;[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division &quot;Prinz Eugen&quot;], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division &quot;Prinz Eugen&quot;] str. 52. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]:

{{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.&lt;ref&gt;Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. &lt;br /&gt; ({{jez-njem|&quot;Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos.&quot;}})&lt;/ref&gt;}}

== Reference ==
{{izvori|2}}

== Povezano ==
* [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]]
* [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]]

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}}
* [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)]

{{Kolaboracija u Jugoslaviji}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]]</text>
      <sha1>izc2c3htu3gyx3c5uk1n85injuzm5vz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gimnazija „Bora Stanković“ Vranje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4691592</id>
    <redirect title="Gimnazija Bora Stanković (Vranje)" />
    <revision>
      <id>42683031</id>
      <parentid>42130482</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:10:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Gimnazija Bora Stanković (Vranje)]]</comment>
      <origin>42683031</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="50" sha1="33q6si4ud5jzehxa3o481sb09qkp3tw" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Gimnazija Bora Stanković (Vranje)]]</text>
      <sha1>33q6si4ud5jzehxa3o481sb09qkp3tw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelje i pisma u srednjovjekovnoj Bosni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4701612</id>
    <revision>
      <id>42683072</id>
      <parentid>42355494</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T01:00:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683072</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17773" sha1="26m8he01j8t4k6mthfyatalksaigh37" xml:space="preserve">[[File:Povelja bana Kulina.gif|mini|desno|Povelja Kulina bana iz 1189. god. prema originalu u [[Sankt Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;Čremošnik&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/437826 |title= Gregor Čremošnik: Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka |work= Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1948 - Hrčak |accessdate= 19. 9. 2024 |archive-date= 2024-09-21 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240921190833/https://hrcak.srce.hr/file/437826 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;  [[Bosna i Hercegovina]] je uputila zahtjev za njeno vraćanje koji je odbijen sa obrazloženjem da povelja, kao drugi dokument Slavena po starosti, jednako pripada i ruskoj istoriji]]
'''Povelje i pisma srednjovjekovne Bosne i Hercegovine''' predstavljaju izvornu podlogu za rekonstrukciju [[Istorija|istorije]] [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne i Hercegovine]].&lt;ref name=&quot;Ćirković&quot;&gt;{{Cite web |url= https://pdfcoffee.com/irkovi-sima-istorija-srednjovekovne-bosanske-drave-pdf-free.html |title= Sima Ćirković: ISTORIJA SREDNJOVEKOVNE BOSANSKE DRŽAVE |work= BEOGRAD I964  |accessdate= 19. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Iz srednjeg vijeka u Bosni nije očuvana nijedna hronika kao istorija svoga vremena (''historia suis temporis''). Zbog toga je rekonstrukcija istorije srednjovjekovne Bosne u priličnoj mjeri otežana. Izučavanje se zasniva  na pojedinačnim dokumentima - poveljama, pismima, raznoraznim ugovorima i drugim parcijalnim segmentima iz srednjeg vijeka, s manjim brojem informacija, datim u fragmentima.

Najveći broj očuvanih originalnih povelja i pisama, kao i prepisa, danas se nalazi u arhivima u [[Budimpešta|Budimpešti]], [[Venecija|Veneciji]], [[Vatikan]]u i [[Dubrovnik]]u, a u manjem broju u arhivima u [[Beč]]u, [[Split]]u, [[Zadar|Zadru]], [[Kotor]]u i drugim [[italija]]nskim i zapadnoevropskim gradovima. To su bosanski susjedi ili politički savremenici s kojima je vršena trajnija ekonomska i politička saradnja. Najveći dio gradiva sačuvan je u Državnom arhivu u Dubrovniku, iz dva razloga - vrlo intenzivna saradnje Bosne i Dubrovnika još od [[Kulin]]ova doba i osobito poštovanje Dubrovčana prema čuvanju pisane građe.

U samoj Bosni i Hercegovini nalaze se samo tri tri povelje, smještene u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju]]. Vlasništvo su institucija koje su ih dobile razmjenom i poklonom.

Padom srednjovjekovne bosanske države pod [[Osmansko carstvo|osmansku]] vlast 1463. dotadašnje institucije privatnog i javnog prava prestale su funkcionirati ili su promijenile svoju fizionomiju u skladu s potrebama novog sistema.

== Historija ==
Vrhunac privrednog razvoja i teritorijalno političko širenje srednjovjekovne Bosne u XIV i XV stoljeću, bazirani su na rudarstvu, prije svega intenzivnoj eksploataciji [[Srebro|srebra]]. Time je Bosna postala izuzetno afirmativni prostor za  poslovno i [[Kultura|kulturološko]] prisustvo. Došlo je do značajnog prisustva stranaca, prije svega [[Dubrovačka Republika|Dubrovčana]], koji pojavno kapitalom i djelima, prije svega umijećem privređivanja i naprednijom duhovnom nadgradnjom [[Sredozemlje|Sredozemlja]], utiču na domaće stanovništvo u svim segmentima, kao i na šarolik vjerski sastav u zemlji u kojoj se prati i relativno tolerira prisustvo različitih vjerskih zajednica i vjerskih strujanja.&lt;ref name=&quot;desanka&quot;&gt;{{Cite web |url= https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 |title= Desanka Kovačević: Trgovina u srednjovjekovnoj Bosni - Privredni planovi Tvrtka I, s.37 |work= ND NRBIH, DJELA, KNJIGA XVIII, ODJELJENJE ISTORIJSKO-FILOLOSKIH NAUKA, KNJIGA 13., SARAJEVO 1961. |accessdate= 9. 2. 2023 |archive-date= 2023-10-30 |archive-url= https://web.archive.org/web/20231030093416/https://dokumen.tips/documents/kovacevic-desanka-1961-trgovina-u-srednjovjekovnoj-bosni-nd-nrbih-djela.html?page=25 }}&lt;/ref&gt;

Bosanski vladari i vlastela - imali su svoje uređene kancelarije s obrazovanim pisarima (dijacima), vještim aktuelnom srednjovjekovnom međunarodnom i međudržavnom latinskom i ćiriličnom pismu.

Pored vlastelinskog sloja, pisanu građu u većem obimu stvarale su i posjedovale vjerske institucije koje nisu bile samo predstavnici vjere i usmene vjerske [[Hrišćanstvo|kršćanske]] poduke, suhoparnog obreda, nego i nosioci pisma i knjige kao izraza duhovnog napretka, školstva, pisane riječi i kulture uopšte. Pisana dokumentacija ovjerena [[Pečati u srednjovjekovnoj Bosni|pečatima]] vlasnika preuzela je ulogu prvorazrednog svjedočanstva koje je prelazila okvire lokalne sredine i bilo legitimno u najudaljenijim prostorima kao najvažnije dokazno sredstvo.

Bosanska država je tad pala pod udarom [[Osmansko carstvo|Osmanlija]], a u trajni zaborav otišlo je čitavog jedno vrijeme. 
== Opis ==
=== Pismo ===
Pisana građa za historiju srednjovjekovne Bosne najvećim je dijelom ćirilska i latinska, kojom se, prema potrebi, ispisivala savremena javna i privatnopravna dokumentacija.

Osnovno pismo u Bosni je [[ćirilica]], koje je dominiralo u kancelarijama vladara i velikaša, kao i administracijom na lokalnom nivou. U historiografiji se danas naziva: [[Bosančica|bosančicom]], bosanskom ćirilicom, bosanicom, ćirilicom bosanskog tipa, srpskom ćirilicom, zapadnom varijantom ćirilice, hrvatskom ćirilicom i slično. Jedno od karakterističnih imenovanja jeste i ono kojim je Gregor Čremošnik, izdvajajući ga specifičnim obilježjem jednog vremena, nazvao feudalnom ćirilicom.

[[Latinsko pismo]] bosanskih povelja i pisama su varijante gotice, karolino-gotica i gotički kurziv u kojima su se snalazili bosanski pisari. On je strani jezik u Bosni, manje upotrebljiv u širim krugovima, a najčešće je u upotrebi kao sredstvo diplomatske komunikacije.

=== Materijal ===
Tokom srednjega vijeka kao materijal za pisanje služila je različita podloga, prvenstveno [[pergament]] i [[papir]]. Pergament predstavlja određenom tehnikom priprernljenu životinjsku kožu za pisanje, a najčešće je upotrebljavana koža teladi, [[koza]] i [[Ovca|ovaca]]. U odnosu na starije materijale, prije svega [[papirus]], [[drvo]], platno, [[metal]] i razne tablice, pergament je imao velike prednosti jer je savitljiv, čvršći i kompaktniji, lakše se reže prema potrebnom formatu i na njemu se jasnije i lakše piše. Nedostatak mu je visoka cijena. Najkvalitetniji je rađen od kože fetusa, nerođenog ploda životinje (''charta virginea''). U Bosni je najviše korišten pergament iz Italije (tanji, bjelji i bolji), dok je s područja Francuske i Njemačke dolazio nešto grublji i žućkast.

Po obimu, u jednom komadu pergamenta, najveća očuvana bosanska povelja izišla je iz kancelarije [[Veliki vojvoda|velikog vojvode]] bosanskog [[Pavlovići|Radoslava Pavlovića]] o [[Konavoski dohodak|prodaji njegovog dijela Konavala]] Dubrovčanima (31. 12. 1426). Njena širina je 53, a dužina oko 65 centimetara, te uz pliku nejednake dužine 6,5–8&amp;nbsp;cm (neispisani prostor ispod povelje) čini površinu od oko 3870 cm2. Ovo je ujedno i najdeblji očuvani pergament.

Radi ravnog pisanja pisari bi oštrim predmetom povlačili linije na pergameni, a tako su i okomitim linijama označavali margine sa strane. Na nekim poveljama obrisi tih utisnutih linija i danas su vidljivi.

Papir je bio jeftiniji od pergamenta, te ga upravo zbog toga vremenom potiskuje iz upotrebe. Preko dalmatinskih gradova papir iz Italije (Fabriano kod Peruđe) stiže u Bosnu. Češća upotreba je krajem XIV i u IV stoljeću. Sastavni dio papira su vodeni znakovi (filigrani), zaštitni znakovi proizvođača, koji danas služe za dataciju proizvodnje papira, time i napisanog sadržaja na njemu. U Bosni papir nije bio samo privilegija vladara i velmoža. Zabilježeno je da se papir, kao i svaka druga trgovačka roba, prodavao u radnjama dubrovačkih trgovaca u [[Fojnica|Fojnici]].

[[Tinta|Mastilo]] kojom se pisalo pravljena je od ekstrakta [[hrast]]ovih šišarki pomiješanih sa [[sulfat]]ima željeza ili bakra. Optimalna mješavina bila je značajno postojanija jer je otpornija na vodu, a prevelika doza metala vremenom je nagrizala podlogu, naročito papir. Kao i većinu luksuznijih i tehnički naprednijih proizvoda, Bosanci su preko Dubrovnika dolazili i do kvalitetne tinte. od Dubrovčana dobio posudu mastila koje se upotrebljavalo i u Dubrovačkoj kancelariji (uno jiascho de inchiostro di que/lo se usa per nostra cancelaria). Zasvjedočeno je da se u Bosni prodaju i mastionice. U XIV stoljeću tinta je zelenkasta zbog mješavine bakra. Zna se da je u Podvisokom upotrebljavana mastilo zelene i smeđe boje. Za naslove, potpise, inicijale i istaknuta slova u tekstu povelja i pisama upotrebljavana je crvena tinta od minija (od kojeg potječe i riječ minijatura za manje crteže u kodeksima).

Pečati su otisci pečatnjaka (tipara) utisnuti u pečatnu grudvu sačinjenu od voska. U upotrebi su po oblicima u početku mali i srednji, a kasnije i veliki pečati. Pored toga, mogli su visiti na svilenoj vrpci ili biti utisnuti u vosak na pismu.
=== Pisari ===
Glavni nosioci pismenosti u administrativnom aparatu bili su [[dijak|dijaci]], koji su u XIV i XV stoljeću profesionalci jer im je vještina pisanja osnovno zanimanje. Dijaci su poznati i po drugima imenima, kao što su gramatik, pisar, notar, kancelar, pisac i logofet. Njihovo obučavanje je organizirano i ima elemente obrazovnog sistema, a prije svega zanatske djelatnosti u kojoj u pisarskim radionicama i skriptorijima vješti majstori šegrtima prenose osnovna saznanja svoga zanata. Mimo organiziranih formi, Bosanci su pismenost primali u kontaktu sa susjedima. Početkom februara 1399. Dubrovčani su odobrili o svome trošku (u iznosu od 50 perpera dubrovačkih dinara) školovati godinu dana nećaka dijaka bosanskog kralja.

=== Diplomatičke formule ===
I povelje i pisma su isprave u užem smislu riječi, ali se pisma razlikuju od povelja u njihovoj diplomatičkoj obradi. Pisma ne sadrže u sebi pravni čin i formule sankcije i koroboracije. U pismima nijednom nisu navedeni svjedoci, pa je i to jedna od značajnih razlika između povelja i pisama. Istina, ni u svim poveljama nisu navedeni svjedoci, ali se u takvim slučajevima po drugim karakteristikama zna da su povelje.&lt;ref name=&quot;Brković&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/clanak/350044 |title= Milko Brković: Srednjovjekovne latinske isprave bosanskih vladara izdane Dubrovniku |work= pdfcoffee.com |accessdate= 9. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;

Latinske povelje bosanskih vladara i velmoža od 12. do 15. stoljeća imaju svoje konvencionalne dijelove. To su:&lt;ref name=&quot;Brkovićlat&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/145697 |title= Milko Brković: Diplomatičke formule biblijsko-teološkog sadržaja u latinskim poveljama bosansko-humskih vladara i velmoža od XII do XV stoljeća |work= hrcak.srce.hr |accessdate= 29. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;  
* uvod (protokol), sastavljen od invokacije, intitolacije, devocije, inskripcije i salutacije. 
* tekst  ili kontekst, u koji su uključeni: arenga, promulgacija, naracija, peticija, dispozicija, sankcija, koroboracija i svjedoci
* zaključak ili korpus i eshatokol - datacija, subskripcija i pisac.
==== Invokacija ====
Invokacija je u ispravama u verbalnom i simboličkom obliku. Simbolička je u obliku krsta, dok je verbalna u poznatoj formuli koja se upotrebljava na Zapadu, a preuzeta je s Istoka. Ona glasi: »In nomine patris et filii et spiritus sancti amen«. Ima biblijsko-teološki sadržaj u kojem se pojedinačno zazivaju sve tri hršćanske osobe Božanstva, a proširena je potvrdnim izrazom »amen«. 
==== Intitulacija ====
Najstarija intitulacija u sačuvanim bosanskim poveljama i pismima sadržana je u Kulinovoj povelji upućenoj Dubrovniku 1189. godine. Ona glasi: ''Ego banus Culinus Bosene''. Ona je kratka i jednostavna a odnosi se samo na Bosnu, jer je Bosna u to vrijeme zasebna upravna jedinica odnosno odvojena je od [[Hum]]a. Intitulacija bana Stjepana II. Kotromanića odraz vlasti nad stečenim teritorijem. On je u prvom redu ban Bosne. Zatim slijede zemlje [[Soli i Usora]] koje su dosta rano ušle u sastav [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]].
==== Inskripcija ====
Inskripcija ima ulogu adrese u ispravama. U svim poveljama i pismima bosanskih vladara upućenih ima pojedinačni oblik, to jest odnosi se na primaoca, a rijetko ima opšti oblik, odnosno upućena je svima koji će vidjeti ispravu &quot;sada i ubuduće&quot;. Inskripcija isprava upućenih Dubrovniku ima međudržavno značenje.
==== Salutacija ====
Diplomatička formula slijedi poslije inskripcije, ponekad i na početku i u bosanskim poveljama počela se upotrebljavati od sredine XIII. vijeka.
==== Naracija ====
Naracija svojim sadržajem govori o okolnostima koje su predhodile pravnom činu. Sadrži historijske podatke, a posebno navođenje osoba u Bosni i kod primaoca.
==== Dispozicija ====
Dispozicija predstavlja najvažniji dio povelje, jer izražava volju donosioca povelje u pogledu pravnog čina, odnosno donosi materijalni i moralni objekt povelje ili pisma.
==== Koroboracija ====
Ovaj dio povelje najavljuje sredstva i način kojima pravnom činu obezbjeđuje pravni učinak. To je u ovom slučaju pečat. Kulinova povelja iz 1189 izdata Dubrovniku nema koroboracije i pečat jer on tada još nije bio uveden. Valjanost te povelje sadržana je u formuli zakletve.
=== Ustanove i termini ===
* Poklisari (dubrovački) - poslanici, diplomatski posrednici 
* Svjedoci - ličnosti koje su prisustvovale zapisivanju ili izvršenju pravnog čina
* Ručnici - garanti pravne radnje
* Praroditelji - sve generacij predhodnika, krvnih srodnika
* Gospodin – riječ koja se pridodavala uz vladarske titule, ali i uz niža zvanja. Čini dio ititulacija vladara
* Reč gospodska – predstavlja tvrdo zadatu riječ vladara slično zakletvi
* Obitovati – obećati ili se na nešto zaklinjati
* Knez u Dubrovniku – je najviši zvaničnik Opštine i predsjednik sva tri vijeća
* List (listovi) - jedan od mnogobrojnih naziva za srednjovjekovni dokument. U bosanskoj kancelariji nije se pravila razlika između naziva pojedinih dokumenata. Jedan te isti dokument mogao se nazivati list, isprava, zapis, pisanije, zapisanije, povelja, pismo, slovo i dr. 
* Vlasinic svetac - Praznik svetog Vlasija, kasnije nazvan [[Sveti Vlaho i Dubrovnik|sveti Vlaho]]. Dubrovčani ga i danas slave 3. februara.
* Časni krst – zakletva na jevanđelju (ili četvorojevanđelju). Radilo se o doticanju svešteničkog, liturgijskog krsta u crkvi, kapeli ili svečanom prostoru gdje se zakletva podnosila, a ne o upotrebi relikvije sa česticama časnog krsta na kome je Hrist razapet.
* Srpski dohodak - [[Svetodmitarski dohodak]]
* Litra (libra) –  Mjera za težinu i obračunska jedinica, tanka libra za mjerenje plemenitih metala, začina i skupocjene robe i debela za mjerenje jeftinije robe 
* Perpera - zamišljena obračunska jedinica koja je obuhvatala 12 jedinica lokalnog srebrnog novca. Srebreni novac se kovao u Srbiji, Bosni i Dubrovniku
* Dukat - zlatni novac (ugarski, mletački, bosanski). Pronađen je samo jedan bosanski, a i on je nestao.
* [[Dijak]] - pisar ili prepisivač
* Podvisoki - podgrađe tvrđave [[Visoki]], savremeno [[Visoko]]
* Sutiska - [[Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci]]
* Kujava - nazvana i Kujača, bila je druga supruga kralja Ostoje, od 1399. do 1414. god. Potiče iz feudalne porodice [[Pavlovići|Pavlovića]]. Bila je majka kralja [[Stjepan Ostojić|Stjepana Ostojića]], a možda i pretendenta na prijesto [[Radivoj Ostojić|Radivoja Ostojića]] i kralja [[Stjepan Tomaš|Stjepana Tomaša]].
== Arhive ==
Povelje i pisma smješteni su u slijedećim arhivama:&lt;ref name=&quot;Grupa autora&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://gradknjige.ba/product/velika-zbirka-starih-bosanskih-povelja-i-pisama-svecana-povelja-kralja-tvrtka-i/ |title= Esad Kurtović, Dženan Dautović, Lejla Nakaš, Drago Župarić, Ana Lalić: CODEX DIPLOMATICUS REGNI BOSNAE – Velika zbirka starobosanskih povelja. Zbirka sadrži prevode na moderni [[bosanski jezik]], transkripcije i fotografije preko 350 najreprezentativnijih i najzanimljivijih srednjovjekovnih bosanskih povelja i pisama |work= Pravni fakultet, Univerzitet u Sarajevu |accessdate= 9. 9. 2024}}&lt;/ref&gt;
 
* Archivio di Stato, Firenca 
* Archivio di Stato, Venecija
* Archivio Segreto Vaticano, Rim
* Hrvatska akademija znanosti i umjetnost- Zagreb
* Arhiv Republike Slovenije, Ljubljana
* Arhiv Srpske akademije nauka i umjetnosti, Beograd
* National Gallery, London 
* Državni arhiv, Dubronik 
* Državni arhiv, Zadar 
* Gosudarstvena i publićna biblioteka, Sankt Peterburg; 
* Istorijski arhiv, Kotor 
* Liechemtein - The Princely Collections: 
* Magyar Nemzeti Levéltár, Budimpešta 
* Državni arhiv Bosne i Hercegovine, Sarajevo
* Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo

== Literatura ==
* Aleksandar Solovjev, Vlasteoske povelјe bosanskih vladara, Istorisko-pravni zbornik 1 (Sarajevo 1949) 79–105
* Gregor Čremošnik, Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, III/1948, str. 103—143.
* Gregor Čremošnik, Original povelja Kulina bana, Glasnik Zemaljskog muzeja, N. S., sv. XII, Istorija i etnografija, Sarajevo 1957, str. 195—215.
* Gregor Čremošnik, Da li je sačuvan original isprave Kulina bana, Radovi Staroslavenskog instituta, knj. 2, Zagreb 1955, str. 5—57.
* Gregor Čremošnik, Koji je od triju sačuvanih primjeraka original isprave Kulina bana?, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, knj. 4, Zagreb 1961, str. 73—86.

== Izvori ==
{{Izvori}}
{{Portal|Bosna i Hercegovina}}

[[Kategorija:Srednjovjekovna Bosna i Dubrovačka Republika]]
[[Kategorija:Povelje iz srednjovjekovne BiH| ]]</text>
      <sha1>26m8he01j8t4k6mthfyatalksaigh37</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja Tvrtka II o miru između Dubrovčana i Radosava Pavlovića 1433.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4702175</id>
    <revision>
      <id>42683069</id>
      <parentid>42329856</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:58:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683069</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11176" sha1="t1f54rzn475ffksf7xl5dqi0odk0b18" xml:space="preserve">[[File:Bosnia around 1412-sr.png|mini|desno|[[Kraljevina Bosna]] oko 1412. god.]]
'''Povelja kralja Tvrtka II kojom potvrđuje mir između Dubrovčana i Radosava Pavlovića 1433.''' izdata je 2.3.1433. u [[Vladarski dvor u Kraljevoj Sutjesci|Sutjesci]], i njome je bosanski kralj [[Tvrtko II]] ratifikovao mirovni sporazum između [[Dubrovačka Republika|Dubrovnika]] i [[Radoslav Pavlović|Radoslava Pavlovića]], koji je sklopljen 25. oktobra 1432. god.&lt;ref name=&quot;Živko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/118298 |title= Pavo Zivković, Ivana Jakić, Marija Brandić: ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU (1430.-1433 |work= UDK 94 (497.6) - 05 94 (497.5) ,,14115&quot; Izvorni znanstveni rad, 2017. |accessdate= 9. 10. 2023 |archive-date= 2024-09-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240915204012/https://hrcak.srce.hr/file/118298 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; Povelja se danas čuva u Državnom arhivu u [[Dubrovnik]]u u okviru arhivske serije ''Diplomata et acta'' pod signaturom &quot;bečki broj 1073&quot;.&lt;ref name=&quot;Dragičević&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/95736256/Povelja_Tvrtka_II_Tvrtkovi%C4%87a_kojom_potvr%C4%91uje_mir_izme%C4%91u_Dubrov%C4%8Dana_i_Radosava_Pavlovi%C4%87a |title= Pavle Dragičević: Povelja Tvrtka II Tvrtkovića kojom potvrđuje mir između Dubrovčana i Radosava Pavlovića |work= Građa o prošlosti Bosne, 2021  |accessdate= 19. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Konavoski rat ==
{{Glavni|Konavoski rat (1430-1433)}}
Od 1391. godine područje [[Konavle]] i [[Tvrđava Sokol u Konavlima|tvrđava Sokol]] bili su podijeljeni između bosanske feudalne vlastele [[Pavlovići|Pavlovića]] i [[Kosače|Kosača]]. Obje porodice imale su svoje župane kao administrativne organe vlasti u čitavoj župi Konavli, a grad Sokol su zajednički držali putem dvojice knezova koji su bili kaštelani Sokola. Maja 1420. godine u jednom [[Ćirilica|ćirilskom]] dokumentu se navodi podijeljenost grada Sokola među Pavlovićima i Kosačama: “I grad Sokolj u Konavlah koga grad bila Å polovica kneza Pavla potom sina mu voÅvode Petra a polovca rečenoga gospodina voÅvode Sandalâ.”&lt;ref name=&quot;4sokola&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/31319581/Esad_Kurtovi%C4%87_%C4%8Cetiri_bosanska_Sokola_koautor_Emir_O_Filipovi%C4%87_Pregled_LII_1_Sarajevo_2011_83_114 |title= Esad Kurtović, Emir Filipović: Četiri bosanska Sokola |work= Pregled Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;
[[File:Sokol Grad.jpg|mini|lijevo|Sokol grad u Konavlima, današnji izgled]]
Pod vlast Dubrovnika Konavli su došli 1419, kupoprodajom sa [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljom Hranićem]], i 1426. godine, kupoprodajom sa Radoslavom Pavlovićem. Ubrzo se Radoslav Pavlović predomislio i tražio da mu se vrati njegov dio Konavala. Kako su Dubrovčani odbili taj zahtjev izbio je rat 1430. god. Mir između dvije zaraćene strane sklopljen je 25. oktobra 1432, kojim je utvrđeno stanje kao i prije sukoba.

Ovaj sukob iznio je na vidjelo niz slabosti koje su potresale [[Kraljevina Bosna|bosansku državu]], a koje su se ogledale u sve većoj dezintegrisanosti i sve većem uplivu [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]] u njena unutrašnja pitanja.&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;/&gt; Po okončanju rata dubrovačke vlasti su još nekoliko mjeseci pokušavali izdejstvovati i potvrdu od kralja Tvrtka II, što im je uspjelo ovom poveljom od 2. marta 1433. god.&lt;ref name=&quot;širenje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/250172 |title=Paula Kaulić: ŠIRENJE DUBROVAČKE REPUBLIKE NA PROSTOR KONAVALA |work=Sveučilište u Zadru, Zadar 1961. |accessdate=9. 2. 2023 |archive-date=2023-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231117224753/https://hrcak.srce.hr/file/250172 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Sudeći po sačuvanim izvorima, rat je bio manje poznat po jačim vojnim akcijama, već uglavnom po intenzivnim diplomatskim aktivnostima.&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; 
 
== Opis ==
Spoljne karakteristike povelje dao je [[Gregor Čremošnik]].&lt;ref name=&quot;Dragičević&quot;/&gt; Ispisana je na [[pergament]]u lošijeg kvaliteta, širine 46-47 cm, i visine 29,2 cm. Prije ispisivanja, pergament je bio liniran na razmaku od 7 mm. Tekst je u prva dva i na početku trećeg reda pisan crvenim slovima, a ostatak je pisan crnim [[mastilo]]m i ustavnim pismom, bez miniskulnih elemenata, u dvadeset redova, sa tekstom nagnutim udesno. Iznad slova u prvom redu nalazi se desetak ukrasnih vijugavih linija, a na lijevoj margini, duž većeg dijela teksta povelje, nalazi se izduženi, crvenim mastilom jednostavnije stilizovani, invokacioni krst. 

Visina plike iznosi 13,5 cm (lijevo) i 13 cm. (desno). Kroz nju su prorezane četiri četvorougaone rupice, kroz koje je provučena vrpca upletene u pletenicu od svilenih vlakana crvene boje, dužine 7 cm., koja ulazi u gornji dio voštane pečatne grudve, prečnika 6 cm.

Na poleđini se nalazi više zapisa, među kojima je je najobimniji onaj pisara Nikše Zvijezdića: ''Die 18. mai 1433. Poueglia de re Turtcho come confermo la paxe de la signoria de Raguxi a voiuoda Radosau Paulouich fo ambasadori nobilis viris dominis Johanes J. de Gondola e ser Nicolaus de Georgio.'' Ispod toga nalazi se ispisana riječ ''extrata'', što znači da je prepisana u ''Codex Ragusinus''. 
 
=== Prevod ===
:''+ У име Оца и Сина и Светога духа, амин. Милошћу Божијом ми, господин Штефан Твртко Твртковић, краљ Срба Босне, Приморја, Хумске земље и осталог, овим нашим отвореним листом дајемо на знање сваком човјеку кога се то тиче да је избио рат и да су се десиле размирице и зле намјере између поштованог и моћног града Дубровника и поштованог и силног мужа краљевства нашег Радосава Павловића. То нам је било много срамотно и непријатно и због тога поручисмо поштованим и моћним кнезу и властели дубровачкој да бисмо хтјели утаначити мир и добру вољу с војводом Радосавом. А нашем вјерном и поштованом војводи Радосаву такође заповједисмо да начини мир и добру вољу са поштованом и мудром властелом дубровачком. Поштовани и моћни мужеви, кнез, властела и Општина дубровачка прихватили су наше посредовање а наш вјерни, поштовани и силни војвода Радосав је послушао нашу заповјест и међусобно утаначише мир, добру вољу и љубав. И послаше обје стране к на шем господству [изасланике]: поштована, мудра и моћна властела дубровачка – поштоване и мудре властелине кнеза Живка Јакетића и кнеза Никшу Тамарића – а, поштовани и силни муж краљевства нашег војвода Радосав – своје мудре и поштоване властелине, кнеза Алексу Паштровића и кнеза Будисава Богавчића, који нам приповједише да су наше посредовање прихватили и заповјести наше послушали и да су међу собом утаначили часни мир и добру љубав 1432. године од Христова рођења на 25. дан мјесеца октобра. И то нашем господству би много драго. И ти напријед поменути властелини много молише наше господство да им благословимо мир. И ми, чувши њихове милосрдне и часне молбе, тај њихов мир и љубав добростиво и милосрдно благословисмо овим нашим отвореним листом и на тај начин им га објема странама учинисмо постојаним. Ко год би опозвао или прекршио ово наше записано, то би створило велики гњев и тугу краљевству ми. И ради веће поузданости заповједих наредбом краљевства ми нашем дијаку Павлу да запише тај наш отворени лист и да га запечати нашим законитим средњим висећим печатом. А свему овоме и нашем запису су свједоци властелини краљевства ми: војвода Петар Клешић, дворски наш Иваниш Биоханић и кнез босански Твртко Боровинић. Писано у нашем стоном мјесту у Сутјесци 1433. године од Христова рођења на други дан мјесеца марта. ГОСПОДИН ШТЕФАН ТВРТКО ТВРТКОВИЋ, КРАЉ СРБИМА БОСНЕ, ПРИМОРЈА И ОСТАЛОГ''

Sa diplomatičkog gledišta najinteresantnija je intitulacija, u okviru koje je pomen vladarskog imena Štefan. Ovaj oblik vladarevog imena pojavljuje se u intitulacijama dokumenata vladajuće kancelarije do kraja vladavine kralja Tvrtka II, ali i u kancelarijama kasnijih bosanskih vladara.&lt;ref name=&quot;Dragičević&quot;/&gt;

== Literatura ==
* Радослав Грујић: Konavli pod raznim gospodarima od од XII до XV vijeka, Srpska kraljevska akademija, Spomenik 66, Zemun, 1926, str. 114.
* Mihailo Dinić: Humsko trebinjska vlastela, SANU, Posebna izdanja 397, Odjeljenje društvenih nauka 54, Beograd, 1967, str. 73.  
* D. Živanović – D. Vuković: Soko grad u Konavlima, Anali Historijskog instututa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 3, Dubrovnik, 1954, 375–384;  
* [[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjevjekovne države, str. 105–106;  
* Lukša Beritić: Tvrđava Sokol u Konavlima, Anali Historijskog instututa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, str. 10–11 (1962–1963), Dubrovnik, 1966, 103–134. 
* Niko Kapetanić: Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stoljeću, Anali Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 37, Dubrovnik, 1999, str. 9–31.
== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Povelje iz srednjovjekovne BiH|T ]]
[[Kategorija:Pavlovići]]
[[Kategorija:Konavoski dohodak]]</text>
      <sha1>t1f54rzn475ffksf7xl5dqi0odk0b18</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja Radoslava Pavlovića Dubrovčanima 1420.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4702188</id>
    <revision>
      <id>42683068</id>
      <parentid>42229334</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:58:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683068</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14736" sha1="o8h6sasnneaxxx6yjwblbo8up7jf8lx" xml:space="preserve">[[File:Bosnia around 1412-sr.png|mini|desno|[[Kraljevina Bosna]] oko 1412. god.]]
'''Povelja Radoslava Pavlovića Dubrovčanima 1420.''' izdata je 3.11.1420. u [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]], i njome je bosanski vojvoda [[Radoslav Pavlović|Radoslav]] potvrdio prodaju [[Sandalj Hranić Kosača|Sandalja Hranića Kosače]] svoje polovine [[Konavle|Konavoske]] župe [[Dubrovačka Republika|Dubrovniku]].&lt;ref name=&quot;Živko&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/118298 |title= Pavo Zivković, Ivana Jakić, Marija Brandić: ULOGA BOSANSKOG KRALJA U KONAVOSKOM RATU (1430.-1433 |work= UDK 94 (497.6) - 05 94 (497.5) ,,14115&quot; Izvorni znanstveni rad, 2017. |accessdate= 9. 10. 2023 |archive-date= 2024-09-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240915204012/https://hrcak.srce.hr/file/118298 |url-status= dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sanEK&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.cidom.org/wp-content/uploads/2018/09/Esad-Kurtovi%C4%87-Veliki-vojvoda-bosanski-Sandalj-Hrani%C4%87-Kosa%C4%8Da.pdf |title= Esad Kurtović: Veliki vojvoda bosanski Sandalj Hranić Kosača |work= INSTITUT ZA ISTORIJU Sarajevo, 2009 |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

Original ovog dokumenta nije sačuvan. Prepis koji je sačinio Nikša Zvijezdić nalazi se u Državnom arhivu u [[Dubrovnik]]u u zborniku ''Liber Privilegiorum (Codex Ragusinus)''&lt;ref name=&quot;Rudić&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/96070167/%D0%9F%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D1%99%D0%B0_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%B2%D0%BE%D0%B4%D0%B5_%D0%A0%D0%B0%D0%B4%D0%BE%D1%81%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%B2%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D1%98%D0%BE%D0%BC_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B2%D1%80%D1%92%D1%83%D1%98%D0%B5_%D0%A1%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D1%99%D0%B5%D0%B2%D0%BE_%D1%83%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D0%BE%D0%BB%D0%B0_%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%B0%D0%B2%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B5_%D0%B6%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%94%D1%83%D0%B1%D1%80%D0%BE%D0%B2%D1%87%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_1420_3_%D0%BD%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D0%B0%D1%80 |title= Srđan Rudić: Povelja Radoslava Pavlovića  kojom potvrđuje Sandaljevo ustupanje pola [[Konavle|Konavoske]] župe Dubrovniku |work= ANURS, Građa o prošlosti Bosne, Banja Luka, 2021  |accessdate= 19. 10. 2024}}&lt;/ref&gt;

== Historija ==
{{Glavni|Konavoski dohodak}}
Nakon što su se Konavle našle u sastavu [[Raška|Raške]] sredinom 12. vijeka, Dubrovčani su za zemlju koju su obrađivali u [[Hum|Zahumlju]] i [[Travunija|Travuniji]] (sa Konavle|Konavlima), vlasnicima zemlje od sredine 13. vijeka počeli plaćati danak poznat kao [[Svetodmitarski dohodak|mogoriš]]. Kako je Dubrovačka Republika jačala sve je više jačala i težnja za proširenjem i vlašću nad Konavlima.&lt;ref name=&quot;ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url=  https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_12_l.html |title= Svetozar Ćorović: Istorija srpskog naroda - Bosna kao stožer nove srpskohrvatske države |work= INTERNET IZDANJE IZVRŠNI PRODUCENT I POKROVITELJ Tehnologije, izdavaštvo i agencija Janus Beograd, novembar 2001 |accessdate= 9. 2. 2023}}&lt;/ref&gt; 

Ekspanzija [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] u vrijeme [[Tvrtko I. Kotromanić|Tvrtka I.]] rezultirala je i teritorijalnim širenjem na područje Konavala početkom 1377. godine. Konavle je dobila vlastelinska porodica [[Sankovići]]. Samo mjesec dana nakon smrti kralja Tvrtka I., 15. aprila 1391, sklopljen je ugovor o prodaji Konavla Dubrovčanima.
[[File:Sokol Grad.jpg|mini|lijevo|Sokol grad u Konavlima, današnji izgled]]
Kralj [[Stjepan Dabiša|Dabiša]] poslao je kneza [[Pavle Radenović|Pavla Radenovića]] i velikog vojvodu [[Vlatko Vuković|Vlatka Vukovića]] sa vojskom. Sankovićima su posjedi oduzeti a oni rastjerani. Područje Konavla i [[Tvrđava Sokol u Konavlima|tvrđava Sokol]] bili su podijeljeni između Pavlovića i Kosača. Obje porodice imale su svoje župane kao administrativne organe vlasti u čitavoj župi Konavli, a grad Sokol su zajednički držali putem dvojice knezova koji su bili kaštelani Sokola. U jednom [[Ćirilica|ćirilskom]] dokumentu iz 1420. god se navodi podijeljenost grada Sokola: “I grad Sokolj u Konavlah koga grad bila Å polovica kneza Pavla potom sina mu voÅvode Petra a polovca rečenoga gospodina voÅvode Sandalâ.”&lt;ref name=&quot;4sokola&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.academia.edu/31319581/Esad_Kurtovi%C4%87_%C4%8Cetiri_bosanska_Sokola_koautor_Emir_O_Filipovi%C4%87_Pregled_LII_1_Sarajevo_2011_83_114 |title= Esad Kurtović, Emir Filipović: Četiri bosanska Sokola |work= Pregled Sarajevo, 2011 |accessdate= 9. 11. 2023}}&lt;/ref&gt;

U posjed Dubrovnika polovina župe Konavla sa tvrđavom Sokol je došla 1419. god., kupoprodajom sa [[Sandalj Hranić Kosača|Sandaljom Hranićem]]. &lt;ref name=&quot;širenje&quot;&gt;{{Cite web |url=https://hrcak.srce.hr/file/250172 |title=Paula Kaulić: ŠIRENJE DUBROVAČKE REPUBLIKE NA PROSTOR KONAVALA |work=Sveučilište u Zadru, Zadar 1961. |accessdate=9. 2. 2023 |archive-date=2023-11-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231117224753/https://hrcak.srce.hr/file/250172 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 
 
== Opis ==
=== Prevod ===
:''Славни Боже, царе небесни, који својим божанством владаш и управљаш свом васељеном, ја смерни пред божанством Ти раб Радосав, син и наследник славне успомене кнеза Павла Раденовића, божанству ти славу непрестано дајем јер си ме по својој слаткој милости удостојио и pоставио да будем господин свим поседима мојих прародитеља. И будући по Богу у пуној власти осмотривши у срдачним тајанствима срца својега велико, нескривено али читавом свету објављено, слатко и веома срдачно поштовано пријатељство, које је вазда и у свако време имао господин кнез Павле, родитељ ми, а потом господин ми и брат старији војвода Петар са славним градом Дубровником и с његовом поштованом властелом, и они са њим, хтесмо и ми по њиховом обичају да ону и онакву поштовану љубав с њима још боље потврдимо и оснажимо ... И стога да је на знање свакому малому и великому, јер послах у славни град Дубровник кнезу и властели дубровачкој нашу драгу властелу и поклисаре веома поштованог мужа крстјанина Влатка Тумрлића и кнеза Остоју Паштровића ... с нашом работом и по наведеним у потпуности од данас надаље, докле свет постоји, потврдих, оснажих и установих славном граду Дубровнику и његовој властели сваку поштену љубав и пријатељство. И обећа господство ми да ћу им бити срдачни и верни пријатељ до века и да ћемо ја војвода Радосав и моји наследници и ко мене слуша њихове трговце и људе чувати од сваке злобе и штете по свој мојој држави и свугде где могу досећи. И још да је на знање свакоме, да сам по наведеној нашој властели, пола Жупе Конавли што је раније било војводе Сандаља, дао и записао граду Дубровнику у баштину и у племенито са свим границама и с људима поменуте половине Жупе Конавли, како стоји и у повељи коју им је за то издао војвода Сандаљ, и к тому град Соко у Конавлима, који је у власти и држави града Дубровника. Све то су граду Дубровнику потврдили и пресветли господин бивши краљ Стипан и велможе русага босанског, а потом је и превисоки господин краљ Твртко Твртковић такође са велможама босанским горе поменуту половину Жупе Конавли са свим границама и град Соко у Конавлима, познавши да су прво били баштина дубровачка, записао и потврдио граду Дубровнику и његовој властели у баштину и у племенито до дана и века. Стога и ми, више поменути војвода Радосав, (издасмо повељу) за велику поштовану љубав и пријатељство које са Дубровником поновисмо, те нека се и ми налазимо у записима као и наши родитељи и прародитељи све за истину по горе поменутим поклисарима. Ја господин војвода Радосав Павловић такође потврдих граду Дубровнику и његовој властели у баштину и у племенито са свим границама и људима горе поменуту половину Жупе Конавли која је некада била Сандаљева и једнако им потврдих у баштину и у племенито град Соко. Ја војвода Rадосав Павловић дах и даровах милостиво граду Дубровнику и његовој властели у веки векова ... ни да помене нити да тражи што нити ... наследник да не учини него да јаче брани ... од свакога насиља што је у нашој моћи досећи ... за тај град Соко и тaкође за више поменуту половину Жупе Конавли. Ако би неко од нашег племена или слугу поступио противно овом нашем делу, потврђењу и завету да се сматра неверним мени и да га господство ми тражи, колико да би се моје главе ... све више писано граду Дубровнику потврдих у баштину и у племенито и у веки векова дах. И на све више писано ја господин војвода Радосав заклех се на Светом јеванђељу Христовом и на часном крсту Господњем и у 12 врховних апостола и у 318 светих отаца који су у Никеји и у све свете од века Богу угодивше и у душу нашу. Све више писано и од нас обећано хоћемо без иједног лукавства цело и пуно сачувати а ни у чему то нећемо окрњити до дана и века. Ко би окрњио или порекао више речено да је клет и проклет царем небесним и свим светим од века Богу угодившим и све клетве и проклетства да падну на њега и да је саучесник Јуди који прода сина Божјег на распеће и да га сваки будући земаљски господар назове невером. Ову работу горе поменута властела поклисари свршише у Дубровнику трећег дана месеца новембра 1420. године од рођења Христова. А уписа Чичоје Поповић.''

=== Diplomatička analiza ===

Povelja počinje verbalnom invokacijom (''Slava Bogu, kralju nebeski, koji sa svojim božanstvom vlada i upravlja vašim univerzumom''), koja je u ovom obliku jedinstvena samo za kancelariju vojvode Radosava. Svoj autoritet Radosav vezuje isključivo za Božiju volju, odnosno Božije dopuštenje da naslijedi svog oca kneza Pavla. Kasnije će i on svoju vlast vezati za Rusag bosanski.

U tekstu se povelja posredno naziva terminom rabota (''Ovu rabotu gore pomenuta vlastela poklisari svršiše u Dubrovniku''). Naziv se &quot;odnosi na zaključen posao, ne na sam dokument, već kao jedini koji se spominje izraz indirektno znači i nju&quot;

Rusag bosanski je najčešći pojam za srednjovjekovni bosanski parlament - ili “sav Rusag bosanski”. Ovaj izraz je neposredno preuzet iz Ugarske i pri tome preinačen u riječ Orsag. U izvorima se vrlo često sreće i izraz „sva Bosna“ u oblicima tota ''Bosna, tutta Bossina, vsa Bosna''.
== Literatura ==
* Радослав Грујић: Konavli pod raznim gospodarima od од XII до XV vijeka, Srpska kraljevska akademija, Spomenik 66, Zemun, 1926, str. 114.
* Mihailo Dinić: Humsko trebinjska vlastela, SANU, Posebna izdanja 397, Odjeljenje društvenih nauka 54, Beograd, 1967, str. 73.  
* R. Popović, Povelja vojvode Sandalja i braće mu Vukca i Vuka kojom ustupaju Dubrovčanima svoj deo Konavala, na na Stipan polju pod Sokolom,  1419, jun 24, GPB 4 (2011), 97–119.
* D. Živanović – D. Vuković: Soko grad u Konavlima, Anali Historijskog instututa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, 3, Dubrovnik, 1954, 375–384;  
* [[Marko Vego]]: Naselja bosanske srednjevjekovne države, str. 105–106;  
* Lukša Beritić: Tvrđava Sokol u Konavlima, Anali Historijskog instututa Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, str. 10–11 (1962–1963), Dubrovnik, 1966, 103–134. 
* Niko Kapetanić: Podjela zemlje u Vitaljini u 15. stoljeću, Anali Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 37, Dubrovnik, 1999, str. 9–31.
* Neven Isailović, Vladarske kancelarije u srednjovjekovnoj Bosni, doktorska disertacija, Beograd
 
== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Povelje iz srednjovjekovne BiH|P ]]
[[Kategorija:Pavlovići]]
[[Kategorija:Konavoski dohodak]]</text>
      <sha1>o8h6sasnneaxxx6yjwblbo8up7jf8lx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Povelja bana Prijezde I 1287.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4702210</id>
    <revision>
      <id>42683070</id>
      <parentid>42229347</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T00:59:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683070</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4809" sha1="dr1j5guqmsukx58ofsxkynwaotags2c" xml:space="preserve">[[File:Medieval Bosnian State in 1373.svg|mini|desno|Župa Zemljanik na mapi [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovne Bosne]] iz 1373. god.]]
'''Povelja bana Prijezde I''' izdata je 8. maja 1287. god. i predstavlja prvi pisani spomen [[Zemljanik (župa)|župe Zemljanik]], tada u oblasti [[Usora i Soli|Usori]] u [[Bosna u srednjem vijeku|srednjovjekovnoj]] [[Banovina Bosna|bosanskoj banovini]].&lt;ref name=&quot;brković&quot;&gt;{{Cite web |url= https://hrcak.srce.hr/file/145697 |title=Milko Brković |work= Naučni rad, Zadar Beograd |accessdate=9. 12. 2023 }}&lt;/ref&gt; Poveljom je bosanski ban [[Prijezda I]] sa sinovima [[Stjepan I Kotromanić|Stjepanom I]], [[Prijezda II|Prijezdom II]] i Vukom, nakon što je pribavio saglasnost velikaša, trajno darovao župu Zemunik svojoj kćerki i njenom suprugu, sinu slavonskog bana [[Babonići|Stjepana III Babonića]], kao i njihovim potomcima.&lt;ref name=&quot;JNeven&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.scribd.com/doc/124821377/Povelja-Bana-Prijezde-I-Kojom-Dodeljuje-Zupu-Zemunik-Svojoj-Cerki-i-Zetu-Sinu-Bana-Stjepana-III-Babonica-GPB-5-2012 |title=Neven Isailović: Povelja Bana Prijezde I kojom dodeljuje Župu Zemunik svojoj ćerki i zetu, Sinu Bana Stjepana III Babonica (GPB 5, 2012) |work= Istorijski institut Beograd |accessdate=9. 12. 2023 }}&lt;/ref&gt; Ban Prijezda navodi da Zemunik poklanja u onim granicama u kojima su ga posjedovali njegovi preci i on sam, sa svim onim što toj župi pripada, uklјučujući i lјude koji je naselјavaju. U povelјi su detalјno navedene međe župe.&lt;ref name=&quot;zemljanik&quot;&gt;{{Cite web |url= https://svarog.nubl.org/wp-content/uploads/2014/12/Goran-Kalini%C4%87-MRAMOROVI-U-SREDNJOVJEKOVNOJ-%C5%BDUPI-ZEMLJANIK.pdf |title= Goran Kalinić: MRAMOROVI U SREDNJOVJEKOVNOJ ŽUPI ZEMLJANIK |work= Naučno-stručni časopis SVAROG  br. 6., maj 2013. (297-318) |accessdate= 9. 8. 2024 |archive-date= 2024-11-27 |archive-url= https://web.archive.org/web/20241127170431/https://svarog.nubl.org/wp-content/uploads/2014/12/Goran-Kalini%C4%87-MRAMOROVI-U-SREDNJOVJEKOVNOJ-%C5%BDUPI-ZEMLJANIK.pdf |url-status= dead }}&lt;/ref&gt; 

Prijezda I (1211 - Slavonija 8. maj 1287) bio je bosanski ban nakon [[Matej Ninoslav|Meteje Ninoslava]]. Na prijesto je došao uz [[Ugarska|ugarsku]] pomoć. U dijelu istoriografije se smatra rodonačelnikom [[Kotromanići|Kotromanića]]. U pismima [[Ugarska|ugarskog kralja]] on se naziva &quot;fidelis noster&quot; (naš vjerni)&quot;, a imao je, dobivene od kralja, i posjede van Bosne, oko Gornjeg Miholjca. Njegova vojska je 1260. god. sudjelovala u ugarskoj vojsci kad je ratovala protiv [[Češka|češkog]] kralja.&lt;ref name=&quot;Ćorović&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/index_l.html |title= Vladimir Ćorović -Istorija srpskog naroda |work= |accessdate= 9. 2. 2016}}&lt;/ref&gt;

Znatno veći uticaj u to vrijeme imale su slavonske velikaške porodice Gisingovci i Babonići. Njihovi predstavnici su od posljednjih [[Arpadovići|Arpadovića]] dobijali i položaje koji su ugrožavali bana Prijezdu.&lt;ref name=&quot;JNeven&quot;/&gt; 
&lt;ref name=&quot;JelenaMR&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.zapadnisrbi.com/images/PDF/Jelena-Mrgic-Radojcic-Donji-Kraji.pdf |title=Jelena Mrgić Radojčić: Donji Kraji - Krajina srednjovjekovne Bosne |work= Filozofski fakultet Banja Luka |accessdate=9. 12. 2023 }}&lt;/ref&gt;

== Povelja ==
:''U ime svetog trojstva i nerazdjeljivog jedinstva. Prijezda po milosti gospodnjoj ban Bosanski svima Hristovim vjernicima pozdrav u spasitelju sviju. Pošto ono, što vladari izdaju i objavljuju, podanici trebaju postojanom snagom trajno obdržavati, hoćemo da svi sadašnji i budući saznaju sadržaj ovoga plama, da smo spremnom nakanom i željom svoga srca, kako dolikuje ocu da ljubljenom sinu i po dobrohotnosti naših sinova [[Stjepan I Kotromanić|Stjepana]], Prijezde II i Vuka, a također uz pristanak barona i plemića našega kraljevstva, i cijele župe Zemlenik...''
== Opis ==
Prijezdina povelja je pisana [[Latinski jezik|latinskim jezikom]] i origina se nalazi u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Prvi ju je objavio [[Mađarska|mađarski]] istoričar [[Lajoš Taloči]] 1897. godine u Budimpešti. Zatim ju je 1908. objavio [[Tadija Smičiklas]] u Diplomatičkom zborniku [[JAZU]] u [[Zagreb]]u. Prvu temeljnu analizu sproveli su odvojeno [[Milan Karanović]] i [[Vladislav Skarić]], u svojim radovima objavljenim u Glasniku Zemaljskog muzeja u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1936. i 1937. godine. 

== Literatura ==
* B. Ljevar, Prevod sa latinskog, Nedeljni Glas, 9. i 10. maj, Banja Luka 1987. 
* Milan Karanović, Granice srednjovjekovne župe Zemljanik, GZM XLVIII, Sarajevo 1936;  
* Vladialav Skarić, Župa Zemljanik i stara nahija Zmijanje, GZM XLIX, Sarajevo 1937. 
== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Donji Kraji]]
[[Kategorija:Banja Luka]]
[[Kategorija:Povelje iz srednjovjekovne BiH|P]]</text>
      <sha1>dr1j5guqmsukx58ofsxkynwaotags2c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olimpijske pobjednice u bacanju diska</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4717494</id>
    <revision>
      <id>42682993</id>
      <parentid>42497547</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:23:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3866" sha1="nfe01374sds74nqy8yw9pcwxghu0uyn" xml:space="preserve">{{Navbox
| name      = Olimpijske pobjednice u bacanju diska
| title     = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] [[Bacanje diska na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske pobjednice u bacanju diska]]
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1928. – Bacanje diska (žene)|1928]]: {{flagicon|POLJ|1919}} [[Halina Konopacka]] {{small|(39,62 m, '''SR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1932. – Bacanje diska (žene)|1932]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Lillian Copelan]] {{small|(40,58 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1936. – Bacanje diska (žene)|1936]]: {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Gisela Mauermayer]] {{small|(47,63 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1948. – Bacanje diska (žene)|1948]]: {{flagicon|FRA|1830}} [[Micheline Ostermeyer]] {{small|(41,92 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1952. – Bacanje diska (žene)|1952]]: {{flagicon|SSSR|1936}} [[Nina Ponomarjova|Nina Romaškova]] {{small|(51,42 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1956. – Bacanje diska (žene)|1956]]: {{flagicon|ČSSR}} [[Olga Fikotová]] {{small|(53.69)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1960. – Bacanje diska (žene)|1960]]: {{flagicon|SSSR}} [[Nina Ponomarjova]] {{small|(55,10 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1964. – Bacanje diska (žene)|1964]]: {{flagicon|SSSR}} [[Tamara Pres]] {{small|(57,27 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1968. – Bacanje diska (žene)|1968]]: {{flagicon|RUM|1965}} [[Lia Manoliu]] {{small|(58,28 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. – Bacanje diska (žene)|1972]]: {{flagicon|SSSR}} [[Faina Meljnik]] {{small|(66,62 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – Bacanje diska (žene)|1976]]: {{flagicon|DDR}} [[Evelin Jahl|Evelin Schlaak]] {{small|(69,00 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – Bacanje diska (žene)|1980]]: {{flagicon|DDR}} [[Evelin Jahl]] {{small|(69,96 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – Bacanje diska (žene)|1984]]: {{flagicon|NIZ}} [[Ria Stalman]] {{small|(65,36 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – Bacanje diska (žene)|1988]]: {{flagicon|DDR}} [[Martina Hellmann]] {{small|(72,30 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – Bacanje diska (žene)|1992]]: {{flagicon|KUB}} [[Maritza Martén]] {{small|(70,06 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – Bacanje diska (žene)|1996]]: {{flagicon|NJE}} [[Ilke Wyludda]] {{small|(69,66 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – Bacanje diska (žene)|2000]]: {{flagicon|BJE}} [[Eljina Zvereva]] {{small|(68,40 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – Bacanje diska (žene)|2004]]: {{flagicon|RUS}} [[Natalja Sadova]] {{small|(67,02 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – Bacanje diska (žene)|2008]]: {{flagicon|SAD}} [[Stephanie Brown Trafton]] {{small|(64,74 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – Bacanje diska (žene)|2012]]: {{flagicon|HRV}} [[Sandra Elkasević|Sandra Perković]] {{small|(69,11 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – Bacanje diska (žene)|2016]]: {{flagicon|HRV}} [[Sandra Elkasević|Sandra Perković]] {{small|(69,21 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – Bacanje diska (žene)|2020]]: {{flagicon|SAD}} [[Valarie Allman]] {{small|(68,98 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – Bacanje diska (žene)|2024]]: {{flagicon|SAD}} [[Valarie Allman]] {{small|(69,50 m)}}
{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>nfe01374sds74nqy8yw9pcwxghu0uyn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682994</id>
      <parentid>42682993</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3868" sha1="kpoc8ctj6rpjcl4x7uogkgzd8knhr61" xml:space="preserve">{{Navbox
| name      = Olimpijske pobjednice u bacanju diska
| title     = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] [[Bacanje diska na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske pobjednice u bacanju diska]]
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1928. – Bacanje diska (žene)|1928]]: {{flagicon|POLJ|1919}} [[Halina Konopacka]] {{small|(39,62 m, '''SR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1932. – Bacanje diska (žene)|1932]]: {{flagicon|SAD|1912}} [[Lillian Copelan]] {{small|(40,58 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1936. – Bacanje diska (žene)|1936]]: {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Gisela Mauermayer]] {{small|(47,63 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1948. – Bacanje diska (žene)|1948]]: {{flagicon|FRA|1830}} [[Micheline Ostermeyer]] {{small|(41,92 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1952. – Bacanje diska (žene)|1952]]: {{flagicon|SSSR|1936}} [[Nina Ponomarjova|Nina Romaškova]] {{small|(51,42 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1956. – Bacanje diska (žene)|1956]]: {{flagicon|ČSSR}} [[Olga Fikotová]] {{small|(53,69 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1960. – Bacanje diska (žene)|1960]]: {{flagicon|SSSR}} [[Nina Ponomarjova]] {{small|(55,10 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1964. – Bacanje diska (žene)|1964]]: {{flagicon|SSSR}} [[Tamara Pres]] {{small|(57,27 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1968. – Bacanje diska (žene)|1968]]: {{flagicon|RUM|1965}} [[Lia Manoliu]] {{small|(58,28 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1972. – Bacanje diska (žene)|1972]]: {{flagicon|SSSR}} [[Faina Meljnik]] {{small|(66,62 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – Bacanje diska (žene)|1976]]: {{flagicon|DDR}} [[Evelin Jahl|Evelin Schlaak]] {{small|(69,00 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – Bacanje diska (žene)|1980]]: {{flagicon|DDR}} [[Evelin Jahl]] {{small|(69,96 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – Bacanje diska (žene)|1984]]: {{flagicon|NIZ}} [[Ria Stalman]] {{small|(65,36 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – Bacanje diska (žene)|1988]]: {{flagicon|DDR}} [[Martina Hellmann]] {{small|(72,30 m, '''OR''')}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – Bacanje diska (žene)|1992]]: {{flagicon|KUB}} [[Maritza Martén]] {{small|(70,06 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – Bacanje diska (žene)|1996]]: {{flagicon|NJE}} [[Ilke Wyludda]] {{small|(69,66 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – Bacanje diska (žene)|2000]]: {{flagicon|BJE}} [[Eljina Zvereva]] {{small|(68,40 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – Bacanje diska (žene)|2004]]: {{flagicon|RUS}} [[Natalja Sadova]] {{small|(67,02 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – Bacanje diska (žene)|2008]]: {{flagicon|SAD}} [[Stephanie Brown Trafton]] {{small|(64,74 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – Bacanje diska (žene)|2012]]: {{flagicon|HRV}} [[Sandra Elkasević|Sandra Perković]] {{small|(69,11 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – Bacanje diska (žene)|2016]]: {{flagicon|HRV}} [[Sandra Elkasević|Sandra Perković]] {{small|(69,21 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – Bacanje diska (žene)|2020]]: {{flagicon|SAD}} [[Valarie Allman]] {{small|(68,98 m)}}
* [[Atletika na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – Bacanje diska (žene)|2024]]: {{flagicon|SAD}} [[Valarie Allman]] {{small|(69,50 m)}}
{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kpoc8ctj6rpjcl4x7uogkgzd8knhr61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Road data/extra</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4718671</id>
    <revision>
      <id>42683080</id>
      <parentid>42535632</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T06:11:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Too Classy for This World</username>
        <id>212997</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42683080</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="2686" sha1="luuzx90j8n8at1uhaxyysyfqkbs2kev" xml:space="preserve">return {
	rail = {
		default = &quot;Rail Sign.svg&quot;,
		CAN = {
			default = &quot;Ontario M509.svg&quot;,
			QC = &quot;Québec I-310.svg&quot;
		},
		CHL = &quot;Chile IS-13b.svg&quot;,
		IDN = &quot;Indonesia New Road Sign Info 5A2.png&quot;,
		JPN = &quot;Japanese Road sign 125-C.svg&quot;,
		MEX = &quot;MX road sign SIS-10.svg&quot;
	},
	[&quot;light-rail&quot;] = {
		default = &quot;Light Rail Sign.svg&quot;
	},
	bus = {
		default = &quot;Bus Sign.svg&quot;,
		CAN = {
			default = &quot;Ontario M506.svg&quot;,
			QC = &quot;Québec I-315.svg&quot;
		},
		FRA = &quot;France road sign C6.svg&quot;,
		HRV = &quot;Croatia road sign C44.svg&quot;,
		HUN = &quot;Hungary road sign E-039.svg&quot;,
		ITA = &quot;Italian traffic sign - fermata autobus.svg&quot;,
		JPN = &quot;Japanese Road sign 124-C.svg&quot;,
		MYS = &quot;Bus_2.png&quot;,
		MEX = &quot;MX road sign SIS-19.svg&quot;,
		NOR = &quot;Norwegian-road-sign-508.1.svg&quot;,
		URY = &quot;Uruguay Road Sign I24.svg&quot;
	},
	ferry = {
		default = &quot;Ferry Sign.svg&quot;,
		CAN = {
			default = &quot;Ontario M508.svg&quot;,
			BC = &quot;British Columbia G-050-5.svg&quot;
		},
		CHL = &quot;Chile IS-14b.svg&quot;,
		DNK = &quot;Denmark road sign M11.svg&quot;,
		FRA = &quot;France road sign CE10.svg&quot;,
		HRV = &quot;Croatia road sign C49.svg&quot;,
		ITA = &quot;Italian traffic signs - auto su nave.svg&quot;,
		JPN = &quot;Japan ferry sign.png&quot;
	},
	hospital = {
		default = &quot;MUTCD D9-2.svg&quot;,
		 AUS = &quot;Western Australia MR-SM-1.svg&quot;,
		 AUT = &quot;Hinweiszeichen 2.svg&quot;,
		 CAN = {
		 	default = &quot;Québec I-280-1.svg&quot;,
			ON = &quot;Ontario M401.svg&quot;
		 },
		 CHE = &quot;CH-Hinweissignal-Spital.svg&quot;,
		 CHL = &quot;Chile IS-1b.svg&quot;,
		 CZE = &quot;IJ02cr.jpg&quot;,
		 ESP = &quot;Spain traffic signal s23.svg&quot;,
		 FRA = &quot;France road sign ID3.svg&quot;,
		 GBR = &quot;UK traffic sign 827.2.svg&quot;,
		 GRC = &quot;Traffic Sign GR - KOK 2009 - P-22.svg&quot;,
		 HUN = &quot;Hungary road sign E-045.svg&quot;,
		 IDN = &quot;Indonesian Road Sign d9a.png&quot;,
		 ISL = &quot;Iceland road sign E01.12.svg&quot;,
		 ITA = &quot;Italian traffic signs - ospedale.svg&quot;,
		 MYS = &quot;Malaysia road sign GI6.svg&quot;,
		 MEX = &quot;MX road sign SIS-17.svg&quot;,
		 POL = &quot;Znak D-21.svg&quot;,
		 RUS = &quot;7.2 Russian road sign.svg&quot;,
		 SVK = &quot;Dopravná značka II5.svg&quot;,
		 TUR = &quot;Turkish road sign 84.jpg&quot;,
		 UKR = &quot;Ukraine road sign 6.2.gif&quot;,
		 URY = &quot;Uruguay Road Sign I16.svg&quot;
	},
	airport = {
		default = &quot;Airport Sign.svg&quot;,
		AUS = &quot;Western Australia MR-SM-11.svg&quot;,
		CAN = {
			default = &quot;Ontario M502.svg&quot;,
			QC = &quot;Québec I-300-1.svg &quot;
		},
		CHL = &quot;Chile IS-11b.svg&quot;,
		DNK = &quot;Denmark road sign M12.svg&quot;,
		GBR = &quot;Aircraft Airport ecomo.svg&quot;,
		HRV = &quot;Croatia road sign C47.svg&quot;,
		IDN = &quot;Indonesia New Road Sign Info 5a4.png&quot;,
		MYS = &quot;International Airport 1.png&quot;,
		MEX = &quot;MX road sign SIS-1.svg&quot;,
		NOR = &quot;Norwegian-road-sign-771.0.svg&quot;,
		TWN = &quot;Legenda lotnisko.svg&quot;,
		UKR = &quot;Ukraine road sign 5.65.png&quot;,
		URY = &quot;Uruguay Road Sign I21.svg&quot;
	},
	NSB = {
		default = &quot;MUTCD D6-4.svg&quot;
	}
}</text>
      <sha1>luuzx90j8n8at1uhaxyysyfqkbs2kev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Predučitani šablon</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721739</id>
    <revision>
      <id>42682947</id>
      <parentid>42586336</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:48:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="556" sha1="g5491qig6texwid04o66a6gj3ywfeb2" xml:space="preserve">{{Ombox
| name  = Predučitani šablon
| type  = notice
| text  = Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}|&lt;nowiki /&gt; koji se koristi u {{{1|}}}}}. Njegov sadržaj namijenjen je za predučitavanje. Ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]].
}}&lt;includeonly&gt;{{Igralište-drugo||

}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija|content=
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
[[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g5491qig6texwid04o66a6gj3ywfeb2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682948</id>
      <parentid>42682947</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:50:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="568" sha1="82jemoijbx067g1mwrmsabyzet2446u" xml:space="preserve">{{Ombox
| name  = Predučitani šablon
| type  = notice
| text  = '''Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}|&lt;nowiki /&gt; koji se koristi u {{{1|}}}}}.'''&lt;br /&gt; Njegov sadržaj namijenjen je za predučitavanje. Ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]].
}}&lt;includeonly&gt;{{Igralište-drugo||

}}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija|content=
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
[[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>82jemoijbx067g1mwrmsabyzet2446u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682949</id>
      <parentid>42682948</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:51:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="544" sha1="etaeztsuilmcirdwd8gv9nt5n9kftzo" xml:space="preserve">{{Ombox
| name  = Predučitani šablon
| type  = notice
| text  = '''Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}|&lt;nowiki /&gt; koji se koristi u {{{1|}}}}}.'''&lt;br /&gt; Njegov sadržaj namijenjen je za predučitavanje. Ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]].
}}&lt;includeonly&gt;{{Igralište-drugo||

}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija|content=
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
[[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>etaeztsuilmcirdwd8gv9nt5n9kftzo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682951</id>
      <parentid>42682949</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:55:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="540" sha1="g2q2wq75lxkvqq0xtdbvcqypij029kx" xml:space="preserve">{{Ombox
| name  = Predučitani šablon
| type  = notice
| text  = '''Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]].'''&lt;br /&gt; {{#if:{{{1|}}}|&lt;nowiki /&gt;Koristi se u {{{1|}}}.}} Njegov sadržaj namijenjen je za predučitavanje. Ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]].
}}&lt;includeonly&gt;{{Igralište-drugo||

}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija|content=
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
[[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>g2q2wq75lxkvqq0xtdbvcqypij029kx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682952</id>
      <parentid>42682951</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <origin>42682952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="546" sha1="ibt21v1u49dpj7ixg91flwxn1t384qk" xml:space="preserve">{{Ombox
| name  = Predučitani šablon
| type  = notice
| text  = '''Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]].'''&lt;br /&gt; {{#if:{{{1|}}}|&lt;nowiki /&gt;Koristi se u '''{{{1|}}}'''.}} Njegov sadržaj namijenjen je za predučitavanje. Ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]].
}}&lt;includeonly&gt;{{Igralište-drugo||

}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Dokumentacija|content=
[[Kategorija:Šabloni obaveštenja]]
[[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ibt21v1u49dpj7ixg91flwxn1t384qk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Sciking/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4721773</id>
    <revision>
      <id>42683096</id>
      <parentid>42671794</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T10:43:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sciking</username>
        <id>83372</id>
      </contributor>
      <origin>42683096</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1212" sha1="nstya6odghdcfvistuoudbykqnvagnu" xml:space="preserve">{{Crkva|ime=Stara Crkva|naslov=Stara Crkva (Bađo, Milan)|slika=2016 Baggio (81).jpg|lokacija=[[Bađo]], [[Milan]], [[Italija]]|crkva=katolička|izgrađena=XII vek (stara)
1875 (nova)}}

'''Stara Crkva''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Chiesa Vecchia'', [[Lombardski jezik|lombardski]]: ''Gesa Veggia''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Bianchi |first=Gianni |title=Cascina Linterno: il libro come esito di un processo |url=https://www.cascinalinterno.it/wp-content/uploads/2021/12/02-Cascina_Linterno-Il_Libro_come_esito_di_un_processo.pdf |journal=}}&lt;/ref&gt;) je katolička crkva u [[Milan]]u, bila je [[parohija]] od 1628. godine do 1942. godine: danas je to kapela crkve svete Apolinarije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Peruffo |first=Marco |date=2014 |title=Il complesso monumentale di Sant'Apollinare in Baggio - Fatti, famiglie e confratermnite all'ombra del campanile |publisher=Elegraf srl}}&lt;/ref&gt;

Bila je crkva porodice Da Baggio, glavni plemići sele, a je bila parochia uz 1628. godine dekretom biskupa [[Federico Borromeo|Federica Borromea]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zvonik je izvoran i potiče iz 12. veka, ali crkva je potpuno rekonstruisana 1870. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>nstya6odghdcfvistuoudbykqnvagnu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683097</id>
      <parentid>42683096</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T10:50:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sciking</username>
        <id>83372</id>
      </contributor>
      <origin>42683097</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1613" sha1="lsetqyzqlky4311iggg1c6poe6clv9d" xml:space="preserve">{{Crkva|ime=Stara Crkva|naslov=Stara Crkva (Bađo, Milan)|slika=2016 Baggio (81).jpg|lokacija=[[Bađo]], [[Milan]], [[Italija]]|crkva=katolička|izgrađena=XII vek (stara)
1875 (nova)}}

'''Stara Crkva''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Chiesa Vecchia'', [[Lombardski jezik|lombardski]]: ''Gesa Veggia''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Bianchi |first=Gianni |title=Cascina Linterno: il libro come esito di un processo |url=https://www.cascinalinterno.it/wp-content/uploads/2021/12/02-Cascina_Linterno-Il_Libro_come_esito_di_un_processo.pdf |journal=}}&lt;/ref&gt;) je katolička crkva u [[Milan]]u, bila je [[parohija]] od 1628. godine do 1942. godine: danas je to kapela crkve svete Apolinarije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Peruffo |first=Marco |date=2014 |title=Il complesso monumentale di Sant'Apollinare in Baggio - Fatti, famiglie e confratermnite all'ombra del campanile |publisher=Elegraf srl}}&lt;/ref&gt;

Bila je crkva porodice Da Baggio, glavni plemići sele, a je bila parochia uz 1628. godine dekretom biskupa [[Federico Borromeo|Federica Borromea]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zvonik je izvoran i potiče iz 12. veka, ali crkva je potpuno rekonstruisana 1870. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Blizu je [[El Palazziètt]], stara palata porodicu Da Baggio.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Arsuffi |first=Roberto |date=2026-02-01 |title=Milano {{!}} Baggio - El Palazziètt, la curiosa corte di via delle Forze Armate 410 |url=https://blog.urbanfile.org/2026/02/01/milano-baggio-el-palazziett-la-curiosa-corte-di-via-delle-forze-armate-410/ |access-date=2026-09-04 |website=Urbanfile |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>lsetqyzqlky4311iggg1c6poe6clv9d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683098</id>
      <parentid>42683097</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T10:59:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sciking</username>
        <id>83372</id>
      </contributor>
      <origin>42683098</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1606" sha1="42z72fsbeowqu4oey44viwgmu25k6u5" xml:space="preserve">{{Crkva|ime=Stara Crkva|naslov=Stara Crkva (Bađo, Milan)|slika=2016 Baggio (81).jpg|lokacija=[[Bađo]], [[Milan]], [[Italija]]|crkva=katolička|izgrađena=XII vek (stara)
1875 (nova)}}

'''Stara Crkva''' ([[Italijanski jezik|italijanski]]: ''Chiesa Vecchia'', [[Lombardski jezik|lombardski]]: ''Gesa Veggia''&lt;ref&gt;{{Cite journal |last=Bianchi |first=Gianni |title=Cascina Linterno: il libro come esito di un processo |url=https://www.cascinalinterno.it/wp-content/uploads/2021/12/02-Cascina_Linterno-Il_Libro_come_esito_di_un_processo.pdf |journal=}}&lt;/ref&gt;) je katolička crkva u [[Milan]]u, bila je [[parohija]] od 1628. do 1942. godine: danas je to kapela crkve svete Apolinarije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite book |last=Peruffo |first=Marco |date=2014 |title=Il complesso monumentale di Sant'Apollinare in Baggio - Fatti, famiglie e confratermnite all'ombra del campanile |publisher=Elegraf srl}}&lt;/ref&gt;

Bila je crkva porodice Da Baggio, glavni plemići sele, a je bila parochia uz 1628. godine dekretom biskupa [[Federico Borromeo|Federica Borromea]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Zvonik je izvoran i potiče iz 12. veka, ali crkva je potpuno rekonstruisana 1870. godine.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Blizu je [[El Palazziètt]], stara palata porodice Da Baggio.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Arsuffi |first=Roberto |date=2026-02-01 |title=Milano {{!}} Baggio - El Palazziètt, la curiosa corte di via delle Forze Armate 410 |url=https://blog.urbanfile.org/2026/02/01/milano-baggio-el-palazziett-la-curiosa-corte-di-via-delle-forze-armate-410/ |access-date=2026-09-04 |website=Urbanfile |language=it-IT}}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
&lt;references /&gt;</text>
      <sha1>42z72fsbeowqu4oey44viwgmu25k6u5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panamska željeznica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4722691</id>
    <revision>
      <id>42683017</id>
      <parentid>42603293</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:05:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>InternetArchiveBot</username>
        <id>155863</id>
      </contributor>
      <comment>Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5</comment>
      <origin>42683017</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6359" sha1="dqtaf8blxt5cahk19l7j554enihbs24" xml:space="preserve">[[Datoteka:Panama_Canal_Railway_-_Passenger_Train.JPG|desno|mini|Putnički vlak Panamske željeznice u Colónu]]
'''Panamska željeznica''' ([[španjolski]]: ''Ferrocarril de Panamá'') je željeznička pruga koja povezuje [[Atlantski ocean]] s [[Tihi ocean|Tihim oceanom]] u [[Centralna Amerika|Centralnoj Americi]]. Trasa se proteže dužinom od 76.6 km preko [[Panamska prevlaka|Panamske prevlake]] od [[Colón (Panama)|Colóna]] (Atlantik) do Balboe (Pacifik, blizu [[Panama (grad)|Ciudad de Paname]]).&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://babel-hathitrust-org.libezp.lib.lsu.edu/cgi/pt?id=hvd.32044086968724;view=2up;seq=14|title=Panama Canal|last=Barrett|first=John|date=1913|website=HathiTrust|access-date=2017-02-07}}&lt;/ref&gt; Zbog teških terenskih uvjeta i stanja tehnologije, izgradnja je bila poznata kao međunarodno inženjersko dostignuće, koje je koštalo 8 milijuna [[Američki dolar|američkih dolara]] i odnijelo živote 5,000 do 10,000 radnika. Otvorena [[1855.]] godine, željeznica je prethodila [[Panamski kanal|Panamskom kanalu]] za pola vijeka i bila je vitalna u pomaganju izgradnje kanala početkom [[1900-e|1900-ih]]. Otvaranjem kanala, trasa željeznice je promijenjena jer se stvorilo [[Gatún (jezero)|jezero Gatún]], koje je poplavilo dio prvobitne rute. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], značaj željeznice je opao i veliki dio je bio zapušten do [[1998.]] godine, kada je započet projekt obnove željeznice za [[Intermodalni transport|intermodalni promet]]; nova željeznica je otvorena [[2001.]] godine.

Prvobitnu prugu su izgradile [[Sjedinjene Američke Države]], a glavni poticaj je bio ogroman porast putničkog i teretnog prometa od istočnog dijela Sjedinjenih Američkih Država do Kalifornije nakon [[Kalifornijska zlatna groznica|kalifornijske zlatne groznice]] [[1849.]] godine. [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država]] je podržao određena sredstva za izgradnju željeznice, koja je počela [[1850.]] godine; prvi vlak prošao je cijelom dužinom [[28. siječnja]] [[1855.]] godine. Nazivana međuoceanskom željeznicom kada je otvorena, kasnije su je neki opisali i kao &quot;transkontinentalnu&quot; željeznicu, usprkos tome što je prelazila samo usku prevlaku koja povezuje [[Sjeverna Amerika|sjeverni]] i [[Južna Amerika|južni američki]] [[kontinent]]. Jedno vrijeme, Panamska željeznica je također posjedovala i upravljala oceanskim brodovima koji su pružali poštanske i putničke usluge za nekoliko većih gradova na istočnoj i zapadnoj obali Sjedinjenih Država.

Poznata kao '''Panamska željeznička kompanija''' ([[engleski]]: ''Panama Railroad Company'') kada je osnovana u [[19. vijek|XIX. vijeku]], danas posluje kao '''Željeznička kompanija Panamskog kanala''' ([[engleski]]: ''Panama Canal Railway Company''). Od [[1998.]] do [[2025.]] godine, bila je u zajedničkom vlasništvu tadašnje kompanije Kansas City Southern, sada Canadian Pacific Kansas City, i Mi-Jack Products, a izdana je u zakup vladi Paname.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.kcsi.com/en-us/KCS/Pages/CompanyProfiles.aspx|title=kcsi.com|website=www.kcsi.com|access-date=17. 09. 2025|archive-date=23. 02. 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170223195015/http://www.kcsi.com/en-us/KCS/Pages/CompanyProfiles.aspx|url-status=}}&lt;/ref&gt; 2. travnja 2025. godine, prodana je kompaniji APM Terminals, koja je u vlasništvu kompanije [[Maersk]].&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.trains.com/trn/news-reviews/news-wire/apm-terminals-acquires-panama-canal-railway-from-cpkc-and-lanco-group-mi-jack/|title=APM Terminals acquires Panama Canal Railway from CPKC and Lanco Group/Mi-Jack|last=Stephens|first=Bill|date=2025|website=Trains|access-date=2025-04-02}}&lt;/ref&gt; Panamska željeznička kompanija je prvenstveno namijenjena teretnom prijevozu, ali je također obavljala putnički prijevoz između [[Panama (grad)|Ciudad de Paname]] i [[Colón (Panama)|Colóna]].

== Reference ==
{{reflist|}}

== Literatura ==
* {{Cite book|url=https://archive.org/details/ću31924021538214|title=Isthmus of Panama. History of the Panama railroad; and of the Pacific mail steamship company. Together with a traveller's guide and business man's hand-book for the Panama railroad and the lines of steamships connecting it with Europe, the United States, the north and south Atlantic and Pacific coasts, China, Australia, and Japan.|last=Otis|first=Fessenden Nott|last2=Trautwine|first2=John Cresson|publisher=Harper &amp; Brothers|year=1867|location=New York}}
* [https://archive.org/stream/jstor-25119447/25119447#page/n1/mode/2up ''Why the Panama Route Was Originally Chosen'']. By Crisanto Medina, Envoy Extraordinary and Minister Plenipotentiary from Guatemala to France. Publisher: The North American Review, Vol. 177, (September 1, 1903)
* [https://archive.org/stream/storyofpanamanew00gausrich#page/n7/mode/2up ''The story of Panama: the new route to India'']. By Frank A. Gause and Charles Carl Carr. Publishers: Silver, Burdett and Company 1912

== Vanjske veze ==

* [http://www.panarail.com/ Željeznička kompanija Panamskog kanala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509132238/http://panarail.com/ |date=2008-05-09 }} &amp;#x2013; službena stranica
* [http://www.panamarailroad.org/ Panamska željeznica] &amp;#x2013; nezvanična stranica o Panamskoj željeznici
* [http://cprr.org/Museum/Ephemera/Panama_Railroad_Stock_1868.html Panamska željeznica: Akcijski certifikati] &amp;#x2013; novinski izvještaj o njenom otvaranju iz 1855. godine, karte iz 1861. i 1913. godine, rane Harperove gravure i red vožnje iz 1861. godine
* [http://www.cprr.org/Museum//Ephemera/Panama_Route_Ticket.html Sjevernoamerička parobrodarska kompanija iz 1860-ih] &amp;#x2013; karta za Panamsku željeznicu od San Franciska do New Yorka
* [https://books.google.com/books?id=yt8DAAAAMBAJ&amp;dq=Popular+Science+1935+plane+%22Popular+Mechanics%22&amp;pg=PA844 &quot;Topovski vlak čuva krajeve Panamskog kanala - tvrđava prelazi prevlaku za dva sata&quot; ''Popular Mechanics'', prosinac 1934, str. 844-845] - članak sadrži crteže
* [http://www.thevintagenews.com/2015/12/16/40648 Građevinski motori i vozni park izvučeni s dna jezera Gatun.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170701163008/http://www.thevintagenews.com/2015/12/16/40648|date=2017-07-01}}  

{{Authority control}}

[[Kategorija:Saobraćaj u Panami]]
[[Kategorija:Željezničke pruge]]</text>
      <sha1>dqtaf8blxt5cahk19l7j554enihbs24</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Autotaxobox</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4724940</id>
    <revision>
      <id>42683086</id>
      <parentid>42681576</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T08:10:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683086</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="35330" sha1="rtmknfdx79fe2v4qbdbk47diu5wlntf" xml:space="preserve">--[[*************************************************************************
This module provides support to the automated taxobox system – the templates
Automatic taxobox, Speciesbox, Subspeciesbox, Infraspeciesbox, etc.

In particular it provides a way of traversing the taxonomic hierarchy encoded
in taxonomy templates (templates with names of the form
&quot;Template:Taxonomy/TAXON_NAME&quot;) without causing template expansion depth
errors.
*****************************************************************************]]

require('strict')

local TaxonRanks = require('Module:Taxobox ranks') -- use functions from Module:Taxobox ranks to handle ranks
local TaxonItalics = require('Module:TaxonItalics') -- use a function from Module:TaxonItalics to italicize a taxon name
local TableRow = '|- class=&quot;taxonrow&quot; \n'
local TableEnd = '|}\n'
local p = {} -- functions made public
local l = {} -- internal functions, kept separate
local colour = '' -- colour for taxobox and taxonomy listings

--[[=========================================================================
Limit the maximum depth of a taxonomic hierarchy that can be traversed;
avoids excessive processing time and protects against incorrectly set up
hierarchies, e.g. loops.
The value can be obtained externally via
{{#invoke:Autotaxobox|getMaxSearchLevels}}
=============================================================================]]
local MaxSearchLevels = 100

function p.getMaxSearchLevels()
	return MaxSearchLevels
end

--[[========================== taxoboxColour ================================
Determines the correct colour for a taxobox, by searching up the taxonomic
hierarchy from the supplied taxon for the first taxon (other than
'incertae sedis') that sets a taxobox colour. It is assumed that a valid
taxobox colour is defined using CSS rgb() syntax.
If no taxon that sets a taxobox colour is found, then 'transparent' is
returned unless the taxonomic hierarchy is too deep, when the error colour is
returned.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|taxoboxColour|TAXON}}
=============================================================================]]
function p.taxoboxColour(frame)
	return p.getTaxoboxColour(frame, frame.args[1] or '')
end

function p.getTaxoboxColour(frame, currTaxon)
	-- note that colour is global to this function; default is empty string
	local i = 1 -- count levels processed
	local searching = currTaxon ~= '' -- still searching for a colour?
	local foundICTaxon = false -- record whether 'incertae sedis' found
	while searching and i &lt;= MaxSearchLevels do
		local plainCurrTaxon, dummy = l.stripExtra(currTaxon) -- remove trailing text after /
		if string.lower(plainCurrTaxon) == 'incertae sedis' then
			foundICTaxon = true
		else
			local possibleColour = frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox colour', args = { plainCurrTaxon } }
			if string.sub(possibleColour,1,3) == 'rgb' then
				colour = possibleColour
				searching = false
			end
		end
		if searching then
			local ok, parent = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'parent')
			if ok and parent ~= '' then
				currTaxon = parent
				i = i + 1
			else
				searching = false -- run off the top of the hierarchy or tried to use non-existent taxonomy template
			end
		end
	end
	if colour == '' then
		if foundICTaxon then
			colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox colour', args = { 'incertae sedis' } }
		elseif searching then
			-- hierarchy exceeds MaxSearchLevels levels
			colour = frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox/Error colour', args = { } }
		else
			colour = 'transparent'
		end
	end
	return colour
end

--[[= = = = = = = = = = = = =  topLevelTaxon  = = = = = = = = = = = = = = = = 
Defines the correct top level taxa, one of which should terminate every
taxonomic hierarchy encoded in taxonomy templates.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.topLevelTaxon(taxon)
	return  taxon == 'Life' or taxon == 'Veterovata' or taxon == 'Ichnos'
end

--[[=========================== taxoboxList =================================
Returns the rows of taxa in an automated taxobox, based on the taxonomic
hierarchy for the supplied taxon.
Usage:
{{#invoke:Autotaxobox|taxoboxList|TAXON
|display_taxa = the number of taxa *above* TAXON to force to be displayed
|authority = taxonomic authority for TAXON
|parent_authority = taxonomic authority for TAXON's parent
|gparent_authority = taxonomic authority for TAXON's grandparent
|ggparent_authority = taxonomic authority for TAXON's greatgrandparent
|gggparent_authority = taxonomic authority for TAXON's greatgreatgrandparent
|ggggparent_authority = taxonomic authority for TAXON's greatgreatgreatgrandparent
|bold_first = 'bold' to bold TAXON in its row
|virus = 'yes' to apply virus taxa italicization standards
}}
=============================================================================]]
function p.taxoboxList(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then return '' end
	local displayN = (tonumber(frame.args['display_taxa']) or 1) + 1
	local authTable = {}
	authTable[1] = frame.args['authority'] or ''
	authTable[2] = frame.args['parent_authority'] or ''
	authTable[3] = frame.args['gparent_authority'] or ''
	authTable[4] = frame.args['ggparent_authority'] or ''
	authTable[5] = frame.args['gggparent_authority'] or ''
	authTable[6] = frame.args['ggggparent_authority'] or ''
	local authTableMax = 6
	local boldFirst = frame.args['bold_first'] or 'link' -- values 'link' or 'bold'
	local virus = frame.args['virus'] or 'no' -- values 'yes' or 'no'
	local offset = tonumber(frame.args['offset'] or 0)
	-- adjust the authority table if 'authority' refers to a rank lower than the target taxon
	if offset ~= 0 then
		for i = 1, authTableMax do
			local j = i + offset
			if j &lt;= authTableMax then
				authTable[i] = authTable[j]
			else
				authTable[i] = ''
			end
		end
	end
	local taxonTable, taxonRankTable = l.makeTable(frame, currTaxon)
	local res = ''
	local topTaxonN = taxonTable.n
	-- display all taxa above possible greatgreatgrandparent, without authority
	for i = topTaxonN, authTableMax+1, -1 do
		res = res .. l.showTaxon(frame, taxonTable[i], taxonRankTable[i], topTaxonN==i, '', displayN &gt;= i, '', virus)
	end
	-- display all taxa above possible parent, with authority if given
	for i = math.min(topTaxonN, authTableMax), 2, -1 do
		res = res .. l.showTaxon(frame, taxonTable[i], taxonRankTable[i], topTaxonN==i, authTable[i], displayN &gt;= i, '', virus)
	end
	-- display target taxon, always displayed and emboldened
	res = res .. l.showTaxon(frame, taxonTable[1], taxonRankTable[1], topTaxonN==1, authTable[1], true, boldFirst, virus)
	return res
end

--[[= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
Show one taxon row in a taxobox.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.showTaxon(frame, taxon, rank, isTopTaxon, auth, force, boldFirst, virus)
	-- it's an error if this is the top taxon and it's not a top level taxon (e.g. &quot;Life&quot;)
	if isTopTaxon then
		if l.topLevelTaxon(taxon) then
			return '' -- don't display a top level taxon
		elseif (mw.title.new('Taxonomy/'..taxon, 'Template') or {}).exists then
			-- taxonomy template for this taxon has no parent specified
			return frame:expandTemplate{ title = 'Create taxonomy', args = {taxon, msg='Taxonomy template does not specify a parent'} } .. '\n' .. TableRow
		else
			-- no taxonomy template for this taxon
			return frame:expandTemplate{ title = 'Create taxonomy', args = {taxon, msg='Nedostaje taksonomski šablon'} } .. '\n' .. TableRow
		end
	else
		-- if showing is not already forced, force if it's a principal rank or an authority is specified
		force = force or frame:expandTemplate{ title = 'Principal rank', args = {rank} } == 'yes' or
		        auth ~= ''
		if not force then
			-- if showing is still not already forced, force if the taxonomy template has 'always_display' set
			local ok, alwaysDisplay = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'always_display')
			force = alwaysDisplay == 'yes' or  alwaysDisplay == 'true'
		end
		if force then
			local res = l.tableCell(TaxonRanks.doAngliciseRank(rank, 'no') .. ':')
			local bold = 'no'
			if boldFirst == 'bold' then bold = 'yes' end
			if auth ~= '' then
				auth = '&lt;br&gt;&lt;small&gt;' .. auth .. '&lt;/small&gt;'
			end
			local res = res .. l.tableCell(l.getTaxonLink(frame, taxon, rank, bold, '', '', virus) .. auth) -- italic, abbreviated
			return res .. TableRow
		else
			return ''
		end
	end
end

--[[========================== taxonomyList =================================
Returns the cells of the taxonomy table displayed on the right hand side of
&quot;Template:Taxonomy....&quot; pages.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|taxonomyList|TAXON}}
=============================================================================]]
function p.taxonomyList(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then
		return '{|class=&quot;infobox biota&quot;\n' .. TableRow .. l.tableCell('') .. l.tableCell('ERROR: no taxon supplied') .. TableEnd
	end
	local taxonTable, taxonRankTable = l.makeTable(frame, currTaxon)

	local lastRankVal = 1000000
	local orderOk = true
	-- check whether the taxonomy is for viruses; use already determined taxon colour if possible
	local virus = 'no'
	local taxoColour = colour
	if taxoColour == '' then
		if  taxonTable[taxonTable.n] == 'Ichnos' or taxonTable[taxonTable.n] == 'Veterovata' then
			taxoColour = frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox colour', args = { taxonTable[taxonTable.n] } }
		else
			taxoColour = frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox colour', args = { taxonTable[taxonTable.n - 1] } }
		end
	end
	if taxoColour == frame:expandTemplate{ title = 'Taxobox colour', args = { 'virus' } } then
		virus = 'yes'
	end
	-- add information message
	local res = '&lt;p style=&quot;float:right&quot;&gt;Bold ranks show taxa that will be shown in taxoboxes&lt;br&gt;because rank is principal or &lt;code&gt;always_display=yes&lt;/code&gt;.&lt;/p&gt;\n'

	-- start table
	res =  res .. '{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; font-size:100%&quot;\n' .. TableRow .. '! colspan=4 style=&quot;text-align: center; color:var(--color-base,#202122); background-color: '
	            .. taxoColour .. '&quot;|Ancestral taxa\n'
	-- deal first with the top level taxon; if there are no errors, it should be Life/Veterovata/Ichnos, which are 
	-- not displayed
	local taxon = taxonTable[taxonTable.n]
	if not l.topLevelTaxon(taxon) then
		local msg = 'Nedostaje taksonomski šablon'
		if mw.title.new('Taxonomy/'..taxon, 'Template').exists then
			msg = 'Parent taxon needed'
		end
		res = res .. TableRow .. l.tableCell('colspan=2', frame:expandTemplate{title = 'Create taxonomy', args = {taxon, msg = msg}})
	end
	-- now output the rest of the table
	local currRankVal
	for i = taxonTable.n-1, 1, -1 do
		-- check ranks are in right order in the hierarchy
		taxon = taxonTable[i]
		local rank = taxonRankTable[i]
		currRankVal = TaxonRanks.lookupRankVal(rank)
		if currRankVal then
			orderOk = currRankVal &lt; lastRankVal
			if orderOk then lastRankVal = currRankVal end
		else
			orderOk = true
		end
		-- see if the row will be displayed in a taxobox; bold the rank if so
		local boldRank = false
		local ok, alwaysDisplay = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'always_display')
		if ok and (alwaysDisplay == 'yes' or alwaysDisplay == 'true') then
			boldRank = true
		else
			boldRank = frame:expandTemplate{ title = 'Principal rank', args = {rank} } == 'yes'
		end
		-- now return a row of the taxonomy table with anomalous ranks marked
		local errorStr = ''
		if not orderOk then errorStr = 'yes' end
		local link = l.getTaxonLink(frame, taxon, rank, '', '', '', virus) -- bold, italic, abbreviated
		res = res .. l.taxonomyListRow(frame, taxon, rank, link, boldRank, errorStr)
	end
	-- close table
	res = res .. TableEnd
	-- error-tracking for taxonomy templates
	-- if the last row has an anomalous rank, put the page in an error-tracking category
	local errCat1 = ''
	if not orderOk then
		errCat1 = '[[Category:Taxonomy templates showing anomalous ranks]]\n'
	end
	-- if the last row has a taxon name in the page name that does not match the link text,
	-- put the taxonomy template in a tracking category
	local dummy, linkText = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'link_text')
	local match = l.matchTaxonLink(taxon, linkText, currRankVal and currRankVal &lt; TaxonRanks.lookupRankVal('genus'))
	local errCat2 = ''
	if not match then
		errCat2 = '[[Category:Taxonomy templates with name and link text not matching|' .. taxon .. ']]\n'
	end
	if errCat1..errCat2 ~= '' then
		res = res .. frame:expandTemplate{ title = 'Template other', args = { errCat1..errCat2} }
	end
	return res
end

--[[ = = = = = = = = = = = = = = taxonomyListRow  = = = = = = = = = = = = = = 
Returns a single row of the taxonomy table displayed on the right hand side
 of &quot;Template:Taxonomy....&quot; pages.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.taxonomyListRow(frame, taxon, rank, link, boldRank, error)
	local res = ''
	if taxon == '' or rank == '' then return res end
	local baseTaxon, qualifier = l.stripExtra(taxon)
	-- if appropriate, make it clear that some taxa have been skipped via a ... row
	if qualifier == '/skip' then
		res = res .. TableRow .. l.tableCell('.....') .. l.tableCell('.....')
	end
	-- now generate a row of the table
	res = res .. TableRow
	local cellContent = ''
	local anglicizedRank = TaxonRanks.doAngliciseRank(rank, 'no')
	if boldRank then
		cellContent = cellContent .. '&lt;b&gt;' .. anglicizedRank .. '&lt;/b&gt;:'
	else
		cellContent = cellContent .. anglicizedRank .. ':'
	end
	if error == 'yes' then
		cellContent = '&lt;span style=&quot;background-color:#FDD&quot;&gt;' .. cellContent .. '&lt;/span&gt;'
	end
	res = res .. l.tableCell(cellContent)
	          .. l.tableCell('&lt;span style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;' .. link .. '&lt;/span&gt;')
	          .. l.tableCell('&lt;span style=&quot;font-size:smaller;white-space:nowrap;&quot;&gt;' .. qualifier  .. '&lt;/span&gt;')
	          .. l.tableCell('&lt;span style=&quot;white-space:nowrap;&quot;&gt;' .. frame:expandTemplate{ title = 'Edit a taxon', args = { taxon } } .. '&lt;/span&gt;')
	return res
end

--[[========================= callTaxonomyKey ===============================
Prepares for, and then calls, Template:Taxonomy key to display a taxonomy
template page. It does this by building up the information the template
requires, following one 'same as' link, if required.
Usage:
{{#invoke:Autotaxobox|callTaxonomyKey
|parent=
|rank=
|extinct=
|always_display=
|link_target=value of 'link' parameter in taxonomy template
|link_text=value of parameter 2 in taxonomy template
|same_as=
}}
=============================================================================]]
local PARENT = 1
local RANK = 2
local LINK_TARGET = 3
local LINK_TEXT = 4
local ALWAYS_DISPLAY = 5
local EXTINCT = 6
local SAME_AS = 7
local REFS = 8

function p.callTaxonomyKey(frame)
	local taxon = frame.args['taxon'] or ''
	local parent = frame.args['parent'] or ''
	local rank = frame.args['rank'] or ''
	local extinct = string.lower(frame.args['extinct']) or ''
	local alwaysDisplay = string.lower(frame.args['always_display']) or ''
	local linkTarget = frame.args['link_target'] or ''
	local linkText = frame.args['link_text'] or '' -- this is the &quot;raw&quot; link text, and can be ''
	local refs = frame.args['refs'] or ''
	local sameAsTaxon = frame.args['same_as'] or ''
	if sameAsTaxon ~= '' then
		-- try using the 'same as' taxon; it's an error if it doesn't exist
		local ok, sameAsInfoStr = pcall(frame.expandTemplate, frame, { title = 'Šablon:Taksonomija/' .. sameAsTaxon, args = {['machine code'] = 'all' } })
		if ok then
			local sameAsInfo = mw.text.split(sameAsInfoStr, '$', true)
			--'same as' taxon's taxonomy template must not have a 'same as' link
			if sameAsInfo[SAME_AS] == '' then
				if parent == '' then parent = sameAsInfo[PARENT] end
				if rank == '' then rank = sameAsInfo[RANK] end
				if extinct == '' then extinct = string.lower(sameAsInfo[EXTINCT]) end
				if alwaysDisplay == '' then alwaysDisplay = string.lower(sameAsInfo[ALWAYS_DISPLAY]) end
				if linkTarget == '' then linkTarget = sameAsInfo[LINK_TARGET] end
				if linkText == '' then linkText = sameAsInfo[LINK_TEXT] end
				if refs == '' and parent == sameAsInfo[PARENT] then refs = sameAsInfo[REFS] end
			else
				return '&lt;span style=&quot;color:red; font-size:1.1em&quot;&gt;Error: attempt to follow two &quot;same as&quot; links&lt;/span&gt;: &lt;code&gt;same_as = ' .. sameAsTaxon .. '&lt;/code&gt;, but [[Šablon:Taksonomija/' .. sameAsTaxon .. ']] also has a&lt;code&gt;same_as&lt;/code&gt; parameter.'
			end
		else
			return frame:expandTemplate{ title = 'Template:Taxonomy key/missing template', args = {taxon=sameAsTaxon, msg='given as the value of &lt;code&gt;same as&lt;/code&gt;'} }
		end
	end
	local link = linkTarget
	if linkText ~= '' and linkText ~= linkTarget then link = link .. &quot;|&quot; .. linkText end
	-- check consistency of extinct status; if this taxon is not extinct, parent must not be either
	local extinctError = 'no'
	if parent ~= '' and (extinct == '' or extinct == 'no' or extinct == 'false') then
		local ok, parentExtinct = p.getTaxonInfoItem(frame, parent, 'extinct')
		if ok and (parentExtinct == 'yes' or parentExtinct == 'true') then extinctError = 'yes' end
	end
	return frame:expandTemplate{ title = 'Taxonomy key',
			args = {taxon=taxon, parent=parent, rank=rank, extinct=extinct, always_display=alwaysDisplay, link_target=linkTarget, link=link, refs=refs, same_as=sameAsTaxon, extinct_error = extinctError} }
end

--[[============================= showRefs ==================================
Shows the refs field in a taxonomy template, handing incertae sedis taxa and
using '–' for absent refs.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|showRefs|TAXON|REFS}}
=============================================================================]]
function p.showRefs(frame)
	local taxonName = frame.args[1] or ''
	local refs = frame.args[2] or ''
	return l.doShowRefs(taxonName, refs)
end

--[[= = = = = = = = = = = = = = doShowRefs  = = = = = = = = = = = = = = = = =
Show the refs field in a taxonomy template.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.doShowRefs(taxonName, refs)
	if mw.text.split(taxonName, '/', true)[1] == 'Incertae sedis' then
		refs = 'not applicable (&lt;i&gt;incertae sedis&lt;/i&gt;)'
	elseif refs == '' then
		refs = '–'
	end
	return refs
end

--[[============================ taxonInfo ==================================
Extracts and returns information from Template:Taxonomy/TAXON, following
one 'same as' link if required.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|taxonInfo|TAXON|ITEM}}
ITEM is one of: 'parent', 'rank', 'link target', 'link text', 'extinct',
'always display', 'refs', 'same as' or 'all'.
If ITEM is not specified, the default is 'all' – all values in a single string
separated by '$'.
=============================================================================]]
function p.taxonInfo(frame)
	local taxon = frame.args[1] or ''
	local item = frame.args[2] or ''
	if item == '' then item = 'all' end
	local ok, info = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, item)
	return info
end

--[[= = = = = = = = = = = getTaxonInfoItem  = = = = = = = = = = = = = = = = =
Utility function to extract an item of information from a 
taxonomy template, following one 'same as' link if required.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, item)
	local ok, info
	-- item == 'dagger' is a special case
	if item == 'dagger' then
		ok, info = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'extinct')
		if ok then
			if info == 'yes' or info == 'true' then
				info = '&amp;dagger;'
			else
				info = ''
			end
		end
	-- item ~= 'dagger'
	else
		ok, info = pcall(frame.expandTemplate, frame, { title = 'Taxonomy/' .. taxon, args = {['machine code'] = item } })
		if ok then
			if info == '' then
				-- try 'same as'
				local sameAsTaxon = frame:expandTemplate{ title = 'Taxonomy/' .. taxon, args = {['machine code'] = 'same as' } }
				if sameAsTaxon ~= '' then
					ok, info = pcall(frame.expandTemplate, frame, { title = 'Taxonomy/' .. sameAsTaxon, args = {['machine code'] = item } })
				end
			end
		end
	end
	if ok then
		-- if item is 'link_text', trim info and check whether '(?)' needs to be added
		if item == 'link_text' then
			-- there is a newline at the end of linkText when taxonomy template has &quot;|link = LINK_TARGET|LINK_TEXT&quot;
			info = mw.text.trim(info)
			if string.sub(taxon, -2) == '/?' and not string.find(info, '?', 1, true) then
				info = info .. '&lt;span style=&quot;font-style:normal;font-weight:normal;&quot;&gt;&amp;nbsp;(?)&lt;/span&gt;'
			end
		end
	else
		info = '[[Šablon:Taksonomija/' .. taxon .. ']]' --error indicator in code before conversion to Lua
	end
	return ok, info
end

--[[============================ taxonLink ==================================
Returns a wikilink to a taxon, if required including '†' before it and
' (?)' after it, and optionally italicized or bolded without a wikilink.
Usage:
{{#invoke:Autotaxobox|taxonLink
|taxon=           : having '/?' at the end triggers the output of ' (?)'
|extinct=         : 'yes' or 'true' trigger the output of '†'
|bold=            : 'yes' makes the core output bold and not wikilinked
|italic=          : 'yes' makes the core output italic
|link_target=     : target for the wikilink
|link_text=        : text of the wikilink (may be same as link_target), without †, italics, etc.
}}
=============================================================================]]
function p.taxonLink(frame)
	local taxon = frame.args['taxon'] or ''
	local extinct = string.lower(frame.args['extinct'] or '')
	local bold = frame.args['bold'] or ''
	local italic = frame.args['italic'] or ''
	local abbreviated = frame.args['abbreviated'] or ''
	local linkTarget = frame.args['link_target'] or ''
	local linkText = frame.args['link_text'] or frame.args['plain_link_text'] or '' --temporarily allow alternative args
	return l.makeLink(taxon, extinct, bold, italic, abbreviated, linkTarget, linkText)
end

--[[= = = = = = = = = = = = = = getTaxonLink  = = = = = = = = = = = = = = = =
Internal function to drive l.makeLink().
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.getTaxonLink(frame, taxon, rank, bold, italic, abbreviated, virus)
	local ok, extinct = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'extinct')
	if italic == '' then
		italic = frame:expandTemplate{ title = 'Is italic taxon', args = { rank, virus = virus } }
	end
	local ok, linkTarget = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'link_target')
	local ok, linkText = p.getTaxonInfoItem(frame, taxon, 'link_text')
	return l.makeLink(taxon, extinct, bold, italic, abbreviated, linkTarget, linkText)
end

--[[= = = = = = = = = = = = = = makeLink  = = = = = = = = = = = = = = = = = =
Actually make the link.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.makeLink(taxon, extinct, bold, italic, abbreviated, linkTarget, linkText)
	local dummy
	-- if link text is missing, try to find a replacement
	if linkText == '' then
		if string.find(taxon, 'Incertae sedis', 1, true) then
			linkText = &quot;''incertae sedis''&quot;
			linkTarget = 'Incertae sedis'
		else
			linkText, dummy = l.stripExtra(taxon)
		end
	end
	if linkTarget == '' then linkTarget = linkText end
	if italic == 'yes' then linkText = TaxonItalics.italicizeTaxonName(linkText, false, abbreviated=='yes') end
	local link = ''
	if bold == 'yes' then link = '&lt;b&gt;' .. linkText .. '&lt;/b&gt;'
	else
		if linkTarget == linkText then link = linkText
		else link = linkTarget .. '|' .. linkText
		end
		link = '[[' .. link .. ']]'
	end
	if (extinct == 'yes' or extinct == 'true') and not string.find(link, '†', 1, true) then
		link = '&lt;span style=&quot;font-style:normal;font-weight:normal;&quot;&gt;†&lt;/span&gt;' .. link
	end
	if string.sub(taxon, -2) == '/?' and not string.find(link, '?', 1, true) then
		link = link .. '&lt;span style=&quot;font-style:normal;font-weight:normal;&quot;&gt;&amp;nbsp;(?)&lt;/span&gt;'
	end
	return link
end

--[[============================== find =====================================
Returns the taxon above the specified taxon with a given rank.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|find|TAXON|RANK}}
=============================================================================]]
function p.find(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then return '&lt;span class=&quot;error&quot;&gt;no taxon supplied&lt;/span&gt;' end
	local rank = frame.args[2] or ''
	if rank == '' then return '&lt;span class=&quot;error&quot;&gt;no rank supplied&lt;/span&gt;' end
	local inHierarchy = true -- still in the taxonomic hierarchy or off the top?
	local searching = true -- still searching
	while inHierarchy and searching do
		local ok, parent = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'parent')
			if ok and parent ~= '' then
			currTaxon = parent
			local ok, currRank = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'rank')
			if currRank == rank then
				searching = false
			end
		else
			inHierarchy = false
		end
	end
	if inHierarchy and not searching then return currTaxon
	else return '&lt;span class=&quot;error&quot;&gt;rank not found&lt;/span&gt;'
	end
end

--[[=============================== nth =====================================
External utility function primarily intended for use in checking and debugging.
Returns the nth level above a taxon in a taxonomic hierarchy, where the taxon
itself is counted as the first level.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|nth|TAXON|n=N}}
=============================================================================]]
function p.nth(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then return 'ERROR: no taxon supplied' end
	local n = tonumber(frame.args['n'] or 1)
	if n &gt; MaxSearchLevels then
		return 'Exceeded maximum number of levels allowed (' .. MaxSearchLevels .. ')'
	end
	local i = 1
	local inHierarchy = true -- still in the taxonomic hierarchy or off the top?
	while i &lt; n and inHierarchy do
		local ok, parent = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'parent')
			if ok and parent ~= '' then
			currTaxon = parent
			i = i + 1
		else
			inHierarchy = false
		end
	end
	if inHierarchy then return currTaxon
	else return 'Level ' .. n .. ' is past the top of the taxonomic hierarchy'
	end
end

--[[============================ hasRankVal =================================
External utility function to determine whether the rank has an arbitrary
value attached in order to allow rank order consistency checking.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|hasRankVal|RANK}}
=============================================================================]]
function p.hasRankVal(frame)
	local rank = frame.args[1] or ''
	if rank == '' then return '&lt;span class=&quot;error&quot;&gt;no rank supplied&lt;/span&gt;' end
	local rankVal = TaxonRanks.lookupRankVal(rank)
	if not rankVal then rankVal = 'no' else rankVal = 'yes' end
	return rankVal
end

--[[=========================== hasRankVal1 =================================
External utility function to determine whether the rank has an arbitrary
value attached in order to allow rank order consistency checking.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|hasRankVal|RANK}}
=============================================================================]]
function p.hasRankVal1(rank)
	if rank == '' then return 'no' end
	local rankVal = TaxonRanks.lookupRankVal(rank)
	if not rankVal then rankVal = 'no' else rankVal = 'yes' end
	return rankVal
end

--[[============================= nLevels ===================================
External utility function primarily intended for use in checking and debugging.
Returns number of levels in a taxonomic hierarchy, starting from
the supplied taxon as level 1.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|nLevels|TAXON}}
=============================================================================]]
function p.nLevels(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then return 'ERROR: no taxon supplied' end
	local i = 1
	local inHierarchy = true -- still in the taxonomic hierarchy or off the top?
	while inHierarchy and i &lt; MaxSearchLevels  do
		local ok, parent = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'parent')
		if ok and parent ~= '' then
			currTaxon = parent
			i = i + 1
		else
			inHierarchy = false
		end
	end
	if inHierarchy then return MaxSearchLevels .. '+'
	else return i
	end
end

--[[============================= listAll ===================================
External utility function primarily intended for use in checking and debugging.
Returns a comma separated list of a taxonomic hierarchy, starting from
the supplied taxon.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|listAll|TAXON}}
=============================================================================]]
function p.listAll(frame)
	local currTaxon = frame.args[1] or ''
	if currTaxon == '' then return 'ERROR: no taxon supplied' end
	return l.doListAll(l.makeTable(frame, currTaxon))
end

function l.doListAll(taxonTable, taxonRankTable)
	local lst = taxonTable[1] .. '-' .. tostring(taxonRankTable[1])
	for i = 2, taxonTable.n, 1 do
		lst = lst .. ', ' .. taxonTable[i] .. '-' .. taxonRankTable[i]
	end
	return lst
end

--[[=========================== removeQualifier ================================
External utility function to remove a qualifier (any part after a &quot;/&quot;) from a 
taxon name.
Usage: {{#invoke:Autotaxobox|removeQualifier|TAXON}}
=============================================================================]]
function p.removeQualifier(frame)
	local baseName, qualifier = l.stripExtra(frame.args[1])
	return baseName
end

--[[=========================================================================
Internal functions
=============================================================================]]

--[[= = = = = = = = = = = = stripExtra  = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
Internal utility function to strip off any extra parts of a taxon name, i.e.
anything after a '/'. Thus 'Felidae/?' would be split into 'Felidae' and '?'.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.stripExtra(taxonName)
	local i = mw.ustring.find(taxonName, '/', 1, true)
	if i then
		return mw.ustring.sub(taxonName, 1, i-1), mw.ustring.sub(taxonName, i, -1)
	else
		return taxonName, ''
	end
end

--[[= = = = = = = = = = = = splitTaxonName  = = = = = = = = = = = = = = = = =
Internal utility function to split a taxon name into its parts and return
them. Possible formats include:
* taxon
* taxon (disambig)
* taxon (Subgenus)
* taxon/qualifier
* combinations, e.g. taxon (disambig)/qualifier
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.splitTaxonName(taxon)
	-- get any qualifier present
	local qualifier = ''
	local i = mw.ustring.find(taxon, '/', 1, true)
	if i then
		qualifier = mw.ustring.sub(taxon, i+1, -1)
		taxon = mw.ustring.sub(taxon, 1, i-1)
	end
	-- get any disambiguator or subgenus
	local disambig = ''
	local subgenus = ''
	i = mw.ustring.find(taxon, ' (', 1, true)
	if i then
		local parenTerm = mw.ustring.sub(taxon, i+2, -2)
		taxon = mw.ustring.sub(taxon, 1, i-1)
		local char1 = mw.ustring.sub(parenTerm, 1, 1)
		if char1 == mw.ustring.lower(char1) then
			disambig = parenTerm
		else
			subgenus = parenTerm
		end
	end
	return taxon, disambig, subgenus, qualifier
end

--[[= = = = = = = = = = = = matchTaxonLink  = = = = = = = = = = = = = = = = =
Function to determine whether the taxon name derived from the name of the 
taxonomy template (passed in the parameter taxon) matches the link text
(passed in the parameter linkText).
The taxon name may have any of the formats:
* baseTaxon/qualifier
* baseTaxon (disambig)
* baseTaxon (Subgenus) [distinguished by the capital letter]
* a qualifier may be present after the previous two formats.

Examples of matches (baseTaxon ~ linkText):
* Pinus ~ Pinus
* Pinus sect. Trifoliae ~ Pinus sect. Trifoliae
* Pinus sect. Trifoliae ~ ''Pinus'' sect. ''Trifoliae'' [italic markers ignored]
* Pinus sect. Trifoliae ~ P. sect. Trifoliae [abbreviated genus name matches]
* Bombus (Pyrobombus) ~ Bombus (Pyrobombus)
* Bombus (Pyrobombus) ~ B. (Pyrobombus)
* Bombus (Pyrobombus) ~ Pyrobombus [link text may just be the subgenus]
* Heteractinida ~ &quot;Heteractinida&quot; [double-quotes are ignored in link text]
* &quot;Heteractinida&quot; ~ Heteractinida [double-quotes are ignored in base taxon name]
* Incertae sedis ~ anything [link text is ignored for matching in this case]
* Cetotheriidae with qualifier=? ~ Cetotheriidae (?)
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.matchTaxonLink(taxon, linkText, rankBelowGenus)
	local dummy
	linkText, dummy = mw.ustring.gsub(linkText, &quot;''&quot;, '') -- remove any italic wikitext in the link text
	linkText, dummy = mw.ustring.gsub(linkText, '&lt;.-&gt;', '') -- strip all tags used to format the link text
	linkText, dummy = mw.ustring.gsub(linkText, '&quot;', '') -- remove any occurrences of &quot; in the link text
	local baseTaxon, disambig, subgenus, qualifier = l.splitTaxonName(taxon) -- split up the taxon name
	baseTaxon, dummy = mw.ustring.gsub(linkText, '&quot;', '') -- remove any occurrences of &quot; in the base taxon name
	local match = linkText == baseTaxon or
	              linkText == subgenus or
	              linkText == baseTaxon .. ' (' .. subgenus .. ')' or
	              linkText ==  mw.ustring.sub(baseTaxon, 1, 1) .. '. (' .. subgenus .. ')' or
	              baseTaxon == 'Incertae sedis' or
	              rankBelowGenus and linkText == mw.ustring.gsub(baseTaxon, '([A-Z]).- (.*)', '%1. %2') or 
	              mw.ustring.find(qualifier, '?', 1, true) and mw.ustring.find(linkText, baseTaxon, 1, true) == 1
	return match
end

--[[= = = = = = = = = = = = = makeTable = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
Internal utility function to return two tables (arrays) constructed from a
taxonomic hierarchy stored in &quot;Template:Taxonomy/...&quot; templates.
taxonTable.n holds the total number of taxa; taxonTable[1]..taxonTable[taxonTable.n]
the taxon names.
The last taxon in the table will either (a) have a taxonomy template but with
no parent given (e.g. 'Life') or (b) not have a taxonomy template.
taxonRankTable hold the corresponding ranks of the taxa.
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.makeTable(frame, currTaxon)
	local taxonTable = {}
	local taxonRankTable = {}
	local ok, rank, parent
	local i = 1
	local topReached = false -- reached the top of the taxonomic hierarchy?
	repeat
		taxonTable[i] = currTaxon
		ok, rank = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'rank')
		if ok then taxonRankTable[i] = string.lower(rank) else taxonRankTable[i] = '' end
		ok, parent = p.getTaxonInfoItem(frame, currTaxon, 'parent')
		if ok and parent ~= '' then
			currTaxon = parent
			i = i + 1
		else
			topReached = true -- reached the top of the hierarchy or tried to use a non-existent taxonomy template
		end
	until topReached or i &gt; MaxSearchLevels
	taxonTable.n = math.min(i, MaxSearchLevels)
	return taxonTable, taxonRankTable
end

--[[= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =
= = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = = =]]
function l.tableCell(arg1, arg2)
	local text, style
	if arg2 then
		style = arg1
		text = arg2
	else
		style = ''
		text = arg1
	end
	local res = '|'
	if style ~= '' then
		res = res .. style .. '|'
	end
	return res .. text .. '\n'
end

return p</text>
      <sha1>rtmknfdx79fe2v4qbdbk47diu5wlntf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Izradi taksonomiju/veza</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724948</id>
    <revision>
      <id>42683049</id>
      <parentid>42680994</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Izradi taksonomiju/poveznica]] na [[Šablon:Izradi taksonomiju/veza]]</comment>
      <origin>42680993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="187" sha1="rrbeoi89s26vj3b78c5xsfltunonhq2" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{fullurl:Šablon:Taksonomija/{{ucfirst:{{{1}}}}}|action=edit&amp;preload=Šablon:Taksonomija/{{taxonomy preload|{{{1}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>rrbeoi89s26vj3b78c5xsfltunonhq2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Create taxonomy/link</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724949</id>
    <redirect title="Šablon:Izradi taksonomiju/veza" />
    <revision>
      <id>42683062</id>
      <parentid>42680995</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T23:21:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Xqbot</username>
        <id>10993</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Šablon:Izradi taksonomiju/veza]]</comment>
      <origin>42683062</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="4lbgq2tw4tl0r164ooeanlg2vn0o7mj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Izradi taksonomiju/veza]]</text>
      <sha1>4lbgq2tw4tl0r164ooeanlg2vn0o7mj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Navigacija za sustav automatskih taksokvira</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4724953</id>
    <revision>
      <id>42682944</id>
      <parentid>42682049</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:20:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42682944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2385" sha1="r2ap9adqd24bw3m8u6y5z8w8xjh9cti" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;floatright&quot; style=&quot;width:300px; max-width:350px;&quot; &gt;
&lt;div style=&quot;font-weight:bold;font-size:larger;text-align:center;&quot;&gt;Dokumentacija za sustav automatskih taksokvira&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;box-sizing:border-box; width:300px; max-width:350px; border: 1px solid #a2a9b1; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color:var(--color-base, #202122); padding: 0.5em;&quot;&gt;
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/uvod|Uvod]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/uvod#Prednosti|Zašto koristiti ovaj šablon?]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/metoda|Funkcioniranje]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/tehnika|Dodatni tehnički detalji]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/mapa|Mapa korištenih modula i šablona]]

'''&lt;big&gt;Šabloni za taksonomiju&lt;/big&gt;'''
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/takonomski šabloni|Uvod u taksonomske šablone]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/napredna taksonomija|Napredne mogućnosti taksonomskih šablona]]

'''&lt;big&gt;Taksokviri&lt;/big&gt;'''
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/koji|Koji koristiti?]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/prikaz|Promjena prikazanog taksona]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/konverzija|Konverzija taksokvira u automatski taksokvir]]
* [[WP:Sustav automatskih taksokvira/svi parametri|Popis parametara automatskog taksokvira]]
* [[Šablon:Automatski taksokvir/dok|'''Automatski taksokvir''']] – za rodove i više kategorije
* [[Šablon:Speciesbox/dok|'''Speciesbox''']] – za vrste
* [[Šablon:Subspeciesbox/dok|'''Subspeciesbox''']] – za životinjske podvrste
* [[Šablon:Infraspeciesbox/dok|'''Infraspeciesbox''']] – za podvrstu ili varijetet biljaka
* [[Šablon:Infraspeciesbox special/dok|'''Infraspeciesbox special''']] – za ostale biljne infravrste
* [[Šablon:Hybridbox/dok|'''Hybridbox''']] – za životinjske hibride unutar roda
* [[Šablon:Ichnobox/dok|'''Ichnobox''']] – za fosil u tragovima
* [[Šablon:Oobox/dok|'''Oobox''']] – za fosilno jaje
* [[Šablon:Virusbox/dok|'''Virusbox''']] – za viruse i nestanične oblike života
* [[Šablon:Paraphyletic group/dok|'''Paraphyletic group''']] – za koncepte koji ne odgovaraju monofiletskim kladusima
* [[Šablon:Population taxobox/dok|'''Population taxobox''']] – za za značajne populacije životinjskih podvrsta
&lt;/div&gt;&lt;/div&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation
|content=

[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>r2ap9adqd24bw3m8u6y5z8w8xjh9cti</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725010</id>
    <revision>
      <id>42682956</id>
      <parentid>42681964</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:11:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42682956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1288" sha1="jjz42apslto56y75tr3cmzh6lfs6iyn" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;&lt;!-- 
This template should only be called by taxonomy template pages, where {{{machine code}}} is unspecified.
Note that &quot;link=A|B&quot; in the taxonomy template is decomposed into &quot;link_target=A&quot; and &quot;link_text=B&quot;, as B will
be the only unnamed parameter.
--&gt;&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt;{{#invoke:Autotaxobox|callTaxonomyKey|taxon={{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}|parent={{{parent|{{{matični|}}}}}}|rank={{{rank|{{{jedinica|}}}}}}|extinct={{{extinct|{{{izumrli|}}}}}}|always_display={{{always_display|{{{always display|{{{uvijek_prikaži|{{{uvijek prikaži|}}}}}}}}}|link_target={{{link|{{{veza|}}}}}}|link_text={{{1|}}}|refs={{{refs|{{{ref|}}}}}}|same_as={{{same_as|{{{same as|{{{kao_i|{{{kao i|}}}}}}}}}}}}&lt;!--
--&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Template
|{{#ifeq:{{lcfirst:{{{rank|{{{jedinica|}}}}}}|species
 |[[Kategorija:Taksonomski šabloni za vrste|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
 |{{#if:{{Str endswith|{{PAGENAME}}|/?}}
  |[[Kategorija:Taksonomski šabloni s upitima|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
  |{{#if:{{#titleparts:{{PAGENAME}}||3}}
   |[[Kategorija:Taksonomski šabloni s kvalificiranim nazivima|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
   |[[Kategorija:Taksonomski šabloni|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
   }}
  }}
 }}
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jjz42apslto56y75tr3cmzh6lfs6iyn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683037</id>
      <parentid>42682956</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:16:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683037</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1299" sha1="bnzvyb20jdash26nnjxz91phdsr112p" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;&lt;!-- 
This template should only be called by taxonomy template pages, where {{{machine code}}} is unspecified.
Note that &quot;link=A|B&quot; in the taxonomy template is decomposed into &quot;link_target=A&quot; and &quot;link_text=B&quot;, as B will
be the only unnamed parameter.
--&gt;&lt;/noinclude&gt;&lt;includeonly&gt;{{#invoke:Autotaxobox|callTaxonomyKey|taxon={{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}|parent={{{parent|{{{matični|}}}}}}|rank={{{rank|{{{jedinica|{{{rang|}}}}}}}}}|extinct={{{extinct|{{{izumrli|}}}}}}|always_display={{{always_display|{{{always display|{{{uvijek_prikaži|{{{uvijek prikaži|}}}}}}}}}|link_target={{{link|{{{veza|}}}}}}|link_text={{{1|}}}|refs={{{refs|{{{ref|}}}}}}|same_as={{{same_as|{{{same as|{{{kao_i|{{{kao i|}}}}}}}}}}}}&lt;!--
--&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Template
|{{#ifeq:{{lcfirst:{{{rank|{{{jedinica|}}}}}}|species
 |[[Kategorija:Taksonomski šabloni za vrste|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
 |{{#if:{{Str endswith|{{PAGENAME}}|/?}}
  |[[Kategorija:Taksonomski šabloni s upitima|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
  |{{#if:{{#titleparts:{{PAGENAME}}||3}}
   |[[Kategorija:Taksonomski šabloni s kvalificiranim nazivima|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
   |[[Kategorija:Taksonomski šabloni|{{#titleparts:{{PAGENAME}}||2}}]]
   }}
  }}
 }}
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>bnzvyb20jdash26nnjxz91phdsr112p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Armand Duplantis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725030</id>
    <revision>
      <id>42682969</id>
      <parentid>42682230</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:31:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139881" sha1="3x21nzvpo78uyzu463332bvf5r9l1oc" xml:space="preserve">{{Infokutija sportista
|ime = Armand Duplantis
|headercolor = lightsteelblue
|slika = Armand Duplantis(cropped) Budapest 2023.jpg
|nadimci = Mondo
|puno_ime = Armand Gustav Duplantis
|datum_rođenja = [[10. studenoga]] [[1999.]]
|mjesto_rođenja = {{flagicon|SAD}} [[Lafayette, Louisiana]], [[SAD]]|država = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska]]
|nacionalnost = {{flagicon|Švedska}} [[Švedska|Šveđanin]]&lt;br&gt; {{flagicon|SAD}} [[SAD|Amerikanac]]
|sport = [[atletika]]
|discipline = [[skok s motkom]]
|visina = 1,81 m&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url=https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |title=DUPLANTIS Armand |work=[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Paris 2024 Olympics]] |access-date=20. ožujka 2026. |archive-date=23. kolovoza 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240823034124/https://olympics.com/en/paris-2024/athlete/armand-duplantis_1569203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
|treneri = Greg i Helena Duplantis&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|klub = [[Upsala IF]]&lt;ref name=&quot;Paris 2024 DUPLANTIS&quot;/&gt;
|or= 6,31 m '''WR''' ([[skok s motkom]])&lt;br&gt;10,37 s ([[Trka na 100 metara|100 m]])&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;/&gt;
|medalje = 
{{Medalje sport | [[Atletika]]: [[Skok s motkom]]}}
{{MedalCountry|{{flagcountry|Švedska}}}}
{{MedaljeNatjecanje|oi}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2020|Tokio 2020.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Olimpijada 2024|Pariz 2024.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Svjetska prvenstva u atletici|Svjetska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Eugene 2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Budimpešta 2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Tokio 2025.]] | skok s motkom}}
{{Medalje srebro | [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Doha 2019.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Dijamantna liga}}
{{Medalje zlato | [[2021.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2022.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2023.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2024.]] | skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[2025.]] | skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Beograd 2022.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Glasgow 2024.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Nanjing 2025.| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | Toruń 2026.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|[[Europska prvenstva u atletici|Europska prvenstva]]}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Berlin 2018.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|München 2022.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Rim 2024.]]| skok s motkom}}
{{Medalje zlato | [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Birmingham 2026.]]| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska dvoranska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Toruń 2021.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Tampere 2018.| skok s motkom}}
{{Medalje bronca | Bydgoszcz 2016.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Europska juniorska prvenstva}}
{{Medalje zlato | Grosseto 2017.| skok s motkom}}
{{MedaljeNatjecanje|Svjetska prvenstva za mlađe juniore}}
{{Medalje zlato | Cali 2015.| skok s motkom}}
|supružnici = Desiré Duplantis (r. Inglander)&lt;br&gt;(2026. – ''danas'')}}

'''Armand Gustav Duplantis''' ([[Lafayette, Louisiana]], [[10. studenoga]] [[1999.]]), poznat kao '''Mondo''', [[Švedska|švedsko]]-[[SAD|američki]] je [[Skok s motkom|skakač s motkom]]. Svjetski je rekorder (6,31 m), dvostruki olimpijski pobjednik, četverostruki svjetski dvoranski prvak i trostruki osvajač svjetskih prvenstava na otvorenome. Pet puta osvojio je i [[Dijamantna liga|Dijamantnu ligu]].&lt;ref name=&quot;worldathletics.org DUPLANTIS&quot;&gt;{{cite web |url= https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |title=Armand DUPLANTIS|work=worldathletics.org |access-date=20. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Svoje svjetske uspjehe postiže još od 15. godine, kada je osvojio [[Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore u atletici 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]] [[2015.]] godine. Od tada je osvojio niz ostalih svjetskih titula i postao jedan od rijetkih sportaša koji je osvojio svjetska prvenstva u atletici kao mlađi junior, junior i senior.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Cite news |last=Fameso |first=Funmilayo |date=28. kolovoza 2024.|title=Usain Bolt of Pole Vaulting: 9 fascinating things about the GOAT of athletics with TEN world records |url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/usain-bolt-of-pole-vaulting-9-fascinating-things-about-the-goat-of-athletics-with-ten-world-records-2024082807152685975 |work=Pulse Sports |access-date=27. ožujka 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je i četverostruki europski prvak. Svoju je prvu europsku titulu osvojio [[2018.]] godine, kada je postavio trenutačni svjetski juniorski rekord, a zatim [[2022.]], [[2024.]] i [[2026.]] godine. Godine 2018. bio je proglašen europskom i svjetskom atletskom zvijezdom u usponu, a dvije godine poslije najboljim svjetskim atletičarom. Svoje je prvo europsko dvoransko zlato osvojio [[2021.]] godine, iste godine kada je na [[Olimpijada 2020.|Olimpijskim igrama u Tokiju]] prvi put postao olimpijski prvak. Sljedeće je sezone oborio svjetski rekord tri puta, osvojio naslove svjetskoga prvaka i na otvorenome i u dvorani, postao europski prvak i osvajač [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] te preskočio šest ili više metara 22 puta,&lt;ref name=&quot;:20&quot;&gt;{{Cite web |date=16. lipnja 2025 |title=Mondo's 14th world record: what's fuelling this streak? |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=27. ožujka 2026.|website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; a na temelju svega toga bio je proglašen najboljim europskim i svjetskim atletičarom godine. Nakon toga nastavio je obarati vlastite svjetske rekorde više puta godišnje: [[2023.]] godine dva puta, [[2024.]] tri puta, od kojih je jedan bio oboren na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]], a [[2025.]] godine četiri puta. Bio je proglašen najboljim atletičarom godine četiri puta dosada (2020., 2022., 2023. i 2025. godine), a osvojio je nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] 2025. godine.&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; Pobijedivši u pet uzastopnih finala natjecanja u razdoblju od 2021. do 2025. godine, Duplantis je također postao peterostruki osvajač Dijamantne lige.

Duplantis je na natjecanjima preskočio šest ili više metara najviše puta u povijesti atletike,&lt;ref name=&quot;:20&quot;/&gt; a ukupno je postavio 15 svjetskih rekorda.&lt;ref name=&quot;:22&quot;&gt;{{Cite web |title=World Record Progression of Pole Vault|url=https://worldathletics.org/records/by-progression/15143?type=1 |access-date=3. svibnja 2026. |work=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt; Nakon što je [[Renaud Lavillenie]] [[2014.]] godine preskočio 6,16 metara, Duplantis se javio kao sljedeći svjetski rekorder 2020. godine, kada je preskočio 6,17 metara. Od te je preskočene visine bio jedini koji je postavljao nove svjetske rekorde sve do svoga najnovijega, odnosno onoga od 6,31 metra iz [[2026.]] godine. Od listopada 2025. godine preskakao je šest ili više metara tijekom osam uzastopnih sezona, u ukupno 79 natjecanja, počevši od [[2018.]] godine, kada je preskočio 6,05 metara na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu u Berlinu]].

Duplantis je jedan od samo četvorice skakača koji su preskočili 6,10 metara ili više. Ostali su [[Emanuil Karalis]], Renauld Lavillenie i [[Sergej Bubka]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=29. srpnja 2025|title=Manolo Karalis Inches Closer to Pole Vault History |url=http://www.tovima.com/sports/manolo-karalis-inches-closer-to-pole-vault-history/ |access-date=3. svibnja 2026. |website=tovima.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Staff |date=1. ožujka 2026.|title=Emmanouil Karalis: Historic 6.17m vault, congratulations from Bubka |url=https://www.hellenic.news/en/article/sports/athletics/emmanoyil-karalis-istoriko-alma-sta-617m-ke-sygxaritiria-apo-mpoumpka |access-date=3. svibnja 2026.|website=Hellenic.News |language=en}}&lt;/ref&gt;  Prema statistici iz kolovoza 2026. godine, najmanje je tu visinu svladao na 41 od ukupno 54 natjecanja, odnosno 29 puta na otvorenome i 12 puta u dvorani.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault - men - senior - all |url=https://worldathletics.org/records/all-time-toplists/jumps/pole-vault/all/men/senior?regionType=world&amp;page=1&amp;bestResultsOnly=false&amp;firstDay=1900-01-01&amp;lastDay=2026-08-22&amp;maxResultsByCountry=all&amp;eventId=10229616&amp;ageCategory=senior |access-date=30. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=12. kolovoza 2025. |title=Mondo Duplantis sets 13th pole vault world record of his career, third of 2025 |url=https://www.nytimes.com/athletic/6549502/2025/08/12/mondo-duplantis-pole-vault-world-records/ |access-date=3. svibnja 2026.|work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2026 |title=Emmanouil Karalis overtakes Renaud Lavillenie to become second highest pole vaulter in history behind Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-emmanouil-karalis-overtakes-renaud-lavillenie-second-highest-pole-vaulter-history-mondo-duplantis |access-date=10. ožujka 2026|website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; U skladu sa svim navedenim, Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=15. rujna 2025. |title=Mondo Duplantis, the making of a generational talent: 'It's like I'm a performing artist' |url=https://www.nytimes.com/athletic/6575839/2025/09/11/mondo-duplantis-profile-world-championships-tokyo-sweden/ |access-date=3. svibnja 2026. |work=The New York Times |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mull |first=Cory |title=Mondo Duplantis Breaks World Record For 14th Time, Earning Third World Pole Vault Title |url=https://www.forbes.com/sites/corymull/2025/09/15/mondo-duplantis-breaks-world-record-for-14th-time-earning-third-world-title/ |access-date=3. svibnja 2026.|website=Forbes}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==
Armand Gustav Duplantis&lt;ref&gt;{{Cite web |date=24. srpnja 2021 |title=Avslöjar Mondos okända mellannamn: &quot;Ingen kallar mig något annat&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/4zgA9o/franska-avslojandet-mondos-okanda-mellannamn |access-date=7. svibnja 2026. |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; rodio se [[10. studenoga]] [[1999.]] godine&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis – Athlete Profile |url=https://www.worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |website=[[World Athletics]] |access-date=7. svibnja 2026|archive-date=9. srpnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230709231226/https://worldathletics.org/athletes/sweden/armand-duplantis-14679502 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; u sportskoj obitelji u [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteu, Louisiani]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Njegov otac Greg, podrijetlom [[SAD|Amerikanac]], nekadašnji je skakač s motkom (osobni mu je rekord iznosio 5,80 metara), a majka Helena (rođena Hedlund), [[Švedska|Šveđanka]], bivša je [[Sedmoboj|sedmobojka]] i [[Odbojka|odbojkašica]].&lt;ref name=&quot;advocate&quot;&gt;{{cite news |newspaper=The Advocate|url=http://theadvocate.com/sports/acadianapreps/11646428-123/pole-vaulter-armand-duplantis-clearing |title=Pole vaulter Armand Duplantis clearing new heights |date=4. ožujka 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |author=Raymond A. Partsch III |archive-date=16. veljače 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203953/https://www.theadvocate.com/acadiana/sports/high_schools/article_96588e5e-a358-5573-b046-415e9512c502.html |url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Duplantisu je [[Engleski jezik|engleski]] materinji jezik, a [[švedski]] je učio tijekom odrastanja,&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Hendricks |first=Maggie |date=1. kolovoza 2024. |title=Paris 2024 athletics: Get to know Swedish star Mondo Duplantis |url=https://www.olympics.com/en/news/paris-2024-athletics-get-to-know-swedish-star-mondo-duplantis |access-date=7. svibnja 2026. |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=2. ožujka 2025|title=Mondo Duplantis shatters the pole vault record for an incredible 11th time |url=https://www.redbull.com/se-en/armand-duplantis-pole-vaulter-personal-life-portrait |access-date=7. svibnja 2026. |website=Red Bull}}&lt;/ref&gt; osobito provodeći ljeta s djedom i bakom u Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2022 |title=Duplantis pushed to heights by sibling rivalry and family coaching |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220307-duplantis-pushed-to-heights-by-sibling-rivalry-and-family-coaching |access-date=7. svibnja 2026 |publisher=[[France 24]] |language=en}}&lt;/ref&gt;

Andreas i Antoine, njegova starija braća, te Johanna, mlađa sestra, također se bave sportom odmalena. Andreas je predstavljao Švedsku kao skakač s motkom na svjetskim juniorskim prvenstvima u atletici [[2009.]] i [[2012.]] godine, a Antoine je od istoga sporta odustao kako bi se bavio [[Bejzbol|bejzbolom]] u srednjoj školi. U njemu je brzo napredovao i postao je kapetan ekipe [[Državni univerzitet Louisiane|Državnoga sveučilišta Louisiane]] [[2019.]] godine, kada su postizali najveće uspjehe.&lt;ref&gt;{{Cite news |url=http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |title=LSU freshman Antoine Duplantis meshes strong mental approach with athleticism as he steps into a chance to compete |newspaper=NOLA.com |author=Randy Rosetta |date=13. srpnja 2015. |access-date=7. svibnja 2026. |archive-date=21. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150721194028/http://www.nola.com/lsu/index.ssf/2015/07/lsu_freshman_antoine_duplantis.html |url-status=live}}&lt;/ref&gt;  Johanna se profesionalno bavi skokom s motkom i također predstavlja Švedsku na natjecanjima.

Duplantis je završio srednju školu u Lafayetteu [[2018.]] godine, a potom je obrazovanje nastavio, poput svojih roditelja i starije braće, na Državnome sveučilištu Louisiane, ali od njega je odustao 2019. godine, nakon prve godine studija, kako bi se posvetio profesionalnoj karijeri.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=@mondohoss600 |date=10. lipnja 2019. |title=Friendships and memories to last a lifetime. #foreverlsu #borntofly |url=https://x.com/mondohoss600/status/1138131078512816133 |access-date=7. svibnja 2026. |website=[[Twitter|X]]}}&lt;/ref&gt;

== Rana karijera ==
{{external media
 |float = left
 |topic = [[YouTube]]
 |video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=guSvVZ-3BrM 2006–2016 world record progression]
}}
Duplantis se prvi put okušao u skoku s motkom kod kuće, u Lafayetteu, kada je imao četiri godine. Od tada je počeo u njemu uvelike napredovati.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt; Prvi je svjetski rekord u svojoj dobnoj kategoriji postavio sa sedam godina. Kada mu je bilo deset godina, preskočio je 3,86 metara. Time nije oborio samo tadašnji svjetski rekord za tu dob nego i za dob od 11 i 12 godina.&lt;ref name=&quot;split&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |title=National freshman PV record holder Armand Duplantis wants the world |author=Johanna Gretschel |work=MileSplit United States |date=14. siječnja 2015. |access-date=8. svibnja 2026. |publisher=MileSplit |archive-date=25. listopada 2018 |archive-url=https://web.archive.org/web/20181025112924/http://www.milesplit.com/articles/143231/national-freshman-pv-record-holder-armand-duplantis-wants-the-world |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |title=Louisiana's 10-year-old pole vault prodigy |publisher=MaxPreps|author=Dave Krider |date=11. kolovoza 2010. |access-date=8. svibnja 2026. |archive-date=23. siječnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230123113534/https://www.maxpreps.com/news/dCOA-6WFEd-YiQAcxJSkrA/louisianas-10-year-old-pole-vault-prodigy.htm |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Od srpnja [[2015.]] godine nositelj je svjetskih rekorda u svim dobnim kategorija od 7. do 12. godine, a svjetski je rekord za trinaestogodišnjake držao sve do svibnja 2015. godine.&lt;ref name=&quot;split&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |title=Pål (13) feiret 17. mai som verdensrekordholder i stav |publisher=vg.no |date=18. svibnja 2015.|access-date=8. svibnja 2026 |author=Øystein Jarlsbo |work=VG |archive-date=22. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150722113511/http://www.vg.no/sport/friidrett/paal-13-feiret-17-mai-som-verdensrekordholder-i-stav/a/23454003/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je dobio nadimak Mondo ([[talijanski jezik|tal.]]: 'svijet') još kada je bio dječak, a dao mu ga je očev najbolji prijatelj, [[Italija|Talijan]] sa [[Sicilija|Sicilije]]. Prvo su ga zvali &quot;Mondo Man&quot;, a nakon nekoga vremena ustalila se kraća verzija, &quot;Mondo&quot;. Od tada ga je taj nadimak pratio cijeloga života, a pokazao se prikladnim s obzirom na njegovu kasniju svjetsku dominaciju i sve oborene rekorde u profesionalnoj sportskoj karijeri.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Breskin |first=Billie Miro |date=7 June 2024 |title=5 things you didn't know about Mondo Duplantis |url=https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806203734/https://www.voguescandinavia.com/articles/5-things-you-didnt-know-about-mondo-duplantis |url-status=dead |archive-date=6 August 2024 |access-date=31 October 2024 |work=Vogue Scandinavia}}&lt;/ref&gt;

=== 2015. – 2016: Svjetski prvak među mlađim juniorima i švedski predstavnik ===
U prvome razredu srednje škole, odnosno [[2015.]] godine, postavio je državne rekorde za brucoše i na otvorenome i u dvorani te je osvojio nagradu za najboljega srednjoškolskog sportaša godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10. srpnja 2015 |title=Lafayette High pole vaulter Armand Duplantis named Gatorade Louisiana Track &amp; Field Athlete of the Year |url=https://www.theadvocate.com/new_orleans/sports/high_schools/lafayette-high-pole-vaulter-armand-duplantis-named-gatorade-louisiana-track-field-athlete-of-the-year/article_554b5b71-87ff-5457-8c36-bcdbad2723c5.html |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=The Advocate}}&lt;/ref&gt;

U lipnju iste godine obznanio je da će na međunarodnim natjecanjima predstavljati [[Švedska|Švedsku]] u [[skok s motkom|skoku s motkom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. lipnja 2015 |title=Stavhoppartalang valde Sverige och Avesta |url=http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20150923212724/http://www.dalademokraten.se/sport/friidrott/stavhoppartalang-valde-sverige-och-avesta |archive-date=23. rujna 2015 |access-date=12. svibnja 2026 |publisher=Dala-Demokraten}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;exp&quot;&gt;{{cite news |author=Ludvig Holmberg |date=2. lipnja 2015. |title=Supertalangen byter landslag till Sverige |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20180930011619/http://www.expressen.se/sport/friidrott/supertalangen-byter-landslag-till-sverige/ |archive-date=30. rujna 2018 |access-date=20. srpnja 2015 |newspaper=Expressen}}&lt;/ref&gt; Kao dvojni državljanin, mogao je umjesto Švedske izabrati [[Sjedinjene Američke Države]]. Prema riječima Jonasa Anshelma, izbornika švedske reprezentacije u skoku s motkom, koji ga je i pozvao, Duplantis je prvo htio nastupati za SAD, ali odlučio se za Švedsku djelomično zato što je Anshelm bio ponudio Duplantisovu ocu da se priključi timu kao trener.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?si=_n5gj24Jwb34GRKg&amp;v=dhOWmWSFEiQ&amp;feature=youtu.be |title=How Mondo Duplantis chose Sweden 🇸🇪 over USA 🇺🇸 |date=11 September 2021|publisher=International Olympic Committee|access-date=15 August 2024 |via=YouTube}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Roy |first1=Neelabhra |date=3. kolovoza 2024. |title=Why did Mondo Duplantis represent Sweden ahead of USA? All about the pole vaulting superstar's allegiance explained |url=https://www.sportskeeda.com/us/olympics/news-how-mondo-duplantis-represent-sweden-ahead-usa-all-pole-vaulting-superstar-s-allegiance-explained |website=sportskeeda.com}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također izjavio da ga je na odluku navelo bratovo pozitivno iskustvo u reprezentaciji i vlastita ljubav prema Švedskoj, koju osjeća odmalena. Iako mu je to olakšalo izbor, i dalje je osjećao snažnu povezanost s [[Lafayette, Louisiana|Lafayetteom]].&lt;ref&gt;{{cite web |date=2. kolovoza 2021 |title=Hatet från USA mot Duplantis |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210802093725/https://www.expressen.se/sport/os-2021/hatet-fran-usa-mot-duplantis/ |archive-date=2. kolovoza 2021 |access-date=12. svibnja 2026|work=Expressen}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je prvi put predstavljao Švedsku na [[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetskome prvenstvu za mlađe juniore]] [[2015.]] godine u [[Cali]]ju, [[Kolumbija|Kolumbiji]], gdje je osvojio zlato. Ondje je iz prvoga pokušaja preskočio konačnih 5,30 metara, čime je poboljšao osobni rekord za dva centimetra, i postavio novi rekord prvenstva zajedno s [[Ukrajina|Ukrajincem]] [[Vladislav Malikin|Vladislavom Malikinom]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |newspaper=Dagens Nyheter|title=Sveriges nya supertalang fixade guld direkt |date=20. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026. |author=Pontus Roos |archive-date=28. srpnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150728000558/http://www.dn.se/sport/sveriges-nya-supertalang-fixade-guld-direkt/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |title=Boys' pole vault – IAAF World Youth Championships, Cali 2015 |author=Cathal Dennehy |publisher=[[World Athletics|IAAF]] |date=19. srpnja 2015. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=23. srpnja 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150723203211/http://www.iaaf.org/news/report/cali-2015-boys-pole-vault1 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Natječući se za Švedsku, Duplantis je prvo bio član atletskoga kluba naziva [[IK Stål]] u [[Avesta (grad)|Avesti]], gradu u kojemu žive njegovi djed i baka, a onda se priključio [[Upsala IF|Upsali IF-u]], majčinomu bivšem klubu, [[2016.]] godine.&lt;ref name=sa-kunde-duplantis&gt;{{cite web | url=https://www.unt.se/sport/friidrott/artikel/sa-kunde-duplantis-lockas-till-uppsala-det-var-en-bra-peng/rx4ye6vl | title=Så kunde Duplantis lockas till Uppsala: &quot;Det var en bra peng&quot; | date=9. srpnja 2024. |work=Upsala Nya Tidning | first=Henrik | last=Söderlund }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://www.friidrottsstatistik.se/atswe.php?Gender=1&amp;ID=170852 | title=Friidrottsstatistik | publisher=Swedish Athletics Association }}&lt;/ref&gt;

Dana [[6. veljače]] 2016. godine Duplantis je preskočio 5,49 metara na natjecanju za srednjoškolce u [[Baton Rouge, Louisiana|Baton Rogueu]]. Time je postavio novi svjetski rekord za šesnaestogodišnjake, svjetski dvoranski rekord u kategoriji mlađih juniora i državni dvoranski rekord za srednjoškolce. Tada je postao, uostalom, prvi srednjoškolac koji je preskočio tu visinu u dvorani.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |title=Mondo Duplantis Breaks Pole Vault National High School Record! |author=Johanna Gretschel |publisher=MileSplit |date=6. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=14. lipnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160614205444/http://www.milesplit.com/articles/174941/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-national-high-school-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |newspaper=Expressen |author=Ludvig Holmberg |title=Svenska stortalangen slog världsrekordet |date=7. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=16. travnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160416023639/http://www.expressen.se/sport/friidrott/svenska-stortalangen-slog-varldsrekordet/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt; [[Grčka|Grk]] [[Emanuil Karalis]], Duplantisov vršnjak, preskočio je njegov svjetski rekord samo tjedan dana nakon toga.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |title=Kazmirek gets world-leading heptathlon total in Tallinn – indoor round-up |author=Steven Mills |publisher=IAAF |date=14. veljače 2016. |access-date=20. svibnja 2026 |archive-date=21. svibnja 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160521020819/http://www.iaaf.org/news/report/tallinn-kazmirek-saunders-ames |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2017.: Svjetski juniorski rekord i europski juniorski prvak ===
Preskočivši 5,75 metara na natjecanju [[Millrose Games]], Duplantis je [[11. veljače]] [[2017.]] godine postavio svjetski juniorski dvoranski rekord, koji je [[IAAF]] ratificirao.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.iaaf.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru |title=IAAF: Wilson, Hassan and Okolo shine on night of world leads and records at Millrose Games |website=iaaf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=16. veljače 2020.|archive-url=https://web.archive.org/web/20200216203053/https://www.worldathletics.org/news/report/millrose-games-2017-wilson-hassan-jenkins-tru|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=24. prosinca 2018. |title=A look back at the ratified world records set in 2018 |url=https://worldathletics.org/news/news/athletics-world-records-2018 |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=12. veljače 2018. |title=Emmanouil Karalis Sets World U20 Indoor Pole Vault Record, Mondo Duplantis Still Has Better Clearance |url=https://www.runnerspace.com/gprofile.php?mgroup_id=44531&amp;do=news&amp;news_id=510786 |access-date=11. srpnja 2026. |work=RunnerSpace}}&lt;/ref&gt;

Točno mjesec dana poslije, [[11. ožujka]], Duplantis je taj rekord prestigao nakon što je preskočio 5,82 metra na državnome natjecanju za srednjoškolce u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=12. ožujka 2017. |title=Duplantis and Cunningham break world indoor U20 records in New York |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-new-balance-nationals-pole-vault-20 |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Međutim, taj rezultat nije bio priznat kao novi svjetski rekord zato što se nije proveo antidopinški test na natjecanju, pa se rekord od 5,75 metara zadržao kao službeni sve do [[2018.]] godine.&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Cite news |last=Boal |first=Erik |date=13. siječnja 2018. |title=Morris is first female to clear 16 feet in meet history, Duplantis elevates mark to 19-1.50 as both stars produce world-leading efforts |url=https://www.runnerspace.com/news.php?news_id=505956 |access-date=11. srpnja 2026. |work=Runmer Space}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Duplantis je oborio osobni rekord [[1. travnja]] [[2017.]] godine na [[Texas Relays]]u, gdje je preskočio 5,90 metara. Time je postavio novi svjetski juniorski rekord i prestigao rekord [[Maksim Tarasov|Maksima Tarasova]] od 5,80 metara. Tarasov je postavio taj rekord još [[1989.]] godine, a istu je visinu uspio preskočiti još samo [[Raphael Holzdeppe]] [[2008.]] godine.&lt;ref name=&quot;:37&quot;&gt;{{Cite news |last=Gretschel |first=Johanna |date=2. travnja 2017. |title=Mondo Destroys Pro Field, Breaks World Junior Record By 10cm |url=https://www.flotrack.org/articles/5063380-mondo-destroys-pro-field-breaks-world-junior-record-by-10cm |access-date=11. srpnja 2026. |work=Flosports}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=8. rujna 2017. |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/henriques-duplantis-world-records-ratified |access-date=11. studenoga 2026. |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Duplantisov je rekord također postao novi švedski seniorski rekord u skoku s motkom, a prijašnji je postavio [[Oscar Janson]] [[2003.]] godine nakon preskočenih 5,87 metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mulkeen |first=Jon |date=2. travnja 2017. |title=Duplantis breaks world U20 pole vault record at Texas Relays |url=https://worldathletics.org/news/report/lindon-victor-decathlon-texas |access-date=11. srpnja 2026. |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; IAAF je službeno priznao Duplantisov rekord [[2. prosinca]] [[2017.]] godine, a isto je učinio i [[USATF]], koji je time potvrdio novi američki juniorski rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf |title=USA Track &amp; Field Records Report – 2017 |website=usatf.org|access-date=11. srpnja 2026.|archive-date=12. kolovoza 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20220812053653/http://www.legacy.usatf.org/usatf/files/48/48a09327-8d22-4be0-adc5-dd8bc3667e9c.pdf|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europskome juniorskom prvenstvu]], održanome u [[Grosseto|Grossetu]], Duplantis je nakon preskočenih 5,65 metara osvojio zlato i postavio rekord prvenstva [[23. srpnja]]. Pobjedu je već osigurao drugim skokom, odnosno nakon što je iz prvoga pokušaja preskočio 5,55 metara. Potom je za svoj treći skok odlučio podići letvicu na 5,65 metara i pokušati oboriti Tarasov rekord od 5,60 metara iz [[1989.]] godine, što mu je pošlo za rukom.&lt;ref name=&quot;:39&quot;&gt;{{Cite news |date=23. srpnja 2017|title=Duplantis surpasses championship record for pole vault gold |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-surpasses-championship-record-for-pole-vault-gold |access-date=11. srpnja 2026. |work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2018.: Svjetski juniorski prvak, prva velika seniorska titula i prvi skok preko šest metara ===
[[File:WK040289 polsstok duplantis.jpg|thumb|upright|Duplantis u skoku s motkom na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Birmingham]]u.]]

Duplantis je sezonu [[2018.]] godine otvorio novim osobnim dvoranskim rekordom od 5,83 metara. Postigao ga je na natjecanju u [[Reno, Nevada|Renou, Nevadi]] [[12. siječnja]], a bio bi priznat i kao novi svjetski juniorski rekord da se nisu nerazmotreno prekršila neka IAAF-ova pravila.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=14. siječnja 2018 |title=Duplantis vaults 5.83m in Reno – indoor round-up |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-indoor-pole-vault-recor?__nextLocale=en |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Naime, IAAF je [[2003.]] godine promijenio propisanu dužinu klinova na kojima leži letvica sa 75 milimetara na 55 milimetara. Budući da su se organizatori na natjecanju za muškarce koristili klinovima od 75 milimetara, što se otkrilo dva dana nakon samoga natjecanja, IAAF nije mogao priznati postignute rezultate kao službene. S druge strane, na natjecanju za žene upotrijebljeni su klinovi ispravnih dimenzija. Dodatni je razlog za nepriznavanje Duplantisova rekorda bio taj što nije bio proveden antidopinški test na samome natjecanju, kao što je bio slučaj s njegovim rekordom od 5,82 metara godinu dana prije na natjecanju u New Yorku. Iako se Duplantis jutro nakon natjecanja testirao pod nadležnošću [[Američka antidopinška agencija|Američke antidopinške agencije]], rezultat testa nije se mogao priznati prema IAAF-ovu pravilu o testiranju na licu mjesta.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Zahn |first=Jennifer |date=18. siječnja 2018. |title=Mondo's Swedish Indoor Record, Men's Pole Vault Summit Marks Invalidated |url=https://www.flotrack.org/articles/6085005-mondos-swedish-indoor-record-mens-pole-vault-summit-marks-invalidated |access-date=22. srpnja 2026 |work=Flotrack}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt;

Na mitingu skoka s motkom u [[Clermont-Ferrand]]u, u [[Francuska|Francuskoj]], odnosno na [[All Star Perche]]u, Duplantis je [[25. veljače]] preskočio 5,88 metara, čime je oborio svjetski juniorski rekord [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]]. [[Grčki]] je skakač dotada držao rekord od 5,78 metara, koji je bio postavio [[11. veljače]]. Tada osamnaestogodišnji Duplantis preskočio je iz prvoga pokušaja 5,81 metar, a konačni je rezultat postigao pri trećemu skoku.&lt;ref&gt;{{cite web |title=IAAF: Record Books rewritten in Clermont – Ferrand and College Station |url=https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20190409153651/https://www.iaaf.org/news/report/clermont-ferrand-pole-vault-sydney-mclaughlin |archive-date=9. travnja 2019 |access-date=27. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Cite news |date=25. travnja 2018 |title=World records ratified |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-u20-records-ratified-duplantis |access-date=27. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantisu je [[27. ožujka]] odobreno jednokratno izuzeće od pravila 6.1.3 propisanoga statutom državnoga srednjoškolskog sportskog saveza,{{efn|Louisiana High School Athletic Association (LHSAA).}} čime mu je omogućeno da [[31. ožujka]] nastupi u elitnoj muškoj konkurenciji na Texas Relaysu bez gubitka prava nastupa za svoju srednju školu. Nadležni su prije donošenja službene odluke o tome bili kritizirani zbog toga što je to pravilo uopće postojalo. Naime, njime se zabranjivao nastup srednjoškolaca na natjecanjima elitne razine neovisno o sportu kojim se bave, a neki su smatrali smislenijim da se pravilo ograniči samo na sportove koji uključuju fizički kontakt. Godinu dana prije toga Duplantis je nastupio na Texas Relaysu, pri čemu je nosio boje svoje škole. Tek je poslije shvatio da je time vjerojatno prekršio spomenuto pravilo. Neovisno o tome, osvojio je to natjecanje i postavio novi svjetski juniorski rekord od 5,90 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bewers |first=James |date=27. ožujka 2018. |title=LHSAA waiver will allow Mondo Duplantis to maintain eligibility after Texas Relays |url=https://www.theadvertiser.com/story/sports/high-school/2018/03/27/lhsaa-waiver-allow-mondo-duplantis-maintain-eligibility-after-texas-relays/462102002/ |access-date=28. srpnja 2026. |website=The Daily Advertiser}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Gretschel |first=Johanna |date=27. ožujka 2018.|title=Mondo Duplantis Cleared To Compete At Texas Relays |url=https://www.flotrack.org/articles/6157981-mondo-duplantis-cleared-to-compete-at-texas-relays |access-date=28. srpnja 2026 |website=FloTrack |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Singleton |first=Singleton |date=28. ožujka 2018. |title=LHSAA made right decision on Mondo|url=https://www.houmatoday.com/story/sports/high-school/2018/03/28/chris-singletons-column-lhsaa-made-right-decision-on-mondo/12887826007/ |access-date=28. srpnja 2026|website=The Courier}}&lt;/ref&gt;

[[File:2018 European Athletics Championships Day 7 (45).jpg|thumb|left|upright=1|Osamnaestogodišnji Duplantis nakon osvajanja svoje prve velike seniorske titule na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[2018.]] godine u [[Berlin]]u.]]

Na [[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetskome juniorskom prvenstvu]] 2018. godine, koje se održalo od [[10. srpnja|10.]] do [[15. srpnja]] u [[Tampere]]u, Duplantis je osvojio zlato i oborio rekord natjecanja s preskočenih 5,82 metra.&lt;ref name=&quot;:45&quot;&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=srpanj 2018.|title=World Junior Championships Men — An Improbable 100 Winner |url=https://trackandfieldnews.com/article/world-junior-championships-men-an-improbable-100-winner/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Track &amp; Field News}}&lt;/ref&gt;

Novi je svjetski juniorski rekord postavio na [[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europskome prvenstvu]] [[12. kolovoza]] 2018. godine u [[Berlin]]u, gdje je preskočio 6,05 metara. Tada je osvojio i prvu zlatnu medalju na seniorskim natjecanjima. Na tome je nastupu poboljšao svoj osobni rekord za čitavih 12 centimetara i postao najmlađi osvajač toga prvenstva u 84 godine njegova održavanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=13. kolovoza 2024 |title=Duplantis vaults 6.05m while Asher-Smith completes sprint triple as European Championships conclude |url=https://worldathletics.org/news/report/european-championships-berlin-2018-duplantis |access-date=28. srpnja 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Cite web |date=16. kolovoza 2018 |title=Experten: Så högt var Duplantis guldhopp |url=https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20200217212000/https://www.aftonbladet.se/a/bKrBR3 |archive-date=17. veljače 2020 |access-date=28. srpnja 2026 |website=Aftonbladet}}&lt;/ref&gt; Star samo 18 godina i 275 dana, tada je postao i najmlađi ikad koji se pridružio elitnomu klubu skakača, odnosno onim koji su preskočili preko šest metara. Ni [[Sergej Bubka]], koji se tada smatrao najboljim ikad, nije preskočio šest metara sve dok nije imao 21 godinu. Duplantis je svojim skokom od 6,05 metara ostvario četvrti najbolji rezultat u povijesti skoka s motkom, računajući natjecanja na otvorenome i u dvorani, te izjednačio drugi najbolji rezultat na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:47&quot;&gt;{{Cite news |last=Chadband |first=Ian |date=13. kolovoza 2018.|title=Athletics: Golden teenager Duplantis soars to six-metre vault |url=https://www.reuters.com/article/sports/athletics-golden-teenager-duplantis-soars-to-six-metre-vault-idUSKBN1KY0E2/ |access-date=28. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==
=== 2019. – 2020.: Svjetski viceprvak, prvi i drugi svjetski rekord===
[[File:Armand Duplantis jumps 6.0 m, August 24 2019.jpg|thumb|Duplantis u skoku na visini od šest metara na [[Finnkampenu]] u [[Stockholm]]u [[2019.]] godine.]]

Duplantis je [[24. kolovoza]] [[2019.]] godine na [[Finnkampen]]u{{efn|Natjecanje u atletici između Finske i Švedske, koje se održava jednom godišnje.}} u [[Stockholm]]u preskočio šest metara i osvojio zlato, a time je ponovio i svoj najbolji rezultat te sezone. Svojom je pobjedom doprinio, uostalom, ukupnoj pobjedi domaćina, odnosno [[Švedska|Švedske]] nad [[Finska|Finskom]] te godine i u muškoj i u ženskoj konkurenciji.&lt;ref name=&quot;:505&quot;&gt;{{Cite news |date=26. kolovoza 2019 |title=Duplantis clears 6.00m as hosts Sweden triumph in the Finnkampen |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-clears-00m-hosts-sweden-triumph-the-finnkampen |access-date=31. srpnja 2026|work=European Athletics News}}&lt;/ref&gt; Duplantis je također tim rezultatom postavio novi rekord natjecanja. Dotadašnji je rekord od 5,85 metara držao [[Patrik Klüft|Patrik Kristiansson]], a postavio ga je [[2002.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. kolovoza 2019 |title=Duplantis hyllar fansens stöd: &quot;De bar mig över ribban – är det här jag lever för&quot; |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/MRqqmr/publiken-bar-mig-over-ribban |access-date=31. srpnja 2026 |website=Aftonbladet |language=sv}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je 2019. godine bio Duplantisov sunarodnjak [[Melker Svärd Jacobsson]], koji je preskočio 5,36 metara.{{citation needed|date=srpanj 2026}}

Iste je godine [[1. listopada]] osvojio srebrnu medalju na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Doha|Dohi]], gdje je preskočio 5,97 metara iz trećega pokušaja.&lt;ref name=&quot;:50&quot;&gt;{{cite web |title=Results. Pole Vault Men – Final |url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128160535/https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6033/AT-PV-M-f----.RS6.pdf |archive-date=28. studenoga 2020 |access-date=31. srpnja 2026 |website=iaaf.org}}&lt;/ref&gt;

Dana [[4. veljače]] [[2020.]] godine Duplantis je preskočio šest metara na prvome dvoranskom natjecanju sezone, koje se održalo u [[Düsseldorf]]u. Nakon toga tri je puta pokušao preskočiti 6,17 metara i postaviti novi svjetski rekord. Najbliže je uspjehu bio u drugome pokušaju. Tada je preskočio letvicu, ali ju je u padu okrznuo rukom, pa skok nije bio priznat.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/ |title=Armand Duplantis comes close to world record in Düsseldorf |work=AW |date=4. veljače 2020|access-date=31. srpnja 2026|archive-date=17. studenoga 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201117041226/https://athleticsweekly.com/event-news/armand-duplantis-comes-close-to-world-record-in-dusseldorf-1039927849/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis in 2019-7.jpg|thumb|left|Otac i trener Greg Duplantis (''lijevo'') s Armandom Duplantisom 2019. godine.]]

Iako tada nije uspio, već je [[8. veljače]] na dvoranskome natjecanju u [[Toruń]]u preskočio 6,17 metara i oborio svjetski rekord koji je [[Renaud Lavillenie]] držao gotovo šest godina.&lt;ref&gt;{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/51429055 |title=Armand Duplantis sets pole vault world record in Poland |work=BBC Sport |date=8. veljače 2020 |access-date= 31. srpnja 2026 |archive-date= 10. veljače 2020 |archive-url= https://web.archive.org/web/20200210080135/https://www.bbc.co.uk/sport/amp/athletics/51429055 |url-status= live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=29. lipnja 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.17m pole vault, Rojas's indoor triple jump and Cheptegei's 5km |url=https://worldathletics.org/news/press-release/world-record-ratified-duplantis-rojas |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tjedan dana poslije toga, [[15. veljače]], na dvoranskome je natjecanju u [[Glasgow]]u poboljšao taj rezultat za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,18 metara.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Armand Duplantis: Pole vaulter sets new world record at Glasgow Indoor Grand Prix |url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |access-date=31. srpnja 2026 |work=BBC Sport |date=15. veljače 2020 |language=en-gb |archive-date=14. rujna 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200914132401/https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/51514981 |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=21. kolovoza 2020 |title=World records ratified: Duplantis's 6.18m pole vault and Yeshaneh's 1:04:31 half marathon |url=https://worldathletics.org/news/press-release/duplantis-yeshaneh-world-records-ratified |access-date=31. srpnja 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[19. veljače]] osvojio miting [[Miting Hauts-de-France Pas-de-Calais|Hauts-de-France Pas-de-Calais]] u [[Liévin]]u preskočivši 6,07 metara, a nakon toga pokušavao je  preskočiti 6,19 metara za novi svjetski rekord. Međutim, sva su tri pokušaja bila bezuspješna.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Rowbottom |first=Mike |date=20. veljače 2020 |title=Duplantis tops 6.07m in Lievin, narrowly misses 6.19m |url=https://worldathletics.org/news/report/world-indoor-tour-lievin-duplantis-pole-vault |access-date=31. srpnja 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon četiri dana, [[23. veljače]], osvojio je [[All Star Perche]] u [[Clermont-Ferrand]]u rezultatom od 6,01 metra. To je bilo njegovo posljednje dvoransko natjecanje te sezone, a završilo je novim trima bezuspješnim pokušajima postavljanja novoga svjetskoga rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Pretot |first=Julien |date=24. veljače 2020 |title=Athletics: Another miss for Duplantis at 6.19 metres |url=https://www.reuters.com/article/sports/another-miss-for-duplantis-at-6-19-meters-idUSKCN20H0O8/ |access-date=31. srpnja 2026 |work=Reuters}}&lt;/ref&gt; Duplantis je neovisno o tome završio sezonu dvoranskih natjecanja kao prvi u povijesti koji je svoje nastupe na pet dvoranskih natjecanja zaredom zaključio skokovima od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=Indoor round-up: Duplantis scales 6.01m in Clermont-Ferrand, Zhoya smashes world U20 indoor 60m hurdles record |url=https://worldathletics.org/news/report/zhoya-nilsen-indoor-record |access-date=31. srpnja 2026 |work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; Taj je niz nadišao [[2022.]] godine, kada je osvojio i šesto natjecanje rezultatom u tome rangu.{{citation needed|date=srpanj 2025.}}

[[File:Armand Duplantis at the 2020 Bauhaus Galan meeting in Stockholm.jpg|thumb|upright|Duplantis na mitingu [[BAUHAUS-galan]] u Stockholmu 2020. godine.]]

Dana [[21. veljače]], nakon nastupa u [[Madrid]]u na sedmome i posljednjemu natjecanju elitne razine u sklopu [[World Athletics|WA]]-ovih dvoranskih natjecanja, Duplantis je bio najbolji te sezone na temelju rezultata sa svih natjecanja. Njegova najbolja tri rezultata, koje je postigao u Toruńu, Glasgowu i Liévinu, donijela su mu ukupno 36 bodova. Te je godine osvojio svoju prvu [[World Athletics Indoor Tour]] titulu.&lt;ref&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-tour/standings/2020/men | title=World Athletics Indoor Tour |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=24. veljače 2020 |title=2020 World Athletics Indoor Tour winners secure wildcards for Nanjing |url=https://worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |archive-url=https://web.archive.org/web/20200226122943/https://www.worldathletics.org/news/news/indoor-tour-2020-winners |url-status=dead |archive-date=26. veljače 2020 |access-date=1. kolovoza 2026 |work=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,15 metara iz drugoga pokušaja na [[Golden Gala|rimskome mitingu]] [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]], Duplantis je [[17. rujna]] oborio tadašnji svjetski rekord na otvorenome [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]], koji je iznosio 6,14 metara. Time nije zapravo postavio novi svjetski rekord jer je to učinio već u veljači 2020. godine na natjecanju u dvorani, gdje je preskočio 6,18 metara. Naime, od [[1998.]] godine WA ne dijeli posebno svjetske rekorde u skoku s motkom na one postignute na otvorenome i na one u dvorani. U skladu s time, novi se najbolji dvoranski rezultat računa kao novi svjetski rekord ako je bolji od najboljega rezultata na otvorenome.&lt;ref name=&quot;:63&quot;&gt;{{Cite news |last=Jeffery |first=Nicole |date=18. rujna 2020 |title=Duplantis scales 6.15m in Rome, world's highest ever outdoor vault |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-kiplimo-warholm-rome-2020 |access-date=1. kolovoza 2026|work=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

=== 2021: Olimpijski pobjednik u Tokiju i europski dvoranski prvak ===
Duplantis je [[6. ožujka]] [[2021.]] godine nastupio na [[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2021.|Europskome dvoranskom prvenstvu]]. Nakon što se [[Renaud Lavillenie]] povukao s natjecanja zbog ozljede, postao je uvjerljivi favorit za osvajanje zlata.&lt;ref name=&quot;:55&quot;&gt;{{Cite web |date=7. ožujka 2021 |title=Mondo Duplantis takes European title and comes close with world record attempt |url=https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=AW |language=en-GB|archive-date=23. listopada 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20231023151148/https://athleticsweekly.com/event-reports/mondo-duplantis-takes-european-title-and-comes-close-with-world-record-attempt-1039941741/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Unatoč tomu, [[Piotr Lisek]] i Lavilleniejev mlađi brat [[Valentin Lavillenie|Valentin]] pružili su mu ozbiljan otpor. Oni su u konačnici osvojili broncu i srebro, a Valentin je pritom postigao najbolji osobni rezultat. S druge strane, Duplantis je skokom od 6,05 metara postavio novi najbolji rezultat prvenstva. Pokušavao je nakon toga preskočiti 6,19 metara i postaviti novi svjetski rekord, ali sva su tri pokušaja bila bezuspješna. Ipak, bio je blizu uspjeha pri drugome skoku.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis, Ingebrigtsen and Del Ponte triumph at European Indoors |url=https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|access-date=1. kolovoza 2021 |website=Olympic Channel|archive-date=10. ožujka 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210310161600/https://www.olympicchannel.com/en/stories/news/detail/athletics-duplantis-ingebrigtsen-del-ponte-victorious-european-indoors/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Ljetnim olimpijskim igrama]] u [[Tokio|Tokiju]], koje su bile odgođene za jednu godinu, Duplantis je osvojio zlatnu medalju nakon preskočenih 6,02 metra iz prvoga pokušaja, a bio je i vrlo blizu obaranja vlastitoga svjetskog rekorda.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/ |title=Athletics-Sweden's Duplantis soars to pole vault gold |date=3. kolovoza 2021 |work=[[Reuters]] |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103853/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/athletics-swedens-duplantis-soars-pole-vault-gold-2021-08-03/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Drugoplasirani je [[Chris Nilsen]] bio pun hvale za pobjednika. Usporedio je natjecanje protiv Duplantisa te večeri kao ustrajanje običnoga nogometaša da dosegne razinu na kojoj su [[Lionel Messi]] ili [[Cristiano Ronaldo]], a dodao je i da je njegova nadmoć u konkurenciji među najboljim svjetskim skakačima s motkom &quot;impresivna i nevjerojatna&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/ |title=Christopher Nilsen slår tillbaka mot hatet mot Armand Duplantis |language=sv |work=[[Expressen]] |date=3. kolovoza 2021 |access-date=1. kolovoza 2026|archive-date=26. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230226103855/https://www.expressen.se/sport/os-2021/slar-tillbaka-mot-hatet-mondos-basta-beslut/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

=== 2022: Tri nova svjetska rekorda, prve svjetske titule i druga europska titula ===

Iako je imao tek 22 godine, Duplantis je [[17. siječnja]] treći put osvojio švedsku nagradu za najboljega sportaša godine{{efn|''Svenska idrottsgalan'' ([[švedski jezik|šved.]]).}} za postignute uspjehe u [[2021.]] godini, a dobio ju je već [[2019.]] i [[2021.]] godine. Naime, osvojio je olimpijsko i europsko dvoransko zlato te preskočio šest ili više metara u 12 od ukupno 17 natjecanja kojima je prisustvovao u 2021. godini.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Cite news |date=18. siječnja 2022 |title=Duplantis is Sweden's Sportsman of the Year for the third time |url=https://www.european-athletics.com/news/duplantis-crowned-swedish-sportsman-of-the-year-for-the-third-time |access-date=3. kolovoza 2026|work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[7. ožujka]] oborio vlastiti svjetski rekord nakon što je preskočio 6,19 metara na dvoranskome natjecanju u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=6.19 ! Duplantis broke the world record in the Arena at the Belgrade Indoor Meeting |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |access-date=3. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |archive-date=27. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220327220254/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/news/report/619-duplantis-broke-the-world-record-in-the-arena-at-the-belgrade-indoor-meeting |url-status=live}}&lt;/ref&gt; Dva tjedna nakon toga osvojio je u istome gradu zlatnu medalju na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]]. Preskočivši 6,20 metara, ponovno je oborio svoj svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault Men – Result |url=https://www.worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |access-date=3. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |archive-date=23. ožujka 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220323044017/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/belgrade22/results/men/pole-vault/final/result |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:69&quot;&gt;{{cite news |title=Sweden's Duplantis sets new world pole vault record |url=https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |access-date=4. kolovoza 2026 |publisher=France24.com |archive-date=27. travnja 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230427060604/https://www.france24.com/en/live-news/20220320-sweden-s-duplantis-sets-new-world-pole-vault-record |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=18. svibnja 2022 |title=Ratified: world records for Rojas, Duplantis and Holloway |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-rojas-duplantis-holloway-belgrade-indoor |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[BAUHAUS-galan]]u Duplantis je [[30. lipnja]] oborio vlastiti svjetski rekord na otvorenome od 6,15 metara, koji je postavio [[2020.]] godine. Tada je preskočio 6,16 metara.&lt;ref name=&quot;:72&quot;&gt;{{cite web |title=Armand Duplantis satte nytt utomhusrekord |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=30. lipnja 2022 |archive-date=30. lipnja 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220630195342/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/JxzqPX/armand-duplantis-slog-nytt-utomhusrekord |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:EKZA0286 polevault final duplantis (52342027800).jpg|thumb|Duplantis u skoku na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] 2022. godine u [[München]]u.]]

Svoj je svjetski rekord oborio još jednom te godine, odnosno [[24. srpnja]] na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]], kada je preskočio 6,21 metar.&lt;ref name=&quot;:71&quot;&gt;{{cite news |url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ |title=Swede Duplantis breaks pole vault world record to win gold |work=Reuters |date=25. srpnja 2022 | access-date=4. kolovoza 2022 | archive-date=25. lipnja 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220725035455/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/swedens-duplantis-breaks-pole-vault-world-record-world-championships-2022-07-25/ | url-status=live}}&lt;/ref&gt; To je bio ukupno peti Duplantisov svjetski rekord, ali prvi koji je postavio na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=20. rujna 2022 |title=Ratified: world records for Amusan, Duplantis and McLaughlin |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-amusan-duplantis-mclaughlin-oregon |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Na [[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europskome prvenstvu]] u [[München]]u osvojio je zlato i srušio rekord prvenstva skokom od 6,06 metara.&lt;ref name=&quot;:74&quot;&gt;{{Cite web |title=Armand Duplantis vinner EM-guld |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Aftonbladet |date=20. kolovoza 2022 |archive-date=20. kolovoza 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220820201042/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/OrLXal/armand-duplantis-vinner-em-guld-i-stavhopp |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je zaključio sezonu u [[rujan|rujnu]] skokom od 6,07 metara na mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Zürich]]u, a taj mu je rezultat bio dovoljan za obranu naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=27. prosinca 2022 |title=2022 review: jumps |url=https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=28. prosinca 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221228142556/https://worldathletics.org/news/series/2022-review-jumps |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Na temelju triju postignutih svjetskih rekorda, dviju svjetskih titula, osvojene Dijamantne lige, pobjedama na 18 od 19 natjecanja na kojima je nastupio te 23 skokova od šest ili više metara u jednoj sezoni [[World Athletics]] imenovao je Duplantisa najboljim atletičarom godine [[6. prosinca]].&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Cite news |date=7. prosinca 2022 |title=Mondo Duplantis Named 2022 World Athlete of the Year |url=https://lsusports.net/news/2022/12/07/mondo-duplantis-named-2022-world-athlete-of-the-year/ |access-date=4. kolovoza 2026 |work=LSU Athletics}}&lt;/ref&gt;

=== 2023: Druga svjetska titula i dva nova svjetska rekorda (šesti i sedmi) ===

Duplantis je ozbiljno započeo sezonu [[2023.]] godine na Mondo Classicu u [[Uppsala|Uppsali]], natjecanju koje je nazvano prema njemu. Tamo je odnio pobjedu nakon preskočenih 6,10 metara. Taj rezultat nije bio samo njegova najbolja preskočena visina kojom je ikada otvorio sezonu nego i najbolji rezultat u povijesti otvaranja sezona uopće. Time je također oborio [[Sergej Bubka|Bubkin]] rekord od 11 preskočenih 6,10 ili više metara, i u dvorani i na otvorenome.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=3. veljače 2023 |title=Duplantis and Warholm open seasons with world-leading marks |url=https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[World Athletics]] |archive-date=3. veljače 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230203094234/https://worldathletics.org/news/report/duplantis-uppsala-warholm-ulsteinvik-610-4531-sutej-ostrava |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis Budapest 2023.jpg|thumb|Duplantis sa svojom zlatnom medaljom na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]].]]

Na dvoranskome natjecanju [[All Star Perche]]u, održanome u [[Clermont-Ferrand]]u, Duplantis je [[25. veljače]] ponovno postavio novi svjetski rekord skokom od 6,22 metara. To mu je ujedno bio 60. skok u karijeri koji je iznosio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=25. veljače 2023 |title=Mondo Duplantis breaks pole vault world record for sixth time |url=https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |access-date=4. kolovoza 2026 |website=[[NBC Sports]] |language=en |archive-date=30. ožujka 2023 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230330025819/https://olympics.nbcsports.com/2023/02/25/mondo-duplantis-pole-vault-world-record-perche-indoor/ |url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. travnja 2023 |title=Ratified: world records for Duplantis, Bol and Seifu, world U20 records for Jackson and Sosna |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/records-ratified-duplantis-bol-seifu-jackson-sosna |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; 

Dana [[26. kolovoza]] 2023. godine Duplantis je obranio titulu svjetskoga prvaka na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Budimpešta|Budimpešti]] rezultatom od 6,10 metara.&lt;ref name=&quot;:80&quot;&gt;{{cite web | url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-championships/world-athletics-championships-budapest-2023-7138987/news/report/wch-budapest-23-report-men-pole-vault | title=Duplantis soars to second pole vault gold in Budapest &amp;#124; World Athletics Championships }}&lt;/ref&gt;

Preskočivši 6,23 metara na [[Prefontaine Classic]]u u [[Eugene, Oregon|Eugeneu, Oregonu]] [[17. rujna]], ponovno je oborio vlastiti svjetski rekord.&lt;ref&gt;[https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic Armand Duplantis Soars To World Record In Men's Pole Vault At Pre Classic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230919024112/https://www.flotrack.org/articles/11225488-armand-duplantis-soars-to-world-record-in-mens-pole-vault-at-pre-classic |date=19. rujna 2023 }}, ''[[FloSports|FloTrack]]'', 17. rujna 2023. Pristupljeno 4. kolovoza 2026.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23. studenoga 2023 |title=Ratified: world records for Crouser, Duplantis, Tsegay and Cheruiyot |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-crouser-duplantis-tsegay-cheruiyot |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplantisa najboljim atletičarom godine već [[2020.]] i [[2022.]] godine. Isto je učinio i 2023. godine, ali toga puta u zasebnoj kategoriji skakačkih i bacačkih disciplina. Naime, od 2023. godine World Athletics dodjeljuje zasebne nagrade najboljim atletičarima i atletičarkama u trima kategorijama, odnosno u trkačkim disciplinama, skakačkim i bacačkim disciplinama te disciplinama izvan stadiona. U skladu s time, nagrada za najboljega atletičara godine u skakačkim i bacačkim disciplinama koju je primio [[11. prosinca]] 2023. godine smatra se prvom nagradom te vrste.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Cite news |date=12. prosinca 2023 |title=Six stars named World Athletes of the Year in Monaco |url=https://worldathletics.org/awards/news/world-athletes-year-rising-stars-2023 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=World Athletics News}}&lt;/ref&gt;

=== 2024: Druga svjetska dvoranska titula, treća europska titula, olimpijsko zlato u Parizu i tri nova svjetska rekorda (osmi, deveti i deseti) ===
Na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Glasgow]]u Duplantis je u [[ožujak|ožujku]] preskočio 6,05 metara, a taj mu je rezultat donio zlatnu medalju.&lt;ref name=&quot;:83&quot;&gt;{{Cite web |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |title='Hardest ever' work for Duplantis as he retains pole vault title in Glasgow &amp;#124; World Athletics Indoor Championships |access-date=4. kolovoza 2026 |archive-date=4. ožujka 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240304131039/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/glasgow24/news/report/glasgow-24-men-pole-vault-report |url-status=live}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. veljače]]&lt;ref&gt;{{Cite web |date=26. veljače 2024 |title=Laureus World Sports Awards 2024 Nominees Announced |url=https://www.laureus.com/news/laureus-world-sports-awards-2024-nominees-announced |access-date=4. kolovoza 2024 |website=Laureus.com}}&lt;/ref&gt; bio je drugi put zaredom i treći put u karijeri nominiran za prestižnu nagradu [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine. U konkurenciji su još bili [[Lionel Messi]], [[Novak Đoković]], [[Erling Haaland]], [[Noah Lyles]] i [[Max Verstappen]], a osvojio ju je Đoković.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Cite web |date=8. travnja 2024 |title=Novak Djokovic, Iga Swiatek and Coco Gauff nominated at the 25th Laureus World Sports Awards : All you need to know |url=https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240409002518/https://www.tennisclubhouse.ca/en/post/novak-djokovic-iga-swiatek-and-coco-gauff-nominated-at-the-25th-laureus-world-sports-awards-all-y |archive-date=9. travnja 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |website=Tennis Clubhouse |language=en}}&lt;/ref&gt;

Na natjecanju u [[Xiamen]]u, prvome mitingu [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[2024.]] godini, Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar preskočivši 6,24 metra iz prvoga pokušaja.&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Julien Pereira |title=Athlétisme – Armand Duplantis établit un nouveau record du monde de saut à la perche en franchissant 6,24 mètres |language=fr |url=https://www.eurosport.fr/athletisme/wanda-diamond-league-xiamen/2024/athletisme-armand-duplantis-etablit-un-nouveau-record-du-monde-de-saut-a-la-perche-en-franchissant-624-metres_sto20002671/story.shtml |date=20. travnja 2024. |website=[[Eurosport]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |author=Simon Turnbull |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.24m in Xiamen |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-xiamen |date=20. travnja 2024. |website=[[World Athletics]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. srpnja 2024 |title=Ratified: world records for McLaughlin-Levrone, Duplantis, Kipyegon, Chebet, Alekna and Ngetich |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-mclaughlin-levrone-duplantis-kipyegon-chebet-alekna-ngetich |access-date=4. kolovoza 2026|work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt;

Kao jedini natjecatelj koji je prešao šest metara, Duplantis je [[12. lipnja]] osvojio [[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]] u [[Rim]]u. Nakon što je osigurao titulu europskoga prvaka, Duplantis je iz prvoga pokušaja postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,10 metara, a onda je iskoristio sva tri pokušaja za obaranje tadašnjega svjetskog rekorda, ali svi su bili bezuspješni.&lt;ref name=&quot;:89&quot;&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis sacré champion d'Europe avec 6,10&amp;nbsp;m |url=https://www.lequipe.fr/Athletisme/Actualites/Mondo-duplantis-sacre-champion-d-europe-avec-6-10-m/1474377 |website=l'équipe}}&lt;/ref&gt; Ipak, skokom je od 6,10 metara učinio to prvenstvo svojim 60. natjecanjem na kojemu je preskočio šest ili više metara. Drugi je najbolji u povijesti [[Sergej Bubka]] s 44 natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Mills |first=Steven |date=15. lipnja 2024. |title=Roma 2024 by the numbers |url=https://www.european-athletics.com/news/roma-2024-by-the-numbers |access-date=4. kolovoza 2026 |work=European Athletics}}&lt;/ref&gt;

[[File:Armand Duplantis - Olympic Games - 03.08.2024.jpg|thumb|left|upright|Armand Duplantis na kvalifikacijama u skoku s motkom [[3. kolovoza]] [[2024.]] godine na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama u Parizu]].]]

Pobijedivši [[5. kolovoza]] na [[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijskim igrama]] u [[Pariz]]u, Duplantis je obranio titulu olimpijskoga pobjednika iz [[Ljetne olimpijske igre 2020.|Tokija]]. Budući da [[Sam Kendricks]] nije uspio preskočiti više od 5,95 metara, Duplantis je osvojio zlato rezultatom od šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara, čime je oborio olimpijski rekord [[Thiago Braza|Thiaga Braza]] s [[Ljetne olimpijske igre 2016.|Olimpijskih igara 2016.]] godine. U posljednjoj je seriji preskočio 6,25 metara iz trećega pokušaja i time postavio novi svjetski rekord. Kao i na Europskome prvenstvu te godine, Duplantis je bio jedini natjecatelj koji je preskočio šest metara. Potom je preskočio 6,10 metara iz prvoga pokušaja te lovio novi svjetski rekord. Na Olimpijskim mu je igrama potonje pošlo za rukom, pa je postavio novi svjetski rekord i ujedno oborio olimpijski rekord, koji je bio postavio samo 20 minuta prije.&lt;ref name=&quot;:90&quot;&gt;{{Cite news |last=Liew |first=Jonathan |date=5. kolovoza 2024. |title=Duplantis achieves new heights after pole vault world record adds to gold |url=https://www.theguardian.com/sport/article/2024/aug/05/2024-paris-olympic-games-armand-duplantis-pole-vault-world-record |access-date=4. kolovoza 2026|work=[[The Guardian]] |issn=0261-3077}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši zlato u Parizu, 24-godišnji je Duplantis postao prvi skakač s motkom koji je obranio titulu olimpijskoga prvaka nakon [[SAD|Amerikanca]] [[Bob Richards|Boba Richardsa]], koji je osvojio Olimpijske igre [[Ljetne olimpijske igre 1952.|1952.]] i [[Ljetne olimpijske igre 1956.|1956.]] godine. Duplantis i Richards ujedno su jedini muški skakači s motkom koji su osvojili dva olimpijska zlata.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thompson II |first=Marcus |date=6. kolovoza 2024. |title=Mondo Duplantis soars to new world record, Olympic gold again: 'He's the fastest pole vaulter out there' |url=https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240807041236/https://www.nytimes.com/athletic/5682112/2024/08/05/mondo-duplantis-pole-vault-final-sam-kendricks/ |url-status=dead |archive-date=7. kolovoza 2024 |access-date=4. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt;

Duplantisova sposobnost ostvarivanja vrhunskih rezultata pod pritiskom te neprestano obaranje svjetskih rekorda učvrstili su njegov status jednoga od najistaknutijih atletičara svoje generacije.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Rezultati koje je postigao kao predstavnik Švedske na najvećim svjetskim i kontinentalnim natjecanjima nemaju premca.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sports |first=Pulse |date=22. travnja 2024. |title=Mondo Duplantis shares secret behind shattering pole vault world record for record|url=https://www.pulsesports.co.ke/athletics/story/mondo-duplantis-shares-secret-behind-shattering-pole-vault-world-record-for-record-eigth-time-2024042110095299804 |access-date= 5. kolovoza 2026 |website=Pulse Sports Kenya |language=en}}&lt;/ref&gt; Uzevši u obzir njegove uspjehe od najmlađih natjecateljskih dobnih kategorija do seniorske karijere, do [[kolovoz]]a 2024. godine postavio je ukupno devet rekorda prvenstava i jedan olimpijski rekord. U te se rezultate ubrajaju i tri svjetska rekorda koja je postavio nakon što je osvojio svjetske titule: 6,20 metara na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u Beogradu, 6,21 metar na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetskome prvenstvu]] u Oregonu i 6,25 metara u Parizu na Olimpijskim igrama.&lt;ref name=&quot;:17&quot; /&gt;

Njegova se dominacija u skoku s motkom počela uspoređivati s ostvarenjima najboljih u drugim sportovima.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=6. kolovoza 2024 |title=Mondo Duplantis Soars to New Heights: Sets World Record at Paris 2024 Olympics |url=https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240919084450/https://trackalerts.com/2024/08/mondo-duplantis-soars-to-new-heights-sets-world-record-at-paris-2024-olympics/ |url-status=dead |archive-date=19. rujna 2024 |access-date=5. kolovoza 2026|work=Trackalerts.com}}&lt;/ref&gt; ''[[The New York Times]]'' opisao ga je kao sportaša koji za skok s motkom predstavlja ono što [[Usain Bolt]] predstavlja za sprint, [[Michael Phelps]] za [[plivanje]] i [[Simone Biles]] za [[gimnastika|gimnastiku]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=5. kolovoza 2024|title=Mondo Duplantis: Breaking down the biomechanics behind the best-ever pole vaulter |url=https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806032042/https://www.nytimes.com/athletic/5646961/2024/08/05/mondo-duplantis-biomechanics-pole-vault/ |url-status=dead |archive-date=6. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The New York Times}}&lt;/ref&gt; Budući da natjecanja često osvaja s gotovo 30 centimetara boljim rezultatom od rezultata drugoplasiranoga natjecatelja, njegova je nadmoć time izraženija jer se pobjednik u skoku s motkom češće odlučuje razlikom od samo jednoga centimetra.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Sherwood |first=Ben |date=8. kolovoza 2024. |title=Why This Pole Vaulter Is Even Bigger Than the One With the Bulge |url=https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |archive-url=https://web.archive.org/web/20240808232141/https://www.thedailybeast.com/pole-vault-goat-mondo-duplantis-soaredliterallyat-the-paris-olympics |url-status=dead |archive-date=8. kolovoza 2024 |access-date=5. kolovoza 2026 |work=The Daily Beast}}&lt;/ref&gt; Uz to je osvojio svako natjecanje na kojemu je nastupio od mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Monako|Monaku]] 2023. godine.&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot; /&gt; Nakon drugoga olimpijskog zlata zaredom i oborenih devet rekorda – a svaki je novi u tome nizu poboljšao za jedan centimetar – Duplantis se naširoko smatra najboljim skakačem s motkom svih vremena.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Cite news |date=5. kolovoza 2024 |title=Record-breaker Duplantis soars to Olympic pole vault gold, Hodgkinson wins 800m |url=https://www.france24.com/en/live-news/20240805-record-breaker-duplantis-soars-to-pole-vault-gold-hodgkinson-wins-800m |agency=Agence France-Presse}}&lt;/ref&gt; Prije pariških Olimpijskih igara taj se naslov pridijevao [[Sergej Bubka|Sergeju Bubki]], umirovljenomu [[Ukrajina|ukrajinskom]] skakaču s motkom.&lt;ref name=&quot;Stump2024&quot;&gt;{{cite news |last1=Stump |first1=Scott |date=6. kolovoza 2024. |title=Swedish pole vaulter Armand Duplantis thrills the world with a towering, death-defying vault |url=https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240806202927/https://www.today.com/popculture/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-rcna165383 |archive-date=6. kolovoza 2024 |work=TODAY.com}}&lt;/ref&gt;

Na [[Memorijal Kamila Skolimowska|Memorijalu Kamila Skolimowska]] u [[Poljska|poljskome]] gradu [[Chorzów]]u, dvanaestoj postaji [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] 2024. godine, Duplantis je [[25. kolovoza]] poboljšao svoj svjetski rekord deseti put u karijeri i treći put 2024. godine za jedan centimetar, pa je novi svjetski rekord iznosio 6,26 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ingebrigtsen and Duplantis smash world records in Silesia |url=https://www.diamondleague.com/news/general/ingebrigtsen-and-duplantis-smash-world-records-in-silesia/ |access-date=5. kolovoza 2026 |website=IDL Diamond League |date=25. kolovoza 2024 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=3. listopada 2024 |title=Ratified: world records for Ingebrigtsen, Duplantis and Hull |url=https://worldathletics.org/news/press-releases/ratified-world-records-ingebrigtsen-duplantis-hull |access-date=5. kolovoza 2026 |work=World Athletics Press Release}}&lt;/ref&gt; Tamo su, uz Duplantisa, i [[Sam Kendricks]] i [[Emanuil Karalis]] preskočili šest metara. To je bio prvi put u povijesti da su trojica skakača s motkom preskočili tu visinu na istome natjecanju.&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Cite news |last=Selvaraj |first=Jonathan |date=28. kolovoza 2024. |title=One small centimetre for man, a giant leap for Armand Duplantis |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/armand-duplantis-pole-vault-world-record-one-centimetre-paris-olympics-science-jump-sports-feature/article68575835.ece/}}&lt;/ref&gt;

Na konferenciji za medije uoči spomenutoga mitinga Dijamantne lige organizatori su predstavili novu nagradu za najboljega sportaša na tome natjecanju, a odluka se donosila na temelju bodovnoga sustava World Athleticsa. Očekivalo se da će prvi dobitnik te nagrade biti [[Jakob Ingebrigtsen]], koji je rezultatom od 7:17,55 minuta postavio novi svjetski rekord na 3000 metara. Time je nadmašio prijašnji rekord od 7:20,67 minuta [[Kenija|Kenijca]] [[Daniel Komen|Daniela Komena]] iz [[1996.]] godine za više od triju sekundi. Međutim, kada su se rezultati s natjecanja preračunali prema bodovnome sustavu, pokazalo se da je Duplantisov svjetski rekord od 6,26 metara u skoku s motkom vrijedio 1339 bodova, a Ingebrigtsenov svjetski rekord 1320 bodova. Duplantis je tako postao prvim dobitnikom nagrade za najvrjednijega atletičara mitinga, pa je osvojio 14-karatni zlatni prsten optočen dijamantima vrijedan 10 000 američkih dolara te novčanu nagradu u istome iznosu. Uz to je osvojio 50 000 američkih dolara za obaranje svjetskoga rekorda.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

Dan uoči mitinga Dijamantne lige u [[Zürich]]u, [[4. rujna]], Duplantis je sudjelovao u revijalnoj utrci na 100 metara protiv [[Karsten Warholm|Karstena Warholma]], svjetskoga rekordera na 400 metara s preponama. Duplantis je pobijedio i ostvario osobni rekord u toj disciplini, koji je iznosio 10,37 sekundi. Warholm je završio utrku za 10,47 sekundi, što je također bio njegov osobni rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis uses personal best to hold off Karsten Warholm in 100m sprint showdown |url=https://olympics.com/en/news/mondo-duplantis-uses-personal-best-to-hold-off-karsten-warholm-in-100m-sprint-showdown}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/sport/athletics/articles/c14zydg3754o|title=Duplantis beats Warholm in 100m exhibition race|date=4. rujna 2024 |work=BBC Sport|access-date=5. kolovoza 2026.}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[13. rujna]] zaključio sezonu 2024. godine četvrtim uzastopnim naslovom pobjednika Dijamantne lige na završnome natjecanju u [[Bruxelles]]u. Pobjedu je odnio nakon preskočenih 6,11 metara, čime je također postavio rekord mitinga.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/wanda-diamond-league-final-brussels-2024-duplantis-denny|title=Duplantis and Denny break meeting records on first day of Wanda Diamond League Final in Brussels|publisher=World Athletics|access-date=13. rujna 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana [[26. listopada]] bio je prvi put samostalno proglašen europskim sportašem godine u muškoj konkurenciji. Isti je naslov zavrijedio 2022. godine, ali tada je nagradu podijelio s Jakobom Ingebrigtsenom.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=28. listopada 2024 |title=Mahuchikh and Duplantis named European athletes of the year |url=https://athleticsweekly.com/athletics-news/mahuchikh-and-duplantis-named-european-athletes-of-the-year-1039994149/ |access-date=5. kolovoza 2024 |work=Athletics Weekly}}&lt;/ref&gt;  

Duplantis je [[6. studenoga]] postao globalni ambasador humanitarne utrke [[Wings for Life World Run]], a time se pridružio drugim sportskim zvijezdama poput [[Neymar|Neymara]] i Karstena Warholma. Utrka se održala [[4. svibnja]] [[2025.]] godine radi prikupljanja sredstava za istraživanje ozljede [[kičmena moždina|kralježnične moždine]].&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Jonsson |first=Hanna |date=6. studenoga 2024. |title=Join Mondo Duplantis in the Wings for Life World Run – registration is open |url=https://www.redbull.com/se-en/mondo-duplantis-wings-for-life-world-run |access-date=5. kolovoza 2026|work=Redbull}}&lt;/ref&gt;

=== 2025: Višestruki novi svjetski rekordi, treće svjetske titule i u dvorani i na otvorenome, jubilarnih sto skokova, Laureusova nagrada, peto osvajanje Dijamantne lige i skok od 6,30 metara ===

Duplantis je [[28. veljače]] na [[All Star Perche]]u u [[Clermont-Ferrand]]u 11. put oborio vlastiti svjetski rekord. Nakon što je osigurao pobjedu skokom od 6,07 metara, Duplantis je odlučio preskočiti 6,27 metara. To je uspio iz prvoga pokušaja.&lt;ref name=&quot;:17&quot;&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.27m in Clermont-Ferrand |url=https://worldathletics.org/news/report/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-627m-clermont-ferrand |access-date=6. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt; U to je vrijeme objavio i svoj prvi singl &quot;[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]&quot;, koji je zasvirao kada je postavio novi svjetski rekord.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=1. ožujka 2025 |title=Armand Duplantis breaks his own pole vault world record with leap of 6.27m |url=https://www.straitstimes.com/sport/armand-duplantis-breaks-his-own-pole-vault-world-record-with-leap-of-6-27m |access-date=6. kolovoza 2026 |website=The Straits Times}}&lt;/ref&gt;

U razgovoru s [[Puma (brend)|Puminim]] izvršnim direktorom Arneom Freundtom, odnosno intervjuu objavljenome [[18. ožujka]] u sklopu tvrtkina godišnjega izvještaja, Duplantis je otkrio da vjeruje da bi mogao svjetski rekord postaviti na 6,40 metara u idućih nekoliko godina, ali da mu 6,30 metara predstavlja prvu metu u bližoj budućnosti.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole vault star Armand &quot;Mondo&quot; Duplantis sets his sights on fairy tale world record of 6.40m {{!}} PUMA® |url=https://about.puma.com/en/newsroom/corporate-news/2025/18-03-2025-pole-vault-star-armand-mondo-duplantis-sets-his-sights |access-date=6. kolovoza 2026 |website=about.puma.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je skokom od 6,15 metara osvojio [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]] u [[Nanjing]]u [[22. ožujka]]. Time je ujedno treći put zaredom postao svjetskim dvoranskim prvakom. Duplantis se borio sve do kraja protiv [[Grk]]a [[Emanuil Karalis|Emanuila Karalisa]], koji je preskočio 6,05 metara. Karalis bi u neko drugo doba zasigurno postao svjetski dvoranski prvak jer je to bio prvi put u povijesti da je skakač s motkom u finalu prvenstva preskočio 6,05 metara i ostao bez zlatne medalje.&lt;ref name=&quot;:18&quot; /&gt;

Prije nego što je obranio naslov prvaka u Nanjingu, Duplantis je ukupno 98 puta dotada preskočio šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/live/NHC6m33jDrk?si=QtkdsUuyCpEanGXj |title=Livestream - World Athletics Indoor Championships Nanjing 25 Press Conference |language=en |access-date=6. kolovoza 2026 |via=www.youtube.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=20. ožujka 2025 |title='More in the tank', vows Duplantis as he edges to century mark |url=https://www.france24.com/en/live-news/20250320-more-in-the-tank-vows-duplantis-as-he-edges-to-century-mark |access-date=6. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Watta |first=Evelyn |date=20. ožujka 2025 |title=Mondo Duplantis all set for another world record as he gears up for World Athletics Indoor Championships Nanjing 2025: &quot;I have more in the tanks&quot; |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-world-record-world-athletics-indoor-championships-nanjing-2025-more-in-tanks |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; Preskočivši četiri puta šest ili više metara na tome natjecanju, Duplantis je prešao brojku od sto takvih skokova s ukupno 102 njih. Za usporedbu, [[Sergej Bubka]], nekadašnji svjetski rekorder, drugi je najbolji po broju skokova od šest ili više metara, a u karijeri ih je ukupno imao 46.&lt;ref name=&quot;:18&quot;&gt;{{Cite web |title=Duplantis retains world indoor pole vault title in Nanjing {{!}} News {{!}} Nanjing 25 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-url=https://web.archive.org/web/20250322161645/https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-indoor-championships/nanjing25/news/report/nanjing-25-men-pole-vault-report |archive-date=22. ožujka 2025 |access-date=6. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=22. ožujka 2025 |title=Now 102 vaults over 6 metres as Duplantis soars to world indoor title |url=https://sports.yahoo.com/article/now-102-vaults-over-6-143815490.html |access-date=6. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[21. travnja]] osvojio [[Laureus (nagrada)|Laureusovu]] nagradu za najboljega sportaša godine. Time je nakon [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] postao drugi atletičar u povijesti koji je osvojio tu nagradu.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Wiseman |first=Ciaran |date=22. travnja 2025 |title=Mondo Duplantis namedrops Usain Bolt &amp; Lionel Messi as he wins prestigious award |url=https://talksport.com/sport/3138989/mondo-duplantis-laureus-awards-usain-bolt-lionel-messi/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=talkSPORT |language=}}&lt;/ref&gt; Bio je nominiran još 2021., 2023. i 2024. godine, stoga ju je osvojio nakon treće uzastopne i ukupno četvrte nominacije.&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Cite web |last=Smirnova |first=Lena |date=22. travnja 2025. |title=Armand Duplantis named Laureus World Sportsman of the Year after third consecutive nomination |url=https://www.olympics.com/en/news/athletics-sweden-armand-duplantis-named-laureus-world-sportsman-of-the-year-after-third-consecutive-nomination |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=22. travnja 2025 |title=Gymnast Simone Biles and pole vaulter Armand Duplantis win Laureus awards |url=https://www.straitstimes.com/sport/gymnast-simone-biles-and-pole-vaulter-mondo-duplantis-win-laureus-awards |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}&lt;/ref&gt;

Svoj ukupno dvanaesti i četvrti svjetski rekord u okviru Dijamantne lige&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis Soars to 6.28m World Record as Records Tumble at Stockholm Diamond League {{!}} Watch Athletics |url=https://www.watchathletics.com/article/13394/duplantis-soars-to-6-28m-world-record-as-records-tumble-at-stockholm-diamond-league |access-date=7. kolovoza 2026 |website=www.watchathletics.com |language=en}}&lt;/ref&gt; postavio je [[15. lipnja]] skokom od 6,28 metara, iz prvoga pokušaja, u [[Stockholm]]u.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.28m in Stockholm {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-url=https://web.archive.org/web/20250615204725/https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/mondo-duplantis-world-pole-vault-record-628m-stockholm |archive-date=15. lipnja 2025 |access-date=7. kolovoza 2026|website=worldathletics.org |language=en}}&lt;/ref&gt; Prije toga oborio je svjetski rekord dvaput u Poljskoj, Srbiji i Oregonu, jednom u Škotskoj i Kini, a triput u Francuskoj, uključujući onaj s Olimpijskih igara 2024. godine. Nikada prije nije postigao to na domaćemu terenu, u [[Švedska|Švedskoj]],&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis' 12th pole vault world record is one of a kind: 'The only thing that I was missing' |url=https://www.nbcsports.com/olympics/news/mondo-duplantis-world-record-pole-vault-2025-stockholm |access-date=7. kolovoza 2026 |website=NBC Sports |language=en-US}}&lt;/ref&gt; pa je time ostvario još jedan priželjkivani uspjeh.&lt;ref&gt;{{Cite web |first=Nick |last=Zaccardi |date=15. lipnja 2025 |title=Mondo Duplantis breaks world record in pole vault for 12th time: 'The only thing that I was missing' |url=https://sports.yahoo.com/article/mondo-duplantis-breaks-pole-vault-171337337.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Yahoo Sports |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Duplantisov 12. svjetski rekord s čuvenoga [[Olimpijski stadion u Stockholmu|Olimpijskoga stadiona u Stockholmu]], na kojemu su se održale [[Ljetne olimpijske igre 1912.]] godine, bio je prvi u povijesti koji se postavio na tome stadionu. Tamo su se više puta oborili svjetski rekordi u atletici nego na ijednome drugom stadionu – ukupno 83 njih između [[1912.]] i [[2008.]] godine. Međutim, nijedan od njih nije bio u skoku s motkom.&lt;ref name=&quot;:21&quot;&gt;{{Cite news |last=Tharme |first=Liam |date=20. rujna 2025 |title=Mondo Duplantis exclusive: 14-time pole vault world-record holder analyzes his greatest jumps |url=https://www.nytimes.com/athletic/6642767/2025/09/20/mondo-duplantis-interview-world-records/ |access-date=7. kolovoza 2026 |work=The New York Times |language=en-US |issn=0362-4331}}&lt;/ref&gt; [[Patrik Sjöberg]] bio je posljednji švedski sportaš koji je na tome stadionu postavio svjetski rekord, a to je bilo na natjecanju u skoku uvis [[1987.]] godine. Tomu je svjedočila i Duplantisova majka s tribina.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Cite web |last=Crumley |first=Euan |date=15. lipnja 2025.|title=Mondo Duplantis rises to the occasion in Stockholm – Athletics Weekly |url=https://athleticsweekly.com/news/mondo-duplantis-rises-to-the-occasion-in-stockholm-1040005867/ |access-date=7. kolovoza 2026 |website=athleticsweekly.com |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Pole Vault: Arman Duplantis sets his sights on setting another world record at 6.40m {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-continental-tour-it-s-within-my-reach-duplantis-sets-sights-on-6-40m/bkXyvSvq/ |access-date=7. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

U skladu s tamošnjom tradicijom, Duplantisovo je ime uklesano na zidove stadiona u spomen na svjetski rekord koji je ondje postavio. Taj dio Olimpijskoga stadiona, poznat pod nazivom &quot;Stadion Walk of Fame&quot;, odaje počast najvećim sportskim uspjesima i događajima koji su se odvili na stadionu još od Olimpijskih igara održanih u Stockholmu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archives: Walk of Fame |url=https://www.walkoffamestadion.se/en/walkoffame/ |access-date=19. lipnja 2025 |website=Stadion Walk of Fame |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

Nakon te pobjede u Dijamantnoj ligi Duplantis je od 2020. godine pobijedio na 37 od ukupno 41 natjecanja, čime je postao jedan od najuspješnijih serijskih pobjednika u povijesti Dijamantne lige.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Sportstar |first=Team |date=13. lipnja 2025. |title=Duplantis Diamond League Results 2017–2025: A Winning Streak |url=https://sportstar.thehindu.com/athletics/duplantis-diamond-league-results-2017-2025/article69690324.ece |access-date=7. kolovoza 2026 |website=Sportstar |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite news |date=16. lipnja 2025 |title='Magical' Armand Duplantis soars to pole vault world record in Stockholm |url=https://www.straitstimes.com/sport/magical-duplantis-soars-to-pole-vault-world-record-in-stockholm-with-6-28m-jump |access-date=7. kolovoza 2026|work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}&lt;/ref&gt; Od svoga debija u Dijamantnoj ligi 2017. godine ostvario je ukupno 39 pobjeda, čime je prestigao [[Renaud Lavillenie|Renauda Lavillenieja]], koji ima 37 pobjeda.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Renaud LAVILLENIE – Wanda Diamond League |url=https://www.diamondleague.com/athlete/14185853/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}&lt;/ref&gt; Od 2020. godine imao je 93 nastupa, a izgubio je samo četiri puta, i to isključivo na mitinzima Dijamantne lige.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=17. lipnja 2025 |title=Why 1cm equals multiple big-money payouts for this record-breaking pole vaulter |url=https://www.abc.net.au/news/2025-06-17/mondo-armand-duplantis-keeps-breaking-his-pole-vault-world-1cm/105426332 |access-date=7. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Dana [[11. srpnja]] Duplantis je skokom od 6,05 metara oborio rekord mitinga Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]], koji je iznosio 6,02 metara, a bio ga je postavio [[Poljska|Poljak]] [[Piotr Lisek]] [[2019.]] godine. Taj je miting ujedno i 13. postaja Dijamantne lige na kojoj je Duplantis srušio rekord natjecanja.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=McCarvel |first=Nick |date=11 July 2025 |title=Monaco Diamond League 2025: Mondo Duplantis wins pole vault in new meeting record, misses on world record attempts |url=https://www.olympics.com/en/news/monaco-diamond-league-2025-mondo-duplantis-wins-pole-vault-in-new-meeting-record-misses-on-world-record-attempts |access-date=12 July 2025 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; Budući da se u Dijamantnoj ligi održava ukupno 15 mitinga, preostala su mu u tome trenutku dva na kojima još nije postavio novi rekord. Riječ je o mitinzima u [[Rabat]]u, na kojemu je rekord od 5,86 metara postavio [[Sam Kendricks]], i u [[London]]u, gdje rekord od 6,03 metara drži [[Renaud Lavillenie]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Ogeyingbo |first=Deji |date=25. lipnja 2025. |title=Mondo Duplantis and the art of jumping high |url=https://www.runblogrun.com/2025/06/mondo-duplantis-and-the-art-of-jumping-high.html |access-date=7. kolovoza 2026 |website=runblogrun |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

U sklopu manifestacije [[World Athletics Continental Tour]] Duplantis je [[12. kolovoza]] postavio svoj 13. svjetski rekord od 6,29 metara na mitingu iz tzv. Gold serije u [[Budimpešta|Budimpešti]]. To je bio prvi svjetski rekord koji se ikada postavio na tome mitingu u 15 godina njegova postojanja. Duplantis je time nadmašio i svoj prijašnji rekord koji je postavio u [[Mađarska|Mađarskoj]], a riječ je o skoku od 6,10 metara kojim je [[2023.]] godine osvojio svoju drugu titulu svjetskoga prvaka.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Historic world record, broken records, and an electric atmosphere at the Gyulai István Memorial – Gyulai István Memorial |url=https://gyulaimemorial.hu/en/news/historic-world-record-broken-records-and-an-electric-atmosphere-at-the-gyulai-istvan-memorial/ |access-date=7. kolovoza 2026 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis breaks world pole vault record on Budapest return |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-continental-tour/news/duplantis-world-pole-vault-record-budapest-gyulai-memorial |access-date=7. kolovoza 2026 |website=World Athletics Report}}&lt;/ref&gt;

World Athletics dao je Duplantisu važnu ulogu u promociji premijernoga izdanja prvenstva službenoga naziva [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]] [[2026.]] godine. Riječ je o ekskluzivnome bijenalu koje će se parnim godinama održavati na kraju sezone, kada [[Svjetsko prvenstvo u atletici]] neće biti u tijeku. World Athletics imenovao je Duplantisa ultimativnom zvijezdom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Star''), a potom [[Usain Bolt|Usaina Bolta]] ultimativnom legendom ([[engleski jezik|engl.]] ''Ultimate Legend''),&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Thapliyal |first=Mukesh |date=8. rujna 2025. |title=Usain Bolt named 'Ultimate Legend' by World Athletics to promote inaugural global championship |url=https://economictimes.indiatimes.com/news/international/us/usain-bolt-named-ultimate-legend-by-world-athletics-to-promote-inaugural-global-championship/articleshow/123756822.cms?from=mdr |access-date=8. kolovoza 2026 |work=The Economic Times |issn=0013-0389}}&lt;/ref&gt; učinivši ih time glavnim akterima u promociji prvenstva u skladu s dodijeljenim ulogama.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=13. kolovoza 2025 |title=Duplantis unveiled as inaugural Ultimate Star |url=https://worldathletics.org/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/mondo-duplantis-ultimate-championship-star |access-date=8. kolovoza 2026 |website=World Athletics}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[27. kolovoza]] osvojio trofej Dijamantne lige peti put zaredom na posljednjemu mitingu u [[Zürich]]u, čime se približio najboljim atletičarima sa sedam pobjeda. Riječ je o [[Francuska|francuskome]] skakaču s motkom [[Renaud Lavillenie|Renaudu Lavillenieju]] i [[Christian Taylor|Christianu Tayloru]], [[SAD|Amerikancu]] koji se natjecao u [[Troskok|troskoku]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last= |first= |last2= |first2= |date=28. kolovoza 2025 |title=Mondo Duplantis wins fifth straight Diamond League title |url=https://www.indiatvnews.com/sports/other/mondo-duplantis-wins-fifth-straight-diamond-league-title-2025-08-28-1005523 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=India TV News |language=en}}&lt;/ref&gt; Duplantis je pobijedio nakon preskočenih šest metara, što je bio njegov 118. skok od šest ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=27. kolovoza 2025 |title=Olyslagers wins latest duel with high jump rival ahead of world champs |url=https://www.abc.net.au/news/2025-08-28/nicola-olyslagers-wins-high-jump-diamond-league-in-zurich/105706212 |access-date=9. kolovoza 2026 |work=ABC News |language=en-AU}}&lt;/ref&gt;

Na [[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetskome prvenstvu]] u [[Tokio|Tokiju]] Duplantis je [[15. rujna]] osvojio svoju treću svjetsku titulu zaredom u skoku s motkom. Naslov svjetskoga prvaka donio mu je skok od 6,15 metara u nikada kompetitivnijemu finalu muškoga skoka s motkom na natjecanju globalne razine, gdje je sedam skakača preskočilo 5,90 ili više metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis breaks world pole vault record with 6.30m in Tokyo {{!}} News {{!}} Tokyo 25 {{!}} World Athletics Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-championships/tokyo25/news/report/world-championships-tokyo-25-report-mens-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt; Duplantis je zatim nastojao postaviti svoj 14. svjetski rekord od 6,30 metara, a to mu je pošlo za rukom u posljednjemu pokušaju. Taj je rezultat ujedno bio četvrti Duplantisov svjetski rekord u 2025. godini, što je za njega bio i rekordan broj oborenih svjetskih rekorda u jednoj godini.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=15. rujna 2025 |title=Armand Duplantis soars to third world title and 14th world record |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c1ed6845ng7o |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

Nakon prvih dvaju neuspješnih pokušaja Duplantis je napravio dvije promjene koje su se pokazale ključnim za obaranje rekorda. Najprije je pomaknuo stalke za letvicu s njezine standardne pozicije pet centimetara bliže kutiji za odraz, u koju se postavlja motka pri skoku, čime je promijenio kut prelaska preko letvice. Duplantis je poslije otkrio da mu je njegov otac i trener Greg savjetovao da upotrijebi tvrđu motku u trećemu pokušaju kako bi optimizirao odraz pri toj visini. U prijašnjim se pokušajima služio istom motkom kojom je obarao rekorde između 6,20 i 6,29 metara.&lt;ref name=&quot;:21&quot; /&gt;

Duplantis je bio proglašen europskim sportašem godine [[26. listopada]]. To je bio treći put da je osvojio tu nagradu, a toliko ju je puta jedini još dobio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanac]] [[Mo Farah]].&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Broadbent |first=Chris |date=25. listopada 2025 |title=Mondo grateful for “beautiful honour” as he is named men's Athlete of the Year |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-grateful-for-beautiful-honour-as-he-is-named-athlete-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026|website=www.european-athletics.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

[[World Athletics]] proglasio je Duplatnisa sportašem godine [[30. studenoga]]. Tada je imao 16 osvojenih natjecanja u nizu i postao je prvi skakač s motkom u novijoj povijesti koji dvije godine zaredom nije doživio poraz.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=1. prosinca 2025 |title=Swedish pole vault star Armand Duplantis and US hurdler Sydney McLaughlin-Levrone crowned 'Athletes of the Year' |url=https://www.straitstimes.com/sport/duplantis-and-mclaughlin-levrone-crowned-athletes-of-the-year |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}&lt;/ref&gt; Nijedan drugi atletičar koji se natjecao u skakačkim ili bacačkim disciplinama nije tu nagradu osvojio tri puta. Duplantis je tako postao tek treći atletičar s najmanje trima osvojenim nagradama, pridruživši se [[Usain Bolt|Usainu Boltu]], koji ju je osvojio šest puta, i [[Hicham El Guerrouj|Hichamu El Guerrouju]], također trostrukome dobitniku nagrade.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Ian O'Riordan: Why Grand Slam Track is paying a high price for excluding field events |url=https://www.irishtimes.com/sport/athletics/2025/12/06/ian-oriordan-why-grand-slam-track-is-paying-a-high-price-for-excluding-field-events/ |access-date=9. kolovoza 2026 |website=The Irish Times |language=en}}&lt;/ref&gt;

=== 2026: Petnaesti svjetski rekord zaredom, četvrti uzastopni svjetski dvoranski naslov i prekid trogodišnjega pobjedničkog niza===
Dana [[12. ožujka]] Duplantis je poboljšao svoj svjetski rekord za jedan centimetar na [[Mondo Classic|Mondo Classicu]] u [[Uppsala|Uppsali]]. To je bio njegov 15. svjetski rekord i drugi put da je postavio svjetski rekord u [[Švedska|Švedskoj]].&lt;ref name=&quot;:26&quot;&gt;{{Cite web |date=12. ožujka 2026 |title=Armand Duplantis: Two-time Olympic pole vault champion breaks world record at Mondo Classic in Sweden |url=https://www.bbc.com/sport/athletics/articles/c3wlje0lpxqo |access-date=9. kolovoza 2026 |website=BBC Sport |language=en-GB}}&lt;/ref&gt; Duplantis je tim skokom od 6,31 metra nadmašio brojku [[Sergej Bubka|Sergeja Bubke]] od 14 uzastopnih svjetskih rekorda. Također, pobjeda mu je na spomenutome natjecanju bila 38. u nizu, računajući još od [[kolovoz|kolovoza]] [[2023.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=16. ožujka 2026 |title=Pole vault record breaker Armand Duplantis ready for return to 'special' Torun |url=https://www.straitstimes.com/sport/pole-vault-record-breaker-armand-duplantis-ready-for-return-to-special-torun |access-date=9. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}&lt;/ref&gt;

Dvije tehničke prilagodbe omogućile su Duplantisu postavljanje najnovijega svjetskog rekorda: produljio je zalet s 20 na 22 koraka i počeo je upotrebljavati tvrđu motku. Godinama je eksperimentirao s tvrđom motkom, ali nije uspijevao doći do željenoga učinka. Ipak, smatrao je da će mu produljeni zalet, koji je uveo posljednjih mjeseci, omogućiti jači odraz, a on bolje savijanje tvrđe motke.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Goulding |first=Grace |date=16. ožujka 2026. |title=Mondo Duplantis eyes 2026 World Athletics Indoor Championships return in Toruń after 15th pole vault world record: &quot;I wanted to make sure I'm still the top dog&quot; |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-2026-world-athletics-indoor-championships-return-record-top-dog |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt;

Nakon što je [[21. ožujka]] osvojio zlato na [[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetskome dvoranskom prvenstvu]] u [[Toruń]]u i pritom postavio novi rekord prvenstva skokom od 6,25 metara, Duplantis je postao prvi atletičar koji je osvojio četiri uzastopna svjetska dvoranska naslova.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Fentuo |first=Fentuo Tahiru |date=22. ožujka 2026. |title=World Athletics Indoor Championships 2026: Mondo Duplantis claims fourth successive indoor pole vault title |url=https://www.olympics.com/en/news/world-athletics-indoor-championships-2026-mondo-duplantis-claims-fourth-successive-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; To mu je bila ukupno deveta svjetska seniorska titula. Od [[2019.]] godine, kada je posljednji put bio poražen na svjetskim ili kontinentalnim prvenstvima, osvojio je 12 velikih titula.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis soars to 6.25m championship record to win fourth world indoor pole vault title {{!}} News {{!}} Kujawy Pomorze 26 {{!}} World Athletics Indoor Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-indoor-championships/kujawypomorze26/news/report/wic-kujawy-pomorze-26-report-men-pole-vault |access-date=9. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt; Nakon posljednjega osvojenog svjetskog dvoranskog naslova izjednačio se sa Sergejem Bubkom, koji je četiri puta bio svjetski dvoranski prvak.&lt;ref name=&quot;:27&quot;&gt;{{Cite web |date=21. ožujka 2026 |title=Sweden's Duplantis wins fourth world indoor pole vault title |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260321-sweden-s-duplantis-wins-fourth-world-indoor-pole-vault-title |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je [[17. svibnja]] postavio novi rekord mitinga [[Dijamantna liga|Dijamantne lige]] u [[Shanghai]]ju skokom od 6,12 metara, gdje je i pobijedio.

Dana [[27. svibnja]] puštena je u prodaju posebna dječja ulaznica za [[14. kolovoza]], dan kada su se održavale kvalifikacije u skoku s motkom na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Nazvana prema Duplantisu, &quot;Mondo Ticket&quot; stajala je samo 6,31 funtu. Njezina je simbolična cijena odgovarala visini trenutačnoga svjetskoga rekorda, a cijela je akcija bila namijenjena poticanju mladih obožavatelja na to da dožive prvenstvo i izbliza prate Duplantisa na djelu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis jumps at the chance to bring world record ticket to young fans at Birmingham 2026 |url=https://www.european-athletics.com/home/news/mondo-world-record-ticket |access-date=9. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Nakon gotovo trogodišnje dominacije u skoku s motkom Duplantis je [[7. lipnja]] doživio poraz na mitingu Dijamantne lige u [[Stockholm]]u, gdje je [[Australija|Australac]] [[Kurtis Marschall]] bio bolji od njega. Time se prekinuo njegov niz od 40 uzastopnih pobjeda na natjecanjima koji je započeo još u [[kolovoz|kolovozu]] [[2023.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=7. lipnja 2026 |title=Aussie pulls off epic upset over hometown king: 'Chuffed it was me' |url=https://7news.com.au/sport/athletics/aussie-first-timer-kurtis-marschall-pulls-off-epic-diamond-league-upset-over-hometown-king-mondo-duplantis-c-22398518 |access-date=9. kolovoza 2026 |website=7NEWS |language=en}}&lt;/ref&gt;

Osvojivši miting Dijamantne lige u [[Pariz]]u, Duplantis se [[28. lipnja]] vratio pobjedama i obaranju rekorda. Skokom od 6,13 metara postavio je novi rekord mitinga. Taj mu je miting ujedno bio prvo natjecanje nakon vjenčanja.

[[File:Armand Duplantis (SWE) DSC08346 hochformat.jpg|left|thumb|Armand Duplantis na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]] [[2026.]] godine.]]

Dana [[10. srpnja]] osvojio je miting Dijamantne lige u [[Monako|Monaku]] skokom od 6,07 metara, čime je poboljšao vlastiti rekord mitinga za dva centimetra. Time je ostvario prvu pobjedu od preseljenja u Monako, odnosno na novome domaćem terenu. Duplantis je također bio potaknuo organizatore na uvrštavanje muškoga skoka s motkom u program Dijamantne lige u Monaku, prema kojemu je dotad bio predviđen skok s motkom samo u ženskoj konkurenciji.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=11. srpnja 2026 |title=Duplantis thrives on new home turf in Monaco |url=https://www.france24.com/en/live-news/20260711-duplantis-thrives-on-new-home-turf-in-monaco |access-date=9. kolovoza 2026 |website=France 24 |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je morao odustati od nastavka natjecanja na mitingu Dijamantne lige u [[London]]u [[17. srpnja]] zbog ozljede bedra. Iako je preskočio 5,95 metara kao i prvoplasirani [[Sam Kendricks]], [[SAD|Amerikanac]] je osvojio miting jer je svladao tu visinu iz prvoga pokušaja, a Duplantis je završio na drugome mjestu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis withdraws from London Diamond League with thigh injury {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-diamond-league-mondo-duplantis-withdraws-from-london-diamond-league-with-thigh-injury/8riXOOfU/ |access-date=31. kolovoza 2026|website=www.flashscore.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Dana [[16. kolovoza]] obranio je titulu europskoga prvaka na [[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europskome prvenstvu]] u [[Birmingham]]u. Preskočivši 6,15 metara, oborio je rekord prvenstva od 6,10 metara te osvojio ukupno 14. seniorsku zlatnu medalju i četvrtu europsku titulu.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mondo Duplantis wins fourth European pole vault title in new championship record {{!}} Flashscore.com |url=https://www.flashscore.com/news/athletics-european-championships-mondo-duplantis-wins-fourth-european-pole-vault-title-in-new-championship-record/0OvQkanI/ |access-date=16. kolovoza 2026 |website=www.flashscore.com |language=en}}&lt;/ref&gt;

Novi rekord mitinga Dijamantne lige od 6,21 metra postavio je [[20. kolovoza]] u [[Lausanne]]u. To je natjecanje bilo jedno od najboljih u povijesti u muškome skoku s motkom. Duplantis se do samoga kraja natjecao s [[Emanuil Karalis|Emanuilom Karalisom]], kojega je pobijedio. Obojica su preskočila 6,16 metara i nastavili se dalje natjecati. Takvo što nikada se prije nije dogodilo u toj atletskoj disciplini.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Duplantis clears 6.21m, Karalis 6.16m in historic pole vault contest in Lausanne {{!}} REPORTS {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/competitions/diamond-league/news/lausanne-athletissima-diamond-league-2026-duplantis-karalis |access-date=23. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt; 

World Athletics objavio je [[21. kolovoza]] Duplantisovu pjesmu &quot;Gold&quot;, službenu himnu premijernoga izdanja natjecanja [[World Athletics Ultimate Championship]], koje će se održati u [[Budimpešta|Budimpešti]] od [[11. rujna|11.]] do [[13. rujna]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=World Athletics releases Ultimate Anthem: 'Gold' by Mondo Duplantis {{!}} News {{!}} Budapest 26 {{!}} World Athletics Ultimate Championships |url=https://worldathletics.org/en/competitions/world-athletics-ultimate-championship/2026/news/press-releases/ultimate-anthem-gold-mondo-duplantis |access-date=31. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt;

Duplantis i Karalis nastavili su se natjecati na najvišoj razini na mitingu [[Weltklasse Zürich]] [[27. kolovoza]]. Karalis je završio natjecanje rezultatom od 6,20 metara, a Duplantis je osvojio prvo mjesto nakon preskočenih 6,26 metara.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=17. ožujka 2025 |title=Program &amp; Results - Zurich |url=https://zurich.diamondleague.com/en/programme-results/ |access-date=31. kolovoza 2026 |language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Duplantis je na poticaj svoje majke intenzivno učio [[švedski jezik]] preko [[Skype]]a, a taj mu je tečaj bio od velike pomoći. Do [[2020.]] godine uznapredovao je toliko da je osjećao da mnogo bolje i lakše razumije izvorne govornike nego što je prije mogao. Njegova je majka istovremeno tvrdila da se Duplantis sramio javno govoriti švedski, ali da se rado njime služio u privatnoj komunikaciji zbog manjega pritiska.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Brenning |first=Patrik |date=20. travnja 2020. |title=Armand Duplantis kan svenska men vågar inte prata |url=https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161604/https://www.aftonbladet.se/sportbladet/a/opbo1j/manga-tycker-att-han-inte-ar-svensk |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Aftonbladet]] |language=sv}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |date=11. lipnja 2020 |title=Armand Duplantis om sin svenska: 'Mamma vill inte att folk ska snacka skit' |url=https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20230810125239/https://www.youtube.com/watch?v=nCJ875PRdUI |archive-date=10. kolovoza 2023 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=[[Expressen]] YouTube Channel}}&lt;/ref&gt; Međutim, do [[2021.]] godine njegovo se znanje poboljšalo do razine na kojoj je bez poteškoća davao intervjue u cijelosti na švedskome, što je osobito bilo primijećeno nakon osvajanja olimpijskoga zlata u Tokiju.&lt;ref&gt;{{cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Duplantis efter OS-guldet – i intervju på svenska |url=https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20221219161557/https://www.youtube.com/watch?v=klJJopIMeuc |archive-date=19. prosinca 2022 |access-date=10. kolovoza 2026 |publisher=[[Aftonbladet]] official Youtube channel |language=sv}}&lt;/ref&gt; Duplantis je prije toga isticao da mu je napredovanje u švedskome bilo ponešto otežano time što većina Šveđana izvrsno poznaje engleski jezik, pa su izvorni govornici radije razgovarali s njime na engleskome.&lt;ref&gt;{{cite news |last1=Hammarkrantz |first1=Oskar |date=18 September 2020 |title=Duplantis: 'Blir mycket mer igenkänd här än i USA' |url=https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20211209023227/https://www.svd.se/armand-duplantis-jag-blir-mycket-mer-igenkand-har-an-i-usa |archive-date=9. prosinca 2021 |access-date=10. kolovoza 2026 |newspaper=[[Svenska Dagbladet]] |language=sv}}&lt;/ref&gt;

[[File:Dalahästen i Avesta 03.jpg|thumb|Letvica u blizini [[Dala konj|dala-konja]] u [[Švedska|švedskome]] mjestu [[Avesta (grad)|Avesti]] podigne se svaki put kada Duplantis obori svjetski rekord.]]

Kako bi si priskrbio idealne klimatske uvjete za treniranje tijekom cijele godine, Duplantis je obično provodio zime u [[Louisiana|Louisiani]], a ljeta u [[Uppsala|Uppsali]]. U [[Avesta (grad)|Avesti]], mjestu gdje je Duplantisova majka odrasla, letvica nalik na onu u skoku s motkom podigne se u blizini enormne skuplture [[dala konj|dala-konja]] s rezultatom svakoga novog Duplantisova svjetskog rekorda. Kada je Duplantis prvi put čuo za to, briznuo je u plač od sreće jer je tada postao još svjesniji veličine onoga što je postigao.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Ottosson |first=Stefan |date=16. prosinca 2020. |title=Armand Duplantis kunde inte hålla tillbaka tårarna – efter svenska hyllningen: &quot;Bröt ihop när jag såg det&quot; |url=https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20210803162617/https://www.sportbibeln.se/friidrott/armand-duplantis-kunde-inte-halla-tillbaka-tararna-efter-svenska-hyllningen-jag-brot-ihop-nar-jag-sag-det/ |archive-date=3. kolovoza 2021 |access-date=10. kolovoza 2021 |publisher=Sportbibeln |language=sv}}&lt;/ref&gt; U [[listopad]]u [[2025.]] godine [[Zračna luka Stockholm-Arlanda]] dodala je Duplantisa svojoj galeriji portreta &quot;Welcome to my hometown&quot; ([[srpskohrvatski jezik|sh.]] 'Dobro došli u moj rodni grad'), koja postoji još od [[2005.]] godine u dijelu za prikupljanje prtljage. Galerija odaje počast osobama koje su svojim iznimnim doprinosima obilježile regije [[Stockholm]]a i [[Uppsala|Uppsale]] u sportu, kulturi, znanosti, gospodarstvu i drugim područjima.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Orban |first=André |date=14. listopada 2025. |title=World record holder Armand Duplantis joins “Welcome to my hometown” gallery at Stockholm Arlanda Airport |url=https://www.aviation24.be/airports/stockholm-arlanda-arn/world-record-holder-armand-duplantis-joins-welcome-to-my-hometown-gallery-at-stockholm-arlanda-airport/ |access-date=10. kolovoza 2025 |website=Aviation24.be |language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

[[File:Guests at the 2026 Met Gala 442 (Armand Duplantis and Desiré Inglander).jpg|thumb|Duplantis i Inglander na [[Met Gala|Met Gali]] [[2026.]] godine.]]

Duplantis se oženio švedskim modelom i kreatoricom sadržaja Desiré Inglander [[2026.]] godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |last=Landén |first=Petter |last2=Thunborg |first2=Peter |date=20. ožujka 2026. |title=Armand och Desiré Duplantis har gift sig i hemlighet |url=https://www.expressen.se/sport/friidrott/armand-och-desire-duplantis-har-gift-sig-i-hemlighet/ |access-date=10. kolovoza 2026 |work=[[Expressen]] |language=Swedish}}&lt;/ref&gt; Par se upoznao u Švedskoj na jednoj zabavi sredinom ljeta [[2020.]] godine, a Duplantis je zaprosio Inglander [[2024.]] godine za vrijeme snimanja za ''[[Vogue Scandinavia]]'' u [[New York]]u.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=11. listopada 2024 |title=Olympic Champion Mondo Duplantis and Desiré Inglander Announce Their Engagement |url=https://www.vogue.com/article/mondo-duplantis-desire-inglander-engaged |work=Vogue}}&lt;/ref&gt; Nakon vjenčanja Duplantis je prodao svoj stan u Stockholmu i preselio se u [[Monako]], a dotada je živio u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] i Švedskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |last=AFP |date=7. svibnja 2025.|title=Duplantis promises new home Monaco a world record |url=https://www.freemalaysiatoday.com/category/sports/2026/05/08/duplantis-promises-new-home-monaco-a-world-record |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Free Malaysia Today {{!}} FMT |language=en}}&lt;/ref&gt;

Duplantis je objavio svoj prvi singl &quot;[[Bop (pjesma, Mondo)|Bop]]&quot; pod imenom Mondo [[28. veljače]] [[2025.]] godine, a napisao ga je s Emilom Bergom i Rasmusom Wahlbergom, kao i ostalih 30-ak pjesama.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/duplantis-ovantade-drag-sa-later-nya-karriaren|title=Duplantis oväntade drag – så låter nya karriären|date=25 February 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;vibes&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.svt.se/kultur/armand-duplantis-slapper-nya-laten-bop-nervost|title=Armand Duplantis om nya låten &quot;Bop&quot;: &quot;Den är vibes och kul&quot;|date=28. veljače 2025.|language=sv|first=Moa|last=Lindstedt|publisher=[[Sveriges Television]]|access-date=10. kolovoza 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.sverigesradio.se/artikel/stavhopparen-armand-duplantis-debuterar-som-artist|title=Stavhopparen Armand Duplantis debuterar som artist: &quot;Lite nervöst&quot;|date=28. veljače 2025|language=sv|publisher=[[Sveriges Radio]]|access-date=10. kolovoza 2026}}&lt;/ref&gt; Njegov je debi zauzeo 31. mjesto na švedskoj listi singlova.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://sverigetopplistan.se/chart/41/?dspy=2025&amp;dspp=10|title=Veckolista Singlar, vecka 10|publisher=[[Sverigetopplistan]]|language=sv|access-date=10. ožujka 2026}}&lt;/ref&gt; Nakon njega objavio je niz drugih singlova poput pjesme &quot;4L&quot; u [[lipanj|lipnju]] [[2025.]], &quot;Feelin' Myself&quot; u [[veljača|veljači]] [[2026.]] i &quot;Location&quot; u [[travanj|travnju]] 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web |date=14. lipnja 2025 |title=Armand Duplantis to Release Love-Driven Single &quot;4L&quot; {{!}} Sweden Herald |url=https://swedenherald.com/article/armand-duplantis-to-release-new-music-this-month |access-date=10. kolovoza 2026 |website=Sweden Herald |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Nottingham |first=Juliet |date=3. lipnja 2026. |title=Mondo Duplantis reveals his ultimate ambition: a Grammy |url=https://www.olympics.com/en/news/mondo-duplantis-reveals-ultimate-ambition-grammy |access-date=10. lipnja 2026 |website=Olympics.com}}&lt;/ref&gt; U [[ožujak|ožujku]] 2026. godine  [[World Athletics]] angažirao je Duplantisa da stvori službenu himnu za novo prvenstvo u atletici, odnosno [[World Athletics Ultimate Championship]], čije će se prvo izdanje održati iste godine.&lt;ref&gt;{{Cite news |date=23. ožujka 2026 |title=From world records to world anthems, new creative jump for Duplantis |url=https://www.straitstimes.com/sport/from-world-records-to-world-anthems-new-creative-jump-for-duplantis |access-date=10. kolovoza 2026 |work=The Straits Times |language=en |issn=0585-3923}}&lt;/ref&gt;

== Postignuća ==
Podatci u nastavku preuzeti su sa službene mrežne stranice [[World Athletics]]a.&lt;ref name=&quot;WAprofile&quot; /&gt;

=== Međunarodna natjecanja ===

{| class=&quot;wikitable sortable plainrowheaders&quot;&quot;max-width:40em;&quot;
|+Nastupi za {{flagicon|SWE}} [[Švedska|Švedsku]]
|----
!scope=&quot;col&quot;| Godina
!scope=&quot;col&quot;| Natjecanje
!scope=&quot;col&quot;| Mjesto
!scope=&quot;col&quot;| Plasman
!scope=&quot;col&quot;| Rezultat
!scope=&quot;col&quot;| Bilješka
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2015.]]
|{{nowrap|[[Svjetsko prvenstvo u atletici za mlađe juniore 2015.|Svjetsko prvenstvo za mlađe juniore]]}}
|{{flagicon|COL}} [[Cali]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,30 m
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:25&quot;/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2016.]]
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2016.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Bydgoszcz]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=cc9966|3. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,45 m
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Report: men's pole vault – IAAF World U20 Championships Bydgoszcz 2016 |url=https://worldathletics.org/news/report/world-u20-championships-men-pole-vault |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2017.]]
|[[Europsko juniorsko prvenstvo u atletici 2017.|Europsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Grosseto]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,65 m
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:39&quot; /&gt;
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[London]]
|align=&quot;center&quot;|9. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,50 m
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Report: men's pole vault final – IAAF World Championships London 2017 {{!}} REPORT {{!}} World Athletics |url=https://worldathletics.org/news/report/mens-pole-vault-final-world-championships-lon |access-date=10. kolovoza 2026 |website=worldathletics.org}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=3|[[2018.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]
|align=&quot;center&quot;|7. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,70 m (i)
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://media.aws.iaaf.org/competitiondocuments/pdf/6019/AT-PV-M-f----.RS6.pdf?|title=Final results|access-date=10. kolovoza 2026}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Svjetsko juniorsko prvenstvo u atletici 2018.|Svjetsko juniorsko prvenstvo]]
|{{flagicon|FIN}} [[Tampere]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,82 m
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:45&quot;/&gt;
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[Berlin]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,05 m
|align=&quot;center&quot;|CR WU20R&lt;ref name=&quot;:47&quot;/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2019.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Katar}} [[Doha]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=silver|2. mjesto
|align=&quot;center&quot;|5,97 m
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;:50&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2021.]]
|[[Europsko dvoransko prvenstvo u atletici 2018.|Europsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,05 m (i)
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:55&quot;/&gt;
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2020.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Japan}} [[Tokio]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,02 m
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;Nakon što je osigurao zlato, sva je tri puta bezuspješno pokušao preskočiti 6,19 metara za postavljanje novoga svjetskog rekorda. Vidi {{Cite web |date=3. kolovoza 2021 |title=Mondo Duplantis fails to break world record but strolls to pole-vault gold |url=http://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|access-date=10. kolovoza 2026 |website=The Guardian |language=engl.|archive-date=3. veljače 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230203020710/https://www.theguardian.com/sport/2021/aug/03/mondo-duplantis-fails-to-break-world-record-but-strolls-to-pole-vault-gold|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=3|[[2022.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,20 m (i)
|align=&quot;center&quot;|WR CR&lt;ref name=&quot;:69&quot;/&gt;
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,21 m
|align=&quot;center&quot;|WR CR&lt;ref name=&quot;:71&quot;/&gt;
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2022.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|GER}} [[München]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,06 m
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:74&quot;/&gt;
|-
|align=&quot;center&quot;|[[2023.]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2023.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|Mađarska}} [[Budimpešta]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,10 m
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;:80&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=3|[[2024.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2024.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Glasgow]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,05 m (i)
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref name=&quot;:83&quot;/&gt;
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2024.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|ITA}} [[Rim]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,10 m
|align=&quot;center&quot;|CR&lt;ref name=&quot;:89&quot;/&gt;
|-
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|{{flagicon|Francuska}} [[Pariz]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,25 m 
|align=&quot;center&quot;|WR OR&lt;ref name=&quot;:90&quot;/&gt;
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2025.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|CHN}} [[Nanjing]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,15 m (i)
|align=&quot;center&quot;|&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Mills |first=Steven |date=22. ožujka 2025. |title=Duplantis vaults to a hat-trick of world indoor titles in Nanjing |url=https://www.european-athletics.com/home/news/duplantis-vaults-to-a-hat-trick-of-world-indoor-titles-in-nanjing |access-date=10. kolovoza 2026 |website=www.european-athletics.com |language=en}}&lt;/ref&gt;
|-
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,30 m 
|align=&quot;center&quot;|WR CR
|-
|style=&quot;text-align: center&quot;rowspan=2|[[2026.]]
|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2026.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,25 m (i)
|align=&quot;center&quot;|CR
|-
|[[Europsko prvenstvo u atletici 2026.|Europsko prvenstvo]]
|{{flagicon|UK}} [[Birmingham]]
|style=&quot;text-align: center&quot;bgcolor=gold|1. mjesto
|align=&quot;center&quot;|6,15 m 
|align=&quot;center&quot;|CR
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: CR označuje rekord prvenstva.
: WU20R označuje svjetski rekord u kategoriji mlađih od 20 godina.
: WR označuje svjetski rekord.
: OR označuje olimpijski rekord.
:  i označuje rezultat postignut u dvorani.
}}

=== Dijamantna liga  ===
{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
! rowspan=&quot;2&quot;|Miting{{efn|U pregled su uključeni mitinzi na kojima je Duplantis barem jednom ostvario rezultat, pa je izostavljen miting [[Golden Gala]] u [[Rim]]u i [[miting u Rabatu]]. Ipak, u Rimu je nastupio 2020. godine. Tada je preskočio 6,15 metara i osvojio prvo mjesto,&lt;ref name=&quot;:63&quot;/&gt; ali te se godine Dijamantna liga nije održala u standardnome izdanju zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije koronavirusa]], pa je ta sezona također isključena iz pregleda.}}!! colspan=&quot;17&quot; | Godina nastupa
|-
! [[2017.]] !! [[2018.]] !! [[2019.]] !! [[2021.]] !! [[2022.]] !! [[2023.]] !! [[2024.]] !! [[2025.]] !! [[2026.]]
|-
|align=left|{{nowrap|[[Athletissima]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Lausanne]]}}}}
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|7.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,73 m}}}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|5.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,70 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{nowrap|3.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|4.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,62 m}}}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|1.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,21 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[BAUHAUS-galan]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,86 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,16 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 2px solid red&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,28 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,80 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Bislett Games]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Oslo]]}}}}
|colspan=&quot;2&quot;bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|4.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,15 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Herculis]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|MON}} [[Monako]]}}}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|1.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|1.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|4.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,72 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[London Athletics Meet]]}}{{efn|Miting se u ovome razdoblju održavao pod različitim nazivima, a upotrijebljen je najnoviji radi jasnoće. Potrebno je napomenuti da se izdanja 2019. i 2021. godine u tablici odnose na [[British Grand Prix (atletika)|Müller Grand Prix]], koji se održao u [[Gateshead]]u.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|GBR}} [[London]]}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|{{nowrap|3.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,55 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|colspan=&quot;3&quot;bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,95 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]}}}}
|colspan=&quot;4&quot; {{N/A|}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|1.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 2px solid red &quot;bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,26 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,20 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Memorijal Van Damme]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|BEL}} [[Bruxelles]]}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|7.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,68 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,05 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,81 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,10 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,11 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|{{TBD}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Meeting de Paris]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]]}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,90 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,01 m}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,13 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Dohi]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|QAT}} [[Doha]]}}}}
|colspan=&quot;2&quot;bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,02 m}}}}
|colspan=&quot;3&quot;bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Shanghaiju]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Shanghai]]/[[Suzhou]]/[[Shaoxing]]}}}}
|colspan=&quot;2&quot;{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|colspan=&quot;3&quot;bgcolor=&quot;e6e6ff&quot;|{{small|''Otkazan''}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
| align=&quot;center&quot;bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,12 m}}}}
|-
|align=left|{{nowrap|[[Miting u Xiamenu]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]}}}}
|colspan=&quot;5&quot; {{N/A|}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 2px solid red&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,24 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,92 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|-
|align=left|{{nowrap|[[Prefontaine Classic]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}}}
| align=&quot;center&quot;|{{nowrap|4.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,71 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,93 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,91 m}}}}
| align=&quot;center&quot; style=&quot;border: 2px solid red&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,23 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
|-
|align=left|{{nowrap|[[Weltklasse Zürich]]}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|{{flagicon|SWI}} [[Zürich]]}}}}
|{{N/A|N/S|nije sudjelovao}}
|bgcolor=&quot;d8f3d8&quot;|{{small|N/S}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;|{{nowrap|2.}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|5,82 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,06 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,07 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
|bgcolor=&quot;ffdddd&quot;|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|24px]]
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,00 m}}}}
| align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;gold&quot;|{{nowrap|'''1.'''}}&lt;br&gt;{{small|{{nowrap|6,25 m}}}}
|-
! Ukupno !! {{N/A|TBC}} !! 4. !! 3. !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! [[File:Diamond blue.svg|24px]] !! {{TBD}}
|}
'''Legenda:'''
{{small|
: {{colorbox|#ffdddd|[[File:Athletics (pole vault) pictogram.svg|15px]]}} označuje da muški skok s motkom nije bio jedna od disciplina na mitingu te godine.
: N/S označuje miting na kojemu nije nastupio.
: {{color box|#d8f3d8}} označuje promotivna natjecanja u sklopu mitinga. Ona nisu dio službenoga programa Dijamantne lige i ostvareni rezultati ne donose bodove za ukupni poredak.
: {{color box|#cecece}} označuje mitinge koji u to vrijeme nisu bili dio Dijamantne lige.
: {{color box|white|border=#f00|}} označuje rezultat kojim je postavio tadašnji svjetski rekord.
: [[File:Diamond blue.svg|15px]] označuje ukupno prvo mjesto u Dijamantnoj ligi na kraju sezone.
}}

=== Nagrade i priznanja ===
* Dobitnik nagrade [[Laureus (nagrada)|Laureus]] za najboljega sportaša godine ([[2025.]]).
* Dobitnik nagrade [[World Athletics]]a za najboljega sportaša godine ([[2020.]], [[2022.]], [[2023.]], [[2025.]]).
* Najbolji europski sportaš godine ([[2022.]]).
* Sportaš godine prema izboru [[Eurosport]]a ([[2022.]]).

== Najbolji rezultati ==
=== Osobni rekordi (službeni) ===
{| class=&quot;wikitable&quot; cellpadding=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;2&quot; border=&quot;1&quot;
|- bgcolor=&quot;cccccc&quot;
! scope=&quot;col&quot; |Disciplina
! scope=&quot;col&quot; |Rezultat
! scope=&quot;col&quot; |Mjesto
! scope=&quot;col&quot; |Datum
|-
|{{nowrap|[[Skok s motkom]]}}
|align=&quot;center&quot; |6,31 m &lt;/br&gt; {{small|'''WR'''}}
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]], [[Švedska]]}}
|align=&quot;center&quot; |{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|-
|{{nowrap|[[Utrka na 100 metara|100 metara]]}}
|align=&quot;center&quot; |10,37 s
|{{nowrap|{{flagicon|SUI}} [[Zürich]], [[Švicarska]]}}
|align=&quot;center&quot; |{{nowrap|[[4. rujna]] [[2024.]]}}
|}

=== Svjetski rekordi ===
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;2&quot; cellpadding=&quot;1&quot; style=&quot;border-collapse: collapse; font-size: 95%;&quot;
|+Svjetski rekordi koje je postavio Armand Duplantis
|----
! scope=&quot;col&quot; | Rezultat
! scope=&quot;col&quot; | Mjesto
! scope=&quot;col&quot; | Natjecanje
! scope=&quot;col&quot; | Datum
|-
|{{nowrap|6,17 m (i)}}
|{{flagicon|POL}} [[Toruń]]
|[[Miting u Toruńu]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[8. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,18 m (i) 
|{{flagicon|SCO}} [[Glasgow]]
|[[Miting u Glasgowu]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[15. veljače]] [[2020.]]}}
|-
|6,19 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|[[Miting u Beogradu]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[7. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,20 m (i)
|{{flagicon|SRB}} [[Beograd]]
|{{nowrap|[[Svjetsko dvoransko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko dvoransko prvenstvo]]}}
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[20. ožujka]] [[2022.]]}}
|-
|6,21 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2022.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[24. srpnja]] [[2022.]]}}
|-
|6,22 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[25. veljače]] [[2023.]]}}
|-
|6,23 m
|{{nowrap|{{flagicon|USA}} [[Eugene, Oregon]]}}
|[[Prefontaine Classic]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[17. rujna]] [[2023.]]}}
|-
|6,24 m
|{{flagicon|CHN}} [[Xiamen]]
|[[Miting u Xiamenu]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[20. travnja]] [[2024.]]}}
|-
|6,25 m
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Saint-Denis]]}}
|[[Ljetne olimpijske igre 2024.|Olimpijske igre]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[5. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m
|{{flagicon|POL}} [[Chorzów]]
|{{nowrap|[[Memorijal Kamila Skolimowska]]}}
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[25. kolovoza]] [[2024.]]}}
|-
|6,26 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Clermont-Ferrand]]}}
|[[All Star Perche]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[28. veljače]] [[2025.]]}}
|-
|6,28 m
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Stockholm]]
|[[BAUHAUS-galan]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[15. lipnja]] [[2025.]]}}
|-
|6,29 m
|{{nowrap|{{flagicon|HUN}} [[Budimpešta]]
|[[Miting u Budimpešti]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[12. kolovoza]] [[2025.]]}}
|-
|6,30 m
|{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokio]]
|[[Svjetsko prvenstvo u atletici 2025.|Svjetsko prvenstvo]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[15. rujna]] [[2025.]]}}
|-
|6,31 m (i)
|{{nowrap|{{flagicon|SWE}} [[Uppsala]]
|[[Mondo Classic]]
|align=&quot;right&quot;|{{nowrap|[[12. ožujka]] [[2026.]]}}
|}

=== Najbolji rezultati sezone ===

{{#chart:Duplantis pole vaulting record.chart}}

== Napomene ==
{{notelist}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat}}
* [https://worldathletics.org/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[World Athletics]]
* [https://www.european-athletics.com/historical-data/athletes/-/14679502 Armand Duplantis] na [[European Athletics]]
* [https://www.diamondleague.com/athlete/14679502 Armand Duplantis] na [[Dijamantna liga|Diamond League]]
* [https://www.olympics.com/en/athletes/armand-duplantis Armand Duplantis] na [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]
* [https://sok.se/idrottare/idrottare/a/armand-duplantis.html Armand Duplantis] na [[Švedski olimpijski odbor|Sveriges Olympiska Kommitté]]
* [https://www.olympedia.org/athletes/146747 Armand Duplantis] na [[Olympedia|Olympediji]]
*[https://intersportstats.com/athletes/3000046184 Armand Duplantis] na InterSportStats
{{Olimpijski pobjednici u skoku s motkom}}
{{Svjetski prvaci u skoku s motkom}}
{{Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski prvaci u skoku s motkom}}
{{Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom}}
{{Pobjednici Dijamantne lige u skoku s motkom}}
{{Evropske atletske zvijezde u usponu}}
{{Evropski atletičari godine}}
{{Svjetske atletske zvijezde u usponu}}
{{Svjetski atletičari godine}}
{{Nagrada Laureus za sportaša godine}}
{{Normativna kontrola}}
{{Životni vijek|1999||Duplantis, Armand}}

[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u atletici]]
[[Kategorija:Švedski atletičari]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u atletici]]</text>
      <sha1>3x21nzvpo78uyzu463332bvf5r9l1oc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olimpijski pobjednici u skoku s motkom</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725033</id>
    <revision>
      <id>42682990</id>
      <parentid>42682476</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3258" sha1="3fl66u6p7cp2b7krspfipncor4yql5x" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Olimpijski pobjednici u skoku s motkom
|title = [[File:Olympic rings without rims.svg|30px]] Olimpijski pobjednici u skoku s motkom
| titlestyle=background-color:gold; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[Olimpijada 1896|1896]]: {{flagicon|USA|1896}} [[William Hoyt]] {{small|(3,30 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1900|1900]]: {{flagicon|USA|1896}} [[Irving Baxter]] {{small|(3,30 m)}}
* [[Olimpijada 1904|1904]]: {{flagicon|USA|1896}} [[Charles Dvorak]] {{small|(3,50 m, '''OR''')}}
* {{nowrap|[[Olimpijada 1908|1908]]: {{flagicon|USA|1896}} [[Edward Cook|E. Cook]] / {{flagicon|USA}} [[Alfred Gilbert|A. Gilbert]] {{small|(3,71 m, '''OR''')}} }}
* [[Olimpijada 1912|1912]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Harry Babcook]] {{small|(3,95 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1920|1920]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Frank Foss]] {{small|(4,0 m, '''WR''')}}
* [[Olimpijada 1924|1924]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Lee Barnes]] {{small|(3,95 m)}} 
* [[Olimpijada 1928|1928]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Sabin Carr]] {{small|(4,20 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1932|1932]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Bill Miller]] {{small|(4,315 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1936|1936]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Earle Meadows]] {{small|(4,35 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1948|1948]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Guinn Smith]] {{small|(4,30 m)}} 
* [[Olimpijada 1952|1952]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Bob Richards]] {{small|(4,55 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1956|1956]]: {{flagicon|USA|1912}} [[Bob Richards]] {{small|(4,56 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1960|1960]]: {{flagicon|USA}} [[Don Bragg]] {{small|(4,70 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1964|1964]]: {{flagicon|USA}} [[Fred Hansen]] {{small|(5,10 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1968|1968]]: {{flagicon|USA}} [[Bob Seagreen]] {{small|(5,40 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1972|1972]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,50 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 1976|1976]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Tadeusz Ślusarski]] {{small|(5,50 m)}} 
* [[Olimpijada 1980|1980]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Władysław Kozakiewicz]] {{small|(5,78 m, '''WR''')}}
* [[Olimpijada 1984|1984]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Pierre Quinon]] {{small|(5,75 m)}} 
* [[Olimpijada 1988|1988]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,90 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 1992|1992]]: {{flagicon image|Olympic flag.svg|link=Rusija}} [[Maksim Tarasov]] {{small|(5,80 m)}} 
* [[Olimpijada 1996|1996]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Jean Galfione]] {{small|(5,92 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 2000|2000]]: {{flagicon|USA}} [[Nick Hysong]] {{small|(5,90 m)}} 
* [[Olimpijada 2004|2004]]: {{flagicon|USA}} [[Timothy Mack]] {{small|(5,95 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 2008|2008]]: {{flagicon|AUS}} [[Steven Hooker]] {{small|(5,96 m, '''OR''')}}
* [[Olimpijada 2012|2012]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,97 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 2016|2016]]: {{flagicon|BRA}} [[Thiago Braz]] {{small|(6,03 m, '''OR''')}} 
* [[Olimpijada 2020|2020]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,02 m)}} 
* [[Olimpijada 2024|2024]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,25 m, '''WR''')}}


}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Olimpijski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3fl66u6p7cp2b7krspfipncor4yql5x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Svjetski prvaci u skoku s motkom</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725046</id>
    <revision>
      <id>42682986</id>
      <parentid>42682409</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:11:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1900" sha1="dgqd1ai4fdr2l0caey8ehhjy6r7ceos" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Svjetski prvaci u skoku s motkom
|title = Svjetski prvaci u skoku s motkom
| titlestyle=background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[1983]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,70 m)}} &lt;br /&gt; 
* [[1987]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}} &lt;br /&gt; 
* [[1991]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,95 m, '''CR''')}} &lt;br /&gt; 
* [[1993]]: {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bubka]] {{small|(6,00 m, '''CR''')}} &lt;br /&gt; 
* [[1995]]: {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,92 m)}}&lt;br /&gt; 
* [[1997]]: {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bubka]] {{small|(6,01 m, '''CR''')}}&lt;br /&gt; 
* [[1999]]: {{flagicon|RUS}} [[Maksim Tarasov]] {{small|(6,02 m, '''CR''')}} &lt;br /&gt; 
* [[2001]]: {{flagicon|AUS}} [[Dmitri Markov]] {{small|(6,05 m, '''CR''')}} &lt;br /&gt; 
* [[2003]]: {{flagicon|ITA|2003}} [[Giuseppe Gibilisco]] {{small|(5,90 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2005]]: {{flagicon|NED}} [[Rens Blom]] {{small|(5,80 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2007]]: {{flagicon|USA}} [[Brad Walker]] {{small|(5,86 m)}} &lt;br /&gt; 
* [[2009]]: {{flagicon|AUS}} [[Steven Hooker]] {{small|(5,90 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2011]]: {{flagicon|POL}} [[Paweł Wojciechowski]] {{small|(5,90 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2013]]: {{flagicon|GER}} [[Raphael Holzdeppe]] {{small|(5,89 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2015]]: {{flagicon|CAN}} [[Shawnacy Barber]] {{small|(5,90 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2017]]: {{flagicon|USA}} [[Sam Kendricks]] {{small|(5,95 m)}} &lt;br /&gt; 
* [[2019]]: {{flagicon|USA}} [[Sam Kendricks]] {{small|(5,97 m)}} &lt;br /&gt;
* [[2022]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,21 m, '''WR''')}} &lt;br /&gt;
* [[2023]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,10 m)}} &lt;br /&gt; 
* [[2025]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,30 m, '''WR''')}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dgqd1ai4fdr2l0caey8ehhjy6r7ceos</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725053</id>
    <revision>
      <id>42682987</id>
      <parentid>42682434</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:12:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1915" sha1="t7z9i2v4j2w2l87czlorqb8t21rwdcf" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom
|title = Svjetski dvoranski prvaci u skoku s motkom
| titlestyle=background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[1985]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,75 m)}}
* [[1987]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}}
* [[1989]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,85 m)}}
* [[1991]]: {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bubka]] {{small|(6,00 m, '''CR''')}}
* [[1993]]: {{flagicon|RUS|1991}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,90 m)}}
* [[1995]]: {{flagicon|UKR}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,90 m)}}
* [[1997]]: {{flagicon|KAZ}} [[Igor Potapovič]] {{small|(5,90 m)}}
* [[1999]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Jean Galfione]] {{small|(6,00 m)}}
* [[2001]]: {{flagicon|USA}} [[Lawrence Johnson]] {{small|(5,95 m)}}
* [[2003]]: {{flagicon|GER}} [[Tim Lobinger]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2004]]: {{flagicon|RUS}} [[Igor Pavlov]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2006]]: {{flagicon|USA}} [[Brad Walker]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2008]]: {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Lukjanjenko]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2010]]: {{flagicon|AUS}} [[Steven Hooker]] {{small|(6,01 m, '''CR''')}}
* [[2012]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,95 m)}}
* [[2014]]: {{flagicon|GRE}} [[Konstandinos Filipidis]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2016]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,02 m, '''CR''')}}
* [[2018]]: {{flagicon|FRA|1976}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2022]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,20 m, '''WR''')}}
* [[2024]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,05 m)}}
* [[2025]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,15 m)}}
* [[2026]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,25 m, '''CR''')}}


}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>t7z9i2v4j2w2l87czlorqb8t21rwdcf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropski prvaci u skoku s motkom</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725055</id>
    <revision>
      <id>42682988</id>
      <parentid>42682585</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:12:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2404" sha1="3fbf3v6lolp3g8efwdm61kmnk9q20o5" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Evropski prvaci u skoku s motkom
|title = Evropski  prvaci u skoku s motkom
| titlestyle = background:#addfad; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[1934]]: {{flagicon|GER|1933}} [[Gustav Wegner]] {{small|(4,00 m, '''CR''')}} 
* [[1938]]: {{flagicon|GER|1935}} [[Karl Sutter]] {{small|(4,05 m, '''CR''')}}
* [[1946]]: {{flagicon|SWE}} [[Allan Lindberg]] {{small|(4,17 m, '''CR''')}}
* [[1950]]: {{flagicon|SWE}} [[Ragnar Lundberg]] {{small|(4,30 m, '''CR''')}} 
* [[1954]]: {{flagicon|FIN}} [[Eeles Landström]] {{small|(4,40 m, '''CR''')}}   
* [[1958]]: {{flagicon|FIN}} [[Eeles Landström]] {{small|(4,50 m, '''CR''')}} 
* [[1962]]: {{flagicon|FIN}} [[Pentti Nikula]]  {{small|(4,80 m, '''CR''')}}  
* [[1966]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,10 m, '''CR''')}}  
* [[1969]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,30 m, '''CR''')}} 
* [[1971]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,35 m, '''CR''')}} 
* [[1974]]: {{flagicon|URS}} [[Vladimir Kiškun]] {{small|(5,35 m)}}  
* [[1978]]: {{flagicon|URS}} [[Vladimir Trofimenko]] {{small|(5,55 m, '''CR''')}}  
* [[1982]]: {{flagicon|URS}} [[Aleksandar Krupski]] {{small|(5,60 m, '''CR''')}} 
* [[1986]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}} 
* [[1990]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}} 
* [[1994]]: {{flagicon|RUS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(6,00 m, '''CR''')}} 
* [[1998]]: {{flagicon|RUS}} [[Maksim Tarasov]] {{small|(5,81 m)}} 
* [[2002]]: {{flagicon|ISR}} [[Aleksandar Averbuh]] {{small|(5,85 m)}} 
* [[2006]]: {{flagicon|ISR}} [[Aleksandar Averbuh]] {{small|(5,70 m)}} 
* [[2010]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,85 m)}}
* [[2012]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,97 m)}}
* [[2014]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2016]]: {{flagicon|POL}} [[Robert Sobera]] {{small|(5,60 m)}}
* [[2018]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,05 m, '''CR''')}}
* [[2022]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,06 m, '''CR''')}}
* [[2024]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,10 m, '''CR''')}}
* [[2026]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,15 m, '''CR''')}}


}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>3fbf3v6lolp3g8efwdm61kmnk9q20o5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725059</id>
    <revision>
      <id>42682972</id>
      <parentid>42682584</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T13:46:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3579" sha1="5vhn33glconh1w1i2zd4ld84z7m6utf" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom
|title = Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom
|titlestyle=background:#addfad; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[1966]]: {{flagicon|URS}} [[Genadij Bljeznicov]] {{small|(4,90 m, '''CR''')}}
* [[1967]]: {{flagicon|URS}} [[Igor Feld]] {{small|(5,00 m, '''CR''')}}
* [[1968]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,20 m, '''CR''')}}
* [[1969]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,20 m)}}
* [[1970]]: {{flagicon|FRA|1958}} [[François Tracanelli]] {{small|(5,30 m, '''CR''')}}
* [[1971]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,40 m, '''WR''')}}
* [[1972]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,40 m)}}
* [[1973]]: {{flagicon|ITA|1946}} [[Renato Dionisi]] {{small|(5,40 m)}}
* [[1974]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Tadeusz Ślusarski]] {{small|(5,35 m)}}
* [[1975]]: {{flagicon|FIN}} [[Antti Kalliomäki]] {{small|(5,35 m)}}
* [[1976]]: {{flagicon|URS}} [[Jurij Prohorenko]] {{small|(5,45 m, '''CR''')}}
* [[1977]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Władysław Kozakiewicz]]  {{small|(5,51 m, '''CR''')}}
* [[1978]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Tadeusz Ślusarski]] {{small|(5,45 m)}}
* [[1979]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Władysław Kozakiewicz]] {{small|(5,58 m)}}
* [[1980]]: {{flagicon|URS}} [[Konstantin Volkov]] {{small|(5,60 m, '''CR''')}}
* [[1981]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,70 m, '''WR''')}}
* [[1982]]: {{flagicon|URS}} [[Viktor Spasov]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1983]]: {{flagicon|URS}} [[Vladimir Poljakov]] {{small|(5,60 m)}}
* [[1984]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,85 m, '''WR''')}}
* [[1985]]: {{flagicon|URS}} [[Sergej Bubka]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1986]]: {{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Tarev]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1987]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}}
* [[1988]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,75 m)}}
* [[1989]]: {{flagicon|URS}} [[Grigorij Jegorov]] {{small|(5,75 m)}}
* [[1990]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,80 m)}}
* [[1992]]: {{flagicon image|Olympic flag.svg|link=Rusija}} [[Pjotr Bočkarjov]] {{small|(5,85 m)}}
* [[1994]]: {{flagicon|RUS}} [[Pjotr Bočkarjov]] {{small|(5,90 m, '''CR''')}}
* [[1996]]: {{flagicon|BLR}} [[Dmitri Markov|Dzmitri Markau]] {{small|(5,85 m)}}
* [[1998]]: {{flagicon|GER}} [[Tim Lobinger]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2000]]: {{flagicon|ISR}} [[Aleksandar Averbuh]] {{small|(5,75 m)}}
* [[2002]]: {{flagicon|GER}} [[Tim Lobinger]] {{small|(5,75 m)}}
* [[2005]]: {{flagicon|RUS}} [[Igor Pavlov]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2007]]: {{flagicon|GER}} [[Danny Ecker]] {{small|(5,71 m)}}
* [[2009]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,81 m)}}
* [[2011]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,03 m, '''CR''')}}
* [[2013]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,01 m)}}
* [[2015]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,04 m, '''CR''')}}
* [[2017]]: {{flagicon|POL}} [[Piotr Lisek]] {{small|(5,85 m)}}
* [[2019]]: {{flagicon|POL}} [[Paweł Wojciechowski]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2021]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,05 m, '''CR''')}}
* [[2023]]: {{flagicon|NOR}} [[Sondre Guttormsen]] {{small|(5,80 m)}}
* {{nowrap|[[2025]]: {{flagicon|GRE}} [[Emanuil Karalis|E. Karalis]] / {{flagicon|NED}} [[Menno Vloon|M. Vloon]] {{small|(5,90 m)}} }}
{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;

&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>5vhn33glconh1w1i2zd4ld84z7m6utf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682989</id>
      <parentid>42682972</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:13:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42682989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3579" sha1="tn1c30p3dvx2ri364w36hsqe7hgbwpl" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom
|title = Evropski dvoranski prvaci u skoku s motkom
|titlestyle=background:#addfad; color:black; text-align:center; 
| liststyle = text-align:left;
| listclass = plainlist

|list1 = {{div col|colwidth=20em}}
* [[1966]]: {{flagicon|URS}} [[Genadij Bljeznicov]] {{small|(4,90 m, '''CR''')}}
* [[1967]]: {{flagicon|URS}} [[Igor Feld]] {{small|(5,00 m, '''CR''')}}
* [[1968]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,20 m, '''CR''')}}
* [[1969]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,20 m)}}
* [[1970]]: {{flagicon|FRA|1958}} [[François Tracanelli]] {{small|(5,30 m, '''CR''')}}
* [[1971]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,40 m, '''WR''')}}
* [[1972]]: {{flagicon|GDR}} [[Wolfgang Nordwig]] {{small|(5,40 m)}}
* [[1973]]: {{flagicon|ITA|1946}} [[Renato Dionisi]] {{small|(5,40 m)}}
* [[1974]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Tadeusz Ślusarski]] {{small|(5,35 m)}}
* [[1975]]: {{flagicon|FIN}} [[Antti Kalliomäki]] {{small|(5,35 m)}}
* [[1976]]: {{flagicon|URS}} [[Jurij Prohorenko]] {{small|(5,45 m, '''CR''')}}
* [[1977]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Władysław Kozakiewicz]]  {{small|(5,51 m, '''CR''')}}
* [[1978]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Tadeusz Ślusarski]] {{small|(5,45 m)}}
* [[1979]]: {{flagicon|POL|1928}} [[Władysław Kozakiewicz]] {{small|(5,58 m)}}
* [[1980]]: {{flagicon|URS}} [[Konstantin Volkov]] {{small|(5,60 m, '''CR''')}}
* [[1981]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,70 m, '''WR''')}}
* [[1982]]: {{flagicon|URS}} [[Viktor Spasov]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1983]]: {{flagicon|URS}} [[Vladimir Poljakov]] {{small|(5,60 m)}}
* [[1984]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,85 m, '''WR''')}}
* [[1985]]: {{flagicon|URS}} [[Sergij Bubka]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1986]]: {{flagicon|BUL|1971}} [[Atanas Tarev]] {{small|(5,70 m)}}
* [[1987]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Thierry Vigneron]] {{small|(5,85 m, '''CR''')}}
* [[1988]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,75 m)}}
* [[1989]]: {{flagicon|URS}} [[Grigorij Jegorov]] {{small|(5,75 m)}}
* [[1990]]: {{flagicon|URS}} [[Radion Gatauljin]] {{small|(5,80 m)}}
* [[1992]]: {{flagicon image|Olympic flag.svg|link=Rusija}} [[Pjotr Bočkarjov]] {{small|(5,85 m)}}
* [[1994]]: {{flagicon|RUS}} [[Pjotr Bočkarjov]] {{small|(5,90 m, '''CR''')}}
* [[1996]]: {{flagicon|BLR}} [[Dmitri Markov|Dzmitri Markau]] {{small|(5,85 m)}}
* [[1998]]: {{flagicon|GER}} [[Tim Lobinger]] {{small|(5,80 m)}}
* [[2000]]: {{flagicon|ISR}} [[Aleksandar Averbuh]] {{small|(5,75 m)}}
* [[2002]]: {{flagicon|GER}} [[Tim Lobinger]] {{small|(5,75 m)}}
* [[2005]]: {{flagicon|RUS}} [[Igor Pavlov]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2007]]: {{flagicon|GER}} [[Danny Ecker]] {{small|(5,71 m)}}
* [[2009]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(5,81 m)}}
* [[2011]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,03 m, '''CR''')}}
* [[2013]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,01 m)}}
* [[2015]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Renaud Lavillenie]] {{small|(6,04 m, '''CR''')}}
* [[2017]]: {{flagicon|POL}} [[Piotr Lisek]] {{small|(5,85 m)}}
* [[2019]]: {{flagicon|POL}} [[Paweł Wojciechowski]] {{small|(5,90 m)}}
* [[2021]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]] {{small|(6,05 m, '''CR''')}}
* [[2023]]: {{flagicon|NOR}} [[Sondre Guttormsen]] {{small|(5,80 m)}}
* {{nowrap|[[2025]]: {{flagicon|GRE}} [[Emanuil Karalis|E. Karalis]] / {{flagicon|NED}} [[Menno Vloon|M. Vloon]] {{small|(5,90 m)}} }}
{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;

&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>tn1c30p3dvx2ri364w36hsqe7hgbwpl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Evropske atletske zvijezde u usponu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725087</id>
    <revision>
      <id>42682953</id>
      <parentid>42682932</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T12:56:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <origin>42682953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2501" sha1="hyob2qee2conryyulpc13etqlpmd4zy" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Evropske atletske zvijezde u usponu 
|title = [[Evropski atletičar godine|{{color|#6a60b0|Evropske atletske zvijezde u usponu}}]]
| groupstyle = padding:0.35em 1.0em; line-height:1.1em; background: #ccccff; color: #6a60b0; text-align:center;
|listclass = hlist
|nowrapitems = yes

|group1 = Muškarci
|list1  =
 
* [[2007]]: {{flagicon|ITA}} [[Andrew Howe]] 
* [[2008]]: {{flagicon|GER}} [[Raphael Holzdeppe]] 
* [[2009]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Christophe Lemaitre]] 
* [[2010]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Teddy Tamgho]] 
* [[2011]]: {{flagicon|GER}} [[David Storl]] 
* [[2012]]: {{flagicon|CZE}} [[Pavel Maslák]] 
* [[2013]]: {{flagicon|SRB}} [[Emir Bekrić]] 
* [[2014]]: {{flagicon|GBR}} [[Adam Gemili]] 
* [[2015]]: {{flagicon|POL}} [[Konrad Bukowiecki]] 
* [[2016]]: {{flagicon|GER}} [[Max Heß]] 
* [[2017]]: {{flagicon|NOR}} [[Karsten Warholm]] 
* [[2018]]: {{flagicon|SWE}} [[Armand Duplantis]]  
* [[2018]]:{{flagicon|NOR}} [[Jakob Ingebrigtsen]] 
* [[2019]]: {{flagicon|GER}} [[Niklas Kaul]] 
* [[2020]]: {{color|silver|''nagrada nije bila dodijeljena''}}
* [[2021]]: {{flagicon|FRA|1974}} [[Sasha Zhoya]] 
* [[2022]]: {{flagicon|LIT}} [[Mykolas Alekna]] 
*[[2023]]: {{flagicon|ITA}} [[Mattia Furlani]] 
* [[2024]]: {{flagicon|NED}} [[Niels Laros]] 
* [[2025]]: {{flagicon|POL}} [[Hubert Trościanka]] 

|group2 = Žene
|list2  =
* [[2007]]: {{flagicon|GBR}} [[Jessica Ennis-Hill|Jessica Ennis]] 
* [[2008]]: {{flagicon|GBR}} [[Stephanie Twell]] 
* [[2009]]: {{flagicon|NOR}} [[Karoline Bjerkeli Grøvdal]] 
* [[2010]]: {{flagicon|CRO}} [[Sandra Elkasević|Sandra Perković]] 
* [[2011]]: {{flagicon|GBR}} [[Jodie Williams]] 
* [[2012]]: {{flagicon|SWE}} [[Angelica Bengtsson]] 
* [[2013]]: {{flagicon|ISL}} [[Aníta Hinriksdóttir]] 
* [[2014]]: {{flagicon|RUS}} [[Marija Lasickene|Marija Kučina]] 
* [[2015]]: {{flagicon|SUI}} [[Noemi Zbären]] 
* [[2016]]: {{flagicon|BEL}} [[Nafissatou Thiam]] 
* [[2017]]: {{flagicon|UKR}} [[Julija Levčenko]] 
* [[2018]]: {{flagicon|BLR}} [[Elvira Herman]] 
* [[2019]]: {{flagicon|UKR}} [[Jaroslava Magučih]] 
* [[2020]]: {{color|silver|''nagrada nije bila dodijeljena''}}
* [[2021]]: {{flagicon|NED}} [[Femke Broeders-Bol|Femke Bol]] 
* [[2022]]: {{flagicon|GRE}} [[Elina Dzengo]] 
* [[2023]]: {{flagicon|SRB}} [[Angelina Topić]] 
* [[2024]]: {{flagicon|SRB}} [[Adriana Vilagoš]] 
* [[2025]]: {{flagicon|SUI}} [[Audrey Werro]] 

{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hyob2qee2conryyulpc13etqlpmd4zy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Svjetske atletske zvijezde u usponu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725089</id>
    <revision>
      <id>42682960</id>
      <timestamp>2026-09-03T13:14:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ekvatarina</username>
        <id>270952</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Navbox |name = Svjetske atletske zvijezde u usponu  |title = [[Svjetski atletičar godine|{{color|#6a60b0|Svjetske atletske zvijezde u usponu}}]] | groupstyle = padding:0.35em 1.0em; line-height:1.1em; background: #ccccff; color: #6a60b0; text-align:center; |listclass = hlist |nowrapitems = yes  |group1 = Muškarci |list1  =   * [[2005]]: {{flag icon|GBR}} [[Harry Aikines-Aryeetey]]  * [[2006]]: {{flag icon|EST}} [[Margus Hunt]]  * [[2007]] – [[2009]]: ''{{color|silver|na...</comment>
      <origin>42682960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2440" sha1="qheb2gzl45lyen1dc0y3fdehp9ce3dt" xml:space="preserve">{{Navbox
|name = Svjetske atletske zvijezde u usponu 
|title = [[Svjetski atletičar godine|{{color|#6a60b0|Svjetske atletske zvijezde u usponu}}]]
| groupstyle = padding:0.35em 1.0em; line-height:1.1em; background: #ccccff; color: #6a60b0; text-align:center;
|listclass = hlist
|nowrapitems = yes

|group1 = Muškarci
|list1  =
 
* [[2005]]: {{flag icon|GBR}} [[Harry Aikines-Aryeetey]] 
* [[2006]]: {{flag icon|EST}} [[Margus Hunt]] 
* [[2007]] – [[2009]]: ''{{color|silver|nagrada nije bila dodijeljena}}'' 
* [[2010]]: {{flag icon|GER}} [[Till Wöschler]] 
* [[2011]]: {{flag icon|GRN}} [[Kirani James]] 
* [[2012]]: {{flag icon|TTO}} [[Keshorn Walcott]] 
* [[2013]]: ''{{color|silver|nagrada nije bila dodijeljena}}'' 
* [[2014]]: {{flag icon|FRA|1974}} [[Wilhem Belocian]] 
* [[2015]]: {{flag icon|JPN}} [[Abdul Hakim Sani Brown]] 
* [[2016]]: {{flag icon|CAN}} [[Andre De Grasse]] 
* [[2017]]: {{flag icon|NOR}} [[Karsten Warholm]] 
* [[2018]]: {{flag icon|SWE}} [[Armand Duplantis]] 
* [[2019]]: {{flag icon|ETH}} [[Selemon Barega]] 
* [[2020]]: ''{{color|silver|nagrada nije bila dodijeljena}}''
* [[2021]]: {{flag icon|USA}} [[Erriyon Knighton]] 
* [[2022]]: {{flag icon|USA}} [[Erriyon Knighton]] 
* [[2023]]: {{flag icon|KEN}} [[Emmanuel Wanyonyi]] 
* [[2024]]: {{flag icon|ITA}} [[Mattia Furlani]] 
* [[2025]]: {{flag icon|KEN}} [[Edmund Serem]] 

|group2 = Žene
|list2  =
* [[2007]]: {{flagicon|KEN}} [[Ruth Bosibori]] 
* [[2007]] – [[2009]]: ''{{color|silver|nagrada nije bila dodijeljena}}'' 
* [[2010]]: {{flagicon|SWE}} [[Angelica Bengtsson]] 
* [[2011]]: {{flagicon|GER}} [[Christin Hussong]] 
* [[2012]]: {{flagicon|BAH}} [[Anthonique Strachan]] 
* [[2013]]: {{flagicon|USA}} [[Mary Cain]] 
* [[2014]]: {{flagicon|GBR}} [[Morgan Lake]] 
* [[2015]]: {{flagicon|USA}} [[Candace Hill]] 
* [[2016]]: {{flagicon|BEL}} [[Nafissatou Thiam]] 
* [[2017]]: {{flagicon|VEN}} [[Yulimar Rojas]] 
* [[2018]]: {{flagicon|USA}} [[Sydney McLaughlin-Levrone|Sydney McLaughlin]] 
* [[2019]]: {{flagicon|UKR}} [[Jaroslava Magučih]] 
* [[2020]]: ''{{color|silver|nagrada nije bila dodijeljena}}''
* [[2021]]: {{flagicon|USA}} [[Athing Mu]] 
* [[2022]]: {{flagicon|SRB}} [[Adriana Vilagoš]] 
* [[2023]]: {{flagicon|KEN}} [[Faith Cherotich]] 
* [[2024]]: {{flagicon|ETH}} [[Sembo Almayew]] 
* [[2025]]: {{flagicon|CHN}} [[Zhang Jiale]] 

{{div col end}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{collapsible option}}
[[Kategorija:Sportski šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qheb2gzl45lyen1dc0y3fdehp9ce3dt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Održavanje automatskog taksokvira</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725090</id>
    <revision>
      <id>42682985</id>
      <timestamp>2026-09-03T14:11:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Održavanje Taksokvira|Automatski taksokvir]]</comment>
      <origin>42682985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="58" sha1="gh0v1dhury1wfmho4szmerlmud0r4q0" xml:space="preserve">[[Kategorija:Održavanje Taksokvira|Automatski taksokvir]]</text>
      <sha1>gh0v1dhury1wfmho4szmerlmud0r4q0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/uvod</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725091</id>
    <revision>
      <id>42682995</id>
      <timestamp>2026-09-03T14:24:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Autotaxobox system navbox}} Članci o živim bićima imaju posebnu vrstu infokutije koja se naziva &quot;taksokvirom&quot;. Taksokviri prikazuju &quot;taksonomsku hijerarhiju&quot;. (&quot;Takson&quot; je opći naziv za imenovanu skupinu organizama, kao što su podvrsta, vrsta, porodica, red itd.) Taksonomska hijerarhija prikazuje položaj taksona unutar određenog klasifikacijskog sustava; primjerice, za rod može prikazivati njegovu porodicu, red itd. sve do carstva.  Taksonomska hijerarhija u taksokv...</comment>
      <origin>42682995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9584" sha1="f55s3dc0imcza5oru56c6dgz7jy8xay" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Članci o živim bićima imaju posebnu vrstu infokutije koja se naziva &quot;taksokvirom&quot;. Taksokviri prikazuju &quot;taksonomsku hijerarhiju&quot;. (&quot;Takson&quot; je opći naziv za imenovanu skupinu organizama, kao što su podvrsta, vrsta, porodica, red itd.) Taksonomska hijerarhija prikazuje položaj taksona unutar određenog klasifikacijskog sustava; primjerice, za rod može prikazivati njegovu porodicu, red itd. sve do carstva.

Taksonomska hijerarhija u taksokviru može se izraditi ručno uporabom šablona {{tl|Taksokvir}}. Svaki ručno izrađeni taksokvir mora sadržavati potpunu taksonomsku hijerarhiju koju treba prikazati. Međutim, to dovodi do velike količine ponavljanja. Od svibnja 2020. godine postojalo je više od 80 članaka o vrstama roda ''[[Mammillaria]]''. Pri uporabi ručnog šablona Taksokvir bilo bi potrebno više od 80 puta ponoviti da je rod ''Mammillaria'' u porodici Cactaceae, koja pripada redu Caryophyllales, i tako dalje sve do carstva Plantae. Bilo koji od tih više od 80 članaka mogao bi lako sadržavati taksokvir koji nije usklađen s ostalima.

'''Sustav automatskih taksokvira''' skupina je šablona i Lua koda koji zajedno automatski generiraju taksonomsku hijerarhiju za neki takson. Tako je, primjerice, dovoljno znati da je ''[[Mammillaria lasiacantha]]'' u rodu ''[[Mammillaria]]'' da bi sustav mogao utvrditi i prikazati potpunu hijerarhiju, od vrste sve do carstva. Isto može učiniti za taksone svih rangova, uključujući i one ispod razine vrste.

(Njegove su prednosti i nedostaci detaljnije opisani [[#Prednosti|u nastavku]].)

==Kako funkcionira?==

Sustav se sastoji od dva dijela:
#Taksonomski šabloni, koji služe kao svojevrsna baza podataka i u kojima se pohranjuju taksonomske hijerarhije. Taksonomski šabloni sami po sebi ne proizvode nikakav vidljivi sadržaj. Oni samo pohranjuju informacije.
#Automatski taksokviri (šabloni za automatske taksokvire), koji prikazuju vidljivi taksokvir s taksonomskom hijerarhijom automatski stvorenom na temelju taksonomskih šablona.

===Taksonomski šabloni===

Taksonomski šabloni prepoznatljivi su po tome što općenito imaju oblik &quot;Šablon:Taksonomija/''takson''&quot;, pri čemu ''takson'' predstavlja naziv taksona. Da biste pokazali da se biljni rod izmišljenog naziva ''Junkia'' nalazi u porodici ''Junkiaceae'', izradili biste stranicu s naslovom &quot;Šablon:Taksonomija/Junkia&quot;. Nakon dovršetka, šablon bi izgledao otprilike ovako:

&lt;pre&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red {{{machine code|}}}
|jedinica=genus
|veza=Junkia
|matični=Junkiaceae
|...
}}&lt;/pre&gt;

Prvi se redak nikada ne mijenja. U ostatku je navedeno da ''Junkia'' (posljednji dio naziva šablona) ima taksonomski rang &quot;genus&quot; (rod). Kada se prikaže u taksokviru, unos &quot;Junkia&quot; trebala bi voditi na stranicu s naslovom &quot;Junkia&quot;. Nadređeni takson za &quot;Junkia&quot; jest &quot;Junkiaceae&quot;. Da biste zatim povezali Junkiaceae s hijerarhijom, trebali biste izraditi stranicu s naslovom &quot;Šablon:Taksonomija/Junkiaceae&quot;, u kojoj bi bili navedeni rang, poveznica i nadređeni takson za Junkiaceae. Taj bi se postupak nastavio sve dok ne biste naišli na šablon koji već postoji.

Velik je broj taksonomskih šablona već izrađen, pa je za neki stvarni rod vjerojatno da odgovarajući šabloni već postoje ili da samo treba izraditi šablon za taj rod.

===Šabloni za automatske taksokvire===

Šabloni za automatske taksokvire koriste taksonomske šablone za prikaz taksonomske hijerarhije u taksokviru. Od prosinca 2018. godine, postoji osam šablona za prikaz na najvišoj razini, među kojima su:

#[[Šablon:Automatski taksokvir]] upotrebljava se za taksone rangova iznad vrste.
#[[Šablon:Speciesbox]] upotrebljava se za vrste. Vrste obično nije potrebno povezivati s njihovim nadređenim rodom putem zasebnih taksonomskih šablona jer je naziv roda dio naziva vrste pa sustavu obično nije potrebno posebno navesti nadređeni takson vrste. Stoga obično ne postoje šabloni s nazivima oblika &quot;Šablon:Taksonomija/''genus'' ''species''&quot;, a s vrstama i rangovima ispod vrste potrebno je postupati nešto drukčije nego s taksonima viših rangova.
#[[Šablon:Subspeciesbox]] upotrebljava se za podvrste čiji su nazivi uređeni zoološkim kodeksom ([[Međunarodni kodeks zoološke nomenklature|ICZN]]). Njime su predviđeni nazivi sastavljeni od triju dijelova (troimeni), bez &quot;konektora&quot; (npr. ''Junkia communis communis'').
#[[Šablon:Infraspeciesbox]] upotrebljava se za rangove ispod vrste (npr. podvrste i varijetete) čiji su nazivi uređeni botaničkim kodeksom ([[Međunarodni kodeks nomenklature algi, gljiva i biljaka|ICNafp]]). Njime su predviđeni nazivi sastavljeni od triju dijelova s konektorom (npr. ''Junkia communis'' subsp. ''communis'' ili ''Junkia communis'' var. ''communis'').
#[[Šablon:Hybridbox]] upotrebljava se za životinje koje su hibridi unutar istog roda i stoga imaju znanstvene nazive oblika ''Panthera tigris'' × ''P. leo''. (Biljni hibridi obično dobivaju jedan notospecifični epitet, pa se može upotrijebiti Speciesbox.)
#[[Šablon:Virusbox]] upotrebljava se umjesto ostalih šablone za sve taksone virusa.

Ovi su šabloni alternativa ručnom šabloni {{tl|Taksokvir}} i zahtijevaju manje podataka. Tako bi, &lt;em&gt;pod uvjetom da su taksonomski šabloni već postojali&lt;/em&gt;, članak čiji je naslov bio ''Felis'' i koji je obrađivao životinjski rod ''Felis'' mogao upotrebljavati šablon na sljedeći način:

{{Automatski taksokvir
| naziv = ''Felis''&lt;!--potrebno jer naslov ove stranice nije &quot;Felis&quot;--&gt;
| takson = Felis
}}

&lt;div style=&quot;width:36em;&quot;&gt;&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;{{Automatski taksokvir
| takson = Felis
}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;
koji generira taksokvir prikazan desno.

Primijetite kako su rangovi iznad navedenog &quot;ciljnog taksona&quot;, roda ''Felis'', automatski navedeni u taksokviru zahvaljujući taksonomskim šablonima.&lt;ref name=Note1/&gt;

U stvarnoj bi uporabi bili potrebni i drugi parametri, primjerice za dodavanje slike i njezina opisa ili za navođenje autora znanstvenog naziva roda.
{{clear}}

Za vrstu, kao što je ''Felis chaus'', možete upotrijebiti šablon poput ovog:

{{Speciesbox
| takson = Felis chaus
}}

&lt;div style=&quot;width:36em;&quot;&gt;&lt;pre&gt;&lt;nowiki&gt;{{Speciesbox
| takson = Felis chaus
}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/pre&gt;&lt;/div&gt;
koji generira taksokvir prikazan desno.

==Zašto koristiti ovaj šablon?==
{{anchor|Prednosti}}

===Prednosti===
Prednosti sustava automatskih taksokvira su sljedeće:
*Potrebno je manje istraživanja pri dodavanju taksokvira članku. Obično je potrebno istražiti samo jedan ili dva taksona jer automatski taksokvir iz svoje baze podataka preuzima već postojeće podatke o taksonima viših rangova.
*Kada dođe do taksonomske revizije (što se događa vrlo često), taksokviri svih članova obuhvaćenih taksona (pod uvjetom da već upotrebljavaju automatski taksokvir) automatski se ažuriraju, često već nakon samo jedne izmjene.
*Manja je vjerojatnost da će taksonomije u člancima Wikipedije koji upotrebljavaju automatske taksokvire biti zastarjele.
*Taksonomije se lakše mogu uskladiti na razini cijele Wikipedije.
*Manja je vjerojatnost da će vandali koji nisu upoznati s automatskim taksokvirima narušiti taksonomije koje su u cijelosti transkludirane.
*[[:Kategorija:Održavanje automatskog taksokvira]] i druge kategorije za praćenje automatski prate nekoliko vrsta pogrešaka, što olakšava pronalaženje strukturnog vandalizma i pogrešno usmjerenih izmjena.
*Kôd zauzima manje prostora u prozoru za uređivanje, što olakšava pronalaženje početka članka.

===Nedostaci===
Postoje i određeni nedostaci:
*Vrijeme potrebno za spremanje stranice neznatno se povećava zbog veće količine podataka koja se obrađuje pri generiranju taksokvira.
*Pravodobno uočavanje vandalizma otežano je jer relativno malo ljudi prati pojedine taksonomske šablone.
*Vandalizam ima širi učinak na Wikipediju zbog transkluzija taksonomskih šablona.
*Urednici koji žele uređivati taksonomiju mogu biti obeshrabreni zahtjevnijim učenjem sustava.
*Za prikaz posebnih slučajeva potrebno je detaljnije poznavanje sustava.

==Što dalje?==

Ako želite koristiti sustav automatskih taksokvira, dostupna je opsežna dokumentacija. ''Postoji'' mnogo više mogućnosti nego što je ovdje opisano.

* [[WP:Sustav automatskih taksokvira]] glavni je izvor informacija; započinje sadržajem koji povezuje na objašnjenja načina izrade i uporabe različitih dijelova sustava.
* Svi taksoni virusa obrađuju se pomoću {{tl|Virusbox}}; &lt;em&gt;svi ostali automatski taksokviri upotrebljavaju se isključivo za taksone koji nisu virusi&lt;/em&gt;.
* {{tl|Speciesbox/dok}} objašnjava kako izraditi taksokvire za vrste.
* {{tl|Automatic taxobox/dok}} objašnjava kako izraditi taksokvire za rangove iznad vrste (kao i za posebne slučajeve).
* {{tl|Subspeciesbox/dok}} i {{tl|Infraspeciesbox/dok}} objašnjavaju kako izraditi taksokvire za rangove ispod vrste (npr. podvrste). Prvi se upotrebljava za životinje, a drugi za biljke (nazive uređene botaničkim kodeksom).
* {{tl|Hybridbox/dok}} objašnjava kako izraditi taksokvire za životinjske hibride unutar istog roda.

==Bilješke==
{{reflist|refs=

&lt;ref name=Note1&gt;Ako se šablon Automatski taksokvir postavi na stranicu čiji je naslov točno &quot;Felis&quot;, može se izostaviti čak i redak &lt;code&gt;takson = &lt;/code&gt;, jer će se naziv taksona preuzeti iz naslova stranice. Međutim, &lt;em&gt;takva se praksa više ne preporučuje&lt;/em&gt;. Navođenjem parametra takson dokumentira se taksokvir i osigurava da ostane ispravan ako se stranica premjesti.&lt;/ref&gt;
}}
 
[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>f55s3dc0imcza5oru56c6dgz7jy8xay</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725092</id>
    <revision>
      <id>42682997</id>
      <timestamp>2026-09-03T14:24:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[Kategorija:Wikipedijini taksokviri|Automatski taksokviri]]</comment>
      <origin>42682997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60" sha1="kh29ard22v2gu9lw1z9pjdzbxdmfx57" xml:space="preserve">[[Kategorija:Wikipedijini taksokviri|Automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>kh29ard22v2gu9lw1z9pjdzbxdmfx57</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42682999</id>
      <parentid>42682997</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T14:26:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Wikipedijini taksokviri|Wikipedijini taksokviri]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|Šabloni Taksokvira]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42682999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="56" sha1="njg8c8bz0dos6mw02993p4g6ixljcok" xml:space="preserve">[[Kategorija:Šabloni Taksokvira|Automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>njg8c8bz0dos6mw02993p4g6ixljcok</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lažna referenca</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725093</id>
    <revision>
      <id>42683010</id>
      <timestamp>2026-09-03T14:59:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Šablon:Lažna referenca/styles.css&quot; /&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}|{{Error|[[Šablon:Lažna referenca]] koristi se samo u dokumentacijama šablona, vodičima i na drugim mjestima gdje postoji interni razlog. Ne koristite ga u pravim člancima.}}[[Kategorija:Članci s lažnim referencama]]|&lt;sup class=&quot;reference nowrap ltr fakelinks&quot;&gt;[{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;span style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;span style=&quot;col...</comment>
      <origin>42683010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="650" sha1="d9o5gkcteaslhw5d6bjqgybv9ejpnp5" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Šablon:Lažna referenca/styles.css&quot; /&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}|{{Error|[[Šablon:Lažna referenca]] koristi se samo u dokumentacijama šablona, vodičima i na drugim mjestima gdje postoji interni razlog. Ne koristite ga u pravim člancima.}}[[Kategorija:Članci s lažnim referencama]]|&lt;sup class=&quot;reference nowrap ltr fakelinks&quot;&gt;[{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;span style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{txtcol|}}}&quot;&gt;}}{{{1|1}}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;/span&gt;}}{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;/span&gt;}}]&lt;/sup&gt;}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>d9o5gkcteaslhw5d6bjqgybv9ejpnp5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683011</id>
      <parentid>42683010</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:00:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="683" sha1="dkqiscy1hhc3ol0bfat6b3t54sooclp" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Šablon:Lažna veza/styles.css&quot; /&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}|{{Error|[[Šablon:Lažna referenca]] koristi se samo u dokumentacijama šablona, vodičima i na drugim mjestima gdje postoji interni razlog. Ne koristite ga u pravim člancima.}}[[Kategorija:Članci s lažnim referencama]]|&lt;sup class=&quot;reference nowrap ltr fakelinks&quot;&gt;[{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;span style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{txtcol|}}}&quot;&gt;}}{{{1|1}}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;/span&gt;}}{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;/span&gt;}}]&lt;/sup&gt;}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}

[[Kategorija:Wikipedijini šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dkqiscy1hhc3ol0bfat6b3t54sooclp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683012</id>
      <parentid>42683011</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T15:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Dummy reference]] na [[Šablon:Lažna referenca]]</comment>
      <origin>42683011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="683" sha1="dkqiscy1hhc3ol0bfat6b3t54sooclp" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;&lt;templatestyles src=&quot;Šablon:Lažna veza/styles.css&quot; /&gt;{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|{{ns:0}}|{{Error|[[Šablon:Lažna referenca]] koristi se samo u dokumentacijama šablona, vodičima i na drugim mjestima gdje postoji interni razlog. Ne koristite ga u pravim člancima.}}[[Kategorija:Članci s lažnim referencama]]|&lt;sup class=&quot;reference nowrap ltr fakelinks&quot;&gt;[{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;span style=&quot;font-style:italic&quot;&gt;}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;span style=&quot;color:{{{txtcol|}}}&quot;&gt;}}{{{1|1}}}{{#if:{{{txtcol|}}}|&lt;/span&gt;}}{{#ifeq:{{yes/no|{{{txtital|}}}}}|yes|&lt;/span&gt;}}]&lt;/sup&gt;}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}

[[Kategorija:Wikipedijini šabloni]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>dkqiscy1hhc3ol0bfat6b3t54sooclp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Dummy reference</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725094</id>
    <redirect title="Šablon:Lažna referenca" />
    <revision>
      <id>42683013</id>
      <timestamp>2026-09-03T15:01:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Dummy reference]] na [[Šablon:Lažna referenca]]</comment>
      <origin>42683013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="i71eoxabf1a1869ptlzgm38x9u4h1qk" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Lažna referenca]]</text>
      <sha1>i71eoxabf1a1869ptlzgm38x9u4h1qk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Lažna veza/styles.css</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725095</id>
    <revision>
      <id>42683014</id>
      <timestamp>2026-09-03T15:01:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica:  .fakelinks { 	color: var(--color-progressive, #0645ad); 	cursor: default; } .fakelinks:hover { 	color: var(--color-progressive--hover, #0645ad); }</comment>
      <origin>42683014</origin>
      <model>sanitized-css</model>
      <format>text/css</format>
      <text bytes="147" sha1="nahelx1sm78vps6wxmg6ezjr0fks1fa" xml:space="preserve">
.fakelinks {
	color: var(--color-progressive, #0645ad);
	cursor: default;
}
.fakelinks:hover {
	color: var(--color-progressive--hover, #0645ad);
}</text>
      <sha1>nahelx1sm78vps6wxmg6ezjr0fks1fa</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Članci s lažnim referencama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>4725096</id>
    <revision>
      <id>42683015</id>
      <timestamp>2026-09-03T15:02:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: __HIDDENCAT__  [[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]</comment>
      <origin>42683015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="52" sha1="54xhmhy1rovbxr5x7oephubhj7klvad" xml:space="preserve">__HIDDENCAT__

[[Kategorija:Održavanje Wikipedije]]</text>
      <sha1>54xhmhy1rovbxr5x7oephubhj7klvad</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/metoda</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725097</id>
    <revision>
      <id>42683019</id>
      <timestamp>2026-09-03T15:28:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Autotaxobox system navbox}} Pretpostavlja se da ste pročitali [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/uvod|uvod]] u sustav. Ova stranica donosi kratke za upute za korištenje, korak po korak.  === 1. korak: nepromjenjive informacije === {| |Netaksonomski sadržaj, kao što su slike, generira se na isti način kao i kod ručnih taksokvira (tj. onih koji upotrebljavaju {{tl|Taksokvir}}). Navodite kôd koji izgleda ovako (pri čemu se &quot;Speciesbox&quot; može zamijeniti bilo koj...</comment>
      <origin>42683019</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6905" sha1="3owwxxye02c5uf5gscgqh7tsgonjtfv" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Pretpostavlja se da ste pročitali [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/uvod|uvod]] u sustav. Ova stranica donosi kratke za upute za korištenje, korak po korak.

=== 1. korak: nepromjenjive informacije ===
{|
|Netaksonomski sadržaj, kao što su slike, generira se na isti način kao i kod ručnih taksokvira (tj. onih koji upotrebljavaju {{tl|Taksokvir}}). Navodite kôd koji izgleda ovako (pri čemu se &quot;Speciesbox&quot; može zamijeniti bilo kojim drugim automatskim taksokvirom): &lt;syntaxhighlight lang=&quot;wikitext&quot;&gt;
{{Speciesbox
| slika = naziv slike.jpg
| slika_opis = Opis slike
| sinonimi =

* ''Synonymus exemplus''
  | sinonimi_ref = &lt;ref name=Primjer/&gt;
  }}

  &lt;/syntaxhighlight&gt; 

|
{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; width: 200px; font-size: 100%&quot;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Primjer taksokvira
|-
| colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; | {{para|slika}}&lt;br&gt;&lt;small&gt; {{para|slika_opis}}&lt;/small&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Naučna klasifikacija
|-
| colspan=2 | {{Grey|&lt;br /&gt;Ovo će biti generirano u 2. koraku&lt;br /&gt;}}
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Sinonimi{{lažna referenca|1}}
|-
| colspan=2 | {{para|sinonimi}}
|}
|}

{{clear}}

=== 2. korak: početak generiranja taksonomije ===
{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; width: 200px; font-size: 100%&quot;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Primjer taksokvira
|-
| colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; | {{para|slika}}&lt;br&gt;&lt;small&gt; {{para|slika_opis}}&lt;/small&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Naučna klasifikacija
|-
| colspan=2 | &lt;br /&gt;Ovo će se popuniti na temelju vrijednosti parametra {{para|takson}} ili naziva stranice&lt;br /&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999;&quot; | Sinonimi
|-
| colspan=2 style=&quot;color:gray;&quot; | {{para|sinonimi}}
|}

Zatim šablon treba utvrditi takson čiju taksonomiju treba prikazati. Ako je postavljen parametar {{para|takson}}, što je preporučena praksa, upotrijebit će se taj takson. (U suprotnom će pokušati pogoditi naziv taksona na temelju naziva članka na kojem se nalazi, no takav se način više ne preporučuje.)
{{clear}}

=== 3. korak: generiranje taksonomije ===
{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; width: 200px; font-size: 100%&quot;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Primjer taksokvira
|-
| colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; | {{para|slika}}&lt;br&gt;&lt;small&gt; {{para|slika_opis}}&lt;/small&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Naučna klasifikacija
|-
| ...
| ...                                                             
|-
| &quot;Jedinica&quot; navedena u Šablon:Taksonomija/Dinosauria             
| &quot;Veza&quot; navedena u Šablon:Taksonomija/Dinosauria                 
|-                                                              
| ! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999;&quot; | Sinonimi 
|-                                                               
| colspan=2 style=&quot;color:gray;&quot;                                   | {{para|sinonimi}} 
|}                                                                


Šablon će sada pristupiti bazi podataka kako bi izradio taksonomiju za ciljni takson. Recimo da želimo generirati taksonomski okvir za dinosaure uporabom parametra {{para|takson|Dinosauria}}.

Šablon generira taksonomiju redak po redak, počevši od dna. Najprije će potražiti stranicu baze podataka za naš takson, odnosno &quot;[[Šablon:Taksonomija/Dinosauria]]&quot;. Ta stranica sadržava podatke o Dinosauria: rang taksona, poveznicu koja će se prikazati u taksokviru i nadređeni takson. Na temelju tih podataka taksokvir prikazuje donji redak taksonomije.
{{clear}}
=== 3b. korak: generiranje sljedećeg retka iznad ===
{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; width: 200px; font-size: 100%&quot;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Primjer taksokvira
|-
| colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; | {{para|slika}}&lt;br&gt;&lt;small&gt; {{para|slika_opis}}&lt;/small&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Naučna klasifikacija
|-
| ...

| ...                                                          
|-
| colspan=2                                                       | Ovdje će se prikazati &quot;nadređeni takson&quot; dinosaura 
|-                                                   
| {{color|grey|Nadred:}}                                        
| {{color|grey|Dinosauria}}                                      
|-                                                              
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999;&quot; | Sinonimi                                        
|-                                                              
| colspan=2 style=&quot;color:gray;&quot;                                   | {{para|sinonimi}} 
|}                                                              

Kada šablon dovrši ovaj redak, prelazi jednu razinu više. Ali kako zna koji bi takson trebao biti iznad dinosaura? Taj je podatak također pohranjen u zapisu baze podataka na stranici &quot;[[Šablon:Taksonomija/Dinosauria]]&quot;.
{{clear}}

=== 3c. korak: generiranje ostatka taksonomije ===
{| class=&quot;infobox biota&quot; style=&quot;text-align: left; width: 200px; font-size: 100%&quot;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Primjer taksokvira
|-
| colspan=2 style=&quot;text-align: center;&quot; | {{para|slika}}&lt;br&gt;&lt;small&gt; {{para|slika_opis}}&lt;/small&gt;
|-
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999&quot; | Naučna klasifikacija
|-
| ...

| ...                                                             
|-
| colspan=2                                                       | Nadređeni takson za &quot;Reptilia&quot; 
|-                                                                                            
| {{color|grey|Razred:}}                      
| {{color|grey|Reptilia}}                     
|-                                                         
| {{color|grey|Nadred:}}                     
| {{color|grey|Dinosauria}}                  
|-                                                             
! colspan=2 style=&quot;text-align: center; background-color: #999;&quot; | Sinonimi                  
|-                                                       
| colspan=2 style=&quot;color:gray;&quot;                                   | {{para|sinonimi}} 
|}                                                              

Taj se postupak nastavlja sve do vrha taksokvira, odnosno dok se ne dovrši cijela taksonomija.

{{clear}}

=== Kamo dalje? ===
Nadamo se da vam je ovo dalo pregled načina na koji predložak funkcionira. Za više pojedinosti pogledajte jednu od ostalih stranica s dokumentacijom.

[[Kategorija :Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>3owwxxye02c5uf5gscgqh7tsgonjtfv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/tehnika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725098</id>
    <revision>
      <id>42683024</id>
      <timestamp>2026-09-03T15:49:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Autotaxobox system navbox}} Za svaki takson postoji pripadajuća stranica na adresi Šablon:Taksonomija/''takson'', koja pomoću šablona navodi nadređeni takson svakog taksona. Svaki od automatskih taksokvira ({{tl|Speciesbox}}, {{tl|Automatski taksokvir}} itd.) zatim pristupa tim šablonima kako bi izradio potpunu taksonomiju. Prema zadanim postavkama prikazuju se samo &quot;glavni&quot; taksonomski rangovi (tj. ne pod-, nad-, nano- itd.), uz iznimku neposredno nadređenih taksona...</comment>
      <origin>42683024</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4531" sha1="f06nxkyxym28pskekipvv0kytre2vdq" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Za svaki takson postoji pripadajuća stranica na adresi Šablon:Taksonomija/''takson'', koja pomoću šablona navodi nadređeni takson svakog taksona. Svaki od automatskih taksokvira ({{tl|Speciesbox}}, {{tl|Automatski taksokvir}} itd.) zatim pristupa tim šablonima kako bi izradio potpunu taksonomiju. Prema zadanim postavkama prikazuju se samo &quot;glavni&quot; taksonomski rangovi (tj. ne pod-, nad-, nano- itd.), uz iznimku neposredno nadređenih taksona ciljnome taksonu. Upute za ručnu izradu ove stranice, ako još ne postoji, prikazuju se u taksokviru. Na taj se način hijerarhija može automatski generirati, čime se smanjuje količina posla za urednike novih stranica, a istodobno se osigurava dosljedna taksonomija, što povećava korisnost Wikipedije (vidi {{Cite journal| last1 = Page | first1 = R. D. M.| title = Wikipedia as an encyclopaedia of life| journal = Organisms Diversity &amp; Evolution| volume = 10| issue = 4| pages = 343–349| year = 2010| doi = 10.1007/s13127-010-0028-9}}).

Popis svih šablona koji sudjeluju u generiranju automatiziranog taksokvira, kao i njihovih međusobnih odnosa, nalazi se na [[Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/mapa]].

==Održavanje==

Testiranje velikog dijela sustava automatiziranih taksokvira u izoliranom okruženju otežano je jer se sustav oslanja na postojeće taksonomske šablone. Međutim, za neke šablone postoje stranice za testiranje i probne slučajeve, primjerice [[Šablon:Automatski taksokvir/igralište]] i [[Šablon:Automatski taksokvir/testiranje]].

&lt;!--=== Dohvaćanje podataka o taksonomiji putem API-ja ===
Ovaj sustav omogućuje jednostavno dohvaćanje potpunih taksonomskih podataka za bilo koji takson putem API-ja. Sirovi wikitekst svakog šablona Šablon:Taksonomija/''takson_naziv'' ima dosljedan format s retkom koji navodi {{para|jedinica|''taksonomski rang (latiniziran)''}}, {{para|matični|''matični takson''}} i {{para|veza|''wikiveza''}}.

Za svaki matični takson može se uzastopno poslati upit sve dok se ne dosegne željena taksonomska razina.

Primjer aplikacije koja upotrebljava API za pregled taksonomija dostupan je na adresi http://taxobrowser.erikhaugen.com.
--&gt;
==Algoritam==

Automatizirani taksokvir postavlja se neposredno iznad prvog odlomka. Budući da korisnik nije dužan unositi nikakve podatke o naučnoj klasifikaciji unutar članka, automatizirani taksokvir najprije traži taksonomski šablon koji odgovara zadanom parametru {{para|takson}} (ili, ako parametar nije zadan, naslovu članka, pri čemu zanemaruje sve izraze u zagradama).

Ako se takson ne može pronaći u bazi podataka taksonomskog šablona, urednik dobiva uputu da unese podatke o taksonu na određenu stranicu, odakle će ti podaci biti dostupni za taksokvir tog taksona, kao i za taksokvire svih nižih rangova. Na toj se stranici nalaze taksonomski rang, poveznica na članak o tom taksonu, format koji treba upotrijebiti pri prikazivanju tog taksona u taksokviru, naziv nadređenog taksona, oznaka izumrlog taksona te popis izvora za sve navedene podatke.

Nakon što se takson pronađe u bazi podataka, sustav preuzima sve podatke osim parametra za izvore. Isto se zatim čini za nadređeni takson tog taksona, pa za nadređeni takson više razine, njegov nadređeni takson itd., sve dok se ne dosegne takson najviše razine (npr. [[Život]], [[Veterovata]], [[Ichnos]]).

Put od ciljnog taksona do taksona najviše razine, od siječnja 2017. godine, tijekom obrade kôda prolazi se dvaput – jednom radi pronalaženja boje taksokvira, a drugi put radi prikaza svih nadređenih taksona. Ti su prolazi u prosincu 2016. prebačeni u [[Lua (programski jezik)|Luu]], čime su uklonjeni prethodni problemi s pogreškama zbog prekoračenja dubine proširivanja te je smanjeno [[Veliko O|vrijeme]] izvođenja s &lt;math&gt;O(n^2),&lt;/math&gt; – pri čemu &lt;math&gt;n&lt;/math&gt; odgovara broju razina dubine predmetnog taksona (uključujući takson najviše razine) – na &lt;math&gt;O(n),&lt;/math&gt;.

Nakon dovršetka prolaza podaci se uređuju za svaki takson. Rangovi se pretvaraju u srpskohrvatske izraze koje se mogu prikazati, stvaraju se poveznice na svaki takson, dodaju se križevi koji označavaju izumrle taksone, odgovarajući se rangovi ispisuju kurzivom, a taksoni koji se smatraju nevažnima za tu taksonomiju izostavljaju se. Konačni bi rezultat trebao izgledati potpuno jednako kao ručni taksokvir, osim poveznice za uređivanje u traci s natpisom &quot;Naučna klasifikacija&quot;.

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>f06nxkyxym28pskekipvv0kytre2vdq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Sustav automatskih taksokvira/mapa</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4725099</id>
    <revision>
      <id>42683034</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:10:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Autotaxobox system navbox}} Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.  Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.  ==Pregled== ''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''  Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. Modul...</comment>
      <origin>42683034</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28191" sha1="6okhbhutgdz3mzx1rfo5xlhaiocopwe" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Edit taxonomy}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taxoboxa (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taxoboxa
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taxobox colour}}
****{{tl|Taxobox/Error colour}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Create taxonomy}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Principal rank}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Is italic taxon}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;''taxon''|machine code=''item''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line&lt;/nowiki&gt; ''item''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''item'' = parent&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rank&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=parent}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taxonomy/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Don't edit this line parent |rank=genus |link=Acacia |parent=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|same_as}}, slijedi se ta poveznica kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;same as&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;same as&quot;
****Template:Taxonomy/''taxon'' with {{para|machine code|''item''}}
*****[[Template:Don't edit this line/doc/variant|Template:Don't edit this line ''item'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===Šabloni za prethodno učitavanje===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;šabloni za prethodno učitavanje&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Template:Taxonomy}}. Vidi [[Wikipedia:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}} → {{tl|Taxonomy/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}} → {{tl|Taxonomy/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}} → {{tl|Taxonomy/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}} → {{tl|Taxonomy/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taxoboxima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Extinct}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje popisa taksona, uključujući:
*{{tl|Taxon list}}
*{{tl|Linked taxon list}}
*{{tl|Species list}}
*{{tl|Bold species list}}
*{{tl|Linked species list}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje {{para|subdivision_ranks}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit taxonomy}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;
==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>6okhbhutgdz3mzx1rfo5xlhaiocopwe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683035</id>
      <parentid>42683034</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:13:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pomoćni šabloni */</comment>
      <origin>42683035</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28220" sha1="im213anymnm3n21kv1rudgrz472boe6" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Edit taxonomy}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taxoboxa (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taxoboxa
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taxobox colour}}
****{{tl|Taxobox/Error colour}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Create taxonomy}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Principal rank}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Is italic taxon}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;''taxon''|machine code=''item''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line&lt;/nowiki&gt; ''item''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''item'' = parent&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rank&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=parent}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taxonomy/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Don't edit this line parent |rank=genus |link=Acacia |parent=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|same_as}}, slijedi se ta poveznica kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;same as&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;same as&quot;
****Template:Taxonomy/''taxon'' with {{para|machine code|''item''}}
*****[[Template:Don't edit this line/doc/variant|Template:Don't edit this line ''item'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===Šabloni za prethodno učitavanje===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;šabloni za prethodno učitavanje&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Template:Taxonomy}}. Vidi [[Wikipedia:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}} → {{tl|Taxonomy/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}} → {{tl|Taxonomy/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}} → {{tl|Taxonomy/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}} → {{tl|Taxonomy/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit taxonomy}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>im213anymnm3n21kv1rudgrz472boe6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683036</id>
      <parentid>42683035</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:15:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prikaz automatskog taksokvira */</comment>
      <origin>42683036</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28251" sha1="oum0j3mmyiuskka2ehurh070hj5jtut" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Edit taxonomy}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;''taxon''|machine code=''item''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line&lt;/nowiki&gt; ''item''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''item'' = parent&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rank&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxonomy/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=parent}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taxonomy/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Don't edit this line parent |rank=genus |link=Acacia |parent=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|same_as}}, slijedi se ta poveznica kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;same as&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;same as&quot;
****Template:Taxonomy/''taxon'' with {{para|machine code|''item''}}
*****[[Template:Don't edit this line/doc/variant|Template:Don't edit this line ''item'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===Šabloni za prethodno učitavanje===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;šabloni za prethodno učitavanje&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Template:Taxonomy}}. Vidi [[Wikipedia:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}} → {{tl|Taxonomy/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}} → {{tl|Taxonomy/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}} → {{tl|Taxonomy/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}} → {{tl|Taxonomy/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit taxonomy}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>oum0j3mmyiuskka2ehurh070hj5jtut</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683038</id>
      <parentid>42683036</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:19:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona */</comment>
      <origin>42683038</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28319" sha1="m2cpgvzij7is6gn893m1jm69e4rbv0h" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Edit taxonomy}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;''takson''|machine code=''predmet''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti šablona &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red&lt;/nowiki&gt; ''predmet''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''predmet'' = matični&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=matični}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taksonomija/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nemojte mijenjati ovaj red matični |rang=genus |veza=Acacia |matični=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u dijelu &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|kao_i}}, slijedi se ta veza kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;kao i&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;kao i&quot;
****Šablon:Taksonomija/''takson'' s {{para|machine code|''predmet''}}
*****[[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red ''predmet'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===Šabloni za prethodno učitavanje===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;šabloni za prethodno učitavanje&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Template:Taxonomy}}. Vidi [[Wikipedia:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}} → {{tl|Taxonomy/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}} → {{tl|Taxonomy/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}} → {{tl|Taxonomy/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}} → {{tl|Taxonomy/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit taxonomy}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>m2cpgvzij7is6gn893m1jm69e4rbv0h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683039</id>
      <parentid>42683038</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:20:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Šabloni za prethodno učitavanje */</comment>
      <origin>42683039</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28320" sha1="mf5rkh2zriul5u1d9cf3gpkas3wis97" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Edit taxonomy}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;''takson''|machine code=''predmet''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti šablona &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red&lt;/nowiki&gt; ''predmet''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''predmet'' = matični&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=matični}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taksonomija/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nemojte mijenjati ovaj red matični |rang=genus |veza=Acacia |matični=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u dijelu &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|kao_i}}, slijedi se ta veza kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;kao i&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;kao i&quot;
****Šablon:Taksonomija/''takson'' s {{para|machine code|''predmet''}}
*****[[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red ''predmet'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===&quot;Preload&quot; šabloni===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;preload šabloni&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Šablon:Taksonomija}}. Vidi [[Wikipedija:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload}} → {{tl|Taksonomija/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/?}} → {{tl|Taksonomija/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/??}} → {{tl|Taksonomija/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taksonomija/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/sameas}} → {{tl|Taksonomija/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit taxonomy}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>mf5rkh2zriul5u1d9cf3gpkas3wis97</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683048</id>
      <parentid>42683039</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:26:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683048</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28332" sha1="e4yejf7x6gi6eohff5sneml9k5ep8rm" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Uredi taksonomiju}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Don't edit this line {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Don't edit this line }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Template:Taxonomy/Pteranodon]].
* {{tl|Don't edit this line}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taxoboxa
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Is italic taxon}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća englesku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Create taxonomy/link}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Is italic taxon}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Create taxonomy/link}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;''takson''|machine code=''predmet''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti šablona &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red&lt;/nowiki&gt; ''predmet''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''predmet'' = matični&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=matični}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taksonomija/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nemojte mijenjati ovaj red matični |rang=genus |veza=Acacia |matični=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u dijelu &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|kao_i}}, slijedi se ta veza kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;kao i&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;kao i&quot;
****Šablon:Taksonomija/''takson'' s {{para|machine code|''predmet''}}
*****[[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red ''predmet'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===&quot;Preload&quot; šabloni===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;preload šabloni&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Šablon:Taksonomija}}. Vidi [[Wikipedija:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload}} → {{tl|Taksonomija/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/?}} → {{tl|Taksonomija/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/??}} → {{tl|Taksonomija/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taksonomija/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/sameas}} → {{tl|Taksonomija/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Uredi taksonomiju}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Uredi taksonomiju}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>e4yejf7x6gi6eohff5sneml9k5ep8rm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683051</id>
      <parentid>42683048</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prikaz taksonomskog šablona */</comment>
      <origin>42683051</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28371" sha1="m6yutaer0mc51pyoiy6t0nsf1le0l22" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Uredi taksonomiju}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Nemojte mijenjati ovaj red }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Šablon:Taksonomija/Pteranodon]].
* {{tl|Nemojte mijenjati ovaj red}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taksokvira
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Takson u italiku}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Takson u italiku}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Taxon info}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;''takson''|machine code=''predmet''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti šablona &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red&lt;/nowiki&gt; ''predmet''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''predmet'' = matični&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=matični}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taksonomija/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nemojte mijenjati ovaj red matični |rang=genus |veza=Acacia |matični=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u dijelu &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|kao_i}}, slijedi se ta veza kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;kao i&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Taxon info}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;kao i&quot;
****Šablon:Taksonomija/''takson'' s {{para|machine code|''predmet''}}
*****[[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red ''predmet'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===&quot;Preload&quot; šabloni===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;preload šabloni&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Šablon:Taksonomija}}. Vidi [[Wikipedija:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload}} → {{tl|Taksonomija/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/?}} → {{tl|Taksonomija/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/??}} → {{tl|Taksonomija/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taksonomija/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/sameas}} → {{tl|Taksonomija/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Uredi taksonomiju}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Uredi taksonomiju}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon info}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon info}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>m6yutaer0mc51pyoiy6t0nsf1le0l22</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683105</id>
      <parentid>42683051</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683105</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="28437" sha1="i5al3stzqegf4tf2i1jkxkdbhkauh8q" xml:space="preserve">{{Autotaxobox system navbox}}
Ova stranica pruža pregled šablona koji zajedno djeluju kako bi stvorili taksokvir u sustavu automatskih taksokvira. Namijenjena je pomoći uređivačima koji održavaju sustav.

Imajte na umu da možda nije uvijek ažurna.

==Pregled==
''Ažurirano: 14. ožujka 2020.''

Temeljni dio sustava automatskih taksokvira prikazuje taksonomiju ciljnog taksona dohvaćanjem taksonomske hijerarhije pohranjene u šablonima &quot;Taksonomija/''takson''&quot;. [[Modul:Autotaxobox]] pruža ključnu podršku sustavu. Konkretno, svi prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju kodirani su u [[Lua (programski jezik)|Lua]] jeziku u ovom modulu kako bi se izbjegli problemi s dubinom proširenja koji su prethodno nastajali zbog uporabe jezika šablona. U nastavku su prikazane &lt;em&gt;glavne&lt;/em&gt; funkcije i šabloni uključeni u ovaj proces.

*{{tl|Speciesbox}} i {{tl|Automatski taksokvir}}&lt;br&gt;Generiraju taksokvir za sve taksone koje nisu virusi, od ranga vrste naviše. Koriste parametar &lt;code&gt;takson&lt;/code&gt; kako bi odredili naziv taksona koji je cilj automatskog taksokvira. Zatim pozivaju {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}, prosljeđujući sve druge parametre povezane s taksokvirom. {{tl|Speciesbox}} dohvaća taksonomsku hijerarhiju koristeći samo naziv roda; {{tl|Automatski taksokvir}} koristi puni naziv taksona. (Funkcija šablona {{tl|Automatski taksokvir}} implementirana je u [[Modul:Automated taxobox]].)
**{{tl|Taxobox/core}}&lt;br&gt;Generira automatski taksokvir, ali ''samo'' kada mu je proslijeđen parametar &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;. (Inače generira ručni taksokvir.) Stvara strukturu taksokvira i obrađuje sve parametre povezane s taksokvirom, osim &lt;code&gt;matični&lt;/code&gt;, koji su mu proslijeđeni.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Prvo sustav mora pronaći ispravnu boju taksokvira. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxColour&lt;/code&gt; pretražuje taksonomsku hijerarhiju prema gore sve dok ne pronađe prvi takson koji određuje boju taxoboxa prema {{tl|Taksokvir boja}}.
***[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Drugo, sustav mora generirati popis taksona prikazanih u taksokviru. Lua funkcija &lt;code&gt;taxoboxList&lt;/code&gt; sastavlja popis svih nadređenih taksona ciljnog taksona na temelju taksonomskih šablona.
****[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;&lt;br&gt;Svaki se takson na popisu zatim obrađuje funkcijom &lt;code&gt;showTaxon&lt;/code&gt;, koja ispisuje redak za pojedinačni takson ako ga treba prikazati u taksokviru. Izlaz se sastoji od naziva ranga, naziva taksona (ispisanog kurzivom ako je potrebno) i autorstva ako je ono proslijeđeno kao parametar. Šablon odlučuje hoće li prikazati ili izostaviti takson na temelju različitih kriterija: je li na &quot;glavnom rangu&quot;, koliko se neposredno viših rangova treba prikazati i je li u taksonomskom šablonu postavljen {{para|uvijek_prikaži|yes}}.

==Konfiguracija==
Sljedeći šabloni i funkcije na neki način konfiguriraju sustav:
*[[Modul:Autotaxobox]]|&lt;code&gt;topLevelTaxon&lt;/code&gt; – definira koji taksoni čine samu najvišu razinu taksonomske hijerarhije (npr. &quot;Život&quot;).
*{{tl|Taksokvir boja}} – definira koji taksoni određuju boju taksokvira i koje su to boje (također se koristi u ručnim taksokvirima).
*[[Modul:Taxobox ranks]] – definira rangove koji su prihvaćeni i pretvara latinski oblik koji se koristi u taksonomskim šablonima u srpskohrvatski ekvivalent (također se koristi u ručnim taksokvirima). Također nekim rangovima dodjeljuje proizvoljnu brojčanu vrijednost koja se koristi za odlučivanje ima li taksonomska hijerarhija definirana u taksonomskim šablonima dosljedne rangove ili ne.
*{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – definira glavne taksonomske rangove prema Linnéu, a koji se prema zadanim postavkama prikazuju.
*{{tl|Takson u italiku}} – definira koji rangovi uzrokuju da se nazivi taksona ispisuju kurzivom.

==Detaljna karta==
''Ažurirano u svibnju 2025.''

Općenito su u nastavku prikazane samo one funkcije u modulu [[Modul:Autotaxobox]] koje su u vanjskoj interakciji.

===Najviša razina===
Sljedeći se šabloni mogu koristiti u člancima za stvaranje automatiziranog taxoboxa:
*{{tl|Automatski taksokvir}} – slučajevi osim onih u nastavku
*{{tl|Hybridbox}} – hibridne vrste životinja unutar istog roda
*{{tl|Ichnobox}} – fosilni tragovi
*{{tl|Infraspeciesbox}} – biljni rangovi ispod vrste (podvrste, varijeteti)
*{{tl|Oobox}} – fosilna jaja
*{{tl|Speciesbox}} – vrste
*{{tl|Subspeciesbox}} – podvrste životinja
*{{tl|Virusbox}} – svojte virusa na svim rangovima

===Prikaz automatskog taksokvira===
Šabloni za automatske taksokvire najviše razine započinju pozivanjem na šablon {{tl|Taxobox/core}} s {{para|matični|''ciljni_takson''}}. U nastavku su prikazani samo oni šabloni koji se posebno odnose na automatski taksokvir. Točke označene s &quot;§&quot; mjesta su na kojima se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona – vidi [[#low|Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona]] u nastavku.
*{{tl|Taxobox/core}}
**{{tl|Uredi taksonomiju}} – stvara poveznicu za uređivanje na vrhu taksokvira (crna ikona olovke)
**{{tl|Informacije o taksonu}} [[#low|§]]
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxColour – automatski određuje boju taksokvira
***[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
***{{tl|Taksokvir boja}}
****{{tl|Taksokvir/Greška u boji}}
**[[Modul:Autotaxobox]].taxoboxList – prolazi kroz taksonomsku hijerarhiju i prikazuje je redak po redak
***[[Modul:Autotaxobox]].showTaxon – prikazuje jedan redak taksonomske hijerarhije
****{{tl|Izradi taksonomiju}} &lt;span style=&quot;color:darkgreen&quot;&gt;– stvaranje&lt;/span&gt;
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem [[#low|§]]
****{{tl|Glavna taksonomska jedinica}} – je li to rang koji se uvijek prikazuje ili ne?
****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga
****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonLink – postavlja naziv taksona, odgovarajuće pisan kurzivom, povezan wikivezom itd.
*****[[Modul:Autotaxobox]].getTaxonInfoItem
*****{{tl|Takson u italiku}}

===Prikaz taksonomskog šablona===
Prvi redak svakog taksonomskog šablona počinje s
:&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red {{{machine code|}}} ...&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;
Kada se taksonomski šablon pregledava kao stranica, poziva se {{tl|Nemojte mijenjati ovaj red }}, budući da &lt;code&gt;machine code&lt;/code&gt; prema zadanim postavkama ima prazan niz. Prikazuje taksonomiju kodiranu taksonomskim šablonom u obliku dviju tablica: lijeva tablica prikazuje sam taksonomski šablon; desna tablica prikazuje taksonomsku hijerarhiju počevši od taksona opisanog taksonomskim šablonom. Vidi, npr., [[Šablon:Taksonomija/Pteranodon]].
* {{tl|Nemojte mijenjati ovaj red}} – prikazuje stranicu taksonomskog šablona
** [[Modul:Autotaxobox]]|callTaxonomyKey – prikuplja informacije potrebne za uporabu {{tl|Taxonomy key}}
***{{tl|Taxonomy key}}
****desna tablica
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxoboxColour – pronalazi boju taksokvira
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonomyList – stvara tablicu koja prikazuje taksonomsku hijerarhiju
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonLink
*******[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem [[#low|§]]
*******{{tl|Takson u italiku}}
******[[Modul:Autotaxobox]]|createTaxonTableRow – priprema prikaz pojedinačnog retka/taksona u tablici
*******[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank – dohvaća srpskohrvatsku inačicu ranga 
*******{{tl|Edit a taxon}} – stvara poveznicu na taksonomski šablon za takson
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}
*****{{tl|Taxonomy key/missing template}}
****lijeva tablica
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}
*****[[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
*****{{tl|Takson u italiku}}
*****[[Modul:Autotaxobox]]|taxonLink
*****{{tl|Informacije o taksonu}} [[#low|§]]
*****[[Modul:Autotaxobox]]|showRefs
*****{{tl|Izradi taksonomiju/veza}}

{{anchor|low}}

===Dohvaćanje informacija iz taksonomskog šablona===
Naposljetku se informacije dobivaju iz taksonomskog šablona putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;''takson''|machine code=''predmet''}}&lt;/code&gt;, koji pak koristi jednu od varijanti šablona &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red&lt;/nowiki&gt; ''predmet''}}&lt;/code&gt;, gdje je &lt;code&gt;''predmet'' = matični&lt;/code&gt;, &lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; itd. Ovo je možda neobičan način uporabe jezika za kodiranje šablona: &lt;em&gt;naziv&lt;/em&gt; šablona koji će se sljedeći koristiti sastavlja se putem parametra. Tako se &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taksonomija/&lt;/nowiki&gt;Acacia|machine code=matični}}&lt;/code&gt; proširuje putem {{tl|Taksonomija/Acacia}} u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Nemojte mijenjati ovaj red matični |rang=genus |veza=Acacia |matični=Acacieae }}&lt;/code&gt;, što zatim daje &quot;Acacieae&quot;.

&lt;strong&gt;Taksonomski šabloni nikada se ne smiju koristiti izravno za pristup taksonomskoj hijerarhiji&lt;/strong&gt;; u šablonu se uvijek moraju pozivati putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;; u Lua modulu pristup taksonomskim šablonima kodiran je u dijelu &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;. Ako je tada prisutan {{para|kao_i}}, slijedi se ta veza kako bi se popunile sve informacije koje nedostaju u taksonomskom šablonu. Izravna uporaba taksonomskog šablona ne slijedi poveznicu &quot;kao i&quot;. Iznimka je kada se taksonomski šablon &lt;em&gt;pregledava&lt;/em&gt;, budući da lijeva tablica mora prikazivati stvarne vrijednosti parametara u šablonu; njima se pristupa izravno putem &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Nemojte mijenjati ovaj red}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.

*{{tl|Informacije o taksonu}} – omotač za Lua funkciju &lt;code&gt;taxonInfo&lt;/code&gt;
**[[Modul:Autotaxobox]]|taxonInfo – dohvaća vrijednosti parametara za Lua funkciju &lt;code&gt;getTaxonInfoItem&lt;/code&gt;
***[[Modul:Autotaxobox]]|getTaxonInfoItem – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona, slijedeći jednu poveznicu &quot;kao i&quot;
****Šablon:Taksonomija/''takson'' s {{para|machine code|''predmet''}}
*****[[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red ''predmet'']] – dohvaća jednu informaciju iz taksonomskog šablona koristeći sljedeće šablone:
****** {{tl|Don't edit this line rank}}
****** {{tl|Don't edit this line parent}}
****** {{tl|Don't edit this line link text}}
****** {{tl|Don't edit this line always display}}
****** {{tl|Don't edit this line refs}}
****** {{tl|Don't edit this line same as}}

===&quot;Preload&quot; šabloni===
Kada se stvara taksonomski šablon, &quot;preload šabloni&quot; pružaju uvod i mogu unaprijed ispuniti šablon, počevši od {{tl|Editnotices/Group/Šablon:Taksonomija}}. Vidi [[Wikipedija:Editnotice]] za opće informacije i pomoć.

*{{tl|Taxonomy preload}} – pomaže odabrati jedan od sljedećih šablona za prethodno učitavanje
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload}} → {{tl|Taksonomija/preload}} – zadani slučaj
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/?}} → {{tl|Taksonomija/preload/?}} – takson dobiven upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/??}} → {{tl|Taksonomija/preload/??}} – takson i nadređeni takson(i) dobiveni upitom
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/preload/incertae sedis}} → {{tl|Taksonomija/preload/incertae sedis}} – takson ''incertae sedis''
**{{tl|Automatski taksokvir/editintro/sameas}} → {{tl|Taksonomija/sameas}} – isto što i takson

===Pomoćni šabloni===
Razni &quot;pomoćni šabloni&quot; mogu se koristiti i u automatiziranim i u ručnim taksokvirima. Neki su navedeni u nastavku.
;Šabloni za generiranje posebnih simbola
*{{tl|Izumrla}} – generira simbol † bez oblikovanja kurzivom ili podebljano
*{{tl|Hybrid}} – generira simbol × bez oblikovanja kurzivom
;Šabloni za stvaranje liste taksona, uključujući:
*{{tl|Lista taksona}}
*{{tl|Lista taksona s vezama}}
*{{tl|Lista vrsta}}
*{{tl|Lista vrsta s podebljanjem}}
*{{tl|Lista vrsta s vezama}}
;Šabloni koji se koriste za generiranje unosa za {{para|podjela_kategorije}} ako nedostaje, ali je potreban
*{{tl|Children rank}}
*{{tl|Child rank}}
*{{tl|Pluralise rank}}
&lt;!--
==Moduli i šabloni povezani s taksokvirima==
Transkluzijski brojevi dobivaju se automatski pomoću modula [[Modul:Transclusion count]]. Njegovi se brojevi ažuriraju samo jednom tjedno i uključuju &lt;em&gt;sve&lt;/em&gt; imenske prostore, a ne samo imenski prostor članaka.
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Modul!!Transkluzije!!Napomene
|-
|[[Modul:Autotaxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Autotaxobox}}}}||Temeljna funkcionalnost sustava automatiziranih taxoboxa, i automatiziranih taxoboxa i taksonomskih šablona
|-
|[[Modul:Automated taxobox]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Automated taxobox}}}}||Generira automatizirane taxoboxe
|-
|[[Modul:Taxobox ranks]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:Taxobox ranks}}}}||Definira i obrađuje prihvaćene rangove, njihove engleske ekvivalente i dosljedan redoslijed rangova
|-
|[[Modul:TaxonItalics]]||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Module:TaxonItalics}}}}||Upravlja pisanjem naziva taksona kurzivom
|}
Većina šablona povezanih s taxoboxima koristi se ili samo u automatiziranim taxoboxima ili i u ručnim i u automatiziranim taxoboxima. Nekoliko šablona koji se koriste samo u ručnim taxoboxima označeno je &lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;ovom bojom&lt;/span&gt; u nastavku. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
!Šablon!!Transkluzije!!Napomene
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Najviša razina – šabloni za generiranje taxoboxa&lt;/b&gt; ||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybridbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybridbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Ichnobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Ichnobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Infraspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Infraspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Oobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Oobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Paraphyletic group}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Paraphyletic group}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Subspeciesbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Subspeciesbox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox}}}}||najviša razina
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Virusbox}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Virusbox}}}}||najviša razina
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koji se koriste u šablonima taxoboxa najviše razine&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Child rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Child rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Children rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Children rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Pluralise rank}}&lt;/span&gt;|||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Pluralise rank}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select genus}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select genus}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Select species}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Select species}}}}||podrška šablonima taxoboxa (samo za Hybridbox)
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Sets taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Sets taxobox colour}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Speciesbox/name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Speciesbox/name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon italics}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon italics}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#CCF&quot;&gt;{{tl|Taxobox name}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox name}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy}}}}||podrška šablonima taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Temeljni šablon koji generira sve taxoboxe&lt;/b&gt;||
|-
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/core}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/core}}}}||jezgra taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Šabloni koje koriste svi taxoboxi&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Anglicise rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Anglicise rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – sučelje za [[Modul:Taxobox ranks]].angliciseRank
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|colspan=2|&lt;b&gt;Komponente sustava automatiziranih taxoboxa&lt;/b&gt;||
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line all}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line all}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line always display}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line always display}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line extinct}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link target}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link target}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line link text}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line link text}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line parent}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line parent}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line refs}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line refs}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa – reference se prikazuju samo u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Don't edit this line same as}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Don't edit this line same as}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Uredi taksonomiju}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Uredi taksonomiju}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Is italic taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Is italic taxon}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Principal rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Principal rank}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox/Error colour}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox/Error colour}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Informacije o taksonu}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Informacije o taksonu}}}}||sustav automatiziranog taxoboxa
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key}}}}||prikazuje taksonomske šablone
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Edit a taxon}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Edit a taxon}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy/link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy/link}}}}||koristi se za prikaz taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy preload}}}}||koristi se u taksonomskim šablonima
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Automatic taxobox/editintro/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Automatic taxobox/editintro/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Create taxonomy}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Create taxonomy}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy key/missing template}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy key/missing template}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/?}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/?}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/??}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/??}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/preload/incertae sedis}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/preload/incertae sedis}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxonomy/sameas}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxonomy/sameas}}}}||stvaranje taksonomskih šablona
|-
|colspan=3|&lt;b&gt;Pomoćni i drugi šabloni&lt;/b&gt;
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Bold species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Bold species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Collapsible taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Collapsible taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Extinct}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Extinct}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Hybrid}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Hybrid}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Incomplete taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Incomplete taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Linked taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Linked taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Nested taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Nested taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Species list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Species list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon link}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon link}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon list}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon list}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxon rank}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxon rank}}}}||pomoćni
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox authority}}&lt;/span&gt;||{{Wikipedia:Automated taxobox system/map/hilite|{{#invoke:Transclusion count|fetch|demo=Taxobox authority}}}}||dodatno
|-
|&lt;span style=&quot;background-color:#FFF&quot;&gt;{{tl|Taxobox colour scheme}}&lt;/span&gt;|| ||dodatno
|}
--&gt;

==Povezano==
* [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
* [[:Kategorija:Taksonomski šabloni]]

[[Kategorija:Wikipedijini automatski taksokviri]]</text>
      <sha1>i5al3stzqegf4tf2i1jkxkdbhkauh8q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Uredi taksonomiju</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725100</id>
    <revision>
      <id>42683040</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:23:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: &lt;includeonly&gt;&lt;span class='plainlinks taxobox-edit-taxonomy skin-invert' style='font-size:smaller; float:right; padding-right:0.4em; margin-left:-3em;'&gt;[[File:OOjs UI icon edit-ltr.svg|15px|link=Šablon:Taksonomija/{{{1}}}|Uredi ovu klasifikaciju]]&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</comment>
      <origin>42683040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="308" sha1="jwtmzok41xi4ohav7tt5fkbjcvcpdd3" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;&lt;span class='plainlinks taxobox-edit-taxonomy skin-invert' style='font-size:smaller; float:right; padding-right:0.4em; margin-left:-3em;'&gt;[[File:OOjs UI icon edit-ltr.svg|15px|link=Šablon:Taksonomija/{{{1}}}|Uredi ovu klasifikaciju]]&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jwtmzok41xi4ohav7tt5fkbjcvcpdd3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683044</id>
      <parentid>42683040</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Edit taxonomy]] na [[Šablon:Uredi taksonomiju]]</comment>
      <origin>42683040</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="308" sha1="jwtmzok41xi4ohav7tt5fkbjcvcpdd3" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;&lt;span class='plainlinks taxobox-edit-taxonomy skin-invert' style='font-size:smaller; float:right; padding-right:0.4em; margin-left:-3em;'&gt;[[File:OOjs UI icon edit-ltr.svg|15px|link=Šablon:Taksonomija/{{{1}}}|Uredi ovu klasifikaciju]]&lt;/span&gt;&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jwtmzok41xi4ohav7tt5fkbjcvcpdd3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Uredi taksonomiju/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725101</id>
    <revision>
      <id>42683041</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:24:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Documentation subpage}} &lt;!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --&gt; {{high use}} === Korištenje ===  Stvara vezu za uređivanje u automatskim taksokvirima, koja sadrži ikonu olovke.  === Povezano === *[[Šablon:Automatski taksokvir]]  &lt;includeonly&gt;{{Sandbox other|| &lt;!-- CATEGORIES AND INTERWIKIS HERE, THANKS --&gt; [[Kategorija:Šabloni Zaksokvira]] }}&lt;/includeonly&gt;</comment>
      <origin>42683041</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="398" sha1="bozn64uvthb904za5a4h1gx0ww6n9w1" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
&lt;!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --&gt;
{{high use}}
=== Korištenje ===

Stvara vezu za uređivanje u automatskim taksokvirima, koja sadrži ikonu olovke.

=== Povezano ===
*[[Šablon:Automatski taksokvir]]

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- CATEGORIES AND INTERWIKIS HERE, THANKS --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Zaksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>bozn64uvthb904za5a4h1gx0ww6n9w1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683042</id>
      <parentid>42683041</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:24:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683042</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="385" sha1="iwgp3lbxqcc6fy3st5kkop7m1zdxa5e" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
&lt;!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --&gt;
=== Korištenje ===

Stvara vezu za uređivanje u automatskim taksokvirima, koja sadrži ikonu olovke.

=== Povezano ===
*[[Šablon:Automatski taksokvir]]

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- CATEGORIES AND INTERWIKIS HERE, THANKS --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Zaksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>iwgp3lbxqcc6fy3st5kkop7m1zdxa5e</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683043</id>
      <parentid>42683042</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:24:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="385" sha1="kspdpyevq86aq4gqm492bo4yb0mu44f" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
&lt;!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --&gt;
=== Korištenje ===

Stvara vezu za uređivanje u automatskim taksokvirima, koja sadrži ikonu olovke.

=== Povezano ===
*[[Šablon:Automatski taksokvir]]

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- CATEGORIES AND INTERWIKIS HERE, THANKS --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>kspdpyevq86aq4gqm492bo4yb0mu44f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683046</id>
      <parentid>42683043</parentid>
      <timestamp>2026-09-03T17:25:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Edit taxonomy/dok]] na [[Šablon:Uredi taksonomiju/dok]]</comment>
      <origin>42683043</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="385" sha1="kspdpyevq86aq4gqm492bo4yb0mu44f" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
&lt;!-- PLEASE ADD CATEGORIES AND INTERWIKIS AT THE BOTTOM OF THIS PAGE --&gt;
=== Korištenje ===

Stvara vezu za uređivanje u automatskim taksokvirima, koja sadrži ikonu olovke.

=== Povezano ===
*[[Šablon:Automatski taksokvir]]

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- CATEGORIES AND INTERWIKIS HERE, THANKS --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>kspdpyevq86aq4gqm492bo4yb0mu44f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Edit taxonomy</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725102</id>
    <redirect title="Šablon:Uredi taksonomiju" />
    <revision>
      <id>42683045</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:25:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Edit taxonomy]] na [[Šablon:Uredi taksonomiju]]</comment>
      <origin>42683045</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="i8ejuddy54x88kdy1skdnod380yjq4y" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Uredi taksonomiju]]</text>
      <sha1>i8ejuddy54x88kdy1skdnod380yjq4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Edit taxonomy/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725103</id>
    <redirect title="Šablon:Uredi taksonomiju/dok" />
    <revision>
      <id>42683047</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:25:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Edit taxonomy/dok]] na [[Šablon:Uredi taksonomiju/dok]]</comment>
      <origin>42683047</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="im60gicbw7vhupt3wxjykac7ymb771f" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Uredi taksonomiju/dok]]</text>
      <sha1>im60gicbw7vhupt3wxjykac7ymb771f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Izradi taksonomiju/poveznica</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725104</id>
    <redirect title="Šablon:Izradi taksonomiju/veza" />
    <revision>
      <id>42683050</id>
      <timestamp>2026-09-03T17:29:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Izradi taksonomiju/poveznica]] na [[Šablon:Izradi taksonomiju/veza]]</comment>
      <origin>42683050</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="47" sha1="4lbgq2tw4tl0r164ooeanlg2vn0o7mj" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Izradi taksonomiju/veza]]</text>
      <sha1>4lbgq2tw4tl0r164ooeanlg2vn0o7mj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Informacije o taksonu</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725105</id>
    <revision>
      <id>42683084</id>
      <timestamp>2026-09-04T08:01:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{#invoke:Autotaxobox|taxonInfo|{{{1|&lt;noinclude&gt;Acacia&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{2|&lt;noinclude&gt;parent&lt;/noinclude&gt;}}}}}&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</comment>
      <origin>42683084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="81398n6a16baqofp8mue2gyw3jh5xdx" xml:space="preserve">{{#invoke:Autotaxobox|taxonInfo|{{{1|&lt;noinclude&gt;Acacia&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{2|&lt;noinclude&gt;parent&lt;/noinclude&gt;}}}}}&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>81398n6a16baqofp8mue2gyw3jh5xdx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683100</id>
      <parentid>42683084</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Taxon info]] na [[Šablon:Informacije o taksonu]]</comment>
      <origin>42683084</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="81398n6a16baqofp8mue2gyw3jh5xdx" xml:space="preserve">{{#invoke:Autotaxobox|taxonInfo|{{{1|&lt;noinclude&gt;Acacia&lt;/noinclude&gt;}}}|{{{2|&lt;noinclude&gt;parent&lt;/noinclude&gt;}}}}}&lt;noinclude&gt;{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>81398n6a16baqofp8mue2gyw3jh5xdx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trnovski Gozd</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4725106</id>
    <redirect title="Trnovski gozd" />
    <revision>
      <id>42683092</id>
      <timestamp>2026-09-04T09:32:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SrpskiAnonimac</username>
        <id>101643</id>
      </contributor>
      <comment>SrpskiAnonimac premješta stranicu [[Trnovski Gozd]] na [[Trnovski gozd]] preko preusmjerenja</comment>
      <origin>42683092</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29" sha1="0upc2zppkd22ljcq0av4sjvz8r8zc12" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Trnovski gozd]]</text>
      <sha1>0upc2zppkd22ljcq0av4sjvz8r8zc12</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Informacije o taksonu/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725107</id>
    <revision>
      <id>42683094</id>
      <timestamp>2026-09-04T09:47:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Documentation subpage}} {{high-use|217483}} {{Lua|Modul:Autotaxobox}} &lt;!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --&gt; Ovaj je šablon omotač za funkciju taxonInfo u [[Modulu:Autotaxobox]]. Namijenjen je korištenju samo u sklopu [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|šablona koji koriste automatske taksokvire]].  == Korištenje == Ovaj šablon generira informacije koje se nalaze u &quot;Šablon:Taks...</comment>
      <origin>42683094</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4184" sha1="b7bijx09i4k3t706hl3ko9n0budn70v" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
{{high-use|217483}}
{{Lua|Modul:Autotaxobox}}
&lt;!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --&gt;
Ovaj je šablon omotač za funkciju taxonInfo u [[Modulu:Autotaxobox]]. Namijenjen je korištenju samo u sklopu [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|šablona koji koriste automatske taksokvire]].

== Korištenje ==
Ovaj šablon generira informacije koje se nalaze u &quot;Šablon:Taksonomija/''takson''&quot;. Te se informacije u konačnici prikazuju kroz jedan od [[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|&quot;Nemojte mijenjati ovaj red&quot; šablona]].

&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Informacije o taksonu|''takson''|''predmet''}}&lt;/code&gt;

&lt;code&gt;''predmet''&lt;/code&gt; ima jednu od sljedećih glavnih vrijednosti:
*&lt;code&gt;parent&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Felis|parent}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Felis|parent}}
*&lt;code&gt;rank&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|rank}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Pteranodon|rank}}
*&lt;code&gt;link target&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|link_target}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Pteranodon|link_target}}
*&lt;code&gt;plain link text&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|plain_link_text}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Pteranodon|plain_link_text}}
*&lt;code&gt;extinct&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|extinct}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Pteranodon|extinct}}
*&lt;code&gt;always display&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Araneomorphae|always_display}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Araneomorphae|always_display}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Chenistonia|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Chenistonia|refs}}
*&lt;code&gt;same as&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Avialae/skip|same_as}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Avialae/skip|same_as}}

One &lt;code&gt;same_as&lt;/code&gt; link will be followed, if it is present and the direct value of the item is the empty string. Thus [[Template:Taxonomy/Corallinaceae/stem-group]] has {{para|same as|Corallinaceae}} plus {{para|rank|stem-group}}, so all other values are obtained from [[Template:Taxonomy/Corallinaceae]]: 

*&lt;code&gt;parent&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|parent}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|parent}}
*&lt;code&gt;rank&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|rank}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|rank}}
*&lt;code&gt;link target&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|link_target}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|link_target}}
*&lt;code&gt;plain link text&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|plain_link_text}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|plain link text}}
*&lt;code&gt;extinct&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|extinct}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|extinct}}
*&lt;code&gt;always display&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|always_display}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Araneomorphae|always_display}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|refs}}
*&lt;code&gt;same as&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|same_as}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|same_as}}

A special case is if the item requested has the value &lt;code&gt;all&lt;/code&gt;. In this case, no 
&lt;code&gt;same_as&lt;/code&gt; link is followed. All the values in the taxon's taxonomy template will be returned, separated by &quot;$&quot;, in the order &lt;code&gt;parent$rank$link$link_text$always_display$extinct$same_as$refs&lt;/code&gt;.

*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae/stem-group|all}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Taxon info|Corallinaceae|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Taxon info|Corallinaceae|all}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>b7bijx09i4k3t706hl3ko9n0budn70v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683099</id>
      <parentid>42683094</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:22:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Korištenje */</comment>
      <origin>42683099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4616" sha1="3s1rwmrhlh1rxlg350ozpkcavs8ras0" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
{{high-use|217483}}
{{Lua|Modul:Autotaxobox}}
&lt;!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --&gt;
Ovaj je šablon omotač za funkciju taxonInfo u [[Modulu:Autotaxobox]]. Namijenjen je korištenju samo u sklopu [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|šablona koji koriste automatske taksokvire]].

== Korištenje ==
Ovaj šablon generira informacije koje se nalaze u &quot;Šablon:Taksonomija/''takson''&quot;. Te se informacije u konačnici prikazuju kroz jedan od [[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|&quot;Nemojte mijenjati ovaj red&quot; šablona]].

&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Informacije o taksonu|''takson''|''predmet''}}&lt;/code&gt;

&lt;code&gt;''predmet''&lt;/code&gt; ima jednu od sljedećih glavnih vrijednosti:
*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Felis|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Felis|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}
*&lt;code&gt;kao i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}

Šablon će pratiti samo jednu &lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; vezu, ako je ona prisutna i ako je izravni unos za predmet prazan niz. Tako će [[Šablon:Taksonomija/matična-grupa]] imati {{para|kao i|Corallinaceae}} plus {{para|rang|matična-grupa}}, što znači da se će sve ostale vrijednosti povlačiti iz [[Šablon:Taksonomija/Corallinaceae]]: 

*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}
*&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|same_as}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|kao_i}}

Poseban je slučaj ako traženi predmet ima vrijednost &lt;code&gt;all&lt;/code&gt;. U tom slučaju ne slijedi veza za 
&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt;. Taksokvir će prikazati sve vrijednosti u zadanoj taksonomiji, odvjene s &quot;$, prateći redoslijed &lt;code&gt;matični$rang$veza$veza_tekst$uvijek_prikaži$izumrla$kao_i$refs&lt;/code&gt;.

*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>3s1rwmrhlh1rxlg350ozpkcavs8ras0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683102</id>
      <parentid>42683099</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Taxon info/dok]] na [[Šablon:Informacije o taksonu/dok]]</comment>
      <origin>42683099</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4616" sha1="3s1rwmrhlh1rxlg350ozpkcavs8ras0" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
{{high-use|217483}}
{{Lua|Modul:Autotaxobox}}
&lt;!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --&gt;
Ovaj je šablon omotač za funkciju taxonInfo u [[Modulu:Autotaxobox]]. Namijenjen je korištenju samo u sklopu [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|šablona koji koriste automatske taksokvire]].

== Korištenje ==
Ovaj šablon generira informacije koje se nalaze u &quot;Šablon:Taksonomija/''takson''&quot;. Te se informacije u konačnici prikazuju kroz jedan od [[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|&quot;Nemojte mijenjati ovaj red&quot; šablona]].

&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Informacije o taksonu|''takson''|''predmet''}}&lt;/code&gt;

&lt;code&gt;''predmet''&lt;/code&gt; ima jednu od sljedećih glavnih vrijednosti:
*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Felis|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Felis|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}
*&lt;code&gt;kao i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}

Šablon će pratiti samo jednu &lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; vezu, ako je ona prisutna i ako je izravni unos za predmet prazan niz. Tako će [[Šablon:Taksonomija/matična-grupa]] imati {{para|kao i|Corallinaceae}} plus {{para|rang|matična-grupa}}, što znači da se će sve ostale vrijednosti povlačiti iz [[Šablon:Taksonomija/Corallinaceae]]: 

*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}
*&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|same_as}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|kao_i}}

Poseban je slučaj ako traženi predmet ima vrijednost &lt;code&gt;all&lt;/code&gt;. U tom slučaju ne slijedi veza za 
&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt;. Taksokvir će prikazati sve vrijednosti u zadanoj taksonomiji, odvjene s &quot;$, prateći redoslijed &lt;code&gt;matični$rang$veza$veza_tekst$uvijek_prikaži$izumrla$kao_i$refs&lt;/code&gt;.

*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>3s1rwmrhlh1rxlg350ozpkcavs8ras0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42683104</id>
      <parentid>42683102</parentid>
      <timestamp>2026-09-04T11:23:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42683104</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4609" sha1="5hfdk900p2h0os9jglelz70954io5n4" xml:space="preserve">{{Documentation subpage}}
{{high-use|}}
{{Lua|Modul:Autotaxobox}}
&lt;!-- Please place categories where indicated at the bottom of this page and interwikis at Wikidata (see [[Wikipedia:Wikidata]]) --&gt;
Ovaj je šablon omotač za funkciju taxonInfo u [[Modul:Autotaxobox]]. Namijenjen je korištenju samo u sklopu [[:Kategorija:Šabloni Taksokvira|šablona koji koriste automatske taksokvire]].

== Korištenje ==
Ovaj šablon generira informacije koje se nalaze u &quot;Šablon:Taksonomija/''takson''&quot;. Te se informacije u konačnici prikazuju kroz jedan od [[Šablon:Nemojte mijenjati ovaj red/dok/varijanta|&quot;Nemojte mijenjati ovaj red&quot; šablona]].

&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{&lt;/nowiki&gt;Informacije o taksonu|''takson''|''predmet''}}&lt;/code&gt;

&lt;code&gt;''predmet''&lt;/code&gt; ima jednu od sljedećih glavnih vrijednosti:
*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Felis|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Felis|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Pteranodon|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Chenistonia|refs}}
*&lt;code&gt;kao i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Avialae/skip|kao_i}}

Šablon će pratiti samo jednu &lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; vezu, ako je ona prisutna i ako je izravni unos za predmet prazan niz. Tako će [[Šablon:Taksonomija/matična-grupa]] imati {{para|kao i|Corallinaceae}} plus {{para|rang|matična-grupa}}, što znači da se će sve ostale vrijednosti povlačiti iz [[Šablon:Taksonomija/Corallinaceae]]: 

*&lt;code&gt;matični&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|matični}}
*&lt;code&gt;rang&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|rang}}
*&lt;code&gt;ciljna veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|ciljna_veza}}
*&lt;code&gt;obična veza&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|obična_veza}}
*&lt;code&gt;izumrli&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|izumrli}}
*&lt;code&gt;uvijek prikaži&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Araneomorphae/matična-grupa|uvijek_prikaži}}
*&lt;code&gt;refs&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|refs}}
*&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt; – &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|same_as}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/matična-grupa|kao_i}}

Poseban je slučaj ako traženi predmet ima vrijednost &lt;code&gt;all&lt;/code&gt;. U tom slučaju ne slijedi veza za 
&lt;code&gt;kao_i&lt;/code&gt;. Taksokvir će prikazati sve vrijednosti u zadanoj taksonomiji, odvjene s &quot;$, prateći redoslijed &lt;code&gt;matični$rang$veza$veza_tekst$uvijek_prikaži$izumrla$kao_i$refs&lt;/code&gt;.

*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae/stem-group|all}}
*&lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt; → {{Informacije o taksonu|Corallinaceae|all}}

&lt;includeonly&gt;{{Sandbox other||
&lt;!-- Categories below this line, please; interwikis at Wikidata --&gt;
[[Kategorija:Šabloni Taksokvira]]
}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>5hfdk900p2h0os9jglelz70954io5n4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taxon info</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725108</id>
    <redirect title="Šablon:Informacije o taksonu" />
    <revision>
      <id>42683101</id>
      <timestamp>2026-09-04T11:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Taxon info]] na [[Šablon:Informacije o taksonu]]</comment>
      <origin>42683101</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="45" sha1="pz332frgt5hcifciiziaq0ogdll54r2" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Informacije o taksonu]]</text>
      <sha1>pz332frgt5hcifciiziaq0ogdll54r2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Taxon info/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4725109</id>
    <redirect title="Šablon:Informacije o taksonu/dok" />
    <revision>
      <id>42683103</id>
      <timestamp>2026-09-04T11:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Šablon:Taxon info/dok]] na [[Šablon:Informacije o taksonu/dok]]</comment>
      <origin>42683103</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="49" sha1="h5xr4sqzem95a0048ns0ulp4pu99iew" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Šablon:Informacije o taksonu/dok]]</text>
      <sha1>h5xr4sqzem95a0048ns0ulp4pu99iew</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>